cijela skripta iz filozofije

Download Cijela Skripta Iz Filozofije

Post on 24-Oct-2014

1.283 views

Category:

Documents

75 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

1. TO JE FILOZOFIJA Pojam i predmet filozofije - rije filozofija je grkog podrijetla. Glagol philein znai voljeti, sophia znai mudrost. Prema tome filozofija u doslovnom prijevodu znai ljubav prema mudrosti. - Sokrat je tome nazivu dao povijesno znaenje i uveo ga u stalnu uporabu. Za sebe je skromno tvrdio da nije mudrac nego tek ljubitelj mudrosti. -Platon kae da samo boga moe nazvati mudrim a ljude je prikladno nazvati filozofima tj. onima koji tee za mudrou. Iz toga sljedi zakljuak da filozofija ne tei za bilo kakvom mudrou nego samo takvom kakvu ima Bog. Iso potvruje i Aristotel kada kae da je filozofija boanska nauka, pa su ljudi koji to postignu sretni i blaeni. prema tome filozofija je traganje za istinom, i to za cjelovitom istinom o

najvitalnijim pitanjima koja se postavljaju pred misleega ovjeka. A najvanija su pitanja ona o naravi i smislu svijeta i ovjeka. Filozofija istrauje svu stvarnost; ona u toj stvarnosti trai poelo, izvor. Sredstvo pomou koje ga ona istrauje stvarnost jest razum. - skolastiki mislitelji filozofiju definiraju kao znanost o svim stvarima po posljednim uzrocima, steena prirodnim svjetlom. - Rene Descartes filozofiju definira kao studij mudrosti, a pod mudrou ne podrazumijeva samo razboritost u dnevnom ivotu, ve potpuno znanje o svim stvarima koje ovjek moe spoznati da bi imao pravila za svoj ivot, da bi odrao svoje zdravlje i da bi pronaao sva umijea. - Immanuel Kant bavi se samim spoznajnim subjektom odnosno razumom, ali tako da ne ispituje toliko podrijetlo spoznaje, koliko njezinu vrijednost. Sve ostalo prema njemu treba prepustiti specijalnim znanostima koje se vie ne raunaju u filozofiju. - Sredinom 20. stoljea razvio se jedan od najznaajnijih pravaca suvremene filozofije koji se naziva egzistencijalistika filozofija. Po shvaanju egzistencijalistikih mislitelja (S. Kierkegaard, M. Heidegger, K. Jaspers, J. P. Sartre) stvarnost nije kao skladna cijelina koju bismo mogli obuhvatiti pojmovima i posebnim sustavom; ona je kao polje mnogih proturjeja tako da se mnogi sudovi o stvarnosti mogu samo paradoksno formulirati.1

- U 20. stoljeu vrlo znaajnu ulogu igra i neopozitivizam Bekog kruga (M. Schlick, O. Neurath, R. Carnap, K. Poper i dr.) iji se predstavnici nazivaju logikim empiristima. Egzaktne prirodne znanosti za njih su znanosti u pravom smislu rijei. Izvori filozofije - na pitanje ime zapoinje filozofija, filozofi se uglavnom slau da je to uenje. Platon i Aristotel ve su zapazili da se filozofija javlja s uenjem- divljenjem- udivljenjem; divljenjem da stvari jesu a ne da nisu - izvor filozofiranja lei u uenju, u sumnji, u svijesti o izgubljenosti - Augustin i Descartes u beskonanosti onoga to je nesigurno traili su nunu sigurnost - Egzistencijalisti su filozofirajui traili izlaz iz izgubljenosti u svijetu Odnos filozofije i znanosti - Filozofsko i znanstveno je bilo jedno te isto no malo pomalo su se pojedine Znanstvene strukture odvajale od filozofije Znanost - znanost je skup svih metodiki steenih i sustavno sreenih znanja o nekom predmetu a ujedno je i djelatnost kojom stjeemo takva znanja. - Prema enciklopediji znanost je sistematizirana i argumentirana suma znanja u odreenom povijesnom razdoblju o objektivnoj stvarnosti do koje se dolo svjesnom primjenom odreenih objektivnih metoda istraivanja - Svaka znanost ima predmet koji prouava stoga je za svaku znanost vrlo vaan formalni objekt tj. stajalite s kojeg se neki predmet prouava. Znanstvene metode - metoda openito znai planski postupak ispitivanja i istraivanja neke pojave, Odnosno nain rada za ostvarivanje nekog cilja na filozofskom, znanstvenom, Politikom ili praktinom podruju. -razlikujemo dvije vrste metoda:

2

1. METODA ZNANSTVENOG ISTRAIVANJA Analiza i sinteza-

Metoda analize je postupak znanstvenog istraivanja i objanjenja stvarnosti pomou ralanjivanja sloenih misaonih tvorevina na njihove jednostavnije sastavne dijelove i elemente i prouavanje svakog dijela za sebe i u odnosu na druge dijelove, odnosno cjeline. Metoda sinteze je postupak znanstvenog istraivanja i objanjavanja stvarnosti pomou spajanja, sastavljanja jednostavnih misaonih tvorevina u sloene i sloenijih u jo sloenije, povezujui izdvojene elemente, pojave, procese i odnose u jedinstvenu cjelinu u kojoj su njezini dijelovi uzajamno povezani

-

Indukcija i dedukcija - Indukcija je nain zakljuivanja od partikularnog k univerzalnome u kojemu se na temelju pojedinanih ili posebnih injenica dolazi do zakljuka o opem sudu, od zapaanja konkretnih pojedinanih sluajeva i injenica dolazi se do opih zakljuaka, iz posljedica zakljuuje se na principe. Indukcija je uvijek aposteriorna, to znai da se uvijek polazi od iskustvenih injenica na temelju kojih se zakljuuje na opi zakon. - Dvije vrste su indukcije: potpuna i nepotpuna. - Najvaniji elementi induktivne metode su postupci metode analize, sinteze, apstrakcije, generalizacije i specijalizacije. - Dedukcija zakljuuje obratno, iz openitog na pojedinano. To je postupak pomou kojega se iz opih postavaka dolazi do konkretnih pojedninanih zakljuaka. - Dedukcija uvijek pretpostavlja poznavanje opih stavova, naela, posjedovanje opih spoznaja na temelju kojih se shvaa ono posebno ili pojedinano - Indukcija i dedukcija ine dijalektino jedinstvo i jedna bez druge nisu mogue. Induktivni zakljuak slui kao pretpostavka deduktivnog, a deduktivni kao pretpostavka induktivnog. Rabe li se metode odvojeno one nisu efikasne.

3

Apstrakcija i generalizacija Apstrakcija je misaona operacija kojom se namjerno odvajaju nebitni a istiu bitni elementi i osobine odreenog predmeta ili pojave istraivanje. Ona je ne zaobilazna u istraivanju, otkrivanju i formuliranju bilo kojega pojma, znanstvene spoznaje, zakona ili teorije. - Generalizacija je logiki postupak zakljuivanja indukcijom od pojedinanih sluajeva na openitu spoznaju, pravilo, zakon.-

Analogija - Analogija je zakljuivanje od jednog posebnog sluaja na drugi poseban sluaj. Analogijski zakljuak je onaj u kojem se od slinosti predmeta u nekim svojstvima zakljuuje na njihovu slinost u nekim drugim svojstvima. Hipoteza i teorija - Hipoteza je vjerovatna zamisao, pretpostavka koja pokuava premostiti praznine u iskustvu i ukazati na vjerojatne zajednike osnove, uzroke i zakone odreenih skupina pojava te tako zadovoljiti opravdanu tenju za suvislou i jedinstvom znanstvene spoznaje. - Teorija je hipoteza viega tipa, tj. pretpostavka primjenjena na cijelo jedno podruje fenomena. To je koherentna skupina openitih postavaka na osnovi kojih se objanjava neko podruje pojava. Eksperiment - Eksperiment je umjetno izvoenje neke pojave radi njezina sustavnoga promatranja i prouavanja da bi se potvrdila ili odbacila postavljena hipoteza.2. METODE ZNANSTVENOGA USUSTAVLJIVANJA

Definicija - Definicija je logiki postupak pojmovnog odreivanja sadraja nekog predmeta, tono mu odreujui narav ili bit. Logiari razliito dijele definicije na vrste.Najee se susreu ova razlikovanja:realna definicija, nominalna definicija, konceptualna definicija, verbalna definicija, deskriptivna definicija, ostenzivna definicija, genetika definicija.4

-

Definicija mora biti adekvatna, treba sadravati samo bitne oznake pojma, ne smije se kretati u krugu, definicija pozitivnog pojma ne smije biti negativna, ne smije biti slikovita i mora biti jasna.

Klasifikacija - Klasifikacija je logiki postupak kojim se mnotvenost u stvarnosti skuplja u odreene zajednike cjeline prema kriteriju njihove slinosti i razliitosti. Klasifikacija je sistematska i potpuna podjela opeg pojma na posebne, koje taj pojam obuhvaa. - Pravila klasifikacije su: pojam ili predmet koji se klasificira mora biti jasno odreen, klasifikacija se mora obaviti na temelju jedinstvenog naela, mora biti potpuna, odnosno iscrpna i adekvatna, mora biti tona. Dokazivanje i opovrgavanje - Dokazivanje jest logiki postupak kojim se obrazlae i utvruje istinitost nekoga suda, stava ili teorije. - Dokazivanje je jedno od najvanijih znanstvenih metoda u kojoj su ukljuene gotovo sve druge metode. - Bitni elementi dokaza su teza, naelo, argumenti i demonstracija - Razlikujemo direktne i indirektne dokaze. Direktni pokazuju da neka istina nuno i neposredno slijedi iz ve poznatih istina, a indirektnim dokazom ne dokazuje se sama teza nego se zapravo pobija suprotna teza. - Pri dokazivanju valja paziti na neka osnovna pravila: teze moraju imati odreeno znaenje za znanstvene spoznaje, teze moraju biti odreene jasno i precizno formulirane, argumenti za tezu moraju biti jasni, precizno formulirani i znanstveno vrijedni, argumenti za tezu moraju biti neovisni o samoj tezi, dokazivanje mora biti u skladu s pravilima dokazivanja u sustavu logike, u cijelom postupku dokazivanja teza mora ostati nepromjenjena-

Suprotan postupak u odnosu na dokazivanje jest opovrgavanje. To je zapravo logian proces kojim se neki iskaz dokazuje kao laan.

5

Klasifikacija znanosti - Omoguava optimalno organiziranje i umreavanje znanstvenonastavnih i znanstvenoistraivakih organizacija, planiranje i ostvarivanje znanstvenih projekata i zadataka, kooperaciju i koordinaciju znanstvenika i istraivaa razliitih specijalnosti, izdavanje specijalistikih edicija, specijalistiko obrazovanje, osposobljavanje i znanstveno usavravanje kadrova itd. - Tri su povijesne razvojne faze znanosti i njezine klasifikacije 1. prvu fazu karakterizira jedinstvenost znanosti. Ova faza obuhvaa antiko doba i rani srednji vijek. Filozofija je obuhvaala sva ljudska znanja o prirodi, drutvu i miljenju. Ona je bila znanost nad znanostima. 2. druga faza obuhvaa razdoblje od 15. do 18. stoljea. Intenzivirao se proces diferencijacije znanosti. Od filozofije se odvajaju specijalne znanosti: mehanika, astronomija, fizika, kemija, biologija, geologija, sociologija i psihologija. 3. trea faza zapoinje od 19. stoljea a karakterizira je jo detaljnija diferencijacija ali i integracija pojedinih znanstvenih disciplina u