histologija masno tkivo seminarski

Upload: zeriina

Post on 19-Feb-2018

289 views

Category:

Documents


7 download

TRANSCRIPT

  • 7/23/2019 Histologija Masno Tkivo Seminarski

    1/20

    UNIVERZITET U TUZLI PRIRODNO-MATEMATIKI FAKULTET ODSJEK ZA BIOLOGIJU

    Zerina amdi

    ULOGA MASNOG TKIVA

    SEMINARSKI RAD

    !i"#$%$&i'a(Prim'en'ena )i$%$&i'a

    Pr$*e"$r+ Edina !a'dare,i(d$en#

    Tuzla,2015

    Sadra'+

  • 7/23/2019 Histologija Masno Tkivo Seminarski

    2/20

    U,$d................................................................................................../

    Ma"n$ #0i,$ 0$d %'1di.........................................................................2

    Bi'e%$ ma"n$ #0i,$.............................................................................3Adi4$i# )i'e%$& ma"n$& #0i,a.........................................................5

    Sme6e ma"n$ #0i,$.........................................................................77

    Adi4$i# "me6e& ma"n$& #0i,a.....................................................7/

    U%$&a ma"n$& #0i,a.........................................................................72

    Ma"n$ #0i,$ 0$d i,$#in'a................................................................78

    Za0%'19a0.........................................................................................7:

    Li#era#1ra........................................................................................75

    Uvod

    Masno tkivo je jedno od glavnih vrsta vezivnih tkiva.U biologiji masno tkivo ili samo salo,je labavo vezivno tkivo sastavljeno uglavnom od

    limfocita ili masnih stanica. Osim limfocita masno tkivo sadro stomalno vaskularni dio odstanica ukljuujui fibroblaste, vaskularne endotelne stanice i razne imunoloke

    /

  • 7/23/2019 Histologija Masno Tkivo Seminarski

    3/20

    stanice.jegova glavna uloga je da !ohrani energiju u obliku li!ida,tako"er stvara masnejastuke i oblikuje tijelo.Masno tkivo u !osljednjih nekoliko godina !re!oznato je kao jedan od glavnih endokrinihorgana, jer !roizvodi hormone !o!ut estrogena, le!tina,rezistina i citokina.#tavie,masno tkivo moe uticati na drue organe u tijelu i moe dovesti do !ojave raznih

    bolesti.$retilost ili !rekomijerna tjelesna teina kod ljudi i ivotinja ne ovisi toliko o teini tijelakoliko o koliini masnog tkiva u tijelu.%azlikujemo dvije vrste masnog tkiva& bijelo masno tkivo i sme"e masno tkivo.'ormiranje masnog tkiva kontrolira se u sklo!u (masnog) gena,tj brzina formiranja masnogtkiva u organizmu je genetski uslovljena.Masno tkivo,tanije sme"e masno tkivo,!rvi !ut jeidentificirano od strane vicarskog biologiara *onrada +essnera --. godine.

    ;

  • 7/23/2019 Histologija Masno Tkivo Seminarski

    4/20

    Masno tkivo kod ljudi

    /od ljudi, masno tkivo se nalazi is!od koe0!otkono masno tkivo1,oko unutranjih organa0visceralno masno tkivo1,u kotanoj sri 0uta kotana sr1 i u tkivu dojke.Masno tkivo se nalazi na odre"enim mjestima,ta mjesta se nazivaju masni de!oi.$oredmasnih elija koje ine najvei !ostotak stanica u masnom tkivu ostale vrste stanica !risutnih

    u masnom tkivu nazivaju se stomalno vaskularne stanice023'1.23' ukljuuje !readi!ocite, fibroblaste, masno tkivo,makrofage i endotelne stanice.Masno tkivo !oinje da se stvara krajem !etog mjeseca intrauterinog ivota,da bi na ro"enju

    !ostotak masnog tkiva novoro"eneta iznosio oko 456.U idealnim uslovima uravnoteeneishrane,razvijanjem muskulature i !orastom tjelesnih aktivnosti, koliina masnog tkiva sesmanjuje i dostie svoj minimum od oko -76 tjelesne teine izme"u 47te i 4te godineivota. /od s!ortista,!ostotak masnog tkiva iznosi 86,s!ortistkinja ak -46,dok je kodneaktivnih odraslih mukaraca !ostotak masnog tkiva oko 476,a kod ena mnogo vei,ak5756.

    2

  • 7/23/2019 Histologija Masno Tkivo Seminarski

    5/20

  • 7/23/2019 Histologija Masno Tkivo Seminarski

    6/20

    Pretilost i normalna koliina masti Masno tkivo dojke

    Masno tkivo pod koom

    8

  • 7/23/2019 Histologija Masno Tkivo Seminarski

    7/20

    Bijelo masno tkivo

    $remda bijelog masnog tkiva u organizmu ima daleko vie od mrkog,njegova koliina ilokalizacija zavise od !ola,starosti jedinke i od naina ishrane.Osnovnu histoloku i citolokuodliku ovog ti!a masnog tkiva !redstavlja !risustvo samo jednog li!idnog tijela udiferenciranim funkcionalnim elijama, adi!ocitima.9ato se ono naziva i unilokularnimmasnim tkivom.Oko adi!ocita !risutno je retikularno vezivno tkivo tako da se izme"u njihsusreu retikularni fibrili, !oneka retikularna elija, mastocit kao i druge elije koje odlikujuovo vezivno tkivo. $risutni su i kontinuirani ka!ilari, limfni ka!ilari i ogranci neravasim!atikog i !arasim!atikog nervnog sistema./om!onente retikularnog veziva obrazujuse!te koje belo masno tkivo dijele, dodue ne u !ot!unosti, na renjeve, lobuse. a

    !re!aratima !osmatranim na svetlosnom mikrokso!u adi!ociti izgledaju kao kru!ne,

    !reteno okruglaste elije. ajvei dio njihove za!remine zauzima (!razan) lo!tast !rostor.2adraj li!idnog tijela smjeten u tom !rostoru biva, naime,uklonjen tokom !ostu!ka za

    !ri!remu !re!arata.Me"utim, ukoliko se !rimjene !osebne metode koji !odrazumjevajuouvanje i kasnije s!ecifino bojenje li!ida sa, na !rimer, 2udanom :3, li!idna tijela ostajuuoljiva.

    Histoloke komponente bijelog masnog tkiva

    3

  • 7/23/2019 Histologija Masno Tkivo Seminarski

    8/20

    /ako je svedena na uzan !olumjeseast !ojas !otisnut na !eriferiju elije,cito!lazmaadi!ocita veoma se teko uoava na !re!aratima !osmatranim na svjetlosnom mikrokso!u,ali je vidljiv s!ljoten nukleus. : elementi retikularnog vezivnog tkiva se ne uoavaju lako,

    !remda se i!ak mogu za!aziti nukleusi retikularnih elija kao i !o neka eozinofilna elija, a

    eventualno i retki limfociti. ;reba, me"utim,istai da su unutar belog masnog tkiva !risutne ielije koje !o svojim morfolokim odlikama !odseaju na mezenhimske elije < zvezdolikogsu oblika, sa relativno malom koliinom bledo obojene cito!lazme i ovalnim nukleusom. Oveelije se oznaavaju kao intersticijske elije i smatra se da se !od odre"enom stimulacijomdiferenciraju u adi!ocite.

    :

  • 7/23/2019 Histologija Masno Tkivo Seminarski

    9/20

    Adipocit bijelo masno tkiva

    9rela, diferencirana elija bijelog masnog tkiva lo!tastog je oblika, a !renik joj se kreeizme"u 7 i -7 =m.a njenoj !ovrini !risutna je lamina, struktura koja odlikuje veinu

    stalno ne!okretnih elija.U eliji se uoava jedno li!idno tijelo velikih dimenzija. U uzanom!ojasu cito!lazme koji nalee na li!idno tijelo !risutne su cisterne granuliranog i glatkogendo!lazminog retikuluma,neto slobodnih ribosoma, mitohondrije i endocitotske vezikule.

    ukleus je kao i cito!lazma, !otisnut na !eriferiju elije, s!ljoten i !olumjeseastog jeoblika. esumnjivo da li!idno telo !redstavlja osnovnu morfoloku odliku adi!ocita.:s!itivanja su !okazala da su u njegovom sredinjem delu magacionirani trigliceridi i estriholesterola dok se na !ovrini nalazi fosfoli!idni jednosloj ija je hidrofilna !ovrinaokrenuta ka cito!lazmi. Uz fosfoli!idni jednosloj naleu i sa njim us!ostavljaju vezu !roteini

    a vrsta !roteina zavisi od ste!ena diferenciranosti adi!ocita i njegovog trenutnogmetabolikog stanja.;ako !erili!ini odlikuju diferenciranu eliju dok su adi!ofilin ikaveolin- !risutni kod adi!ocita u diferenciranju i onih koji su metaboliki veoma aktivni.:s!itivanja su !okazala da je u cito!lazmi koja nalee uz !ovrinu li!idnog tela !risutnamrea koju formiraju vimentinski filamenti.

    Morfoloka organizacija adipocita

    5

  • 7/23/2019 Histologija Masno Tkivo Seminarski

    10/20

    $remda citoloka slika ove elije ne !okazuje velika variranja, adi!ocit je metabolikiizuzetno aktivan,budui da se !rocesi razmjene li!ida izme"u njega i ka!ilara ne!rekidnoobavljaju.U krvi su, naime, !risutni li!idi koji dijelom !otiu iz jetre, a dijelom iz crevnecijevi. >elije jetre sintetiu li!o!roteine veoma male gustine, dok a!sor!cijske elije tankogcrijeva !roizvode li!o!roteine u formi hilomikrona iji !renik iznosi oko 5 =m.U ka!ilarima bijelog masnog tkiva !risutna je li!o!roteinska li!aza koju sintetiu adi!ociti.$omou ovog enzima li!o!roteini bivaju razloeni na slobodne masne kiseline i gliceroli u toj formi ulaze u adi!ocit.U njemu se !ak !onovo transformiu u trigliceride koji bivajumagacionirani unutar li!idnog tijela.U adi!ocitima je !risutna jedna li!aza koja je !odkontrolom neurotransmitera i hormona a za koje adi!ociti !oseduju brojne rece!tore. /adaovu hormonzavisnu li!azu aktivira nore!inefrin koji se osloba"a iz nervnih zavretaka

    sim!atikog nervnog sistema, trigliceridi bivaju razloeni na slobodne masne kiseline iglicerol. Oni difunduju u ka!ilar, masne kiseline se vezuju za albumin i tako bivajutrans!ortovane do onog organa kome je u datom trenutku energija !otrebna.?ormon insulin inhibira dejstvo hormon zavisne li!aze, a na njenu aktivnost utiu iglukokortikoidi, hormoni titnje lijezde, !rostaglandini kao i hormoni adenohi!ofize. Uadi!ocitima se sintetie niz !roteina koji se, !o!ut le!tina i adi!onektina, mogu smatratihormonskim su!stancijama, ili su!stancijama koje imaju !arakrino ili autokrino dejstvo.@e!tin je !e!tidni hormon koji informie odgovarajue centre u hi!otalamusu o li!idnoj masii nutricionom statusu organizma. a taj nain on uestvuje u kontroli a!etita i u energetskom

    balansu. $okazano je da le!tin direktno deluje i na imuni sistem kao i na Aelije@angerhansovih ostrvaca u !ankreasu a regulie i formiranje kostiju. Bdi!onektin !akregulie metabolizam li!ida i glukoze, utie na odgovor organizma na insulin a !okazuje iantiza!aljenske efekte na endotelske elije krvnih sudova. 2inteza le!tina i adi!onektinanesumnjivo !okazuje da su adi!ociti ne samo elije koje magacioniraju molekule bogateenergijom ve i endokrine elije, a masno tkivo ne !redstavlja samo s!ecijalizovano vezivnotkivo ve i endokrini organ.

    7=

  • 7/23/2019 Histologija Masno Tkivo Seminarski

    11/20

    Sme!e masno tkivo

    2me"e,multilokularno masno tkivo razlikuje se od bijelog masnog tkiva !o svojoj lokalizacijiu organizmu i !o nekim morfolokofunkcijskim odlikama adi!ocita. $risutno je samo uodre"enim regionima tijela, a njegova, ionako mala koliina, smanjuje se sa odrastanjem

    jedinke. ajvie ga, naime, ima, ukoliko je rije o ljudima, kod fetusa i novoro"enadi dok jekod odraslog organizma !risutno samo u veoma maloj koliini. 2voje ime duguje veem

    broju ka!ilara u odnosu na njihov broj u belom masnom tkivu ali i jednom citohromu!risutnom u unutranjoj mitohondrijskoj membrani koji !osjeduje mrku obojenost.

    77

  • 7/23/2019 Histologija Masno Tkivo Seminarski

    12/20

    Histoloke komponente smeeg masnog tkiva

    /ako se u cito!lazmi adi!ocita, za razliku od onih u bijelom masnom tkivu, nalazi veliki broj

    li!idnih tijela razliitih dimenzija, sme"e masno tkivo se jo naziva i multilokularnimmasnim tkivom.$ored elemenata vezivnog tkiva slinih onima u bijelom masnom tkivu, kao ikolagenih vlakana, izme"u adi!ocita za!aaju se brojni kontinuirani ka!ilari u ijoj izgradnjine uestvuju !ericiti. U vezivnim se!tama su !onekad !risutni mastociti kao i eozinofilneelije.Ovaj ti! masnog tkiva odlikuje i daleko vei broj nervnih zavretaka !a !rema nekim

    !rocjenama svaki adi!ocit biva obuhvaen ovom inervicijom.

    Adipocit sme!e masno tkiva

    Oblik adi!ocita sme"eg masnog tkiva varira od vieugaonog do izduenog i zavisi odtrenutnog funkcijskog stanja samih elija. a !ovrini elije je, kao i kod adi!ocita bijelogmasnog tkiva, !risutna lamina.3eliina adi!ocita je neto manja u odnosu na veliinuadi!ocita unilokularnog masnog tkiva. Unutranja organizacija ove elije se, me"utim, uznatnoj mjeri razlikuje od izgleda funkcijski aktivne elije bijelog masnog tkiva budui dacito!lazma i nukleus nisu !otisnuti na !eriferiju elije. 9a nukleus se moe rei kako u elijizauzima skoro sredinji !oloaj dok se cito!lazma nalazi izme"u veoma brojnih li!idnihtijela. jihova veliina varira, ali i!ak nikada ne dostie dimenzije koje imaju u bijelommasnom tkivu.

    7/

  • 7/23/2019 Histologija Masno Tkivo Seminarski

    13/20

    nikada ne dostie dimenzije koje imaju u bijelom masnom tkivu.U cito!lazmi se ne uoavamnogo cisterni endo!lazminog retikuluma. Mitohondrije su, za uzvrat, izuzetno brojne iodlikuju se velikim brojem dugakih mitohondrijskih grebena, a za!aaju se glikogenskeestice . 9a razliku od bijelog masnog tkiva u kome je uskladitena najvea rezerva energije

    u organizmu,sme"e masno tkivo je s!ecijalizovano za (rasi!anje) energije u obliku to!lote.9ato se ono sa !unim !ravom moe smatrati termogenim tkivom. /od !rezimara uhibernaciji, na !rimjer, no!re!inefrin u adi!ocitima aktivira li!azu ijim radom trigliceridi

    bivaju transformisani u glicerol i slobodne masne kiseline. Cnergija !roistekla iz njihoveoksidacije biva oslobo"ena u vidu to!lote. Ona !oveava tem!eraturu krvi koja cirkulie kroz

    brojne ka!ilare mrkog masnog tkiva i tako odrava tem!eraturu organizma na nivou kojiobezbe"uje osnovne metabolike !rocese !remda je jedinka u (zimskom snu).

    9nai sme"e masno tkivo jes!ecijalni oblik masnog tkiva kodveih glodavaca i malih sisara kojes!avaju zimski san.

    alazi se uglavnom oko vrata ivelikih krvnih ila u grudnom kou.Ova s!ecijalna tkiva mogu generirati

    to!linu unutar mitohondrijskemembrane, energija iz tog !rocesa je

    7;

  • 7/23/2019 Histologija Masno Tkivo Seminarski

    14/20

    objavljena kao to!lina.Ovaj termalni !roces moe biti od vitalnog znaaja u novoro"enadiizloenih hladnoi koji tako zadravaju to!lotu, jer ne mogu se tresti ili !oduzeti druge akcijekako bi se ugrijali. $okuaji da se simulira ovaj !roces farmakoloki su do sada bilineus!jeni.;ehnika za mani!ulaciju i diferencijaciju sme"e masnoe bi mogla !ostati

    mehanizam za tera!iju mravljenja u budunosti.

    Uloa masno tkiva

    Do E7tih godina FF veka, smatralo se da je masno tkivo !asivni de!o energije koji slui zaskladitenje energije, kao to!lotna izolacija, mehanika zatita, i da je !od uticajem hormona.Danas se zna da je masno tkivo mnogo vie od toga, i da je metaboliki !rilino aktivno.:zgra"eno je od adi!ocita, koji lue adi!okine 0le!tin, rezistin, adi!sin, adi!onektin1 imatriksa,koji lui citokine. Masno tkivo je glavni izvor energije u organizmu, i za razliku odmiia i drugih organa koji sadre veliki !rocenat vode, masno tkivo sadri oko G6

    triglicerida i manje od -76 vode. Mehanizam razgradnje i stvaranja masti i !roteina uorganizmu, je !od uticajem zahteva za energijom koju trai bazalni metabolizam i miini

    72

  • 7/23/2019 Histologija Masno Tkivo Seminarski

    15/20

    rad. Ovaj mehanizam funkcionie i zahvaljujui nizu nervnih, hormonskih i enzimskihuticaja 0nekima smo ve !riali1 ali, na alost, veina ljudi ne !re!oznajeHsignalH organizmao nastalim !romenama u koliini masnih de!oa, i retko kada na vreme izvri neo!hodnekorekcije u navikama. :ako je gotovo svo masno tkivo ima uticaj na razvoj insulinske

    rezistencije, smatra se da neki masni de!oi imaju mnogo vei uticaj na nastanak !oremeajau organizmu. /ao najo!asniji masni de!oi, istiu se oni koji se nalaze na i u abdomenu , ali iu sluaju abdominalnih masti !ravimo razliku izme"u subkutanih masnih naslaga 0is!odkoe1 i visceralnih masnih naslaga 0u abdomenu, oko organa1. $rocenat i distribucijasubkutanih i visceralnih masti zavisi od konstitucije, uzrasta, naina ishrane, !ola, uslovaivota.Organizam nagomilava masti da bi mu sluile kao rezerva hrane. 2vakodnevno gorivo kojetroi organizam je eer.Organizam sagorijeva eer vrlo brzo dok je sagorijevanje mastidosta tei !roces.Masti imaju dosta veu to!lotnu vrijednost od eera,te su zato jako

    !ogodne kao rezervna hrana u tijelu./ada uzimate nedovoljne koliine hrane za !otrebevaeg organizam,rezerve masti !oinju da se troe.Drugi razlog to je tijelu !otrebno masnotkivo jeste njegova zatitna uloga .Masno tkivo djeluje kao gumeni jastuk.e moe se stisnutizato to je elastino,ovi jastuci od masti nalaze se na sjedalnom !redjelu tako da moemoudobno da sjedimo,is!od svoda sto!ala is!od koe dlana,na obrazima i u jastucima u kojimalee nae one jabuice.;rea uloga masnog tkiva jeste da tijelo tite od !rekomjernoggubitka to!lote.

    7

  • 7/23/2019 Histologija Masno Tkivo Seminarski

    16/20

    78

  • 7/23/2019 Histologija Masno Tkivo Seminarski

    17/20

    Masno tkivo kod "ivotinja

    U ivotinjskom tru!u o!enito !ostoje etiri glavna de!oa u kojima se naku!lja masno tkivo&tjelesne u!ljine 0bubreno, trbuno i zdjelino masno tkivo1, !otkoni 0su!kutano masnotkivo1, izme"u miia0intermuskularno ili me"umiino masno tkivo1 te unutar miia0intramuskularno masno tkivo1 . Od svih vrsta domaih ivotinja za tov, svinje imaju najviistu!anj naku!ljanja masnog tkiva u tru!u. /od novoro"ene !rasadi sadraj masnog tkiva utru!u iznosi svega oko 4 6, a udio adi!oznog tkiva u tru!u !oveava se sa starostiivotinje.;ijekom ivota, kod svinja je najizrazitije naku!ljanje !otko nog masnog tkiva,koje u !rosjeku ini 87 do E7 6 uku!nog masnog tkiva u tru!u u vrijeme klanja, dok masno

    tkivo tjelesnih u!ljina ini -7 do - 6, a intermuskularno 47 do 5 6.2adraj intramuskularnog masnog tkiva kod veina industrijskih genoti!ova svinja iznosiizme"u 4, i 5, 6.

    #to se tie ostalih ivotinja,!ojedine ivotinje ne bi mogle da ive bez masnog tkiva i za njihmasno tkivo !redstavlja znaajnu kom!onentu metabolizma.$oevi od ivotinja kojes!avaju zimski san !a sve do onih koje normalno ive u !odruju sa niskom tem!eraturom./ada do"e zima za mnoge ivotinje to znai glad i hladnoa.$ojedine ivotinje jedu !unohrane ljeti kako bi se stvorile masne naslage u tijelu koje e sluiti kao de!oi hrane i kao

    to!lotni izolator.;e ivotinje s!avaju zimski san i tada su im ivotne funkcije svedene naminimum !a troe malo energije,to se jo naziva i hibernacija.Iivotinje koje koriste masne naslage kao rezerve hrane !rilikom hibernacije su &medvjed,euro!ski je,!uh oraar,imii itd...

    Medvjed s!ava ve u novembru. ema jako vrst san jer uje sve to se doga"a oko njegovabrloga, !a ga buka i !robudi. 9ato za njega kaemo da nije u stanju !rave hibernacije. Onustaje i luta okolo u !otrazi za hranom, nakon ega se vraa u brlog na s!avanje. U tokuhibernacije tjelesna tem!eratura mu se s!uta sa 5E na 5- ste!eni.a !odruju 2jeverneBmerike ivi vrsta medvjeda koja tijekom zimskog !erioda na svijet donosi mladunad.9ahvaljujui rezervama sala, majka !roizvodi mlijeko i njime !rehranjuje mladunce do

    !roljea, a sama gotovo nita ne jede i uglavnom s!ava zimski sanJ

    Curo!ski je tijekom ljeta udvostrui svoju teinu stvarajui !otkone zalihe sala.jegovo gnijezdo nalazi se u zemlji i obloeno je starim liem, mahovinom i travom. ;ajsloj debeo je do 7 centimetara, !a je tem!eratura gnijezda jeiu ugodna.Ke se u gnijezdo zavlai !oetkom decembra.$uh !res!ava ak est mjeseci zimskog sna zahvaljujui debelom sloju sala koje je sku!io utoku ljeta.

    #imii u jesen !uno jedu i tako stvaraju dovoljno masnog tkiva za zimu./ad zahladne,zavuku se na to!lo i vlano mjesto i tamo s!avaju zimski san.

    73

  • 7/23/2019 Histologija Masno Tkivo Seminarski

    18/20

    :s!od zale"enog mora Brktika i Bntarktike nalazi se svijet !un hrane. o, ak i kratkotrajanulazak u njega za to!lokrvne ivotinje moe biti smrtonosan. %azlog tomu je to tijelo u vodigubi to!linu sto !uta bre nego na zraku.2toga, da bi !reivjele u !olarnim morima, moraju s!rijeiti gubitak to!line. 9a kitove,tuljane i moreve rjeenje je u masnom tkivu ili salu. U kitovima slojevi sala dostiu debljinuod 47 cm na godinu.

    ajvanija uloga sala je zadrati to!linu u utrobi ivotinje. /ad nastu!i !roljee, ono se nemoe lako skinuti, tako da ivotinje gube dio vika to!line s !omou krvnih ila koje mogu

    !roiriti ili sku!iti, ovisno o tome trebaju li to!linu izgubiti ili zadrati.

    7:

  • 7/23/2019 Histologija Masno Tkivo Seminarski

    19/20

    #aklju$ak

    2vi imamo masno tkivo,i svi uglavnom ne volimo to masno tkivoJ

    U dananjem, savremenom dobu, masnoa se smatraju jednim od glavnih ne!rijateljaljudskog zdravlja. aravno, ne!obitno je da !revelike koliine u tijelu uzrokuju velike,dugorone zdravstvene !robleme, no moe li i !remalo tjelesne masti tako"er biti !roblem zaorganizamL Odre"ivanje udjela masnog tkiva u uku!noj tjelesnoj masi vano je, jer je udiomasti u naem organizmu usko !ovezan sa zdravljem i tjelesnom kondicijom.Mast je jedna od osnovnih kom!onenti koje ine strukturu vaeg tijela. Ostale su kom!onentemiii, voda, kosti i organi.*ijeli organizam ne bi mogao normalno funkcionisati bez nekogudjela masnog tkiva./ada bi ak i !ostojala mogunost da izgubimo svu koliinu masnog

    tkiva u tijelu,nakon izvjesnog vremena bi se javile odre"ene kom!likacije u organizmu.$rvobitno !oevi od to!lote,organizam bi bio lake !odloan smrzavanju.B to se tieostalih vrlina ovog tkiva,vano je uvijek naglasiti da je to najvei de!o rezervne materije unaem organizmu.ak !ojedine ivotinje nisu u stanju da !reive ekstremne uslove hladnoe

    bez odre"ene koliine masnog tkiva.3eoma je vano da imamo uravnoteenu ishranu sa svim !otrebnimkom!onentima0ugljikohidrati,masti,vitamini,!roteini1kako bi organizam normalnofunkcionisao.2amo stvaranje masti do neke normalne granice,daje odre"eni oblik organizmui zahvaljujui tome organizam ne izgleda istroeno ili bolesno 0mravost1,te ima veu

    mogunost zatite od razliitih uticaja vanjske sredine.

    75

  • 7/23/2019 Histologija Masno Tkivo Seminarski

    20/20

    Lite%atu%a&

    J1n>1eira L. ?.( ?arneir$ J.( Ke%%e@ R.O.+Osnove 'istoloije (VII

    i)danje*+ ,kolska knjia- #a%eb .//0+

    i&i Z.( Radi L'+& 1%aktikum i) emb%ioloije i 'istoloije"ivotinja sa %adnom sveskom-Tu)la 2334

    Kames 2. @oNe,$eter +. Bnderson.&Stevens & Lowe's Human Histology

    http://biolozi.bio.bg.ac.s/!iles/biblioteka/"go#ina/skipte/obct/$%$(asno

    $tkivo$k.p#!

    https://www.scib#.com/#oc/")%*")++,/histologi-a

    /=

    http://biolozi.bio.bg.ac.rs/files/biblioteka/1godina/skripte/obct/04%20Masno%20tkivo%20k.pdfhttp://biolozi.bio.bg.ac.rs/files/biblioteka/1godina/skripte/obct/04%20Masno%20tkivo%20k.pdfhttps://www.scribd.com/doc/134513998/histologijahttp://biolozi.bio.bg.ac.rs/files/biblioteka/1godina/skripte/obct/04%20Masno%20tkivo%20k.pdfhttp://biolozi.bio.bg.ac.rs/files/biblioteka/1godina/skripte/obct/04%20Masno%20tkivo%20k.pdfhttps://www.scribd.com/doc/134513998/histologija