1. Podjela financija kao teoretskih grana i objasni ihFinancije dijelimo u tri skupine i to:A). JAVNE FINANCIJEB). MONETARNE FINANCIJEC). POSLOVNE FINANCIJEJavne financije obuhvaaju kapitalne fondove I budete, zajedno s poreznom administracijom koja predstavlja produenu ruku vladinih tijela. Monetarne financije obuhvaaju monetarno kreditni sustav I monetarno kreditnu politiku, a poslovne financije ili financijski menadzment upravljanje kapitalom poduzea u cilju njegove multiplikacije.

2. Osnovne financijske aktivnosti i objasni ih

A) Financijsko planiranje nastoji kvantificirati razliitosti financijskih resursa i planirati veliinu i vrijeme rashoda. B) Financiranje - podrazumijeva pribavljanje i koritenje financijskih sredstava te vraanje njihovim izvorima.C) Financijska analiza - pomae financijskom menadmentu u shvaanju prolih poslovnih ostvarenja i tekuih financijskih prilika koristei pokazatelje zasnovane na financijskim podacima.D) Financijska kontrola - odnosi se na praenje novanog toka

3. Zadaci financijske funkcije i objasni

Zadaci financijske funkcije u poduzeu su1 .Pribavljanje novanih sredstava- koliko novanih sredstava treba pribaviti,kojom dinamikom pribavljati i kojom dinamikom vraati sredstva,pod kojim uvjetima pribavljati2.Koritenje novanih sredstava s koliko se vikova sredstava raspolae,koje su mogunosti za ulaganje,koliki je rizik i koji su uvjeti ulaganja3.Odravanje likvidnosti i solventnosti koji su uzroci nelikvidnosti i insolventnosti,brzina cirkulacije sredstava,promjena rokova dospijea obveza i potraivanja,ubacivanje dodatnih sredstava u poslovni proces4.Reguliranje novanih tokova kratkorono i dugorono ulaganje5.Praenje novanih odnosa u poduzeu i u okruenju.6.Kontrola racionalnosti i zakonitosti upotrebe novanih sredstava.

1.Pribavljanje novanih sredstava. Koliko novanih sredstava treba pribaviti, Kojom dinamikom pribavljati sredstva,Kojom dinamikom vraati sredstva,Pod kojim uvjetima pribavljati sredstva,Iz kojih potencijalnih izvora se mogu podmirivati potrebe,Koju kombinaciju izabrati kao najbolju.

2. Koritenje novanih sredstava.S koliko se vikova sredstava raspolae,Koje mogunosti postoje za ulaganje vika sredstava,Koji su i koliki stupnjevi rizika za ulaganje sredstava,Koji su uvjeti ulaganja i Koje kombinacije ulaganja su najpovoljnije3. Odravanje likvidnosti i solventnosti.

Koji su mogui uzroci nelikvidnosti i insolventnosti?Brzina cirkulacije sredstava u poslovnom procesu.Prestrukturiranje sredstavaKompenzacija sredstava i obveza prema izvorima.Promjena rokova dospijea obveza i potraivanja.Ubacivanje dodatnih sredstava u poslovni proces4.Reguliranje novanih tokova.Reguliranje novanih tokova sastoji se u slijedeem:Kratkorono ulaganje vika novanih sredstava.Dugorono ulaganje vika novanih sredstava.Pribavljanje sredstava za dugorono ulaganje5.Praenje novanih odnosa u poduzeu i u okruenju.Analiza i kontrola racionalnosti upotrebe u usporedbi s ostvarenim rezultatima poslovanja i visinom poslovnih efekata.6.Kontrola u svim fazama krunog toka. Kontrola u smislu propisa i zakona

4.Financijsko trziste (sto je, kako ga dijelimo, objasni podjele)

Financijsko trite je mjesto gdje se susreu ponuda i potranja novanih sredstava. Obuhvaa:- Novano trite: na kojem se trguje kratkoronim vrijed. papirima i likvidnim novanim sredstvima(krediti).- Trite kapitala: na kojem se trguje dugoronim i rizinijim vrijednosnicama - Financijske institucije: banke, osiguravajua drutva ...- institucionalni investitori

-Novano trite predstavlja dio ukupnog financijskog trita na kojem se trguje financijskim instrumentima / kratkoronim vrijednosnim papirima i likvidnim novanim sredstvima/ koji nose kamatni prinos i koji dospijevaju u roku kraem od godine dana. Transakcije sa dospijeem preko 12 mjeseci smatraju se transakcijama trita kapitala.

- Trite kapitala je trite dugoronog kapitala, odnosno trite dugoronih i rizinijih vrijednosnica -vrijednosnih papira. Izuzetno je vano sa stajalita pribavljanja novca za poslovanje i proirenje poslovanja poduzea jer se na tritu kapitala zadovoljava najvei dio potreba poduzea za kapitalom.S druge strane predstavlja mjesto trinog vrednovanja tvrtkeU najirem smislu razlikujemo: 1. trite kredita 2. trite vrijednosnih papira Podjela trita kapitala po organiziranosti: -Organizirano trite (burza) -OTC (Over The Counter) Trite preko alteraDijelimo ga i na: Nacionalno i meunarodno triteDijelimo ga i na:-Primarno na kojem se trguje samo s novoemitiranim vrijednosnicama-Sekundarno na kojem se trguje s ranije izdanim vrijednosnicama i na kojima ne sudjeluju subjekti koji su ih emitirali

5.Kako dijelimo financijske ulagace u poduzeca (2 velike podjele: vjerovnici i vlasnici)

Vjerovnici (krediti,obveznice,obveze prema dobavljau,obveze za izdane mjenice i ekove,akumulirane obvezePVR) odobravaju poduzeu kredite, oekujui povrat u ugovorenom roku i uz odreeni interes.Vlasnici (upisani temeljni kapital,zadrana dobit,rezerve)su oni koji su u poduzee trajno uloili svoj kapital a povrat ostvaruju iz profita poduzea.

6. S kojih aspekata promatramo poloaj vjerovnika i vlasnika i objasni ( s aspekta rizika, kontrole i neto dobiti)Vjerovnici su osobe (pravne ili fizike) koje ustupaju svoju financijsku imovinu na odreeni rok i uz odreeni interes. Dunici (vlasnici poduzea) posuuju tua sredstva i koriste ih u poslovanju kako bi ostvarili zaradu. Njihova financijska obiljeja se mogu promatrati:- obzirom na rizik: Vlasnici imaju vei rizik od vjerovnika, jer oni podnose sve gubitke poduzea; a vjerovnici imaju manji rizik i prvenstvo naplate svojih potraivanja prilikom likvidacije - obzirom na raspodjelu dobiti - vlasnici sudjeluju u raspodjeli ostvarene dobiti, a vjerovnici nemaju prava na dobit iz poslovanja poduzea, ali mogu blokirati iro-raun te tako se naplatiti ako nisu podmirene obveze prema njima - obzirom na kontrolu - vlasnici imaju potpunu kontrolu nad poduzeem, a vjerovnici nemaju nikakve kontrole, ali mogu u izvansudskoj nagodbi preuzeti upravljanje poduzeem do namirenja svojih potraivanja

7. Vremenska vrijednost novca (sto nagriza njegovu vrijednost - inflacija)

Vremenska vrijednost novca je koncept prema kojem novac u sadanjosti vie vrijedi nego isti iznos u budunostiIma 3 komponente:-Sadanja vrijednost PV je iznos novca koji je ekvivalentan plaanju u budunosti uz odgovarajuu kamatnu stopu-Glavnica (iju vrijednost u vremenu i promatramo) -Budua vrijednost novca FV je vrijednost novca u budunosti koji je investiran danas (glavnica)

8. Kako usporedujemo vremenski u razlicitim razdobljima vrijednost novca (diskontiranje i ukamacivanje)

Usporedba se moe vriti: -diskontiranjem-svoenje iznosa koji dospijevaju u budunosti na sadanju vrijednost PV = FV / (1+r)

-ukamaivanjem-svoenje sadanjeg iznosa na buduu vrijednost FV = PVx(1+r)9. Bilanca (objasni, kako procjenjujemo imovinu u bilanci) (trzisna, knjigovodstvena vrijednost, ukupna vrijednost poduezca i likvidacijska vrijednost)Bilanca prikazuje svu imovinu poduzea, njegove dugove i glavnicu na odreeni dan, obino posljednjeg dana u mjesecu ili posljednjeg dana godine. Bilanca je poput ulovljene fotografije u jednom trenutku koji se vie nee ponoviti. U tom trenutku ona prikazuje financijski poloaj poduzea. Bilanca predstavlja dvostruki prikaz imovine, jednom prema pojavnom obliku (Aktive) i drugi put prema njenom porijeklu, odnosno izvorima iz kojih je pribavljena (Pasive). Temeljno financijsko izvjee koje slui kao podloga za ocjenu sigurnosti poslovanja.

a) Knjigovodstvene vrijednosti prema nabavnoj cijeni koja se vodi u poslovnim knjigama b) Likvidacijska vrijednost - vrijednost koju vlasnik moe dobiti u sluaju prisilne prodaje c) Trina vrijednost - na osnovi trinih cijena. d) Vrijednost imovine poduzea koja proizlazi iz cjelokupnog poslovanja tj koliki su budui financijski efekti koji e proizii iz poslovanja

10. Sto znaci usporedivanje imovine prema poslovanju

???????????????

11. Financijski izvjestaji propisani zakonom i objasni ih

Financijski izvjetaji jesu poslovni dokumenti kojima poduzee daje informacije o rezultatima svojih transakcija osobama i organizacijama izvan poduzea i korisnicima unutar poduzea.Financijska izvjea predstavljaju glavni izvor informacija o poslovnim rezultatima poduzea. Informacije koje sadre financijska izvjea su informacije o prolim poslovnim aktivnostima i njihovim rezultatima.Cilj financijskog izvjetavanja je informiranje o financijskom poloaju poduzea kao i o uspjenosti njegovog poslovanja i to u prepoznatljivom i razumljivom obliku za osobe kojima su namijenjene .Bilanca Raun dobiti i gubitkaIzvjetaj o promjenami glavniceIzvjetaj o novanom tokuBiljeke uz financijske izvjetajeRaun dobiti i gubitka prikazuje prihode i rashode poduzea za odreeno vremensko razdoblje, kao to je mjesec ili godina dana. Naziva se jo bilanca uspjeha .prihod-poveanje ekonomskih koristi u obliku priljeva,poveanja imovine ili smanjenja obvezarashod-smanjenje ekonoskih koristi u obliku odljeva,smanjenja imovine ili stvaranja obvezaAko su u izvjetajnom razdoblju rashodi vei od prihoda, rezultat e biti gubitak tog razdoblja.

Izvjetaj o promjeni vlasnike glavnice: Prikazuje ukupne promjene koje su se dogodile s vlasnikom glavnicom kroz obraunsko razdoblje, primjerice, mjesec dana ili godinu dana. Poveanja vlasnike glavnice nastaju vlasnikim ulogom ili ostvarenjem dobiti u obraunskom razdoblju. Umanjenja glavnice rezultat su povlaenja glavnice ili nastalog gubitka u obraunskom razdoblju. Neto dobit ili gubitak izravno se preuzimaju iz RDG-a, dok su vlasniki ulozi ili povlaenja glavnice transakcije izmeu poduzea i njegovih vlasnika pa ne utjeu na pozicije RDG-a.

Izvjee o novanom tijeku (tipovi i njihov sadraj,svrha) Izvjetaj o novanom tijeku je sastavni dio financijskih izvjea i iskazuje neto novani tijek ostvaren poslovanjem u odreenom razdoblju Prua informacije o svim primicima (priljevima) i izdacima (odljevima) u nekom obraunskom razdoblju :Obuhvaa : -novani tijek iz poslovnih aktivnosti - novani tijek iz investicijskih aktivnosti - novani tijek iz financijskih aktivnosti Svrha ovog izvjea je osigurati informacije o tijekovima novca vezanim uz poslovanje odreenog subjekta, kao i informacije o investicijskim i financijskim aktivnostima subjekta tijekom tog razdoblja.

12. Izvjestaj o novcanom toku, koje su metode sastavljanja?

Izvjestaj vidi pitanje prijeMETODE NOVANOG TIJEKADirektna metoda evidentiranje primitka i izdataka preko iro-rauna poduzea u nekom razdobljuIndirektna metoda - razlikuje se u predoavanju novanih primitaka i izdataka iz poslovnih aktivnosti, koji se predoavaju na neto osnovi (stanje poetkom i krajem razdoblja).Izvoenje primitaka i izdataka iz rauna dobiti i gubitka,razlika izmeu poetnih i zavrnih stanja u odreenom razdoblju iz bilannih rauna

13. Iz kojih novcanih aktivnosti potjece novcani tijek u poduzecu (poslovna npr. placanje racuna dobavljacu, financijska aktivnost i potrazivanja)Novani tijekovi od poslovnih aktivnostiNovani primici od kupacaNovac isplaen dobavljaima i zaposlenimaNovac ostvaren poslovanjemPlaene kamatePlaeni porez na dobitNeto novac od poslovnih aktivnostiNovani tijekovi od ulagateljskih aktivnostiKupnja nekretnine, postrojenja i opremeUtrci od prodaje opremePrimljeni udjelPrimljene dividendeNeto novac koriten u ulagateljskim aktivnostimaNovani tijekovi od financijskih aktivnostiUtrci od emitiranja dionikog kapitalaUtrci od dugoronih posudbiIsplata obveza za financijski najamIsplaene dividendeNeto novac koriten u financijskim aktivnostimaNeto poveanje novca i novanih ekvivalenataNovac i novani ekvivalenti na poetku razdobljaNovac i novani ekvivalenti na kraju razdoblja

14. Sto je racun dobiti i gubitka (na koje nacine mozemo pokrit gubitak)Vidi pitanje 11.Gubitak se ne moe pokriti kreditom (to je obveza)ve dotacijom vlasnika,smanjivanjem trajnog kapitala ili otpisivanjem potraivanja vjerovnika

15. Metode analize financijskih izvjestaja (horizontalna, vertikalna)Horizontalna analiza omoguuje usporeivanje podataka u financijskim izvjeima kroz due razdoblje u svrhu otkrivanja pozitivnih ili negativnih promjena pojedinih pozicija.Predstavlja usporedbu pozicija u bilanci i raunu dobiti i gubitka za vie uzastopnih godina, gdje prethodnu godinu moemo uzeti kao baznu, a onda tekuu godinu usporeujemo s njom pomou verinih indeksaTendencije promjena se sagledavaju pomou serije baznih indeksa.U horizontalnoj analizi je stoga znaajna vremenska dimenzija, budui se usporedbom pojedinih elemenata iz financijskih izvjea kroz vie razdoblja mogu izvui odreeni zakljuci o tendencijama njihovog kretanja na osnovi ega se mogu donijeti adekvatne poslovne odlukeDaje nam informacije o kretanju imovine, kapitala, obveza itd.Pod vertikalnom analizom podrazumijeva se usporeivanje financijskih podataka u jednoj godini. Ovom analizom radi se zapravo analiza strukture financijskih izvjea na nain da se npr. pojedine pozicije bilance izraavaju kao postotni udjeli u ukupnom iznosu aktive ili pasive koje se izjednaavaju sa 100Vertikalna analiza nam omoguava izraun postotnog udjela svake pozicije u financijskim izvjeima u odnosu prema nekom zbroju. Tako izraunati postotni udjeli nam govore o kvaliteti imovine, o kvaliteti izvora financiranja, kao i odnosima u raunu dobiti i gubitka, o kretanju odnosa meu pozicijama tijekom vremenaPored ova dva postupka obavlja se i analiza pojedinanih ili zbrojnih, odnosno sintetskih financijskih pokazatelja /analiza odnosa bilannih pozicija i pozicija u raunu dobitka i gubitka/ (Ratio analysis).

16. Kako bi definirali analizu putem financ. pokazatelja

Analiza putem financijskih pokazatelja - koja nastaje kada se stave u odnos trini podaci i podaci financijskih izvjea.Da bi ocijenio financijsko stanje i uspjenost poduzea, financijski analitiar mora provjeriti razliite aspekte financijskog zdravlja poduzea. Instrument koji se vrlo esto koristi tijekom tih provjera jest financijski odnos ili indeks. Da bi financijska analiza imala smisla dobiveni podaci se trebaju usporediti sa odreenim veliinama, a upravo za to slue financijski odnosi. Usporedba se moe vriti na nain da se usporeuje sadanji i proli, sadanji i budui odnos unutar poduzea, moe se usporediti sa drugim poduzeem unutar iste grane djelatnosti, moe prouavati oblik promjene pokazatelja itd

17. Nabroji vrste financ. pokazatelja, podjela i objasni ih, kako se racunaju (formule) i koje su pozeljne vrijednostiVRSTE POKAZATELJA:-pok.likvidnosti- -pok.zaduenosti- -pok.aktivnosti-pok.ekonominosti-pok .profitabilnosti-pok.investiranja

Pokazatelji likvidnosti Pokazatelji likvidnosti pokazuju stupanj sposobnosti poduzea da podmiri svoje dospjeleobveze. Koeficijent trenutne likvidnosti, novac/kratkorone obveze 0,5Smatra se povoljnim ako poduzee trenutno moe podmiriti 50% obveza Koeficijent ubrzane likvidnosti , kratkotrajna.imovina zalihe / kratkorone obveze > 1Povoljan je ako se kr.obveze mogu podmiriti u vrlo kratkom roku Ovaj pokazatelj se koriste za procjenu da li poduzee moe udovoljiti svojim kratkoronim obvezama uporabom svoje najlikvidnije imovine. Koeficijent tekue likvidnosti, (kratkotrajna imovina/kratkorone obveze) > 2To je pokazatelj sigurnosti poduzea. Procjena sposobnosti tvrtke da udovolji kratkoronim obvezama svojom kratkoronom imovinom. Povoljan je ako je kr. imovina barem dvostruko vea od kr. obveza Koeficijent financijske stabilnosti ( dugotrajna imovina/(glavnica + dugorone obveze)) < 1Smatra se povoljnim ako poduzee ima vie dugoronih izvora od dugorone imovine ,to znai da se dio kratkotrajne imovine financira iz dugoronih izvora.. Glavnica=kapital +rezerviranja. Neto radni kapital (kratkotrajna imovina kratkorone obveze) to veiAko je NRK pozitivan broj,znai da poduzee raspolae s NRK te moe financirati dio krat.imovine ,koja se naziva trajno obrtna sredstva(TOBS).Ako je NRK negativan znai da je poduzee nelikvidno i da dug. imovinu financira iz kratk.izvora.

Pokazatelji zaduenostiOvi pokazatelji pokazuju stupanj financiranja imovine iz vlastitih ili tuih sredstava. Osim toga na temelju njih se moe utvrditi odnos izmeu vlastitog i tueg kapitala koeficijent zaduenosti ( ukupne obveze/ukupna imovina) < 0,5 Poeljno je da se poduzee financira manje od 50% iz tuih izvora. Pokazuje koliko se sredstava financira iz tuih izvora ukupne obveze=dugorone +kratkorone +PVR(odgoeno plaanje trokova i prihod budueg razdoblja) koeficijent vlastitog financiranja (glavnica/ukupna imovina) > 0,5 Poeljno je da se poduzee financira vie od 50% iz vlastitih izvora. Govori u kojem omjeru vlastito financiranje sudjeluje u poslovanju tvrtke koeficijent financiranja (ukupne obveze/glavnica) to manji Poeljno je da se poduzee financira to manje iz tuih izvora . Govori kolika je rizinost ulaganja u dotino poduzee. pokrie trokova kamata TIE ((dobit prije poreza + kamate) / kamate) >od 5 godina(to vei) Pokazuje moe li poduzee podmirivati kamate za neki planirani kredit EBIT= dobit prije poreza + kamate faktor zaduenosti (ukupne obveze)/(zadrana dobit + amortizacija)) 1 Ako je >1 znai da poduzee dug.imovinu financira iz vlastitih izvora .Prikazuje stupanj financiranja dugotrajne imovine iz vlastitih izvora stupanj pokria II (glavnica +dugorone obveze)/ dugotrajna imovina >1 Ako je >1 znai da poduzee dug.imovinu financira iz dug.izvora. Stupanj financiranja dugorone imovine iz dugoronih izvora

Koeficijent aktivnosti Pokazatelji aktivnosti mjere efikasnost s kojom poduzee koristi vlastite resurse te kojom brzinom imovina cirkulira u poslovnom procesu.. Koeficijent obrtaja ukupne imovine (ukupni prihod)/(ukupna imovina ) to vei- pokazuje efikasnost tvrtke u koritenju imovine za stvaranje rezultataVrijeme trajanja obrtaja ukupne imovne broj dana u godini/koficijent obrtaja ukupne imovine to kraiKoeficijent obrtaja dugotrajne imovine ukupni prihod/dugotrajna imovina to vei Mjeri efikasnost tvrtke, povezujui prodaju i dugotrajnu imovinu tvrtke. Vrijeme trajanja obrtaja dugotrajne imovne broj dana u godini (365)/ koef.obrtaja dug.imovine to kraiKoeficijent obrtaja kratkotrajne imovine ukupni prihod/kratkotrajna imovina to veiMjeri efikasnost tvrtke, povezujui prodaju i kratkotrajnu imovinu tvrtke. Vrijeme trajanja obrtaja kratkotrajne imovne broj dana u godini (365)/ koef.obrtajakrat.imovine to kraiKoeficijent obrtaja zaliha poslovni prihod/zalihe to vei Vrijeme trajanja obrtaja zaliha broj dana u godini (365)/ koeficijent obrtaja zaliha to kraiKoeficijent obrtaja potraivanja poslovni prihodi /potraivanja to vei Vrijeme trajanje naplate potraivanja broj dana u godini (365)/ koeficijent obrtaja potraivanja to krai

Pokazatelji ekonominostiEkonominost podrazumijeva maksimalni uinak iz uloenih sredstava. Koeficijent ekonominosti ukupnog poslovanja ukupni prihodi/ukupni rashodi >1 Pokazuje koliko prihoda poduzee ostvari na 1 jedinicu rashodaKoeficijent ekonominosti poslovanja (prodaje) prihod od prodaje/rashod od prodaje >1 Koeficijent ekonominosti financiranja financijski prihodi/financijski rashodi >1Koeficijent ekonominosti izvanrednih aktivnosti izvanredni prihodi/izvanredni rashodi >1

Pokazatelji profitabilnosti mjere stupanj povrata na uloena sredstvaMogu podijeliti u dvije temeljne skupine:1) Pokazatelje koji pokazuju profitabilnost u odnosu prema prodaji ili prihodima ( bruto mara profita i neto mara profita)2) Pokazatelje koji pokazuju profitabilnost u odnosu prema imovini ili ulaganjima ( rentabilnost imovine i rentabilnost kapitala) Bruto profitna mara BPM (dobit prije poreza + kamate/ ukupni prihod) x100 to vei Pokazuje koliko se prihoda pretvori u dobitNeto mara profita NPM (neto dobit +kamate/ ukupni prihod) x100 to veiStopa povrata na imovinu ROA (neto dobit / ukupna imovina)x100 to veiKazuje kolika je zarada po jedinici uloene imovine. ROA predstavlja povrat od uloene imovine, pokazatelj rentabilnosti odnosno profitabilnosti imovineStopa povrata glavnice ROE (neto dobit / glavnica)x100 to vei glavnica=kapital+rezerviranjaPokazuje kolika je zarada po jedinici uloenog kapitala. ROE je povrat od uloenog vlastitog kapitala, pokazatelj rentabilnosti odnosno profitabilnosti vlastitog kapitalaStopa povrata na uloena sredstva ROI neto dobit / uloena sredstva x100 to vei ROI je povrat od uloenog ukupnog kapitala, pokazatelj rentabilnosti odnosno profitabilnosti uloenog kapitala ili investicijeBruto rentabilnost imovine -BRI (dobit prije poreza + kamate / ukupna imovina) x100 to veiKazuje kolika je bruto dobit na svaku kunu ukupne imovineNeto rentabilnost imovine -NRI (neto dobit + kamate / ukupna imovina)x100 to vei Kazuje kolika je neto dobit na svaku kunu ukupne imovine

EBITDA (operativna dobit + amortizacija)EBIT(operativna dobit = posl. prihodi - posl. rashodi)Pokazatelji investiranja mjere stupanj uspjenosti ulaganja u financijsku imovinu. Tu se prije svega misli na dionice poduzea. dobit po dionici (EPS) neto dobit / broj dionica to vei Pokazuje kolika je zarada po dionicidividenda po dionici (DPS) iznos dividende/broj dionica to veiodnos dividende i dobiti po dionici (DPR) dividenda po dionici DPS/dobit po dioniciEPS to veiodnos cijene i zarade po dionici (P/E) trina cijena dionicePPS /dobit po dionici EPS to veiukupna rentabilnost dionice URD dobit po dionici EPS/ trina cijena dionicePPS to vei dividendna rentabilnost po dionici dividenda po dionici DPS / trina vrijednost dionice PPS to vei

Objasni likvidnost i solventnost

U irem smislu, solventnost (engl. solvency) se moe definirati kao sposobnost plaanja svih dugova.*Neki autori istiu da je solventnost sposobnost pokria dugoronih obveza. Pravilnije bi bilo rei da je solventnost sposobnost pokria obveza na dugi rok. Pri takvoj definiciji, pojedini pokazatelji i mjere solventnosti ukljuuju i pokrie tekuih a ne samo dugoronih obveza.Precizniji pojam likvidnost (liquidity) moe se rei da je to sposobnost pokria kratkoronih obveza tj. sposobnost tekueg plaanja. esto se za likvidnost kae da je to kratkorona solventnost (short-term solvency). Zbog toga i dolazi do zamjene termina likvidnost i solventnost smatrajui da solventnost pokriva oba pojma.U svakom sluaju, likvidnost i solventnost su usko povezani pojmovi. Zbog toga je kod ispitivanja solventnosti uputno ispitati i likvidnost kako bi slika bila potpunija.

18. Sto je pokrice troskova kamatapokrie trokova kamata TIE ((dobit prije poreza + kamate) / kamate) >od 5 godina(to vei) Pokazuje moe li poduzee podmirivati kamate za neki planirani kredit EBIT= dobit prije poreza + kamate

19. Sto je zlatno bilancno, a sto zlatno bankarsko praviloZlatno bankarsko pravilo Nalae da se dugotrajna imovina financira iz dugoronih izvora a kratkotrajna imovina iz kratkoronih izvora Dug.imovina =glavnica +dug.obveze Krat.imovina=kratk.obveze

Zlatno bilanano pravilo Nalae da se dio kratkotranje imovine financira iz dugoronih izvora (zalihe) Dug.imovina + TOBS = dug. izvori Krat.imovina TOBS = krat.izvori

20. ROA/ROE/ROI

Stopa povrata na imovinu ROA (neto dobit / ukupna imovina)x100 to veiKazuje kolika je zarada po jedinici uloene imovine. ROA predstavlja povrat od uloene imovine, pokazatelj rentabilnosti odnosno profitabilnosti imovineStopa povrata glavnice ROE (neto dobit / glavnica)x100 to vei glavnica=kapital+rezerviranjaPokazuje kolika je zarada po jedinici uloenog kapitala. ROE je povrat od uloenog vlastitogkapitala, pokazatelj rentabilnosti odnosno profitabilnosti vlastitog kapitalaStopa povrata na uloena sredstva ROI neto dobit / uloena sredstva x100 to vei ROI je povrat od uloenog ukupnog kapitala, pokazatelj rentabilnosti odnosno profitabilnosti uloenog kapitala ili investicije

21. Nabroji sustave pokazatelja

Najpoznatiji sustav pokazatelja je Du Pontov model u kojem je kao vrni pokazatelj odreden pokazatelj ROE povrat na kapital, a kojemu su u prvoj razini podredeni stupanj financijske poluge i ROA povrat na imovinu, odnosno mara profita i koeficijent obrtaja ukupne imovine.

22. financijska poluga Pravilo financijske poluge kae da se koritenje tudih izvora financiranja isplati sve dok je stopa rentabilnosti veca od kamatne stope na tudi kapitalFinancijska poluga je pokazatelj odnosa vlastitih i pozajmljenih sredstava,odnosno predstavlja udio tudeg kapitala u strukturi financiranja poduzeca.

22. Neto radni kapital? Neto radni kapital je dio obrtnog kapitala, a odreen je novanom razlikom tekue imovine ( gotovina, utrive vrijednosnice, zalihe i potraivanja) i tekuih obveza.

Za odravanje tekue likvidnosti izuzetno je vana veliina neto radnog kapitala koji predstavlja razliku izmeu kratkotrajne (tekue) imovine i kratkotrajnih (tekuih) obveza. Postojanje neto radnog kapitala znai da je dio kratkotrajne imovine financiran iz dugoronih izvora, to je neophodno za odravanje likvidnosti.

Neto radni kapital izraunava se kao razlika izmeu tekue aktive i tekuih obveza.

23. Koeficijent obrtaja Koeficijent obrtaja obrtnih sredstava predstavlja broj koji pokazuje koliko se puta obrtna sredstva obrnu tijekom 1 godine. Obrtna sredstva u jednoj godini naine vie od jednog kruga, esto i po nekoliko krugova. Ta brzina kruenja obrtnih sredstava izraava se koeficijentom obrtaja, a izraunava se tako to se stavlja u odnos ukupan promet i prosjeno raspoloiva (koritena) obrtna sredstva ( Ko= Up/Pos).

24. Osnovni imbenici o kojima ovisi visina obrtnih sredstava:

- o obujmu, vrijednosti i asortimanu proizvodnje i usluga- o tehnolokom procesu proizvodnje i pruanja usluga- o uvjetima opskrbe sirovinama i materijalima- o uvjetima naplate prodanih proizvoda ili usluga- o uvjetima podmirivanja obveza

Ipak, 2 su najbitnija imbenika i to: obujam vrijednosnog ulaganja ( u ukupnom iznosu i po svim fazama i podfazama procesa obrta vrijednosti obrtnih sredstava) duina trajanja krunog kretanja obrtnih sredstava, odnosno trajanja obrta po fazama i podfazama krunog toka.

25. Investicije

Investicije - ulaganje novanih sredstava radi stjecanja odreenih ekonomskih koristi (profita).Ulaemo u: financijske oblike imovine realne oblike imovineFinancijske investicije: dionice, obveznice, i dr. vrijednosni papiri visok stupanj likvidnosti (utrivosti) prinos dividende, kamate laka identifikacija veliine investicije i prinosa prodajom-kapitalni dobitakRealne investicije: dodirljiva materijalna imovina namjena-gospodarska djelatnost vrijednost-tea procjena vrijednosti investicije i prinosa3 kljuna kriterija kod odabira investicija 1. Likvidnost podrazumijeva koliko brzo i bez gubitka moete odreenu imovinu pretvoriti u gotov novac (npr. blagajniki i trezorski zapisi imaju visok stupanj likvidnosti) 2. Rizik investirati znai preuzeti odreeni rizik. Openito,rizik je opasnost potpunog/djelominog gubitka imovine ili neostvarivanja oekivanog poslovnog uspjeha zbog nepredvienih dogaaja. Ovisno o vaoj razini tolerancije rizika moete imati pekulativni, umjereni ili konzervativni pristup investiranju. 3. Prinos/povrat investicije je ono to dobijete natrag u odnosu na iznos koji ste investirali. Na temelju njega provjeravate uspjenost svoje investicije. Sigurne investicije obeavaju limitiran prinos, dok one rizine nude mogunost (velike) zarade, ali i gubitka.

26. Zajednike karakteristike svih investicijskih projekata: dugoroni karakter ulaganja vremenski raskorak izmeu ulaganja i uinaka ulaganja meuovisnost investiranja i financiranja rizik i neizvjesnost

27. Naela financiranja?

Postoje brojna naela financiranja, a najznaajnija su: naelo sigurnosti financiranja naelo stabilnosti financiranja naelo solventnosti naelo likvidnosti naelo rentabilnosti

Naelo sigurnosti financiranja financirati pothvate kod kojih e se uloeni novac sigurno vratiti sigurnost poduzea ( naplata potraivanja) sigurnost vjerovnika (dok gubitak ne prijee visinu vlastitog kapitala)

Naelo stabilnosti financiranja ili zlatno pravilo financija poduzea: iz vlastitih izvora financirati redovno poslovanje iz vlastitih i tuih izvora financirati razvoj

Financijska stabilnost izraava se pokazateljem koji se naziva:

Koeficijent financijske stabilnosti je najrelevantniji pokazatelj financijske sposobnosti, tj. Solventnosti poduzetnika. On izraava s kojim udjelom dugoronih i trajnih izvora raspolae poduzetnik u poslovanju u odnosu na ukupnu dugotrajnu imovinu i zalihe.

Naelo solventnosti se odnosi na sposobnost plaanja svih obveza u roku njihova dospijea.

Naelo likvidnosti u irem smislu podrazumijeva nesmetan tijek imovine iz novanog u nenovane oblike imovine i obrnuto. U uem smislu, to naelo oznaava unovivost (utrivost) imovine, posebice kratkotrajne.Imovina prema stupnju likvidnosti: 1.stupanj (gotovina u blagajni, potraivanja po vienju na depozitnim raunima) 2. stupanj ( vrijednosni papiri unovivi za 30 dana, potraivanja od kupaca plativa za 30 dana) 3. stupanj ( ostala kratkotrajna imovina naplativa preko 30 dana, zalihe)

Naelo rentabilnosti nalae da se novana sredstva ulau u poslove u kojima e se najvie oploditi (uveati).

28. Naelo povoljne financijske slike

Sliku financijskog poduzea daje bilanca. Zakonska je obveza javna objava bilance i drugih financijskih izvjea. Javnost na temelju tih izvjea ocjenjuje bonitet i atraktivnost ulaganja u takvo poduzee.Glavni cilj ovog naela je javnosti emitirati to bolje signale, po mogunosti optimalnu sliku financiranja, da bi se aktivirala javnost u korist poduzea.

29. Naelo prilagodbe financiranja

Ovo naelo nalae poduzeu da u svom poslovanju i financiranju osigura stalnu sposobnost prilagodbe (fleksibilnost).1) Sposobnost pribavljanja dodatnog novca iz vlastitih i tuih izvora financiranja dobru fleksibilnost ima poduzee koje ima dobar bonitet i kreditnu sposobnost jer je sposobno privui dioniki kapital, dugorone uloge i kredite.2) Sposobnost prijevremene otplate dugova ako postoji viak novca, a on vie nije potreban tada je nelogino plaati kamate ( na novac koji potjee iz zaduenja). Stoga prilagodljivost financiranja treba omoguiti prijevremenu otplatu duga ili dijela te svoenja duga i plaanje kamata na manju, prihvatljiviju svotu.

30. Pravila financiranja

Openito se pravila financiranja mogu svrstati u dvije skupine:1) horizontalna pravila financiranja, 2) vertikalna pravila financiranja. Horizontalna pravila financiranja odreuju odnose izmeu pojedinih dijelova imovine (aktiva) i pojedinih dijelova izvora imovine (pasiva) s ciljem postizanja i odravanja solventnosti, likvidnosti i rentabilnosti poduzea.Najpoznatija horizontalna pravila financiranja su: zlatna bankarska pravila (stupanj pokria II) zlatna bilanna pravila (stupanj pokria I)Zlatna bankarska pravila nalau da se kratkoroni izvori koriste za ulaganja u kratkotrajnu imovinu, a dugoroni za ulaganja u dugotrajnu imovinu. Zlatno bilanno pravilo meutim usmjerava na potrebu da se dio kratkotrajne imovine koji nije brzo pretvoriv u novac (u pravilu zalihe) financiraju iz dugoronih izvora, koji se dio u praksi naziva radni kapital.Nepotivanje tih pravila moe uzrokovati insolventnost ili prekomjernu solventnost, u oba sluaja s negativnim posljedicama.Vertikalna pravila odreuju odnose pojedinih dijelova pasive (izvora imovine) po porijeklu (vlastiti i tui izvori). Sastoje se od: omjera vlastitih i tuih izvora financiranja omjera vlastitog i priuvnog kapitala (rezerve)

31. MjenicaMjenica je vrijednosni papir kojim je izraena obveza isplate odreene svote novca, izdan zakonski propisanom obliku. Ona je sredstvo kreditiranja, instrument plaanja, sredstvo jamstva.Ope znaajke mjenice: Vrijednosni papir pravo koje je u njoj ne moe se ostvariti niti prenijeti bez papira Obvezno pravni vrijednosni papir odnosi se na trabinu i to na novanu trabinu Papir po naredbi po samom zakonu ali postoje i iznimke Prezentacijski vrijednosni papir pravo na ispunjenje nastaje tek nakon to se duniku prezentira papir Formalan papir mora imati zakonom propisane sastojke inae nema znaaj mjenice Trasirana ili vlastita kod trasirane izdatnik poziva treeg da preuzme obvezu, kod vlastite izdatnik oznaava sebe kao dunika (prva slii asignaciji, druga zadunici).

Ope znaajke mjenice U naelu odgovaraju svi koji su se na mjenici potpisali (ak i indosanti) odgovornost je solidarna, tko iskupi mjenicu imapravo regresa prema prednicima Formalan papir mora imati zakonom propisane sastojke inae nema znaaj mjenice Trasirana ili vlastita kod trasirane izdatnik poziva treeg da preuzme obvezu, kod vlastite izdatnik oznaava sebe kao dunika (prva slii asignaciji, druga zadunici) Zbog relativno velikog broja bitnih sastojaka izrauju se mjenini formulari Kupnjom blanketa odmah se plaa i porez na promet mjenica Mjenina je obveza opstojna i bez obzira da li je plaen porezVRSTE MJENICA S OBZIROM NA GOSPODARSKE POTREBE KREDITIRANJA I PLAANJA1.ROBNE ILI TRGOVAKE I POSLOVNE MJENICE Robne ili trgovaka mjenica je mjenica kojoj je temelj izdavatelja roba isporuena i preuzeta na dug i koju prihvaa (akceptira) i uruuje kupac dobavljau s ciljem da time s odgodom podmiri svoju obvezu. Poslovna mjenica koristi se kao instrument osiguranja vjerovnikovih interesa prigodom sklapanja raznih poslova.2.KREDITNE, FINANCIJSKE I NOVANE MJENICEKreditna mjenica je vrijednosni papir koji se temelji na odobrenom bankovnom kreditu. Financijska mjenica je vrijednosni papir kojim se na dulji rok osiguravaju uspostavljeni kreditni odnosi izmeu banke-kreditora i poslovne tvrtke korisnika raznih vrsta kratkoronih i srednjoronih kredita.Novana mjenica je vrijednosni papir koji nastaju davanjem na kredit odreene svote novca ili vrijednosti robe u potroake svrhe.3.KRATKORONE I DUGORONE MJENICE kratkorone rok dospijea kree se od tri tjedna do tri mjeseca, a dugorone slue u svrhu jamstva. 4.DOMICILIRANE MJENICE U ZEMLJI I INOZEMSTVU Domicil mjesto plaanja preuzete obveze5.REKTA ILI NEPRENOSIVE MJENICE mjenice koje se ne mogu indosirati, sadre klauzulu ne po naredbi ili drugu istog znaenja, ne slue kao sredstvo plaanja

VRSTE MJENICE S OBZIROM NA NJIHOVU MJENINO-PRAVNU FORMU1. TRASIRANA ILI TUA MJENICA / TRATA / pisani nalog jedne osobe (trasanta) drugoj osobi (trasatu) da isplati treoj osobi (remitentu) ili po njegovoj naredbi odreenu svotu novca, prema uvjetima naznaenim na vrijednosnom papiru.2. SOLA ILI VLASTITA MJENICA ovom mjenicom trasant se obvezuje bezuvjetno i samostalno isplatiti odreenu novanu svotu remitenta ili na remitentovu naredbu drugom imatelju mjenice, u skladu s njezinim sadrajem / vlastitu ili solo mjenicu trasant izdaje na sebe trasant i trasat su ista osoba.Mjenica pojmovi koji se moraju znatiINDOSAMENT Prijenos mjeniceAKCEPTIRANJE Prihvaanje mjeniceAVAL Mjenino jamstvoIRO Prikriveno mj. jamstvoALON Produetak mjeniceREGRES Povrat sredstavaPROTEST Zahtjev za pravom mjeninog regresa32. Trasant, trasat i remitent?Trasant je osoba koja izdaje mjenicu. Da bi mjenica bila pravno valjana, trasant je mora vlastoruno potpisati.Trasat je osoba koja treba isplatiti mjenicu nakon to ona dospije na naplatu. Meutim, da bi trasat postao mjeninim dunikom, nije dovoljno to njegovo ime stoji na mjenici, ve je treba i akceptirati.Remitent je osoba koju je izdatnik (trasant) mjenice ili eka oznaio na samoj ispravi kao prvog korisnika, odnosno onoga kojem se ili po ijoj se naredbi ima isplatiti mjesena ili ekovna svota.

U trasiranju mjenice poimenino oznaavanje remitenta bitan je element, jer ona ne moe glasiti na donosioca (drugaije je u anglosaksonskom pravu). Za ek takva oznaka nije neophodna jer ona moe glasiti na donosioca.

Ovlatenje remitenta moe biti dvojako i obino se izraava klauzulom: "platite XY-u ili po njegovoj naredbi" odnosno "platite XY-u, ali ne po njegovoj naredbi". Prvom klauzulom daje mu se pravo prenoenja isprave, a drugom takvo mu se pravo oduzima.

33. IndosamentIndosament posebna izjava kojom indosant (prenositelj) prenosi vrijednosni papir na indosatara (stjecatelja, novog vjerovnika) i tu izjavu potpie. Indosament je najei nain prenoenja vrijednosnih papira po naredbi. Propisima koji ureuju pojedine vrste vrijednosnih papira esto je odreeno da se i papiri koji glase na ime prenose indosamentom, a onda kad to nije odreeno takvi vrijednosni papiri prenosit e se cesijom. Tako npr. dosadanji imatelj mjenice, indosiranjem od mjeninog vjerovnika postaje mjenini dunik. Indosament se obino obavlja na samom vrijednosnom papiru, i to na poleini (indosso na leima), ali vrijedi ako je napisan i potpisan i na prednjoj strani. Ako na mjenici nema mjesta, za nju se vee poseban list (alon). Glavni nain prijenosa prava iz mjenice Izuzetak mjenice s rekta klauzulom cesija Kod cesije prenositelj ne odgovara solidarno s drugim mjeninim dunicima, ve samo kao graanskopravni jamac (supsidijarno) Na poleini Mora biti bezuvjetan Ne smije biti djelomian Bjanko samo potpis indosanta (mjenica se moe dalje tradirati)34. to je leasing i podjela, objasni podjele?Leasing predstavlja posebnu metodu srednjoronog i dugoronog financiranja koja se temelji na koritenju, a ne na posjedovanju investicijskog dobra. Leasing je ugovorni odnos kojim se davatelj leasinga obvezuje pribaviti objekt leasinga i primatelju leasinga odobriti pravo koritenja tog objekta na odreeno razdoblje, a ovaj se obvezuje plaati mu za to odreenu naknadu.Pojednostavljeno - korisnik leasinga odreena dobra unajmi i koristi u odreenom razdoblju i za to plaa ugovorenu naknadu (najamninu)Po istjeku ugovora o leasingu unajmljena dobra korisnik leasinga moe: Kupiti Napraviti novi ugovor o najmu VratitiLeasingom se mogu financirati vozila (osobna, laka dostavna, gospodarska, teretna), graevinski i radni strojevi, oprema (medicinska, tiskarska, graevinska, IT,...), plovila, nekretnine, ... Leasing aranman ne ukljuuje prenoenje isprave o vlasnitvu, vrijednost sredstavapribavljenih leasingom i vrijednost obveza prema najmodavcu esto se ne prikazuju uimovinskoj bilanci poduzea (prikriveni leverage).

Razne podjele: 1. Prema davatelju opreme :1.1. Leasing proizvoaa (on je financijer) - izravni1.2. Leasing kroz leasing drutva- neizravni2. Prema duini vremena trajanja ugovorao iznajmljivanju :2.1. Operativan leasing (traje krae odekonomskog vijeka predmeta leasinga)2.2. Financijski leasing (odreeno due vrijeme)3. Prema leasing-objektu :3.1. Leasing postrojenja (iznamljivanje objekta, npr.: zgrade,sportske dvorane i sl.)3.2. Leasing opreme (npr.: automobili, dizalice, kompjutori, itd.)4. Prema vrsti leasing ugovora :4.1. Obian leasing ugovor (predmet se vraa davaocu)4.2. Ugovor sa pravom opcije (da li e primatelj nastaviti iznamljivati ili evratiti)4.3. Ugovor sa pravom opcije kupnje5. Prema nacionalnoj pripadnosti sudionika u poslovima leasinga :5.1. Leasing u zemlji5.2. Leasing iz inozemstva6. Ostale vrste leasinga :6.1. Revolving leasing ( nakon isteka roka uzeti na koritenje novu i suvremenijuopremu)6.2. Off-shore leasing (oprema za istraivanje mora i podmorja)6.3. Bruto leasing (davatelj snosi trokove npr.:odravanja i sl.)6.4. Neto leasing (primatelj snosi trokove)6.5. Vremenski leasing (unaprijed utvren rok koritenja)6.6. Kratkoroni/srednjoroni leasing ( od 1 do 3.god.)6.7. Dugoroni leasing ( due od 3.god.)6.8. Neopozivi leasing (moe opozvati samo u sluaju nepredvidivog dogaaja)6.9. Povratni leasing (vlasnik nekog dobra prodaje leasing drutvu to dobro kojei uzima u leasing sale and lease back primjer Empire State Building)6.10. Second hand leasing (u leasing se daje roba koju je ve netko koristio zemlje u razvoju6.11. Suhi i mokri leasing (ovisno prua li se usluga opsluivanja, servisiranja)

Osnovni smisao operativnog leasinga je koritenje predmeta leasinga bez stjecanja vlasnitva. Kod operativnog leasinga predmet najma ostaje u vlasnitvu davatelja najma (leasing tvrtke) za cijelo vrijeme njegovog trajanja ali se po njegovu isteku moe prodati treim osobama. Vrijednost predmeta leasinga obraunva se u neto iznosu bez PDV-a koji se plaa u jednakim mjesenim obrocima za cijelo vrijeme trajanja najma. Trokovi operativnog leasinga priznaju se kao trokovi poslovanja i umanjuju osnovicu za plaanje poreza na dobit. Prilikom ugovoranja obvezna je uplata jamevine davatelju najma. Po isteku leasing ugovora oprema ili nekretnina moe se zamijeniti drugom - novom i modernijom. Operativni leasing ugovor kojeg stranke mogu otkazati u svakom trenutku. Trajanje je krae od ekonomskog vijeka predmeta ugovora - manji je utjecaj tehnikog zastarijevanja na opremu Unajmljena oprema koristi se krae razdoblje - kratkoroan do 1-3 godine Naknada je manja od vrijednosti predmetaDavatelj leasinga ne moe iz leasing naknade izamortizirati sve svoje investicijske trokove, ve samo dio njih (non full pay out contract)Osnovni smisao financijskog leasinga je koritenje i stjecanje vlasnitva.Kod financijskog leasinga predmet najma prelazi u potpuno vlasnitvo korisnika sa zadnjom otplaenom ratom leasinga. Namjera je postati vlasnikom unajmljene stvari.. Vrijednost predmeta leasinga obraunava se u bruto iznosu sa PDV-om koji se plaa ili u jednakim obrocima tijekom najma ili kao jednokratni iznos po njegovu zavretku. Kod financijskog leasinga PDV se u cjelosti priznaje kao pretporez i predmet leasinga mogue je amortizirati po visokim stopama to smanjuje osnovicu poreza na dobit.Ugovara se osnovno ugovorno razdoblje, tijekom tog razdoblja stranke ne mogu ugovor otkazati. Full pay out contract davatelj leasinga u potpunosti amortizira svoje investicijske trokove. Leasing naknada je u ukupnom iznosu vea od nabavne cijene leasing predmeta. Trajanje leasinga u pravilu odgovara redovitom vremenu gospodarskog iskoritavanja predmeta leasinga- koristi se due razdoblje.35. Prednosti kratkorinog financiranja?1) cijena kapitalaCijena kapitala iz kratkoronih izvora je u veini sluajeva nia od cijene kapitala iz dugoronih izvora. Pod cijenom kapitala se smatraju kamate ili naknade koje dunik plaa za koritenje vjerovnikovog kapital.imbenici koji utjeu na cijenu kapitala jesu:Razina iste kamatne stopeStupanj financijskog rizikaTrokovi vjerovnikaVisina kreditnog iznosa

36. Izvori kratkoronog financiranja?a) Trgovaki krediti predstavljaju formu kratkoronog financiranja koje osiguravaju trgovci, proizvoai, i dr. Oni odobravaju kredite nastojei poveati svoju prodaju. Ovdje se radi o prodaji robe koja se ne mora platiti po preuzimanju, ve uz izvjestan poek.b)Komercijalne banke imaju osnovnu funkciju kreditiranje poslovanja poduzea. Obino se odnose na kredite na periode do jedne godine i otplauju se u ratama.c)Financijske kompanije posuuju novac poduzeima. Njihovi krediti su uglavnom skuplji od bankovnih kredita jer su kompanije specijalizirane za posebne vrste financiranja pa su im trokovi koritenja kredita veoma visoki.d)Faktoring je dio poslovne aktivnosti specijalizirane financijske institucije. Faktoring podrazumijeva i preuzimanje odreenog stupnja rizika u sluaju da se ne moe naplatiti potraivanje te svako dodjeljivanje kredita korisniku, mora proi odreenu kontrolu.e) Komitenti osiguravaju poduzeu kratkorona sredstva unaprijed, na osnovi ugovora. To je u sluaju npr. kada se roba plaa prije nego je isporuena jer moe se dogoditi da trgovac ne moe iz nekog razloga posuditi novac za veliku koliinu robe, pa ako ju komitent ne moe nabaviti kod nekog drugog poduzea, tada on izvri predujam novanih sredstava trgovcu kako bi dobio eljenu robu.f) Kupnja komercijalnih papira obavljaju specijalizirane financijske agencije koje kupuju komercijalne papire korporacije a zatim ih prodaju bankama koja svoja tekua novana sredstva ele plasirati u kratkorona likvidna sredstva.g) Privatne kreditne kompanije koje mogu poduzeima dati novana sredstva.h) Odreeni broj vladinih organizacija mogu posuditi poduzeima odreena sredstva. Najee su to dugoroni ili srednjoroni krediti sa povoljnim kamatama.i) Direktni novani krediti koja mala poduzea mogu dobiti od svojih partnera, dioniara, prijatelja, itd.37. Podjela instrumenata kratk. financiranja kod trgovakog kredita?

Instrumenti kratkoronog financiranja dijele se u dvije velike skupine:-dokazi dugovanja-dokumenti osiguranja povrata kredita

Dokazi dugovanja - osnovna karakteristikaunovivostDa bi instrument bio unoviv, on mora:- biti potpisan od strane izdavatelja- sadravati nalog za isplatu odreenog iznosa- imati datum izdavanja i oznaku roka dospjelosti- biti naplativ po naredbi donosioca- imati odreeno mjesto plaanja- sadrati ime onoga tko treba platiti

U grupu dokumenata kojima se dokazuje dugovanje spadaju:a) Knjiga rauna prodajeb) Komercijalni papiric) Vlastita mjenica.d) Trasirana mjenica.e) Trgovaki akceptf) Bankovni akcept

Dokumenti osiguranja

a)Skladina potvrda je dokument kojim se potvruje da je u tom skladitupohranjena odreena koliina navedene robe.b)Brodski tovarni list je pismeni sporazum izmeu pomorskog vozara ipeditera kojim se vozar obvezuje da e uz odreenu naknadu primateljunaznaenom u pomorskom tovarnom listu prevesti i isporuiti odreenu robu.c)Potvrda o zalogu je dokument koji daje pravo vjerovniku da ima vlasnitvonad robom i moe ju prodati radi naplate duga.d)Hipoteka na pokretnu imovinu se sastoji od izdate vlastite mjenicepotpisane od strane dunika i davanja pokretne imovine kao garancije za izdanumjenicu.e)Cesija je prijenos potraivanja dosadanjeg vjerovnika na novog vjerovnika apri tom dunik i potraivanja ostaju isti.f)Asignacija je pravni posao kojim dunik ovlauje svog dunika da on svojdug ne isplati njemu ve njegovom vjerovniku. Npr. davanje prava nad policomosiguranja u sluaju ne vraanja kredita.

38. imbenici koji odreuju visinu trgovakog kredita sa stajalita dunika?

a) Sezonske oscilacije zaliha koje zahtijevaju vee potrebe za kratkoronim kreditima za financiranje tih oscilacija.b) Vrsta poslovne aktivnosti ukazuje da poduzea npr. u proizvodnji, trgovini, itd. e koristiti vie trgovake kredite u odnosu na ona poduzea koja proizvode dobivaju iz uloenog ljudskog rada.c) Veliina poduzea ukazuje da to je manje poduzee vea je i potreba za trgovakim kreditom jer su u pravilu manja poduzea loijeg kreditnog poloaja kada ne mogu oekivati bankarske kredite.d) Solventnost podrazumijeva da poduzee nee u skladitu nagomilavati robu koja se u blioj budunosti ne moe prodati i svoju kupovinu e uglavnom ograniiti prema potrebama imogunostima poduzea.

39. imbenici koji odreuju visinu trgovakog kredita sa stajalita vjerovnika?

a)Kreditni poloaj dunika i vjerovnikova motivacija Prije donoenja odluke o kreditu, vjerovnici provjeravaju neto poslovnu maru dunika prilikom prodaje proizvoda i sl.,mogunost preuzimanja rizika to podrazumijeva angairanje vlastitog kapitala ako to bude potrebno. Da bi vjerovnici osigurali dovoljno novanih sredstava za prodaju na kredit oni ponekad posuuju novana sredstva od banaka i sl. ali ipak veina imovine koja vjerovniku slui za kreditiranje kupca predstavlja njegov vlastiti kapital.b) Trgovaki obiaji proizlaze iz viegodinjeg iskustva to podrazumijeva da na osnovu toga e prodavatelj odrediti kreditne rokove. Poduzea sa dugim kreditnim rokovima u pravilu imaju vee iznose nenaplaenih potraivanja u odnosu na poduzea sa kraim rokovima dospijea naplate.c) Dostupnost potrebnih novanih sredstava vjerovniku vjerovnik moe imati na raspolaganju vlastiti kapital ili kapital koji se moe dobiti od banaka, i sl.d) Potreba za prodajom Kreditni uvjeti se ponekad koriste kao poticaj za privlaenje kupaca i poveanje prodaje. Npr. ako su cijene i kvaliteta kod dva vjerovnika iste onda e poslovati bolje onaj vjerovnik koji odobri dui rok povrata kredita.

40. Kako klasificiramo kreditne termine (na primjeru trg. drutva)?

Kreditni termini mogu se klasificirati na:a) Plaanje unaprijed ( Cash before delivery ) ne podrazumijeva kreditiranje jer kupac mora prvo platiti robu prije preuzimanja.b) Plaanje prilikom isporuke (Signating bill of lading ) se koristi u prijevozu robe pomorskim putem. Prodava alje brodski tovarni list banci kupca koji je od nje otkupljuje i uruuje brodaru prilikom preuzimanja robe.c) Plaanje u gotovom ( Cash ) podrazumijeva plaanje nakon isporuene robe.d) Odgodu plaanja ( 5/ 3O / 6O ili 5/ 3O ) moe znaiti plaanje rauna nakon prodaje isporuene robe i taj termin obino kree od datuma izdavanja rauna.e) Valutiranje ( 6O ili 9O dana ) podrazumijeva da se na raunu za isporuenu robu ispisuje kasniji datum od datuma stvarne isporuke robe. Npr. hotelijeri izvravaju narudbu u proljee a roba se isporuuje u ljetnim mjesecima. Na taj nain proizvoai proiruju proizvodnju tijekom zimskog i proljetnog razdoblja.f) Ostali termini npr. naznake: kraj mjeseca, sredina mjeseca, itd. to predstavlja valutiranje jer se vrijeme ne poinje raunati od datuma navedenog na raunu nego od npr. kraja mjeseca, sredine mjeseca, itd.

41. to je valutiranje? (valutacija)

Valutacija (engl. valuation, njem. Valutation) je odreivanje vrijednosti osiguranog interesa. Razlikuju se dvije vrste valutacije: valutacija prilikom sklapanja ugovora o osiguranju i valutacija kod likvidacije teta.

Valutaciju prilikom sklapanja ugovora o osiguranju moe odrediti osiguranik, i u tom sluaju u pravilu ne obvezuje osiguravatelja prilikom likvidacije tete (moe primijeniti pravilo proporcije).

Valutacija se moe utvrditi sporazumno izmeu osiguranika i osiguravatelja. Na tako utvrenu valutaciju osiguravatelj moe staviti prigovor jedino u sluajevima predvienim zakonom.

42. to su metode PC, 3C i 5C i za to se upotrebljavaju?

Uobiajene su meunarodne klauzule za ocjenu kreditne sposobnosti potencijalnog dunika a to su: 3 C = ( Character , Capacity i Capital ) 5 C = ( 3 C + Collateral i Conditions ) + Rizik zemljeCollateral ( instrumenti osiguranja naplate kredita)Conditions ( uvjeti u kojima korisnik kredita posluje )

Kreditna sposobnost dunikaAnaliza kreditne sposobnosti tradicionalna je tehnika koja se koristi u bankovnom poslovanju. Svaka procjena kreditne sposobnosti poduzea najee obuhvaa 5 imbenika: 5C (5Cs of credit) 1.karakteristike dunika (character)- osobine, ugled, karakteristike managementa 2.kapacitet dunika (capacity)- proizvodni i financijski 3.kapital dunika (capital/cash) 4.uvjete poslovanja dunika (conditions)- trite, prilagodljivost u razl. uvjetima 5.osiguranje povrata novanih sredstava (collateral)-osiguranje kredita dodatnom garancijom. Bazinom modelu 5C neki autori dodaju jo jedan faktor tkz. control / country risk- rizik zemlje.

1. Karakter (Character) odgovornost, istinitost, ozbiljnost svrhe i ozbiljna namjera povrata cjelokupnog novanog iznosa koji se duguje,a ako ovo nije ispunjeno, kredit ne bi trebalo odobriti jer e sigurno postati problematian za banku; 2. Sposobnost (Capacity) referent mora biti siguran da korisnik koji trai kredit ima ovlatenje za podnoenje zahtjeva; pravni poloaj za potpisivanje ugovora; propisno ovlaenje upravnog odbora korporacije da moe pregovarati o kreditu i potpisati ugovor 3.Capital (Cash) struktura kapitala , poslovna i fin.poluga, -da li je korisnik kredita sposoban realizirati dovoljnogotovine u obliku toka novca kako bi vratio kredit u ugovorenim rokovima-bankari prednost daju novanom toku kao glavnom izvoru sredstava za otplatu kredita, jer prodaja aktive moe oslabiti korisnika kredita4.Kolateral (Collateral) da li korisnik kredita posjeduje adekvatnu neto vrijednost ili dovoljno kvalitetnu imovinu: starost, poloaj i stupanj specijalizacije imovine zajmoprimca,tehnoloka zastarjelost; 5.Uvjeti (Conditions) informacije o najnovijim trendovima u poslovanju korisnika kredita i kako promjene ekonomskih uvjeta mogu utjecati na kredit vrijednost kredita moeumanjiti pad prodaje ili prihoda ili visoke kamatne stope zbog inflacije.

43. 4 metode kratkoronog bankovnog kreditiranja (revolving kredit, na osnovu tekueg rauna, kreditna linija, pojedinani kredit)?

44. to je kredit po tekuem raunu?

45. to su dionice, kako ih dijelimo i koja je razlika?

Dionica je potvrda /isprava/ kojom se dokazuje ulog uplatitelja u temeljni kapital dionikog drutva Dionice su predmetom kupoprodaje na tritu kapitala Vrijednosni papir bez unaprijed odreenog dospijea Dionice su potpuno prenosivi vrijednosni papiri to im omoguava da postanu trini vrijednosni papiri visokog stupnja mobilnosti. Dugoroni, vlasniki vrijednosni papiri bez unaprijed odreenog roka dospijea / za razliku od obveznica koje imaju fiksno dospijee i fiksnu kamatnu stopu/ Instrument formiranja vlastitih izvora financiranja -instrument kojim poduzetnici realiziraju svoje poslovne ideje.

Dionica ovlauje njenog imatelja da sudjeluje i voenju drutva i da ima korist od zarade u skladu s vaeim zakonom i u skladu sa statutom drutva Prema sadraju prava razlikujemo redovne (obine) i povlatene (preferencijalne) dionice. Redovne dionice: Vlasniki vp (equity securities) predstavljaju vlasniki udio u temeljnom kapitalu drutva Imatelju osiguravaju sljedea prava: Pravo na upravljanje - pravo glasa na skuptini dd Pravo na dobitak / pravo sudjelovanja u raspodjeli dividende Pravo na imovinu (isplatu dijela likvidacijske ili steajne mase) Pravo prvokupa novih dionica Prenosive su Izvori prihoda od ulaganja u dionice: dividenda i kapitalna dobit (ostvarena porastom cijene dionice) Njihova nominalna vrijednost nema ekonomsku vrijednost ve predstavlja cijenu po kojoj se mogu emitirati.Dvije vane karakteristike redovnih dionica: rezidualno pravo na prihod: i kod tekueg poslovanja i kod eliminacije tvrtke dioniari imaju pravo na dobit ili imovinu koja preostaje nakon to se imateljima obveznica (ili kredita) isplate njihova potraivanja ograniena odgovornost: nemaju obaveza ako drutvo bankrotira, tj.minimalna vrijednost dionice je 0 (dionica je u stvari opcija!)

Povlatene dioniceVlasniki vp Preferencijalne ili povlatene dionice zapravo nemaju nikakva vea prava od redovnih (obinih) dionica, osim to se imateljima preferencijalnih dionica osiguravaju sljedea prava: Pravo na dobitak u unaprijed utvrenom novanom iznosu ili u % od nominalnog iznosa pravo prvenstva isplate u odnosu na imatelje redovnih dionica Pravo na imovinu prvenstvo kod isplate likvidacijske ili steajne mase Preferencijalne dionice mogu ne imati pravo glasa na skuptini dioniara, a prilikvidaciji tvrtke imaju prava prije obinih dionica Preferencijalne dionice su vlasnike vrijednosnice s hibridnim obiljejima duga idionikog kapitala- imatelju daju pravo na fiksnu dividendu i- uvjetno pravo upravljanja kompanijom Najpoznatiji primjer dionikog drutva na domaem tritu koji ima i redovne ipreferencijalne dionice je AdrisPodjela dionicaPrema redoslijedu izdavanja:-osnivake (prva emisija) i -dionice novih emisija. Prema pravu glasa:-dionice bez prava glasa, -s pravom na 1 glas i -s pravom na vie glasova. Prema tome da li su:-dionice na ime ili -na donositelja.Dodatna podjela dionica: Cikline trina vrijednost se mijenja u skladu s gospodarskim ciklusima Protucikline Stabilno rastue vezane za ugledne i stabilne kompanije Dionice s malim denominacijama emitiraju mala poduzea, vrlo rizine Dionice prenosive u pisanom obliku Defanzivne Novonastale rastue dionice

46. to su obveznice i koja je razlika izmeu obveznice i dionice?

Obveznica je dugovni instrument /dugoroni, prenosivi/ kojim se izdavatelj obveznice obvezuje vratiti primljenu svotu novca u odreenom fiksnom roku dospijea, a u meuvremenu vlasniku obveznice isplaivati tono odreenu kamatu tzv. kupon koja je fiksna za cijeli period i isplauje se periodino do dospijea obveznice kada se vri i povratglavnice. Obveznica je osnovna dugorona dugovna vrijednosnica koja predstavlja dugoroni kreditni instrument kojim se emitent obvezuje na isplatu kamatnih plaanja (kupona) i glavnice vlasniku prema unaprijed dogovorenoj dinamici.

Intencija kod izdavanja obveznica je u pravilu financiranje nekog kapitalnog projekta ili refinanciranje postojeeg duga.Za razliku od dionica kupovinom kojih se postaje suvlasnik kompanije, polae pravo na njenu imovinu (ma koliko bio relativno mali taj suvlasniki udjel) i stjee pravo glasa u upravljanju njenim poslovanjem, kupovinom obveznice se ne dira vlasnika struktura izdavatelja.Njenom kupnjom se dakle postaje samo kreditor izdavatelja ona dakle, kada su u pitanju korporativne obveznice, ne donosi automatsko pravo suodluivanja u upravljanju kompanijom.Obveznice koje se koriste za korporativno financiranje najee se izdaju s rokom dospijea preko godinu dana, a prilikom njihove emisije kuponska stopa odgovara trinoj kamatnoj stopi.U razvijenim dravama obveznicama se trguje na analogan nain kao i s dionicama, a ta trgovina dobiva na intenzitetu svaki puta kada kamatne stope znaajno padnu ili porastu.

1