JAVNE FINANCIJE

TEORIJA 2. KOLOKVIJ

Prof. Šimović

ID:20305

1

Ovo je samo pregled, a cijela skripta (43

str.) te čeka u našoj SKRIPTARNICI!

2

Bok!

Drago nam je što si odabrao SKRIPTARNICU za pronalazak materijala koji će ti pomoći u učenju.

Što je SKRIPTARNICA?

Skriptarnica je projekt Štreberaj tima i Urbana, a nastala je u želji da ti olakšamo studiranje. Sve skripte možeš pogledati na stranici www.referada.hr, a kupiti u SKRIPTARNICI u Urbanu. Sjedi na kavu i uz svoju narudžbu naruči i skriptu. Simple as that! Tko je napisao skripte?

Skripte koje nađeš kod nas nisu naše autorsko djelo. To su razne skripte koje nam studenti donesu. Mi smo ih samo malo uredili, da ti je ljepše učiti iz njih.

Želimo ti puno sreće s učenjem!

Štreberaj instrukcije

Ako negdje zapneš s učenjem, mi ti možemo pomoći. Prijavi se na naše instrukcije i položi teške ispite bez muke. Sve info možeš pronaći na www.referada.hr/instrukcije.

3

101. (92.) Što su porezi i navedite njihova osnovna obilježja?+

o Najizdašniji i najvažniji prihodi države

o prisilna davanja – porezi se nameću, oni nisu dobrovoljni, za razliku od “tržišnih prihoda” države

koji se temelje na ugovorima, državnih kredita i prihoda od poduzetničke djelatnosti,

o transferi u novcu, a ne u naravi – usluge učinjene za državu kao posljedica vojne obveze s pravnog

se stajališta ne smatraju porezima,

o porezi nisu specijalna vrsta protuusluge za posebnu uslugu države, a ne postoji niti međuovisnost

iznosa plaćenog poreza i koristi od javnih dobara i usluga koje pruža država,

o pravo prikupljanja poreza imaju samo administrativne jedinice javnog prava,

o prikupljaju se na osnovi zakona – porez treba platiti tek kada postoji činjenica za koju zakon vezuje

obvezu plaćanja poreza.

102. Što su to ostali državni prihodi i navedi njihova obilježja.+

Državni prihodi poredani prema opadajućem stupnju državne prisile i političkog utjecaja i rastućem

stupnju utjecaja tržišta:

1. Porezi - prisilna davanja koja razrezuje državna uprava, a da građani zauzvrat ne mogu tražiti

ekonomsku protuuslugu

2. Doprinosi - doprinosi za socijalno osiguranje slični su porezima jer je za pojedince narušen odnos

između davanja i primljenih koristi, osobito ako se primjenjuje koncept međugeneracijske solidarnosti,

kada se daju državne potpore doprinosima za osiguranje ili kada država za pojedine osobe preuzima

plaćanje osiguranja premda oni nikad nisu uplaćivali doprinose za to osiguranje

3. Naknade - država ih može naplaćivati kod javnih dobara i usluga kod kojih je isključenje iz potrošnje

u velikoj mjeri moguće i poželjno (luke, knjižnice,...)

4. Prihodi od poduzetničke djelatnost - Država ih stječe kada na tržištu ponudi dobra i usluge koje

proizvodi ulaganjem svoje poduzetničke imovine, i prodaje ih u zamjenu za posebnu naknadu

5. Državni zajmovi (javno zaduživanje) - Imaju karakter tržišnog odnosa, ako se državi krediti daju na

dobrovoljnoj osnovi, budući da u tom slučaju država na tržištu konkurira privatnim zajmotražiteljima

103. (94.) Koje su poželjne karakteristike poreznog sustava?+

Ekonomisti, sociolozi i pravnici razvili su tijekom vremena stajalište o tome koje bi zahtjeve trebao

zadovoljiti “dobar” porezni sustav. Među tim zahtjevima ističu se:

• izdašnost–prihod poreznog sustava mora biti adekvatan da zadovolji potrebu javnih rashoda društva

• pravednost–raspodjela poreznog tereta mora biti pravedno raspoređena između članova zajednice

• uvažavanje problema porezne incidencije – nije značajna samo točka u kojoj se uvodi porez, nego i

mjesto konačnog smirivanja poreza

• neutralnost – poreze treba birati tako da se minimizira njihove uplitanje u ekonomsko odlučivanje.

Takvo uplitanje uzrokuje nastanak “viška poreznog opterećenja” koji bi trebao biti što manji.

• stabilizacijsko i razvojno djelovanje – porezni sustav mora dopustiti korištenje fiskalne politike za

postizanje stabilizacijskih i razvojnih ciljeva

4

• jednostavnost – porezni sustav mora dopustiti da se pravedno i nearbitrarno primjenjuje, te da bude

razumljiv poreznom obvezniku

• niski troškovi – troškovi primjene i urednog izvršenja poreznih obveza moraju biti što niži, uzimajući u

obzir i ostvarenje ostalih ciljeva

•Ti ciljevi nisu nužno u skladu jedni s drugima

103.5 (Šimović – Wagnerova načela oporezivanja) (bitna razlika od 104.)+++

1. Financijsko politička načela

Izdašnost – mora zadovoljavati rashode društva

Elastičnost – prilagodljiv onim poreznim osnovicama kojima će izvući najviše novca

2. Ekonomsko-politička načela

Izbor poreznog izvora

Vođenje računa o učincima pojedinih poreza

3. Socijalno-politička načela

Općenitost poreza – svi moraju plaćati porez

Ravnomjernost poreza – ravnomjerno svojoj ekonomskoj snazi

4. Porezno-tehnička načela

Određenost poreza – tko plaća porez

Ugodnost plaćanja - lakoća plaćanja (npr. PDV plaćamo vrlo jednostavno)

Jeftinoća ubiranja poreza – nema smisla uvoditi porez čije ubiranje je preskupo

104. (95.) Navedi i objasni glavna načela raspodjele poreza? +

Postoje dva osnovna načela raspodjele poreza:

Prema načelu ekvivalencije, odnosno načelu koristi. Više bi se trebao oporezivati onaj koji ima veću korist

od javnih dobara i usluga. Sjetimo se Lindahlovih cijena. Problem je u švercanju i postizanju jednoglasnosti

pa ga je u praksi nekad teško primijeniti. Primjerice odvoz smeća je riješen prema načelu ekvivalencije u

nekim zemljama.

Načelo gospodarske snage – svatko u prikupljanju poreznih prihoda trebao sudjelovati u skladu sa

svojom gospodarskom snagom. Gospodarska snaga se u pravilu tumači kao pojam vezan uz osobe. Kao

indikatori gospodarske snage koriste se prije svega dohodak, imovina i potrošnja.

105. (96.) Objasnite razliku između zakonske i ekonomske incidencije poreza.+

Zakonska incidencija upućuje na onoga tko prema zakonu treba snositi porez. budući da se cijene

mijenjaju ovisno o porezu zakonska incidencija ne kaže ništa bitno o tome tko stvarno plaća porez

Ekonomska incidencija poreza pokazuje stvarno snosi teret. - ekonomska promjena u raspodjeli

privatnog realnog dohotka zbog uvođenja poreza

5

106. (98.) Navedite o čemu sve ovisi incidencija.+

o Način na koji su utvrđene cijene

o Raspolaganju poreznim prihodima

o Elastičnost ponude i potražnje - u tržišnim modelima i monopolu djelomične ravnoteže. (Za

oligopol ne postoji prihvaćeni okvir za analizu incidencije poreza.)

107. (99.) Objasnite kako se može mjeriti progresivnost poreza. (marginalno)

Ako prosječna porezna stopa raste s dohotkom, sustav je progresivan.

Postoje različite mjere progresivnosti, kao npr.

o razlika između granične i prosječne stope

o stopa promjene prosječne porezne stope kod promjene porezne osnovice

o elastičnost poreznog iznosa s obzirom na promjenu porezne osnovice

o rezidualna elastičnost (omjer relativne stope promjene porezne osnovice nakon odbitka poreznog

iznosa i relativne stope promjene porezne osnovice)

o promjena granične porezne stope kod promjene porezne osnovice (ova mjera ne može objasniti

indirektnu progresiju)

108. Što je porezni klin? (nije spomenuo)

Incidencija poreza ne ovisi o tome nrazrezuje li se porez potrošačima ili proizvođačima. Ono što je bitno je

veličina razlike između cijene koju plaćaju potrošači i cijene koju ostvare proizvođači., nastale uvođenjem

poreza. Ta porezom nastala razlika između cijene koju plaćaju potrošači i cijene koju dobivaju proizvođači

naziva se porezni klin.

109. (110.) Objasnite izravne i neizravne poreze. +

-Izravni (direktni) porez - porez koji konačno snosi poduzeće ili pojedinac te se ne može prevaliti na

drugoga (npr. porez na dohodak i porez na dobit). izravni porez – onaj tko placa porez ga i snosi; ide na

naš dohodak ili imovinu

-Neizravni (indirektni) porez - porez koji ne snosi onaj tko ga uplaćuje u državni proračun, već se

najčešće prevaljuje na druge. Porezni obveznici kroz cijenu svojih dobara i usluga prevaljuju teret tih

poreza na krajnjeg potrošača, tj. na građane (npr. PDV)

110. (116.) Objasnite razlike poreza i doprinosa.+

Doprinosi su kao i porezi javna davanja državi. No, razlika je u tome što za poreze nema unaprijed

određene namjene njihova trošenja, a za doprinose ona postoji. Doprinos je vrsta javnih prihoda kod

kojih je pružena usluga razmjerna plaćenom doprinosu Doprinosi se u HR ubiru iz plaća i na plaće te se

skupljaju u izvanproračunskim fondovima putem kojih se financira socijalno osiguranje građana.

Prošireno:

6

Primjerice, kada platimo porez na dohodak, onda ne znamo hoće li se od tog novca financirati izgradnja

ceste, obrana zemlje ili plaće carinika. Za doprinose je, naprotiv, unaprijed utvrđena namjena njihova

trošenja. Dakle, onaj tko plaća doprinos za zdravstveno osiguranje zna da je namjena tih sredstava pružanje

zdravstvenih usluga. Štoviše, za doprinose bi trebao postojati i određeni odnos između visine uplaćenog

iznosa i protuusluge koja se za uzvrat dobije. Tako bi na primjer viši iznos doprinosa plaćenog za mirovinsko

osiguranje u pravilu treba značiti i višu kasniju mirovinu. Za poreze takva veza ne postoji jer teoretski svi

dobivaju jednaku kvalitetu javne usluge (javne sigurnosti, državnih škola, i sl.) bez obzira na visinu plaćenog

poreza.

111. (111.) Objasnite regresivno i progresivno oporezivanje. +

-Progresivni porez- porez kojemu prosječna porezna stopa raste s porastom dohotka pojedinca

-Regresivni porez- porez kojemu prosječna porezna stopa pada s porastom dohotka pojedinca

112. (112.) Objasnite što su porezni rashodi. +

- gubitak prihoda prouzročen isključenjem neke stavke iz porezne osnovice (lista stavaka izuzetih od

oporezivanja).

- zbrojni iznos koji je uključen pri određivanju neke dobiti ili gubitka razdoblja koja se odnosi na tekuće

razdoblje i odgođeni porez

- uključuje tekući porezni rashod i odgođeni rashod

113. (100.) Grafički prikažite (?) i objasnite povezanost incidencije i ulogu elastičnosti potražnje i ponude, te raspodjelu poreznog tereta. (ovo je važno) naći graf+++++

Incidencija jediničnog poreza ovisi o elastičnosti ponude i potražnje. Kada je potražnja manje elastična u

odnosu na ponudu veći porezni teret snosi kupac, vrijedi i obrnuto. Elastičnost pokazuje približnu mjeru

sposobnosti ekonomskog subjekta da izbjegne porez. Što je potražnja elastičnija, to se potrošačima lakše

pri porastu cijene okrenuti drugim proizvodima, pa stoga veći dio poreza moraju snositi proizvođači.

Naprotiv, ako potrošači kupuju istu količinu proizvoda, bez obzira na cijenu, cijeli teret može biti prenesen

na njih. Slična razmatranja vrijede i na strani ponude.

114. Objasnite oporezivanje faktora proizvodnje sa stajališta opće ravnoteže.

Analiza incidencije poreza u općoj se ravnoteži često ostvaruje primjenom dvosektorskog modela s dva

faktora (L i K).Različito će oporezivanje rada i kapitala uz klauzulu ceteris paribus, odrediti odnos inputa, a

time i tehnologiju kojom će se gospodarska aktivnost provoditi. U ovisnosti o stupnju porezne

diskriminacije rada ili kapitala diskriminirat će se radno intenzivne ili kapitalno intenzivne tehnologije.

o Doprinos iz plaće – Incidencija poreza određena je samo poreznim klinom koji nastaje između

onoga što prime zaposlenici i što plati poslodavac.

7

o Oporezivanje kapitala – Vlasnici kapitala snose određeni dio poreznog tereta čiji točan iznos o

elastičnostima ponude i potražnje.

115. Objasnite Harbergerov model i njegove pretpostavke. (nije spomenuo)

Harberger je napravio pionirski rad u primjeni modela opće ravnoteže na incidenciju poreza. To je model

opće ravnoteže određivanja cijena na incidenciju poreza ( jedne od temeljnih odrednica kako porezi

mijenjaju cijene) , koji proučava utjecaj poreza na sva tržišta( za razliku od modela djelomične ravnoteže-

utjecaj samo na jedno tržište ).

Načelne pretpostavke njegovog modela su:

Tehnologija – tvrtke se u svakom sektoru koriste radom i kapitalom da bi ostvarile proizvodnju.

Tehnologije svakog sektora određene su tako da istodobno udvostručenje obaju inputa vodi udvostručenju

proizvodnje, tj. riječ je o konstantnim prinosima. Naravno, proizvodne se tehnologije pojedinih sektora

mogu razlikovati. Razlikuju se obzirom na mogućnost supstitucije kapitala radom i omjerom između

korištenog kapitala i rada. Industrijska grana u kojoj je omjer kapitala obzirom na rad relativno visok,

smatra se kapitalno-intenzivnom, a suprotan omjer bilježe radno-intenzivne grane.

Ponašanje ponuđača faktora – ponuđači L i K maksimiziraju ukupne prinose. Nadalje, L i K savršeno

su pokretni – mogu se slobodno kretati između sektora po željama vlasnika. Slijedom toga, neto granični

povrat kapitala mora biti jednak u svakom sektoru.

Struktura tržišta – tvrtke se natječu i maksimiziraju profit, a sve cijene savršeno su fleksibilne. Stoga

se faktori u cijelosti koriste, a povrat svakog FP = njegov granični proizvod

Ukupna ponuda faktora – ukupna količina L i K nepromjenjiva.

Sklonosti potrošača – svi potrošači imaju jednake sklonosti.

Okvir incidencije poreza – okvir za analizu je diferencijalna incidencija poreza (razmatramo zamjenu

jednog poreza drugim)

116. Grafički prikažite i objasnite učinak poreza na proračunsko ograničenje i višak tereta poreza na dobra.+

8

Porezi nameću trošak poreznom obvezniku i stvaraju proračunsko ograničenje na način da ako se poveća

porez na određeni proizvod, osoba će smanjiti potražnju za njim i trošit će novac na druge stvari (dakle

porez mogu uzrokovati smanjenje javnog prihoda). Porezi tako iskrivljuju ekonomske odluke te stvaraju

višak tereta ( trošak blagostanja/mrtvi teret), tj. gubitak blagostanja iznad i unatoč ubranim porezima.

Na grafu je prikazana čovjekova potražnja ječma (y os) i potražnja za kukuruzom (os x).

I GRAF (utjecaj na proračunsko ograničenje):

AD- linija proračunskog ograničenja

E1- točka maksimalizacije koristi na krivulji indiferencije i ( u kojoj se troši B1 funti ječma i C1 funti kukuruza

)

AF- izmjenjeno proračunsko ograničenje (kada se nametne porez na ječam ).

E2- nova tražena količina poslije nametanja poreza ( na krivulji indiferencije ii)

AD-AF ( GE2) nametnut porez

Niža krivulja indiferencije.

Porez na ječam stvara višak tereta jer on stvara veći gubitak koristi nego što je nužno za ostvarenje prihoda

( GE2).

II GRAF (višak tereta poreza na dobra):

Prikazuje nastanak viška tereta .

Ekvivalentna promjena- odražava gubitak nastao zbog poreza kao veličinu smanjenja dohotka koja bi

uzrokovala jednako smanjenje koristi kao i porez. Na grafu je prikazan ako udaljenost izmežu AD i HI (

ME3); dakle osobi je svejedno gubi li ME3 $ ili je izložena porezu na ječam.

Ovaj graf prikazuje promjenu gubitka blagostanja( mjerena ekviv. promjenom) koja prelazi prikupljene

poreze-višak tereta ( udaljenost E2N)!!

117. Grafički prikažite i objasnite zašto paušalni porez ne stvara višak tereta. (nije spominjao)

9

Paušalni porez je onaj koji treba platiti neovisno o ponašanju poreznog obveznika.

Porez na ječam nije paušalni porez( jer ovise o potrošnji ječma).

Crta se isti graf kao i u prethodnom pitanju ( II)- uz dva uvijeta 1. proračunsko ograničenje mora biti

paralelno sa AD 2. proračunsko ograničenje mora biti tangenta( na grafu HI) na krivulji indiferencije ii .

ME3- prihod od paušalnog poreza ( a ujedno je i ekvivalentna promjena pomaka krivulje indiferencije i na

ii. - PITANJE PRIJE).

Budući da je prihod od paušalnog poreza jednak ekvivalentnoj promjeni , ON NE STVARA VIŠAK TERETA(

ne mijenja se potražnja oporezivog dobra), za razliku od poreza na ječam.

119. Grafički prikažite i objasnite višak tereta pri potpori (subvenciji) za stanovanje.+

Pretpostavimo da je cijena stana fiksna pa je

ponuda kao takva savršeno elastična.

Potpora je kao negativan porez povezana sa viškom tereta. Potpora za stambene objekte se istvaruje

odobravanjem olakšica pri izračunu poreza na dohodak.

o Dh- potražnja za stanovima

o Sh- ponuda stanova

o Ph - cijena stanova (njome se mjeri granični društveni trošak pružanja stambenih usluga).

o h1- prvobitna količinska ravnoteža

o mno- potrošački višak nakon potpore:

o (1-s)*Ph- cijena stanova nakon davanja potpore

o S´h- nova krivulja ponude

o h2- nova uvećana količina korištenih stanova (potpora ju povećava)

o mqu- potrošački višak nakon potpore

o noqu- korist potpore za stanare, povećanje njihovog viška

o nvuq- trošak potpore

Troškovi potpore su veći od koristi jer postoji višak tereta koji je jednak razlici između područja nvuq i

noqu!!

Potpora potiče ljude da koriste stambene usluge koje su manje od nastalih troškova, što je neučinkovito!

10

120. Grafički prikažite i objasnite višak tereta poreza na rad. (nije spominjao)

o Sl - kompenzirana krivulja ponude (pokuzuje najmanju nadnicu što bi je radnik tražio za svaki

dodatni sat rada)

o w- početna nadnica

o L1- početni sati rada

o adf – radnikov višak (područje između krivulje ponude i tržišne stope nadnice)

o t- stopa nametnutog poreza na dohodak

o (1-t)*w- nadnica nakon oporezivanja

o L2- nova količina sati rada

o agh- radnikov višak nakon oporezivanja

o fihg- prikupljeni prihodi od poreza

o fdgh- radnikov gubitak blagostanja

Rezultat je sličan onome dobivenom u razmatranju programa potpora. Višak tereta nastao zbog poreza je

zapravo iznos koji predstavlja radnikov gubitak blagostanja koji je veći od prikupljenih poreza.

121. Grafički prikažite i objasnite učinak diferenciranog oporezivanja faktora proizvodnje - rada. (nije spominjao)

Različito oporezivanje faktora proizvodnje stvara višak poreznog tereta tj. kad god je faktor proizvodnje u

ukupnoj ponudi fiksan, a različito se oporezuje pri razl. upotrebama, nastaje pogrešna alokacija faktora

između sektora, što uvjetuje gubitak učinkovitosti. Takvi se faktori „premalo“ koriste u oporezivim

djelatnostima, a „previše“ u neoporezivim.

Npr. razlike između rada u kućanstvu i rada na tržištu.

11

Prije nego što se na dohodak od rada nametne porez, pretpostavimo da pojedinci alociraju svoje vrijeme

na rad u kućanstvu i rad na tržištu tako da maksimiziraju ukupne dohotke. Posljedica toga je jednaka

vrijednost graničnog proizvoda rada u oba sektora( VMP), koja iznosi w1 dolara. Porez t je nametnut na

dohodak ostvaren radom na tržištu,dok je prinos od rada u kući ostao neoporezovan. Ljudi počinju više

radtiti u kućanstvu nego na tržištu jer je gran.proizvod sata rada u kućanstvu veći od odgovarajuće stope

povrata od rada na tržištu. Porez stvara takvo stanje u kojemu je „previše“rada ostvarenog u kućanstvu,

„nedovoljno“ rada na tržištu. Budući da dolazi do smanjenja dohotka- ono predstavlja VIŠAK POREZNOG

TERETA

( abmn).

122. Objasnite Ramseyevo pravilo oporezivanja (Rosen 330) (nema na kolokviju ima na ispitu)+

Pravilo prema kojemu se, da bi se minimalizirao ukupan višak tereta, porezne stope trebaju odrediti tako

da porezom prouzročeno postotno smanjenje količine svakog dobra koje se potražuje bude jednako.

Pravilo kaže: kada dobra nisu povezana u potrošnji, relativne porezne stope moraju biti obrnuto

proporcionalne elastičnostima kompenzirane potražnje.Učinkovito oporezivanje mora poticati jednake

proporcionalne promjene količina koje se potražuju zato što je višak tereta posljedica iskrivljenosti količina.

Minimiziranje ukupnog viška tereta zahtijeva da sve te promjene budu jednakih proporcija.Ramseyevo

pravilo vrijedi za X i Y nepovezana dobra ali i povezana dobra- bilo supstituti ili komplementi.

12

123. Corlett – Hagueovo pravilo oporezivanja (Rosen 333.) (nije spomenuo)

= učinkovito oporezivanje prema kojem se robe komplementarne dokolici oporezuju relativno visokim

stopama.

Corlett i Hague dokazali posljedicu Ramseyeva pravila: kada postoje dva dobra, učinkovito oporezivanje

zahtijeva oporezivanje dobra koje je komplementarno dokolici relativno višom stopom -> kada bi bilo

moguće oporezivati dokolicu, postigao bi se «prvi najbolji» rezultat, a prihodi bi se ubirali bez viška tereta.

No kako porezna uprava ne može oporezivati dokolicu , ona može oporezivati dobra koja se koriste uz

dokolicu, te tako neizravno smanjiti potražnju dokolice. (ako se igrice visoko oporezuju ljudi će ih manje

kupovati pa stoga provoditi manje vremena u dokolici igrajući igrice). Tako visoki porezi na komplemente

dokolice osiguravaju neizravan način oporezivanje dokolice, a time i pomicanje potpuno učinkovitom

rezultatu koji bi bio moguć kada bi oporezivanje dokolice bilo moguće.

124. Grafički prikažite i objasnite kako opadajući prosječni troškovi vode prirodnom monopolu. (335, 336, 337. Rosen) (nije spomenuo)

Odgovor se temelji na raspravi o tome kada država treba sama proizvoditi neko dobro umjesto da ga

nabavlja od privatnog sektora. Državna proizvodnja može biti opravdana onda kada se proizvodnja nekog

proizvoda ili usluge zbiva u uvjetima stalno opadajućih prosječnih troškova-što je viša razina proizvodnje,

to su niži jedinični troškovi. U tim uvjetima tržište vjerojatno nije konkurentno. Samo jedno poduzeće može

iskoristiti prednosti ekonomija obujma i opskrbiti cjelokupno tržište tog dobra, barem za regiju određene

veličine. Ta se pojava naziva PRIRODNIM MONOPOLOM. (npr. autoceste, mostovi, struja, tv). U nekim

slučajevima ta se dobra proizvode u privatnom sektoru (struja) a država ih regulira.

Graf:

o ACz - krivulja prosječnog troška (kontinuirano opada na svim relevantnim razinama proizvodnje)

o Budući da prosječni trošak pada, granični trošak MCz mora biti niži od prosječnog

o Krivulja potražnje za z je Dz

o Njoj pripadajuća krivulja graničnog prihoda je MRz, a prikazuje dodatni prihod na svakoj razini

proizvodnje

13

125. Objasnite vodoravnu i okomitu pravednost poreza (334., 344. Rosen) (nije spomenuo)

vodoravna – načelo prema kojem se s pojedincima u jednakom položaju treba postupiti na jednak način.

Za mjerenje jednakosti trebala bi se koristiti stopa nadnice pojedinca, a ne dohodak. Na stopu mogu

utjecati ulaganje u ljudski kapital (obrazovanje, dokvalifikacija, zdravstvena njega).

Alternativa mjerenju jednakosti položaja je vodoravna pravednost definirana pomoću korisnosti: a) ako

dva pojedinca imaju istu korisnost kada nema poreza, jednako dobro bi im

trebalo biti i uz oporezivanje

b) porezi ne bi smjeli izmijeniti poredak korisnosti (Ako je X-u bilo bolje od Y-a prije

oporezivanja, tako treba ostati i nakon oporezivanja)

okomita – pravilna raspodjela poreznog tereta između pojedinaca različitih mogućnosti plaćanja

126. Grafički prikažite i objasnite nezakonito izbjegavanje poreza. (349-355

Rosen)+

Nezakonito izbjegavanje poreza je neplaćanje legalno dospjelih obveza.

- vjerojatnost

t – granična stopa poreza na dohodak

R – iznos neprijavljen poreznim vlastima

Granična kazna- kazana za neplaćanje poreza (ako se otkrije); povećava se rastućom stopom počevši od R

MB – granična korist varanja

MC – granični trošak = t (t je jednak iznosu ušteđenog poreza)

R* - optimalni iznos varanja (maksimizira dohodak)

$

Z na godinu

MRZ DZ

ACZ

MCZ

337. Rosen graf 15.3 – docrtajte -> alternativno određivanje cijena u prirodnom monopolu

Prirodni monopol

14

Model pretpostavlja rast varanja kada granične porezne stope rastu. Zato što se većom vrijednosti t

povećava granična korisnost varanja, podižući krivulju graničnih korisnosti tako da se sjecište s krivuljom

graničnog troška nalazi u višoj vrijednosti R.

127. (101.) Koje sve vrste troškova izaziva ubiranje poreza? (Rosen 348.)+

Troškovi rukovođenja poreznim sustavom – administrativni troškovi (troškovi porezne uprave)

Troškovi ispunjavanja porezne obveze (troškovi poreznih obveznika) – obuhvaćaju izdatke za

računovođe i porezne savjetnike, vrijednost vremena koje obveznici utroše na ispunjavanje poreznih

prijava i vođenje arhive

operativni trošak (engl. operating cost) (za neku vrstu poreza ili za cijeli porezni sustav) se može

upotrijebiti da bi se označio zbir upravnih troškova i troškova poreznog obveznika. Dakle ovaj pojam

označava ukupan trošak ubiranja poreza koji nastaje kod poreznog obveznika i kod porezne uprave.

128. Što je to neslužbeno gospodarstvo? (nije spomenuo)

Neslužbeno gospodarstvo = obuhvaća ekonomske aktivnosti koje su zakonite, no koje se lako mogu sakriti

od poreznih vlasti (npr. popravci u kući), kao i aktivnosti koje su same po sebi kriminalne (npr. prostitucija,

prodaja droge…) Neslužbenom gospodarstvu (tj. zaposlenju koje osigurava velike mogućnosti nezakonitog

izbjegavanja poreza) vode visoke granične porezne stope. Vrlo ga je teško izmjeriti. Neslužbeno

gospodarstvo sinonim je za sivo gospodarstvo. Osim naziva sivo gospodarstvo koriste se i nazivi

neformalno gospodarstvo, paralelno gospodarstvo, rad na crno i slično. Pod tim pojmovima obično se u

najširem smislu misli na one aktivnosti koje se iz različitih razloga odvijaju izvan okvira službenog

gospodarstva. No jednako tako kako je broj naziva koji označavaju fenomen skrivene gospodarske

aktivnosti velik, tako je velik i broj njezinih definicija.

MC = * granična kazna MC = * granična kazna

MB = t MB = t

R*

$ $

(utajeni dolari) R R* (utajeni dolari) R

Nezakonito izbjegavanje poreza je pozitivno

Nezakonito izbjegavanje poreza je negativno

15

Ovo je samo pregled, a cijela skripta (43

str.) te čeka u našoj SKRIPTARNICI!