Živčano tkivoDoc. dr. sc. Enrih Merdić

Opća zoologija

Izgrađuje središnji i periferni živčani sustav Prima podražaje, provodi ih, pretvara u osjete

ili motorne reakcije Živčano tkivo sastoji se od

Živčanih stanica Živčanih vlakana Neuroglija

Živčana stanica Osnovna strukturna i funkcionalna jedinica Funkcija se temelji na podražljivosti Obično ima više izdanaka

Jedan je neurit Ostali su dendriti

Dio stanice s jezgrom od kojeg odlaze nastavci zove se perikarion

Dendriti dovode podražaj, neurit odvodi

Oblik stanica s obzirom na broj izdanaka Apolarne (neuroblasti), unipolarne, bipolarne, multipolarne

Neurit ili akson Može biti različito dugačak U čovjeka najduži je oko 1 m Završava teledendronom na izvršnom organu Postoji samo 1 Omotan aksolemom

Dendriti Širokom bazom polaze od perikariona Obilato se razgranjuju u blizini Povećavaju slobodnu površinu neurona Preko njih se uspostavlja sinaptička veza

s drugim neuronima

Trup stanica naziva se perikarion (g. peri okolo, karyon jezgra)

Sadrži jezgru i organele Predstavlja trofički centar Jezgra okrugla s malo kromatina Citoplazma

Živčana vlakna Neurit cijelom dužinom ovijen glija stanicama Neurit zajedno sa svojom ovojnicom zove se

živčano vlakno Neurit zauzima centralni položaj u živčanom

vlaknu a zajedno s mijelinskom ovojnicom koja ga okružuje čini aksijalni cilindar ili akson

U citoplazmi aksona se nalaze mitohondriji i neurofibrile, koje teku usporedo s osi

Schwanove stanice su glija stanice koje ovijaju akson

Bijela živčana vlakna Mijelinska ovojnica Schwanova stanica

Siva živčana vlakna Više aksona utisnuto u

Schwanovu stanicu

Schwanova stanica proizvodi mijelinsku ovojnicu Omata se oko aksona nekoliko puta Proces se zove mijelinizacija Počinje u 4 mj. a završava u 20 godini Mijelinski sloj je izolator, spriječava difuzno širenje

impulsa Ranvijerova suženja – mjesto bez mijelinske

ovojnice, akson štiti samo citoplazma Schwanovih stanica

Impuls Razlika eletričnog naboja u stanici i izvan nje Destabilizacija membrane Ulazak kationa natrija u stanicu Natrijsko-kalijska pumpa

Sinapse Mjesta dodira dva

neurona Prijenos impulsa Postoje

Kemijske Električne Mješovite

Acetilkolin neurotransmiter

Neuroglija Neuroglija vrši potpornu ulogu Važan posrednik u mijeni tvari u ŽT Analogan vezivnom tkivu u drugim organima Na svaku živčanu stanicu 10 neuroglija

stanica, ali samo 50 % volumena Stanice su male

Vrste neuroglija Ependim

Kubične ili cilindrične stanice oblažu šupljine u mozgu i leđnoj moždini

Astrociti Sudjeluju u građi svih struktura SŽS Mnogo funkcija

Izolator – sprječava širenje impulsa na druge stanice Uloga u bazalnom i specifičnom metabolizmu Posrednici u mijeni tvari – krv, neuron, cerebrospinalni likvor

Vrste neuroglija Oligodendroglija

Izdanci ovih stanica formiraju mijelinsku ovojnicu Mikroglija

Ima ih posvuda, sposobnost gibanja i fagocitoze Imaju sposobnost nagomilavanja raznih produkata

mijene tvari u citoplazmi