dimenzioniranje gata primjer

Author: nide-veze

Post on 02-Jun-2018

230 views

Category:

Documents


2 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

  • 8/10/2019 Dimenzioniranje Gata Primjer

    1/18

    Predmet ovog izvedbenog projekta je realizacija faze A, odnosnorekonstrukcija dogradnja Glavnog mula luke otvorene za javni prometlokalnog znaaja u naselju Martinica na otoku Cresu.

    3. OPIS POSTOJEEG STANJA

    Naselje Martinica je obalno naselje na zapadnoj obali sredinjeg dijela otokaCresa. Prema PPU Grada Cresa kategorizirana je kao lokalno sredite VII.kategorije.

    Od glavne otoke ceste, dravne ceste D 100, do naselja vodi upanijska cesta5137 duljine 10 km. Luka naselja Martinica formirana je u istoimenoj uvali,zapadno od jezgre naselja.

    Luka Martinica se nalazi istono od rta Tiha, odnosno sjeverno od rta Kijac, uuvali koja je dobro zatiena od vjetrova iz IV kvadranta, kao luka istoimenog mjesta

    na priblinoj poziciji = 4449,0' N, = 1421,2' E. Mjesto i luka Martinica se nalazina pola puta izmeu luke Cres i luke Osor na zapadnoj strani otoka Cresa.

    PPU-om Grada Cresa je luka Martinica definiranakao luka otvorena za javnipromet - lokalnog znaaja, unutar koje se dio luke namjenjuje za ribarstvo, dio zanautiki turizam (sidrite - privezite), dio za sport i dio za vezove domaegstanovnitva.

    U luci pristaje putnika brzobrodska linija Mali Loinj - Susak - Unije - Martinica- CresRijeka. 2001. god. ukinuta je tradicionalna ljetna brodska pruga Rijeka - Cres- Martinica - Mali Loinj.

    Unutar lukog podruja se nalazi uski obalni pojas s lukobranom i gatovima kojise proteu uz postojei obalni put.Dubine u luci su od 0 uz obalu do 6 m u sredini ina ulazu u luku.

    Obalni put vodi od naselja i samostana Sv. Nikole prema zapadu i uvali Tunera.Put prolazi samom obalnom crtom, na koti koja pada od naselja prema zapadu, odpribline apsolutne kote +1,5 m na kotu +1,0. Promjenjive je irine od 3,0 m do 5,0 m,s mjestiminim veim proirenjima. Dio trase obalnog puta koji je asfaltiran koristi sekao put prema groblju i kampu Slatina. U nastavku prema zapadu put je neureen.

    U neposrednom zaleu luke je istim planom definirano graevinsko podrujenaselja i graevinsko podruje ugostiteljsko - turistika namjene.

    Kolni se promet obalnim putem odvija od spoja na naseljsku prometnicu kodsamostana Sv. Nikole do kraja luke.

    Uz samostan Sv. Nikole je ureeno vee javno parkiralite.

    Dio obale i luke neposredno uz naselje je ureen. Prema naselju luka zavravaGlavnim mulom, koji se koristi kao pristanite za linijski brod i izletnike brodove.

    U luci zavrava povremeni bujini tok, koji se zbog zatite postojeih i planiranihsadraja u naselju planira urediti izgradnjom koritabujice.

    Glavni mul u luci je masivni vertikalni lukobran duine oko 55,0 m i irine 5,8 m.Na hodnoj povrini i na bonim stranama obloen je kamenim ploama i blokovima.

    Visina na kraju ovog lukobrana je na apsolutnoj geodetskoj koti oko +1,10 m. Dubinamora uz Glavni mul je od 1,0 do 3,7 m.

  • 8/10/2019 Dimenzioniranje Gata Primjer

    2/18

    Graevinsko stanje postojeih gatova u luici obraeno je u elaboratu Snimakpostojeeg stanja luke Martinica na Cresu (izraiva: IG d.o.o. Labin; el. broj1065/03; datum: veljaa 2003.).

    Luka je otvorena prema jugu, a time je izloena junim i jugozapadnim vjetrovimakoji, kada puu olujnom snagom, u cijeloj uvali i u samoj luci, a posebno na istonomgatu Glavnom mulu, uzrokuju valovito do jako valovito more. Luka je zatiena upotpunosti od vjetrova iz smjera Wzapad, Ntramontana i NEbura.

    4. OPIS RJEENJA

    Konstrukcija produljenog dijela Glavnog mula je masivne izvedbe iz betonaugraenog na samom mjestu u dvostranoj oplati. Ukupna duina produljenog dijelagata iznosi 25,0 m. Podmorski dio produljenog dijela se, gledano po visini izrauje izdvije sekcije ("kampade"). Donja sekcija izvodi se od kote -10.00 / -8.50 / -7.00 m dokote -5.50 m. irina donje sekcije iznosi 7,00 m. Gornja sekcija izvodi se od kote -

    5.50 m do kote +0.15 m. irina gornje sekcije iznosi 6,00 m. Duina sekcija je 5,00 m(4,14 m). Betoniranje se, gledano po visini, izvodi u dvije sekcije, s radnom rekomna koti -5.50 m. Prekid betoniranja na drugim visinama nije dozvoljen.

    Na postojeem dijelu gata izvode se obostrane betonske obloge debljine 40 cm ihorizontalni betonski sloj debljine 60 cm (od kote -0.45 do kote +0.15) od betonaugraenog na samom mjestu u dvostranoj oplati. Visina bonih obloga iznosi 3,10 5,70 m. Konstrukcija se izvodi u sekcijama duljine 5,00 (prva sekcija duljine 4,14 m).Bone obloge sidre se u postojeu konstrukciju gata sidrima 20 mm (L = 85 cm,kvalitet elika B500B, 2 kom./m2).

    Ugradnju betona, odnosno zavretak betoniranja, obavezno izvesti s potrebnim

    nadvienjem radi odstranjivanja dijela ispranog betona.

    Beton je klase vrstoe C35/45 i razreda izloenosti XC1, XS2 i XA2. Ostali uvjetiprema programu kontrole. Betoniranje se izvodi odjednom u cijeloj visini zida. Prekidbetoniranja nije dozvoljen.

    4.1.ARMIRANO BETONSKI SERKLAI

    Armirano betonski serklai betoniraju se u sekcijama duine 10,0 do 15,0 m udvostranoj oplati i to na "preklop", tako da se vertikalni spojevi izmeu sekcijaserklaa ne smiju poklapati s vertikalnim spojevima sekcija betona ispod serklaa.

    Betoniranje treba izvesti za vrijeme oseke odnosno "u suho" na prethodno oienupovrinu. Serkla je armiran rebrastom armaturom B 500B, te povezan sidrima sobalnim zidom. Sidra su 20/50 cm. Prekidi betoniranja (RR) oznaeni su nanacrtima. Prekidi betoniranja na drugim mjestima nisu dozvoljeni. Dimenzije iarmiranje serklaa izvode se u svemu prema statikom proraunu te oplatnim iarmaturnim planovima iz ovog projekta.

    Beton serklaa je klase vrstoe C35/45 i razreda izloenosti XC4, XS3 i XA2.

  • 8/10/2019 Dimenzioniranje Gata Primjer

    3/18

    4.2.ARMIRANO BETONSKA PODLONA PLOA

    Armirano betonska podlonaploa izvodi se unutar obalnih serklaa, na mjestu

    polaganja zavrnih slojeva hodnih povrina. Izrauje se na licu mjesta na ureenom isabijenom donjem nosivom sloju od nevezanog zrnatog kamenog materijala 0/63mm. Podlona ploa je armirana rebrastom armaturom B 500B. Popreni padbetonskih ploa treba biti u skladu s nagibima zavrnog poploenja. Gornja povrinase grubo zaglauje.

    Beton je klase vrstoe C35/45 i razreda izloenosti XC4, XS3 i XA2.

    4.3. TEMELJENJE GRAEVINE

    Za potrebe izrade glavnog graevinskog projekta luke Martinica na temeljuprovedenih istranih radova izraena su dva geomehanika izvjea:

    - Geomehaniko izvjee za projekt ureenja luice Martinica(izraiva: MareCon d.o.o. Rijeka; el. broj 7G/02; datum: studeni 2002.);

    - Geomehaniko izvjee za ureenje luice Martinica(izraiva: MareCon d.o.o. Rijeka; el. broj 8G/06; datum: studeni 2006.);

    Elaboratom iz 2002. g. obuhvaeni su juni i sredinji dio akvatorija luke, aelaboratom iz 2006. g. sjeverni i sjeveroistoni dio akvatorija luke.

    Podruje uvale Martinica izgrauju iskljuivo naslage gornjokredne starosti. Tosu uslojeni vapnenci K21,2, vrste sedimentne stijene. Boje su preteno sive idjelomino bijele. Reljef podmorja je blago nagnut.

    Izdvojeni su inenjerskogeoloki tipovi:

    POKRIVA:

    - nabaaj n recentno

    - marinski talog Qm kvartar

    PODLOGA:

    - gornjokredni vapnenci K21,2gornja kreda

    Nabaaj (N) se susree na manjem dijelu lokacije, uz postojee obale i pomorske

    graevine. To je uglavnom krje vapnenca, pomijeano mjestimino s marinskimtalogom.

    Marinski talog (Qm) ini pokriva na cjelokupnoj lokaciji podmorskog dijela reljefa.To je prirodni pokriva nastao preteito taloenjem estica dopremljenih s kopna ipremjetanih morskim strujama. Sastoji se od pjeskovitog ljunka sG u podruju uzobalu u pliim dijelovima, te pjeskovitog mulja sM prema dubljem moru,vapnenakog porijekla.

    Gornjokredni vapnenac K21,2 izgrauje cjelokupnu stjenovitu podlogu. Njegova jestruktura mikrozrnasta. Vapnenaku stijensku podlogu su u geolokoj prolostizahvatili tektonska aktivnost i proces karstifikacije. Vapnenaka je podloga pripovrini ekstremno do vrlo jako karstificirana i razlomljena.

  • 8/10/2019 Dimenzioniranje Gata Primjer

    4/18

    Kvartarne tvorevine su pokriva na osnovnoj stijeni. Na kopnu i uz kopno jenabaaj (n), a u podmorju preteno marinski sedimenti (m), pjeskoviti ljunak uzobalu, te pjeskoviti mulj u dubljem moru.

    Na temelju geofizikih mjerenja u podmorju, ustanovljeno je da je istraenalokacija stjenovitog sastava, s tankim kvartarnim pokrivaem. Ustanovljene su trigeofizike sredine odnosno zone, jedna u pokrivau te dvije u stijenskoj podlozi.

    Na osnovu istraenih i prikazanih svojstava temeljnog tla te podataka o planiranojizgradnji pomorskih gradnji navode se sljedee preporuke za temeljenje:

    - sloj pokrivaa sainjava marinski talog te najvjerojatnije i ekstremno jakookrena stijena na samoj povrini podloge. Geofizika istraivanja morskogdna su ukazala da je pokriva marinski talog slabih geomehanikih znaajkitanak ili relativno tanak. Marinski sediment (mulj) nije zbog velike stiljivosti ismanjene vrstoe prikladan za temeljenje. Stoga za temeljenje stupovagatova, obalnih zidova i lukobrana (jetty), marinski talog treba odstraniti smorskog dna. Debljina sloja pokrivaa odreuje dubinu temeljenja;

    - povrinski je stijenska podloga ekstremno do vrlo jako okrena, te se stemeljem treba ui minimalno 30 50 cm u nju (na IV kategoriju). Temeljneplohe trebaju biti horizontalne, te se zasijecanja u stijeni trebaju izvoditistepenasto;

    - moe se odabrati nosivost jako okrene stijene: = 400 kPa.

    Prethodno navedena geomehanika izvjea izraena su na bazi provedenihgeofizikih istraivanja. Obzirom da nisu provedene druge vrste istranihradova (npr. prospektorsko buenje tla) koje bi verificirale rezultate dobivenegeofizikim istranim radovima, ovim projektom predvieno je temeljenje

    dograenog dijela Glavnog mula u sloju srasle stijene, uz prethodno uklanjanjesloja trone stijene.

    Konani uvjeti za temeljenje produljenog dijela graevine utvrditi e se ufazi izvoenja, pri emu su izvoa radova i nadzorni inenjer duni konzultiratiprojektanta i revidenta.

    4.4. OSTALI DIJELOVI GRAEVINE

    Na rubove serklaa ugrauju se kamene poklopnice. Prednja lica serklaa oblause kamenim oblonicama.

    Na glavi Glavnog mula predviena je ponovna ugradnja lukog svijetla, koje seprethodno demontira na postojeoj poziciji.

    Na gatu se predvia ugradnja lijevano eljeznih bitvi nosivosti 300 kN(12 kom.)i priveznih profila (gafi)od nehrajueg elika(24 kom.), u svemu prema prikazu ugrafikom dijelu projekta i trokovniku.

    Poploenje hodne povrine na preostalom dijelu poprenog profila gata,postavljanje urbane opreme, te polaganje vodovodnih i elektroenergetskih instalacijaobraeni su u zasebnim knjigama glavnog projekta (knjige 2, 3 i 4).

    Na hodnoj povrini rekonstruiranog i dograenog gata predvieno je postavljanjekrune klupe oko svjetionika te razvodnih ormaria (2 kom.) i rasvjetnih stupova

  • 8/10/2019 Dimenzioniranje Gata Primjer

    5/18

    U sklopu ovog projekta izraen je objedinjeni trokovnik kojim su obuhvaenigraevinski radovi na izvedbi konstrukcije, radovi na polaganju vodovodnihinstalacija, radovi na polaganju kamenog poploenja te elektroinstalaterski radovi.

  • 8/10/2019 Dimenzioniranje Gata Primjer

    6/18

    Ovim projektom predvieno je, od strane ovlatenog arhitekta, vrenje pregledademontiranih i sauvanih postojeih kamenih blokova te izrada skica i detalja zaobnavljanje poploenja na postojeem dijelu Glavnog mula.

    Obzirom da se ne raspolae tonim podacima o debljinama postojeihkamenih blokova, toan visinski poloaj podlone armirano betonske ploe napostojeem dijelu Glavnog mula treba odrediti nakon izvrenog pregleda iizrade skica i detalja za obnavljanje poploenja.

    PROJEKTANT:

    Senko Vlah, dipl.ing.gra.

  • 8/10/2019 Dimenzioniranje Gata Primjer

    7/18

    NARUITELJ : UPANIJSKA LUKA UPRAVA CRESGRAEVINA : REKONSTRUKCIJADOGRADNJA GLAVNOG MULA

    LUKE OTVORENE ZA JAVNI PROMET LOKALNOG ZNAAJAU NASELJU MARTINICA NA OTOKU CRESU

    LOKACIJA : CRES, MARTINICA

    K.O. MARTINICA, K.. 2493 I DRUGERAZINA OBRADE : IZVEDBENI PROJEKTVRSTA PROJEKTA : GRAEVINSKI PROJEKTPROJEKTANT : Senko Vlah, d.i.g.

    BROJ PROJEKTA : 15-11 / IzP

    3. PRORAUN MEHANIKE OTPORNOSTI ISTABILNOSTI

  • 8/10/2019 Dimenzioniranje Gata Primjer

    8/18

    OBALNI ZID GLAVNOG MULA

    1. GEOMETRIJA

    KARAKTERISTINI POPRENI PRESJEK

    2. ANALIZA OPTEREENJA

    2.1. VLASTITA TEINA OBALNOG ZIDA

    Specifina teina zida iznad razine vode: Z= 25,00 kN/m3

    Specifina teina potopljenog dijela zida: Z = 14,00 kN/m3

    G1= 7,00 * 3,00 * 14,00 = 294,00 kN/m'

    G2= 6,00 * 5,50 * 14,00 = 462,00 kN/m'

    G3= 6,00 * 0,15 * 24,00 + (6,00 * 1,353,40 * 1,00) * 25,00 = 139,10 kN/m'

    G4= 3,40 * 1,00 * 20,00 = 68,00 kN/m'

    G 963,10 kN/m'Hvatite sile: x = 3,50 m y = 5,21 m

  • 8/10/2019 Dimenzioniranje Gata Primjer

    9/18

    2.2. HIDROSTATSKI TLAK

    Obalni zid glavnog mula proraunati e se za sluaj nadvienja morske razine s

    vanjske strane zida za 2,7 m izazvano valovanjem (projektni val).

    Prema Sainflou

    Hmax= 2,70 m; prema maritimnoj studiji

    L 30,0m

    D = 5,0 m

    mcthL

    dcth

    L

    Hh 97,01,05*76,0

    **2*

    * 2

    0

    hs+ h0+ h = 0,15 + 0,97 + 2,70 = 3,82 m

    2

    1 kN/69,1

    0,30

    5,0**2cosh

    70,2*0,10

    D**2cosh

    * m

    L

    Hp

    20

    0

    10 kN/88,210,597,070,2

    97,070,2*69,10,5*0,10** m

    DhH

    hHpDp

    Pd = 83,50 kN/m hvatite sile: y = 3,98 + 3,50 = 7,48 m

  • 8/10/2019 Dimenzioniranje Gata Primjer

    10/18

    2.3. KORISNO OPTEREENJE

    Plato na lukobranu koristiti e se kao etnica i eventualno kao kolovozna povrina za

    manja transportna vozila ( kombi, manji kamioni ) ukupne mase do 10 tona.

    Usvojeno je korisno optereenje intenziteta p =5,0 kN/m2 na povrini platoa do

    obalnog zida.

    Hvatite sile: x = 3,50 m

  • 8/10/2019 Dimenzioniranje Gata Primjer

    11/18

    2.4. PRIVEZ BRODICA

    Vrijednost brzine vjetra na predmetnoj lokaciji usvaja se prema vaeim HRN za vjetar.

    Prema navedenoj normi za podruje sjevernojadranskog priobalja stoji da 50-godinji

    prosjeni 10 minutni vjetar ima brzinu od 30 m/s, a tome odgovarajua trenutna brzina (udar)

    iznosi 45 m/s.

  • 8/10/2019 Dimenzioniranje Gata Primjer

    12/18

    Proraun sile od vjetra na brod odrediti emo prema EAU 2004

  • 8/10/2019 Dimenzioniranje Gata Primjer

    13/18

    Odreivanje povrine izloene vjetru

    Dimenzije mjerodavnog broda:

    MD= 458,0 t

    LOA= 42,0 m

    B = 11,0 m

    D = 1,40 m

    F = 3,90 m

    Povrina broda izloena djelovanju vjetra s moraAM1= LOA* F = 42,0 * ( 3,901,50 ) = 100,80 m2

    Povrina broda izloena djelovanju vjetra s kopnaAM2= LOA* F = 42,0 * 3,90 = 163,80 m2

    Odreivanje sile vjetra na brod (popreni smjer)

    a) Djelovanje vjetra s mora

    WtM,R = ( 1 + 3,1 * sin ) * kt * AM* v2=

    = ( 1 + 3,1 * sin90) * 18,1*10-5* 100,80 * 45,02= 151,48 kN

    b) Djelovanje radnog vjetra s kopna

    WtK,R = ( 1 + 3,1 * sin ) * kt * AK* v2=

    = ( 1 + 3,1 * sin90) * 18,1*10-5* 163,80 * 45,02= 246,15 kN

    Odreivanje sile vjetra na obalnu konstrukciju

    a) Djelovanje vjetra s kopna

    WtM,R= 246,15 kN

    Duina oslanjanja broda na obalu: 00,212

    0,42

    2 OA

    LL m

    Broj odbojnih mjesta na duini oslanjanja broda:0,5

    0,21n = 4,2 = 4 kom

    Sila od vjetra na jedno odbojno mjesto: W1tM,R =4

    15,246= 61,54 kN

  • 8/10/2019 Dimenzioniranje Gata Primjer

    14/18

    b) Djelovanje vjetra s mora

    WtK,R= 151,48 kN

    Sila na krmenom i pramanom poleru iznosi: W1tK,R=45cos*2

    48,151= 107,11 kN

    Na obalnoj konstrukciji predvieni su poleri od 300 kN na razmaku od 10,0 m. Za

    proraun obalne konstrukcije usvaja se sila od 300 kN (veliina polera) na duini od 10,0

    m (meusobni razmak polera).

    HwR=0,10

    300= 30,0 kN/m' Hvatite sile: y = 10,0 m

    2.5. SILA POTRESA

    - seizmike karakteristike lokacije :- Konstrukcija je u VI potresnoj zoni

    raunsko ubrzanje tla a

    g= 0,05

    g

    - tlo kategorije B S = 1,2 ; TB= 0,15 ; TC= 0,50 ; TD= 2,0- faktor ponaanja konstrukcije: q = 1,0 (Upornjaci)

    Potresni parametri koji opisuju elastini spekatar titranja Tip 1Razred tla S TB(S) TC(S) TD(S)

    A 1,0 0,15 0,4 2,0

    B 1,2 0,15 0,5 2,0

    C 1,15 0,20 0,6 2,0

    D 1,35 0,20 0,8 2,0

    E 1,4 0,15 0,5 2,0

    Prema EN 1998-5, seizmiki koeficijent za potporne konstrukcije iznosi:

    rSkh *

  • 8/10/2019 Dimenzioniranje Gata Primjer

    15/18

    05,0*05,0

    g

    g

    g

    ag

    S = 1,2

    r = 1,5 ( prema tablici 7.1 za gravitacijske zidove )

    04,05,1

    2,1

    *05,0* r

    Skh

    E = 0,04 * 963,10 = 38,52 kN/m'

    Hvatite sile: y = 5,21 m

    2.6. HIDRODINAMIKA SILA

    '/86,16***12

    7 2 mkNHykP wdw

    mHhdw 10,5*5

    3

  • 8/10/2019 Dimenzioniranje Gata Primjer

    16/18

    2.7. POPIS OPTEREENJA NA OBALNI ZID i KOMBINACIJE OPTEREENJA :

    OPTEREENJA

    1. VLASTITA TEINA ZIDA

    2. HIDROSTATSKI TLAK - UTJECAJ VALOVA

    3. KORISNO OPTEREENJE PODIJELJENO p = 5,0 kN/m2

    4. PRIVEZ BRODICA

    5. POTRES

    6. HIDRODINAMIKI PRITISAK

    KOMBINACIJE

    1 + 2 - STALNO + HIDROSTATSKI TLAK

    1 + 3 - STALNO + KORISNO NA PLATOU

    1 + 3 + 4 - STALNO + KORISNO NA PLATOU + PRIVEZ BRODICA

    1 + 2 + 3 + 4 - STALNO + HIDROSTATSKI TLAK + KORISNO NA PLATOU5 + 6 - POTRES

  • 8/10/2019 Dimenzioniranje Gata Primjer

    17/18

    3. REZULTATI PRORAUNA

    NAPONI NA KONTAKTNOJ PLOHI TEMELJ - TLO

    Redni Optereenje Napon lijevo Napon desno Kontrola stabilnosti

    broj Kombinacija optereenja (kPa) (kPa) Prevrtanje Klizanje

    STALNO OPTEREENJE

    1 Vlastita teina zida 137,59 137,59 / /

    2 Hidrostatski pritisak

    1 + 2 214,03 61,14 5,40 5,77

    KORISNO OPTEREENJE

    3 Korisno ( p = 5,0 kN/m2 )

    4 Privez brodica / /

    1 + 3 141,73 141,73 / /

    1 + 2 + 4 250,75 24,42 3,65 8,49

    POTRESNO OPTEREENJE

    5 Inercijalna sila potresa

    6 Hidrodinamiki pritisak

    1 + 5 + 6 176,18 98,99 10,69 6,67

    NAPONI NA KONTAKTNOJ PLOHI BLOK 1BLOK 2

    Redni Optereenje Napon lijevo Napon desno Kontrola stabilnosti

    broj Kombinacija optereenja (kPa) (kPa) Prevrtanje Klizanje

    STALNO OPTEREENJE

    1 Vlastita teina zida 111,52 111,52 / /

    2 Hidrostatski pritisak

    1 + 2 173,86 49,17 5,37 4,01

    KORISNO OPTEREENJE3 Korisno ( p = 5,0 kN/m2 )

    4 Privez brodica / /

    1 + 3 116,35 116,35 / /

    1 + 2 + 4 208,86 14,17 3,44 5,90

    POTRESNO OPTEREENJE

    5 Inercijalna sila potresa

    6 Hidrodinamiki pritisak

    1 + 5 + 6 133,79 89,26 15,03 8,18

  • 8/10/2019 Dimenzioniranje Gata Primjer

    18/18

    Iz priloene pregledne tablice rezultata prorauna po kombinacijama optereenja

    slijedi:

    - da je u svim mjerodavnim kombinacijama i rekama zadovoljeno zahtjevima sigurnosti na

    prevrtanje i klizanje

    - maksimalni pritisci na temeljnu plohu iznose:

    KOMBINACIJA : STALNO + HIDROSTATSKI TLAK max215,0 kPa

    KOMBINACIJA 6 : STALNO + HIDROSTATSKI TLAK + KORISNO (PRIVEZ)

    max250,0 kPa

    POTRES : STALNO + INERCIJALNA SILA + HIDRODINAMIKI PRITISAK

    max177,0 kPa

    to je ispod doputenog pritiska za stijensku podlogu - max;dop= 400,0 kPa

    PROJEKTANT:

    Senko Vlah, dipl.ing.gra.