zemlje starog istoka

Download Zemlje starog Istoka

Post on 31-Dec-2015

614 views

Category:

Documents

18 download

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Zemlje starog Istoka

TRANSCRIPT

Zemlje Starog Istokaskripta

Erwin Kamenanin

MEZOPOTAMIJA

Mezopotamija znai meurjeje, a nalazi se izmeu rijeka Eufrat I Tigrisa. Mezopotamija se prostirala od jermenskih planina na sjeveru do Perzijskog zaljeva na jugu. Na zapadu je graniila sa sirisko -mezopotamskom stepom, na istoku sa planinskim gudurama zapadnog Irana. ivot na jugu Mezopotamije bio je teak, ali odriv. Ljetne temperature dostizale su ogromne vrijednosti, a istovremeno je bilo vrlo malo padalina, ali zahvaljujui rijekama koje su stvarale movarne naplavine, vlage u tlu je bilo i za vrijeme najsuih sezona. Stanovnitvo se smjetalo na povieno zemljite uz movare, koje su im osiguravale bogatstvo rijenih riba i ptica za prehranu. Na otocima usred movara bili su panjaci za udomaenu stoku i obradivo zemljite za poljoprivrednike. Movarna trska se mogla koristiti za izradu pletenih koara, a movarnu zemlju nauili su pretvarati u keramiku i opeku. Mezopotamija je bila jedna od najvanijih podruja u historiji ovjeanstva. Mnoge stare civilizacije su se tu razvile, kao npr. sumerska, akadska, babilonska, asirska itd. Poetci pismenosti veu se upravo uz ovo podruje; kulturni, ekonomski i politiki dosezi stanovnika Mezopotamije utjecali su na razvoj mnogih drugih naroda poput Egipana, Grka, Feniana i Perzijanaca. Zbog svega ovoga, Mezopotamija je poznata kao "kolijevka civilizacije".Prvu mezopotamsku civilizaciju izgradili su Sumerani. Sumer, odnosno juni dio Mezopotamije, bio je ispresijecan s mnogo kanala pa su stanovnici mogli natapati polja te su razmjenjivali viak proizvoda. Sumerski gradovi bili su izgraeni na rijeci ili su pak bili s njom povezani preko kanala. Najvaniji je sumerski grad bio Uruk. U 3. milenija s.e. sumerski gradovi su se organizirali kao male drave, no nikad nisu uspostavili zajedniku, ve su se sukobljavali, to su iskoristili drugi narodi. U drugoj polovici 3. milenija s.e. doli su Semiti te je njihov vojni zapovjednik Saragon izgradio grad Akad koji je postao njegova prijestolnica. Tada se Mezopotamija prostirala od Perzijskog zaljeva do Sredozemnog mora.Izvori za historiju stare Mezopotamije sastoje se od tri glavne grupe : 1. Od spomenika staroistone pismenosti2. Od spomenika materijalne kulture3. Od svjedoanstva antikih pisaca.

Najstarije drave Mezopotamije su : Sumer oko 2373 g. s.e. Akad oko 2369 g. s.e. Babilon oko 2100 g. s.e.Na poetku III. milenija Mezopotamija nije bila ujedinjena. Na jugu I oko perzijskog zaljeva ivjeli su Sumerci, a na sjeveru Akaani. U Sumeru je zima bila blaga, dok je u Akadu bila otra sa dosta snijega. Prirodna bogatstva Sumera I Akada nisu bila velika. Zemlja je u poetku bila kolektivna svojina njenih lanova. Kasnije su stvoreni ne zavisni gradovi drave koje su esto ratovale meu sobom ili sa susjednim narodima, radi osvajanja boljeg zemljita ili robova. Najpoznatiji Sumerski gradovi su : Ur, Uruk, Ki, Nipur, Laga, Umma. Jedan od prvih kraljeva u sumerskoj civilizaciji bio je poznati Gilgame, kralj Uruka, a Sumer je dao i prvu zabiljeenu kraljicu u povijesti zapadne civilizacije, bila je to kraljica Kubaba.

Drava Akad Sumerski gradovi vodili su este meusobne ratove, ali niti jedan nije uspio postii dominantnu poziciju. Takvi esti ratovi ipak su imali neke posljedice, ponajvie u iscrpljivanju gradova, materijalno i fiziki, a takvo stanje otvorilo je put prvom velikom vladaru rata u historiji Zapadne civilizacije semianin Sargonu (poznat i kao Sargon Veliki) iz Akada, oko 2400 g. s.e. ujedinio je Sumerske gradove drave I osnovao Akadsu dravu ( 2340-2284) koja se prostirala od Elama do Sredozemnog mora. Ne zna se tano porijeklo Akadijaca, smatra se da su iz Sirije prodrli u podruje Dijale I u sjeverni dio Mezopotamije.Vladari : Sargon I. ( 2340- 2284) osvojio Sumerske gradove ( Uruk, Ur, Laga, Umu), osnovao Akadsku dravu. Sargonova drava je bila inovnika- centralistika. Uredio je pristanite u Tigrisu, organizovao je stajeu vojsku. Poduzeo pohod na zapad koji se do tada zvao Amuru. Prodire u Palestinu I Siriju, sve do granice Male Azije. Mo Sargona dobro je vidljiva i u njegovim titulama, gdje se spominje kao "gospodar ljudi svih zemalja", uzeo je naslov Kralj etiri strane svijeta Sargon je osvojio Mari, Jarmuti i Eblu sve do gorja Taurus. Na taj je nain osigurao trgovake putove, te su se zalihe drveta i dragog kamenja slobodno mogle prevoziti Eufratom do Akada.Za njega se vee legenda da ga je majka ostavila na obali Eufrata, gdje ga je naao vodonoa Aki koji ga je vaspitao, a da ga je boginja Itra zavoljela I prolasila carem Akada. Okrunio se u hramu boice Enlil (Uruku). Njegovi nasljednicu su : Rimu ( 2284-2275), Manitusa (2275-2260), Narmasin ( 2260-2223), arkaliari ( 2223-2198).Rimu ( 2284-2275 ) bio je drugi kralj Akadskog Carstva. Bio je sin kralja Sargona Velikog i kraljice Talultum, brat sveenice Enheduane. U nekoliko su gradova pronaeni zavjetni darovi koje je on ostavio. Vladao je devet godina, kako je zapisano na Sumerskom popisu kraljeva. Naslijedio ga je brat Manituu, preko kojeg je bio stric Naram Sina. Guio je pobune koje su nastale u Sumeru I Elamu. Stigao do Perzijskog zaljeva.Manitusa ( 2275-2260 ) - poduzeo pohod na Elamu, Anan I irihum. Provalio u jugozapadnu oblast Irana, u unutarnjoj politici htio uvrstiti Akadsko Carstvo.Narma-sin (2260-2223) bio je akadski vladar i unuk Sargona Velikog. Zadnji veliki kralj Akadske drave. U njegovo vrijeme je dolo do velikih pobuna babilonskih gradova , Elama, Simuruma I Marsdanama na istoku, na jugu Magana a na zapadu Mari. Narma-sin znatno proiruje dravu I on se naziva Kraljem etiri strane svijeta. U posljednim godinama svoje vladavine morao je sklopit ugovor sa elamskim kraljem Hitom.arkalisari ( 2223-2198 ) vodio borbu protiv neprijatelja Akada. Uguio ustanke u Sumeru, pokorio Amoriane. Njegova vladavina je ispunjena ratovima sa Gutejcima iz gorja Zagors. Elam postaje ne zavisan od Akada.

Akadsku dravu unitili su dijelom plemena Gutejaca sa Zagros planina zbog provala, a ponajvie zahvaljujui sumerskoj renesansi i tzv. Treoj dinastiji iz Ura (2118-2007), koja je ponovno stekla kontrolu na jugu Mesopotamije. Glavni vladar tog perioda bio je Ur Nammu. Koji je sastavio jedan od prvih poznatih popisa zakona Zapadne civilizacije. Zakonik je sauvan samo u dijelovima, ali zna se da su se kazne najee plaale u materijalnim dobrima. Zakonik je puno posvetio standardiziranju mjera i utega u emu se vidi tadanja vanost trgovine.

Religije Mesopotamije :Religija Mezopotamaca javlja se kod Sumerana i razvijaju je drugi narodi Mezopotamije; kao takva odrala se i antikom dobu. Svaki Mezopotamski grad imao je svoga osobnog boga zatitnika kojemu je u gradu bio izgraen stepenasti hram u obliku kule sa svetitem na vrhu - zigurat.

Popis glavnih mezopotamskih boanstava: Ea bog mudrosti, Tamuz bog vode I nazvan sinom dubine vode, Tipak bog ritualnog pranja, Ninazu bog koji poznaje vodu, Enlil vrhovni bog zemlje, nazvan Velikom planinom , Anu bog neba, Sin-bog mjeseca, Babar bog sunca, Itar boginja prirode, ivota, raanja koja je u ratu predstavljena u vidu zvijezde Venere.U mitologijskoj umjetnosti glavni simboli su drvo ivota I drvo istine.uvari kue u Sumeru : Bog Anu otac bogova Boginja Ninmah boginja majka Tamuz istinski sin.Vrhovono trojstvo bogova : Anu bog neba, Enlil bog zemlje, Ea bog vode I znanja.Drugo mjesto boanstva : Sin bog mjeseca, ama bog sunca, Adad bog oluje I Itar boginja snaga prirode.Toteizam : najstariji oblik ljudskog vjerovanja. Jo su praljudi vjerovali u vezu izmeu ivotinja I biljaka, kao to postoji veza meu ljudima. To je vjerovanje u biljeke I ivotinje iz koga se razvilo vjerovanje da je neka ivotinja ili biljka njihov rod ili rodbina. Smatrali su je svojim pretkom.

STARO BABILONSKO CARSTVO

Babilonija, kasnije i Babilonsko carstvo, bila je nekadanje kraljevstvo u Mezopotamiji u razdoblju izmeu 1900. g.s.e. ili 1800. g.s.e. pa do propasti 539. g.s.e. Nalazila se na donjem toku rijeka Eufrat i Tigris, otprilike izmeu dananjeg irakog grada Bagdada i Perzijskog zaljeva. Kulturni centar podruja bio je grad Babilon, a tijekom postojanja osvajali su ga i njime vladali vladari vie raznih plemena.. Osniva prve babilonske dinastije je Semit Samuabumom. Vrhunac starobabilonskog razdoblja predstavljala je bez sumnje vladavina kralja Hamurabija koji se uspio izdii iznad svojih takmaca, ve spomenutog Rim-Sina iz Larse, kraljeve Marija i ami-Adada I.

Hamurabi (1792-1750)Najznaajni vladar Babilona, ujedno i Starog Istoka. esti vladar po redu u prvoj Babilonskoj dravi. Hamurabi je politiki ujedinio Mezopotamiju, uredio je uzornu dravnu upravu. Poslije smrti amsi-adada od Asura zaposjeo je neke gradove na Eufratu i Tigrisu i time ojaao svoj poloaj. Od 1776 do 1768 g. s.e. pripremao se za napad na Asiriju, Elam, Enun, Malgium, zbog ega ove drave stvaraju koaliciju protiv Babilona. 1763 g.s.e. osvojio je Larsu, 1762 g.s.e. pobjeuje savez Gutejaca, 1761 g.s.e. osvojio Mari, 1756 g.s.e. razorio grad Enunu. No, Hamurabijeva vladavina ne smije biti gledana samo kroz vojna osvajanja. Njegov zakonik govori i o naporima oko ustrojstva uinkovite i dravne uprave. U zapisima naenim u Larsi, nalaze se i pisma u kojima vladar odgovara na upite svojih podanika i rjeava zahtjeve u vezi prava na zemlju i slinih problema. ini se da je Hamurabi bio vrlo dostupan svakom podaniku koji je imao neku albu. Koliko se iz sauvanih dokumenata moe vidjeti, kao to je bio uspjean diplomat i vojskovoa, bio je i uspjean upravitelj.Hamurabijev zakonikHamurabijev zakonik je skupina pravnih popisa to ih je u jedinstvenom zakonodavnom djelu izdao 1792.-1750. g.s.e. babilonski car Hamurabi. Hamurabijev zakonik predstavlja najpoznatiji i najbolje sauvani zakonik drevne Mezopotamije. Pisan je klinastim pismom. Hamurabijev zakonik pronaen je 1901. godine u iranskom gradu Suzi (oblast starog Elama) od strane Jean-Jacques de Morgan, gdje ga je kao ratni plijen oteo elamianski