1. ROMANTIZAM-Naziv romantizam uao je u svagdanji govor putem pridjeva ROMANTIAN-tajanstven, udan, bajkovit, pustolovan, fantastian.-Duh romantizma ne obuhvaa samo knjievnost i umjetnost, nego i tipove ponaanja u svakodnevnom ivotu-romantini ljubavnik. -Teko ga je odrediti na nain koji je uobiajen u opisu knjievnih epoha.-Karakterizira ga duboka promjena u pozadini. Na toj podlozi izrastaju i svjetonazori i naini knjievnog oblikovanja.

-prevrat u cjelokupnom shvaanju knjievnosti koji se moe pratiti na nekoliko razina: irenje itateljske publike- Pismeni i obrazovani graani poinju odreivati ono to se trai od knjievnosti. Pisci piu za trite kojeg ine ne previe obrazovani, no oni e nametnuti vlastiti ukus knjievnosti u cjelini. Publika se uivljava u tue osjeaje. Aristotelov zahtjev za katarzom, proienjem, zamjenjuju kratkotrajni i fiktivni osjeaji.

Prevrat u shvaanju uloge i moi razuma- PARADOKS ROMANTIZMA-Knjievnost romantizma je jedino graanska knjievnost, a istovremeno kao da ne vjeruje naelima razuma prema kojima je postala to to jest. Povjerenje u zdrav razum u knjievnosti je nepovratno izgubljeno. Naela prave spoznaje su sada: mata, um i intuicija.->opreka klasicizmu i prosvjetiteljstvuKnjievnost treba prenositi osjeaje vie nego pouavati, povratak mistinoj religioznosti, iskustvo transcedentne stvarnost, okretanje srednjem vijeku-izgradili vlastitu sliku srednjeg vijeka koja je odgovarala mati vie nego povijesnoj zbilji.

Odnos prema povijestiRomantizam je stvorio vlastitu sliku cjelokupne prolosti, nije se vie oslanjao na tradiciju. Za njega je bit povijesti upravo u promjeni. Ipak, romantiari su u velikoj mjeri grau i inspiraciju za svoja djela traili u prolosti, ali njihovo razumijevanje prolosti je drugaije nego ranije-prolost nije ista kao sadanjost, a sadanjost nije ista kao mogua budunost. To e dovesti do naglaavanja potrebe za originalnou-posebno daroviti pojedinac, genij, sam moe propisivati pravila jer on uspijeva shvatiti i iskazati duh vlastitog vremena.

Prihvaen vremenski i prostorni RELATIVIZAM-uvaavaju se iskustva razliitih pojedinaca, razliitih naroda i razliitih vremenskih razdoblja, kao i UNIVERZALIZAM-smatra se da se moe postii i neka uopena jedinstvena istina u raznolikosti pojavnosti. APSOLUTNA POEZIJA-tenja za univerzalnou vodila je prema zahtjevu za apsolutnom poezijom ->poezija koja bi ujedinila mitologiju, filozofiju, religiju i pjesnitvo->To je vodilo prema ROMANTINOJ IRONIJI-shvaanje kakvo zamilja konani okret u kojem se sve moe sagledati i kao svojevrsna igra, fikcija i iluzija.

-Suprotstavljanje optimizma (konana i apsolutna spoznaja) i pesimizma (svjetska bol)SVJETSKA BOL-traganje romantiara za konanom istinom koja bi donijela osjeaj sree uvijek ostaje uzaludno, romantiari su zbog tog skloni razoaranju zbog sudbine svijeta i svoje vlastite sudbine.

->INDIVIDUALIZAM-romantiari se oslanjaju na pojedinca, ali se nikako ne uspijevaju izdvojiti od zajednice ili nacije->NACIONALNI INDIVIDUALIZAM (u slavenskim zemljama)Buntovni individualizam-karakteristian za velike narode; revolt, pobuna i razoaranje kod pojedinca, ali i zajednice s kojom se pojedinac ne moe potpuno poistovjetiti

-originalnost, stvaralatvo-bitne znaajke knjievnosti->shvaanje da knjievnost i je jedino umjetnost-anrovska pometnja-mijeanje knjievnih rodova i vrsta; ne priznaje se vie retoriko uenje o jedinstvu stilova, rodova i figura; povezivanje i ispreplitanje (u tragediji elementi komike, u proznim vrstama i lirika)

-knjievnost se pribliava filozofiji i znanosti-naglaavanje lirike i poezije

TRAJANJE ROMANTIZMA-odreuje se razliito jer se ne pojavljuje u svim knjievnostima istovremeno-javlja se u zadnjoj treini 18.st., a traje do 40-ih godina ili do polovine 19.st.-neka djela nastaju i ranije, ali imaju znaajke romantizma pa povjesniari knjievnosti govore o PREDROMANTIZMU-pokret ili razdoblje koje bi prethodilo romantizmu

JEAN-JACQUES ROUSSEAU-rodio se u enevi-pretea romantizma, pravi romantiar ve u dobu klasicizma i prosvjetiteljstva-neko vrijeme suraivao s enciklopedistima, ali se s njima razilazio u stajalitima; protutea Voltaireu-djela raznovrsna, zahvaaju filozofiju, publicistiku, knjievnost-kritizira stanje u drutvu, osuuje nemoral i neznanje, vjeruje u mo odgoja i obrazovanja, ne vjeruje u mo razuma, povratak u prirodu; civilizacija-glavni krivac za ljudsku iskvarenost-proslavio se raspravom koju je poslao kao odgovor na pitanje Akademije u Dijonu-ivio neprestano u unutranjim i vanjskim sukobima

Teorijska djela: Rasprava o znanostima i umjetnostima, Drutveni ugovor, Emil ili o odgojuKnjievnost: Julija ili nova Heloiza, Ispovijesti , Sanjarije samotnog etaa

JULIJA ILI NOVA HELOIZA- uzor sentimentalno-ljubavnih romana-naslov podsjea na sudbinu srednjovjekovne ljubavi izmeu filozofa Abelarda i njegove uenice Heloize oko koje se ispreplela legenda-Rousseau iskoristio pozadinu legende u kojoj tek smrt moe konano sastaviti ljubavnike-roman oblikovan u pismima->postao uzorak epistolarnog romana s naglaenom osjeajnou-danas tragovima u ljubiima

ISPOVIJESTI-nova vrsta autobiografije-iskrenost dovedena do granica pretjerivanja->vidljivo ve u prvim reenicama gdje e istinski opisati sebe->mogu se shvatiti kao program i proglas cijelog romantizma-iz vlastitih mana stvara kult osobnosti-osobnost koja ni od ega ne pree->neka vrsta apologije uivanja u sebi i u vlastitim postupcimaSANJARIJE SAMOTNOG ETAA-nadilazi okvire romantizma, pretea modernizma->knjievna tehnika naputa naglaenu retpriku i uvjerenje o gotovo bolesnoj nadmoi nad svima ostalima

NJEMAKI ROMANTIZAM

Johann Wolfgang von Goethe-utemeljitelj njemakog romantizma-autor izreke-klasicizam povezuje sa zdravljem, a romantizam s boleu-proslavio se gotovo svim knjievnim vrstama-lirika: Putnik, Prometej, Muhamedova pjesma-idilini ep: Hermann i Dorothea-drame: Ifigenija na Tauridi, Tasso -roman: Srodne due, Patnje mladoga Werthera, Faust-autobiografija: Poezija i zbilja

PATNJE MLADOGA WERTHERA-stekao najveu slavu ovim romanom-najglasovitiji roman romantizma-u najnovije doba mu se pripisuje pretjerivanje u osjeajnosti-u obliku pisama-nastavlja tradiciju epistolarnog romana->Werther upuuje pisma prijatelju Wilhelmu, jedno na kraju upueno Charlotti (Lotti) u koju je zaljubljen, ali je ona zaruena (zarunik Albert)-dva dijela, fabula kratka i jednostavna-okosnica romana-sentimentalna ljubavna pria-u njezinim okvirima ocrtan lik darovitog i samosvjesnog mladog ovjeka->u dubokom sukobu s ravnodunou toboe razumne graanske politike preputa se osjeajnosti do te mjere da to mora zavriti tragedijom; u zbiljskom ivotu ne moe nai mir pa mu ljubav postaje opsesijom; ne moe osmisliti ivot bez ideala-lirski opisi, kritike refleksije, unutranja napetost-svi ostali likovi pomalo dobrohotni, ali ga nitko dubinski ne razumije-lik Werthera postao knjievnim tipom; tematika-brojne prerade

FAUST-dva dijela (prvi 1808., drugi 1833.)-nastoji pomiriti nasljee obnovljenog klasicizma s romantizmom u univerzalizmu-razlike izmeu 1. i 2. Dijela-stil, tematika, ali zamisao jedinstvena-oblikuje iskustvo ovjeka razapetog izmeu neutaive enje za znanjem i nemoi da se takvo znanje i postigne-autor djelo oznaio kao tragediju-pisano u dijalozima i monolozima-teoretiari ga oznaili dramskim spjevom -tema iz puke srednjovjekovne legende o ovjeku koji je prodao duu vragu za sreu i zadovoljstvo na ovom svijetu, ali je razvijena u sloenijoj fabuli-prvi dio-oklada i pogodba s vragom-drugi dio-briu se granice vremena i prostora, radnja u 5 inova, pomaganje caru, spaavanje Faustove due-cijelo djelo nije podjednako uspjelo, prvi dio vie-glavni likovi Faust, njegov uenik Wagner, Mefistofeles (vrag), Margareta (zaljubljen u nju) i Helena-knjievni tipovi-LIK FAUSTA-obradio ga ranije Cristopher Marlowe; poput Hamleta i Don Juana predstavlja tip odlunosti da ide svojim putem, nijedan se nije pokolebao; u liku Fausta povezana simbolika opeljudske enje za znanjem i sreom s ljudskim slabostima-WAGNER-primjer kolske i ograniene uenosti, ne razumije Faustovu tenju za konanom spoznajom, divi se Faustu, napravio umjetnog ovjeka-homunkulusa-MARGARETA I HELENA-primjer enstvenosti-MEFISTOFELES-kao duh osporavanja uklapa se u Boji plan->cinizam, nepotedna kritika, ironija i poruga; ima posve ljudske, ponekad i simpatine osobine-u njegovom liku javljaju se romantiarske crte za pobunu protiv autoriteta

Friedrich Schiller-najvei njemaki dramatiar tog razdoblja (razdoblje genija ili pokret Sturm und Drang)-rasprava O naivnom i sentimentalnom pjesnitvu-misaona lirika: Oda radosti, Bogovi Grke, Ideali-drame: Razbojnici, Don Carlos, Spletka i ljubav

RAZBOJNICI-reprezentativna drama cijeloga romantizma-naslov upozorava na pobunu-Karl Moor, glavni junak, ogoren spletkarenjem vlastitog brata i nerazumijevanja voljene djevojke Amalije i oca koji ga liava nasljedstva, osniva razbojniku druinu, elei se osvetiti nepravednom drutvu i boriti se za obespravljene i potlaene-zadrava klasicistiku podjelu na 5 inova i plemenite karaktere likova-mitska pozadina-biblijska pria o Kainu i Abelu->u razradi patetino velianje strasti pobune koja odvodi Karla Moora u razbojnitvo.-slinost s Wertherom (traio izlaz u ljubavi), a Karl Moor trai izlaz u razbojnitvu

ZNAAJKE ROMANTIZMA: osamljeni i neshvaeni pojedinac, pobuna protiv autoriteta, patos plemenitosti koja se na kraju slama sama u sebi jer se ideali ne mogu ostvariti->kao izraz toga javlja se POTRAGA ZA PLAVIM CVIJETOM-simbol neobjanjive, ali neutaive enje; uveo ga u knjievnost romantizma NOVALIS

NOVALIS ( Friedrich von Hardenberg)-proslavio se Himnama noi LIRIKAisprepletena ritmika proza i stihovi, nova raspoloenja, novi prevladavajui tonovi i novi stil: snovi, snovienja, mistini zanos, tajanstvena veza izmeu ljubavi, poude i smrti; sugestivnost zamjenjuje razumljivost, a jasnou izraza tajnovita simbolika i nedokuivost konanih znaenja-nedovreni roman Heinrich von Ofterdingen-glavni junak, legendarni srednjovjekovni pjesnik kroz svijet snova i bajki traga za plavim cvijetom, ije se znaenje ne moe dokuiti razumom->dovodi do PROMJENE ANROVSKOG SUSTAVA- novi tip lirike i bajka zamjenjuju klasicistiku odu i basnu; Ernst Theodor Hoffman-njemaki pripovjeda romantizma; pripovijetke se esto isprepliu s bajkama; novi ton i nova tematika; svijet vila, arobnjakaZbirke: Fantazije u Callotovoj maniri, None zgode, Serapionova braaRoman: avolji eliksir

NJEMAKI KLASINI IDEALIZAM-razdoblje koje se poklapa s epohom romantizma; u Njemakoj se filozofija razvija u velikoj mjeri; nain filozofiranja, odreene zamisli, svjetonazor i stil izlaganja utjecali na razvitak knjievnosti; filozofski sustavi nastoje kao u doba stare Grke obuhvatiti cjelinu znanja i iskustva; filozofija se ispreplie s knjievnou i razrauje knjievnu teorijuPredstavnici:Immanuel Kant-naputa tradicionalnu metafiziku, filozofiju enciklopedista i engleskih empirista-pravac okree prema subjektu i njegovim mogunostima spoznajeFriedrich Wilhelm Joseph Schelling-njegov sustav je svojevrsna radikalizirana i domiljena enciklopedija romantizma-poziva na obnovu mitologije u kojoj e glavnu ulogu imati apsolutno pjesnitvoGeorg Wilhelm Friedrich Hegel-zastupao zahtjev za univerzalizmomArthur Scopenhauer-dre ga jednim od utemeljitelja nekoliko vanih pravaca i u filozofiji i u knjievnosti

ENGLESKI ROMANTIZAM-u Engleskoj zapoeo jednom od najveih obmana u povijesti svj.knjievnosti->

James Macpherson-1760. objavio zbirku pjesama Fragmenti drevnog pjesnitva s naznakom da su to prijevodi djela legendarnog keltskog barda Ossiana-melankolina raspoloenja, osjeajnost, poziv za oslanjanje na tradiciju; nakon njegove smrti utvreno je da se radi zapravo o slobodnim prijevodima pa i originalnim pjesmama-ep Fingal i Temora

-engleski romantizam poziva na usmenu tradiciju i suprotstavljanje klasicizmu->pjesnitvo Williama Blakea

William Wordsworth i Samuel Taylor Coleridge-1798.zajednika zbirka Lirske balade koja znai konani raskid s klasicistikom tradicijom u engl.knjievnosti, poezija postaje spontani izljev osjeaja-PREDGOVOR DRUGOG IZDANJA-shvaen kao manifest romantizma u Engleskoj->pripadaju skupini pjesnike kole JEZERSKI PJESNICI (LAKERS)- jednostavnost, skromnost, zanesenost prirodom koja se opisuje s mistinim zanosom, opsjednutost jakim osjeajima, zahtjev za spontanim izrazom, naglasak na nadahnuuWordsworth-objavio moralizatorsku poemu Ekskurzija, PreludijColeridge-zbirke: Pjesma staroga mornara, Christabel i Kubla Khan->neobine vizije

George Gordon Byron-ivot mu bi proet pobunom, protestom mirnom graanskom ivotu-naslijedio titulu lorda i borio se za prava potlaenih-povjesniari knjievnosti povezali njegov ivot s njegovim djelima-osobna ispovijest je temeljno nadahnue-pretjerana retorika u nekim djelima-spjev Hodoae viteza Harolda (naslov se razliito prevodi)->svjetska slava-pripovijetke: Kaurin, Gusar, Lara-Drame: Manfred i Kain-komini ep Don Juan

HODOAE VITEZA HAROLDA-odgovara epu-neprestano javljanje lirskih ugoaja-nalik na vrstu lirskog putopisa-naslovni lik, Harold naputa domovinu u dobrovoljnom izgnanstvu zbog grijeha koji itatelju ostaju nepoznati i luta ojaen i nezadovoljan samim sobom i vlastitim ivotom-temeljni ton je pesimistiki-najuspjeliji lirski dijelovi-kraj-zanosna pohvala moru kao simbolu vjenosti

U pripovijestima Byron oblikuje likove nalik Haroldu-> DEMONSKI JUNAK-likovi buntovnika i otpadnika opsjednuti tajnovitom enjom za nedostinim smirenjem; sve ih mui neka strana tajna; uvjereni su u vlastitu nadmo nad svjetinom, suprotstavljaju se i ljudima i bogovima-uvijek se ini da je njihova priroda nadljudska

BAJRONIZAM-knjievna tehnika kojom se iskazivalo nezadovoljstvo svagdanjicom, razoaranje ljudima i svjetska bol->to se iskazivalo likom demonskog junaka-postao modom, trajao kratko, ali se pokuao obnoviti kasnije

DON JUAN-razlikuje se od Hodoaa viteza Harolda-naziru se autorova osobna stajalita-ironija i patetika pretvaraju se u satiru-kompozicijski vie slijedi tradiciju satirinog epa, ali i preuzima neke karakteristike romana-nema mnogo osobina dramskog lika Tirsa de Moline, njegova ironina varijanta-ep poinje opisom don Juanova djetinjstva i obrazovanja, da bi zatim pratio njegova lutanja i pustolovine; velik dio zauzima opis njegove ljubavne pustolovine-komino povezano s driljivim-opisi ljudoderstva-otra satira ivota i svijeta

Byshhe Shelley i John Keats-kritika dri da su najbolji pjesnici toga doba u Engleskoj-druga generacija romantiara-slavu stekli lirikom-Shelley se izravno sukobljavao s okolinom->pobjegao u Italiju s Mary Wollstonecraft (roman Frankenstein)->pjesnike drame: Osloboeni Prometej, Porodica Cenci, Alastor ili duh osamljenosti, Adonais -> pjesme: Oda zapadnom vjetru, Nebeskoj evi-virtuozna ostvarenja

Keats-mitoloka poema Endymion, Hyperion, ode: Oda grkoj urni, Oda jeseni, Oda slavuju->vrhunska ostvarenja engl.poezije

ENGLESKI ROMAN-romantizam donio novinuWalter Scott-majstor povijesnog romana-anr koji je jako cijenjen u romantizmuDjela: Waverly, Srce Midlothiana, Lammermoorska nevjesta-tradicija kakvu susreemo u trivijalnim romanima-jednostavan zaplet, dobri i loi momci, pobjeda pravde, zle intige, sentimentalne ljubavi, djeca upoznaju prave roditelje-pokazuje se i Scottovo enciklopedijsko poznavanje povijesnih injenica, doara vrijeme koje nije nalik naemu, vjeto voena radnja-vidljiva bajkovitost u njegovim romanima-pria o prolosti lako prelazi u bajku

BAJKA U ROMANTIZMU-pripada usmenom stvaralatvu, udesno stalno prisutno, prisutni ostaci mitologije i genij naroda-javlja se nova knjievna vrsta-umjetnika bajka-naputa ponavljanje s varijacijama i utvrene radnje i likove, vlastiti svijet prikazuje kao zbiljski, simboli nisu ustaljeni, zavretak nije uvijek sretanCharles PerraultJacobb i Wilhelm Grimm-Djeje i domae bajkeHans Christian Andersen-Bajke, Nove bajke i prie

Edgar Allan Poe -uzor modernizmu-Prie groteske i arabeske, Prie-prie strave i uasa i kriminalistike prie-ispreplitanje fantastike i zbilje-sklonost prema iracionalizmu-eseji: Filozofija kompozicije, Naelo poezije -strategija istrage koja zahtijeva odreeni tip rekonstruktivne inteligencije-pustolovno-fantastini roman Pria Arthura Gordona Pyma-zbirka Gavran i druge pjesme-naputa svagdanja iskustva; znaenje rijei uvelike nastoji podrediti stvaranju glazbenog ugoaja

Heinrich Heine-prema nekima najvei pjesnik iza Goethea-pisao prozu Slike s putovanja-zbirka Knjiga pjesama, Nove pjesme i roman Zero-svjetska slava-posee kasnije za starogermanskom i idovskom predajom-poigrava se iluzijom i paradoksima

FRANCUSKI ROMANTIZAM-tradicija klasicizma vrlo jaka-romantizam se otro bori protiv klasicizma

Victor Hugo-sredinja linost francuskog romantizma-objavljuje predgovor svojoj drami Cromwell->SHVAEN KAO MANIFEST, nacrt nove poetike koja jezapravo samo estok napad na poetiku klasicizma-poziva na naelo oponaanja zbilje-prijeHugoa slavu u Francuskoj stekao je Francois-Rene Chateaubriand-roman Atala->velia snagu osjeaja i religije, radnja smjetena u krajolik indijanske praume; Duh kranstva-obrana katolicizma-Hugo se ogledao u gotovo svim knjievnim vrstama-bavio se politikom-zbirka lirskih pjesama: Istonjake pjesme, Jesenje lie-pjesme satirikog i refleksivnog karaktera: Kazne, Kontemplacije-drame: Cromwell, Hernani, Ruy Blas-romani: Zvonar crkve Notre- Dame, Jadnici-druga generacija romantiara

ZVONAR CRKVE NOTRE-DAME-povijesni roman; radnja se zbiva 1482. u Parizu, a izvanredno je opisana katedrala Notre-Dame koja simbolizira romantiarski shvaen duh srednjeg vijeka i raspojasana sveanost pred katedralom-glavni lik-grbavac Quasimodo-arhiakon Claude Frollo, ciganka Esmeralda, asnik Phebus de Chaunteupers, pisac Gringoire, sestra Godula (Esmeraldina majka)-strastveni likovi, zanimljiva i zapletena fabula, zlo i dobro tamo gdje se ne oekuju-suprotnost- Cigani i lopovi i dravna i crkvena vlast-Hugo u tome vidio rjeenje drutvenog problema

JADNICI-obuhvaen irok obzor francuskog drutvenog ivota-temeljna zamisao oblikovana u sudbini Jeana Valjeana-proveo je u tamnici 19 godina samo zato to je pokuao ukrasti kruh kako bi nahranio sestrinu gladnu djecu i to je pokuao bjeati iz zatvora-kritika upozoravala na razvedenost u epizodama, sentimentalnost, crno/bijela tehnika karakterizacije, pomalo trivijalni zapleti i situacije-reprezentativno djelo jednog razdoblja-likovi-svojevrsni tipovi

PRVA GENERACIJA ROMANTIARAAlphonse de Lamartine i Alfred de Vigny-svjetsku slavu stekli lirikom

Lamartine-epovi: Joycelin, Pad anela; zbirke: Meditacije, Nove meditacije-Meditacije-sentimentalnost, ljubavna tematika, osjeajnost, duboka religioznost

Vigny-roman Stello, drama: Robovanje i veliina vojnikog poziva, zbirka: Antike i moderne poeme-za razliku od Lamartinea njegova je poezija sklonija klasicizmu zbog objektivnosti i stoicizma-virtuozna tehnika obrade i zazivanje utnjePovodom njegove poezije spominje se pojam KULA BJELOKOSNA-njime se oznaava povlaenje iz zbiljskog svijeta u svijet poezije

FRANCUSKA DRAMAAlfred de Musset-autobiografsko djelo Ispovijest djeteta svoga stoljea-naputa proroki, filozofski pa i retoriki zanos Hugoa i Lamartinea->opisuje tjeskobu i odsutnost ideala-drame i komedije: Marijanini hirovi, Svijenjak, Hir->uspostavio ravnoteu izmeu izopaenosti i plemenite strasti

FRANCUSKA NOVELAProsper Merimee-Etruanska vaza, Carmen i Colomba-u novelama mnogo fantastike, nesvakidanjih karaktera, strasti i egzotike,-objavio je i zbirku narodnih balada iz naih krajeva-Dalmacije, Bosne, Hrvatske i Hercegovine-Gusle->prvi dio-prozni prijevod Hasanaginice, drugi dio-prijevod narodne pjesme-Milo Kobili

TALIJANSKI ROMANTIZAM-romantizam knjievnou zavladao neto kasnije-dva pisca postigla veliku slavu: Alessandro Manzoni kao romanopisac i Giacomo Leopardi kao lirski pjesnik

Manzoni-poeo pisati u duhu prosvjetiteljstva i klasicistike poetike, uskoro se oduevio romantiarskim idejama i katolicizmom-Svete himne-opisani crkveni blagdani-povijesne drame u stihu: Adelachi, Grof od Carmagnole-povijesni roman Zarunici-digresije, razgranata fabula, gotovo samostalne epizode, itav niz likova, opisi rata i kuge u Milanu; neka vrsta prozne epopeje-zahvaen drutveni ivot odreenog povijesnog vremena

Leopardi-mnogo pisao i u prozi: Moralna djeca, Biljenica misli-zbirka Canti-oblikom ode ili kratke pjesme u stancama, temetika-Italija i njezina zla sudbina->pesimizam podsjea na Vignyja

ROMANTIZAM U SLAVENSKIM ZEMLJAMA-povjesniari knjievnosti kau da je drugaiji nego romantizam na Zapadu-buntovni individualizam nije prisutan, nego dobiva oblik nacionalnog individualizma, odnosno nacionalizma->istie revolt cijele nacije a ne pojedinca-temeljne znaajke romantizma u knjievnosti nisu u stavovima u djelima, nego u knjievnoj tehnici i u odreenom, dominirajuem duhu epoha-romantizam otkrio kako je knjievnost univerzalna tek u raznolikosti pojedinanih jezika i naroda-meunarodna komunikacija u knjievnosti u romantizmu postala je vrlo intenzivna->meusobni odnosi uzajamni (knjievnici preuzimaju teme, likove, motive, sieje i stilove iz drugih, manje poznatih, knjievnosti

RUSKI ROMANTIZAMAleksandar Sergejevi Pukin-uveo rusku knjievnost u svjetsku knji.-poeo pisati u duhu klasicizma-okuao se u gotovo svim knjievnim vrstama-pisao liriku cijeloga ivota-poeme: Ruslan i Ljudmila, Kavkaski zarobljenik, Cigani-drame: Boris Godunov-male tragedije: Mozart i Salieri, Kameni gost -prozna djela: Kapetanova ki, Pikova dama-roman u stihovima: Jevgenij OnjeginPukinova lirika-uveo vjeto spojenu folklornu rusku tradiciju sa stiliziranom dotjeranou zapadne poezije klasicizma i romantizma; vrstan versifikator-> iroka tematika: prigodna, slobodarska, nacionalna, tradicionalna lirska tematika o ljubavi, smrti, pjesnitvu->raspoloenja-buntovna, pesimistina, ali i vedra; njegova lirika nije opsjednuta svjetskom boli; kritika vidi utjecaj Byrona

BORIS GODUNOV-utjecaj Shakespearea, nema jedinstva radnje, vremena i prostora, likovi imaju mitske dimenzije->pria o samozvanom vladaru i ubojici Godunovu->prikaz dvorske sredine 16.st. s narodom u pozadiniKAMENI GOST-uspjela obrada legende o Don JuanuKAPETANOVA KI-spominje utjecaj Waltera Scotta; novina u saetosti izlaganja i naglasku na karakterizaciji likovaPIKOVA DAMA-psiholoka razrada dubokih dilema ljudske osobe u prvom planu

JEVGENIJ ONJEGIN-pripada prijelaznoj fazi prema realizmu, opsean roman u stihovima, fabula jednostavna; uzorak jednog tipa ljubavnog romana; naslovni junak, mladi Petrograanin (danas playboy) naslijedio je veliko imanje, no uskoro mu dosadi mondeni ivot pa oode na selo, upoznaje Lenskog koji je zaljubljen u Olgu Larionovu, njena sestra Tatjana zaljubljena u Onjegina, a kasnije on u nju->tema u skladu s geslom s ljubavlju se ne igraj; problem odnosa meu spolovima; pripovjeda je ujedno i lik- Onjeginov prijatelj koji radnju samo ironino komentira, njegov govor u 1.licu ispreplie se s govorom pojedinih likova-ivi opisi, refleksije, reminiscencije iz mitologije i knjievnosti-usporeuje se s Byronovim Don Juanom zbog sline tehnike ironijskih komentara i ljubavne problematike, ali Byron je u tradiciji epa jo uvijek s brojnim epizodama, razvedenom radnjom i naglaskom na opisima, Pukin je mnogo saetiji

Mihail Jurjevi Ljermontov-drugi velikan ruskog romantizma-poginuo mlad u dvoboju-prognan na Kavkaz zbog pjesme povodom Pukinove smrti Smrt pjesnika pune optubi na vladare-lirske pjesme: Pjesma o trgovcu Kalanikovu-roman: Junak naeg doba-Drama: Maskerata-njegova poezija za razliku od Pukinove sklona pesimizmu, puna nezadovoljstva, protesta, osporavanja i sumnje, izdvojenost lirskog subjekta, razoaranje samim sobom i cijelim svijetom

DEMON-poema u kojoj se javlja demonska prisila u ljudskoj naravi; govori o demonu koji se zaljubljuje u smrtnu enu, no ona pogiba zbog njegovog poljupca, a demon ostaje vjeito osamljen, neshvaen i shrvanMASKERATA-ocrtava izuzetnu osobu koja samu seb unitavaJUNAK NAEG DOBA-sastoji se od 5 relativno samostalnih novela objedinjenih glavnim junakom Grigorijem Aleksandroviem Peorinom->prvu novelu pripovijeda mladi kapetan Maksim Maksimovi, Peorinov prijatelj; drugu pripovijeda neki putnik (zapravo projekcija autorskog pripovjedaa; ostale tri su dijelovi Peorinova dnevnika; sve je podreeno karakterizaciji glavnog lika->tip u ruskoj knjievnosti nazvan SUVINI OVJEK-tip ovjeka koji se ne uklapa u sredinu, koji je po mnogoemu nadmoan, ali je njegova djelatnost besciljna i stoga zapravo suvina

Pukinovu ulogu u poljskoj knjievnosti-Adam Mickiewicz, a u ukrajinskoj Taras evenko-izrazito nacionalni pjesnici, bitno su utjecali na standardizaciju knjievnih jezika vlastitih naroda

POLJSKI ROMANTIZAM

Adam Mickiewicz-utemeljitelj poljskog romantizma-borio se za Poljsku-angairan u politici-zapadao u osobne duevne krize, osnovao vlastitu sektu u duhu kranskog socijalizma-Pjesme, drama Duni dan, poezija: Odeski soneti, Krimski soneti, poema Konrad Wallenrot, Gospodin Tadija (opisuje ivot poljskog plemstva u ratu i miru, u spokoju i nedaama, pejza, slikoviti likovi, u pozadini radnje Napoleonov pohod na Rusiju)

UKRAJINSKI ROMANTIZAM

Taras evenko-zbog suradnje s ukrajinskim nacionalistima prognan u vojsku u Sibir, zabranjeno mu je da pie i da slika-zbirka Kobzar-romantine poeme: Ukleta, Topolja-politike poeme: Gajdamaki, Kavkaz, Hladna jaruga-u njegovoj poeziji prevladava duh ukrajinskih narodnih pjesama, melodioznost, jednostavnost, otra ironija, sarkazam-u poemama oblikovani likovi buntovnih povijesnih linosti s naglaskom na tekou kmetskog ivota i ideal nacionalnog osloboenja

HRVATSKI ROMANTIZAM-razdoblje preporoda; oslanja se na ideje romantizma-preuzimanje odreenih tema, motiva, stilova i knjievnih oblika u dodiru s ekom, njemakom, poljskom i francuskom knjievnou-lirika Stanka Vraza, Petra Preradovia-Ljudevit Gaj-jedinstven pravopis, jedinstven knjievni jezik-Ivan Maurani- Smrt Smail-age engia -romantini likovi, ljubav prema prolosti i tehnika u oblikovanju romana-August enoa-utemeljitelj hrvatskog modernog romana-hrv.romantizam nema sve bitne znaajke kao europski-nema veeg odjeka svjetske boli i likova romantinih pobunjenika s nejasnim enjama

2. REALIZAM

-naziv realizam rabi se u filozofiji, znanosti o knjievnosti i u svagdanjem govoru na razliite naine-u svagdanjem govoru netko tko se ne zanosi matanjem, u filozofiji se realizmom naziva stajalite prema kojem se priznaje zbiljnost opim pojmovima-najopenitije znaenje izvedeno iz Aristotelovog pojma mimesis (oponaanje)->realizam se odnosi na cjelokupnu knjievnost gdje se zbilja opisuje onakva kakva doista jest-u knjievnosti se naziv realizam rabi za knjievnost koja svjesno i namjerno pokuava oponaati stvarnost (nastoji opisati ljude, prirodu i dogaaje na nain da se itatelju ini da to odgovara zamisli o tome kakav je zapravo svagdanji ivot)-u najuem smislu realizam se odreuje kao knjievni pravac->poetika se uglavnom shvaa oponaanje zbilje u smislu stanja drutvenog ivota u odreenom povijesnom vremenu-teme iz svakidanjeg ivota-likovi-obini ljudi-prozni izraz bez pretjeranog ukraavanja-ROMAN koji je opsean dri se reprezentativnom knjievnom vrstom-odgovara ranijem junakom epu-nova hijerarhija anrova->novela se razvija u sjeni romana; drama-svojevrsno traganje za smislom; tragedija-realistina, ali se svakidanjica ne moe stvarno prikazati na pozornici, a komedija previe naglaava komini aspekt zbilje; lirika ispala iz obzora romana-TRAJANJE REALIZMA-poetak druge treine 19.st. do 80-ih i 90-ih godina 19.st.-velika knjievna epoha izmeu romantizma i modernizma-javlja se na irokom prostoru-knjievnost mora biti kritika spoznaja problematike drutvenog ivota-nema pravog mjesta za liriku->PARADOKS-u doba realizma prevladava proza, tj. roman a ipak nastaje vrhunska poezija upravo u toj epohi-1857. objavljena Flaubertova Gospoa Bovary (uzor romana realizma)-knjievnost privlana svim slojevima itatelja (tei se oponaati nain kako prosjeni itatelj zamilja da bi on sam mogao opisati vlastiti ivot)

ROMAN U REALIZMU-opisuje pojedinca u krugu obitelji, porodica i drutvenog sloja kojem pripada-temeljni postupak oblikovanja-naracija-karakter prepoznatljiv uglavnom prema svojim postupcima-razgranata fabula-svi dijelovi romana ukljueni u jedinstvenu cjelinu-vjerodostojna pria kao svojevrsna istina ljudskog ivota->kljuna uloga-znanost (otkria prirodnih znanosti, dostignua tehnike)-roman-suparnik filozofiji-inilo se da znanstvene teorije imaju premo nad filozofskim sustavima (Darwinova teorija evolucije-novi model spoznaje)-roman-nalik sustavnom izlaganju cjeline podruja neke znanosti->doba romana-fabula osigurava cjelinu prie

Predstavnici:

STENDHAL (HENRI BEYLE)-Crveno i crno, Parmski kartuzijanski samostan, Talijanske kronike-njegovi romani imaju jo dosta romantine fabule->fatalne ljubavi, neobini obtazi, sloeni zapleti; ideal-srea za koju je presudan drutveni uspjeh, a tragini lom kad se otkriva da se taj ideal ne moe ostvariti-vjeto preplee objektivnog pripovjedaa sa subjektivnom perspektivom likova-romani ujedinjeni jedinstvenim ivotnim putem glavnog lika, ali i svi ostali likovi djeluju stvarno->likovi nisu ni strogo pozitivni, ni strogo negativni

CRVENO I CRNO-glavni lik-Julien Sorel koji se oduevljava Napoleonom, ali nakon njegovog poraza odluuje da mu vojska vie nije obeavajua perspektiva pa se odluuje za sveenstvo jer jedino u toj sredini moe oekivati uspjeh, oslanjajui se na vlastite sposobnosti, budui da nije plemikog roda

PARMSKI KARTUZIJANSKI SAMOSTAN-glavni lik Fabrice del Dongo upleten u ljubavne nevolje, ubio je u samoobrani pa je zatoen u tvravi, a na kraju se smrtno zaljubljuje u Cleliu koja se zbog okolnosti zavjetovala da ga vie nikada nee vidjeti, a on je postao sveenik

HONORE DE BALZAC-iskoristio knjievnu tehniku kakvu je zacrtao Stendhal-Otac Goriot, Izgubljene iluzije, Sjaj i bijeda kurtizana, Roakinja Bette, Roak Pons-filozofske prie: agrinska koe, Traenje apsolutnog, Nepoznato remek-djelo-sukob izmeu privatne sree i javnog ugleda i uspjeha predmet Balzacovih analiza-u tehnici oblikovanja vidljivi ostaci romantizma (fatalne ljubavi, sloeni zapleti, umorstva i dvoboji, demonski kriminalci, naglaena osjeajnost-uvlai itatelja u imaginarni svijet

LJUDSKA KOMEDIJA-podsjee i naslovom i izvedbom , a i vrsnoom na Danteovu Boanstvenu komediju ->stvarnost ljudskog ivota Dante je naao u onostranosti, a Balzac u ovostranosti ivotnih pria koje se isprepliu-napisao je niz romana koje je odluio sve zajedno obuhvatiti u jedinstven ciklus->zamislio je da u golemom ciklusu obuhvati sliku francuskog drutva njegova doba u cjelinu, ak kao sliku ljudskog ivota uope-Ciklus se dijelio na: STUDIJE IZ DRUTVENOG IVOTA, FILOZOFSKE STUDIJE I ANALITIKE STUDIJE-zavretak ciklusa ine Golicave prie u kojima se priziva Rabelais->upozorava kako se ljudski ivot sa svim svojim tekoama i tragedijama, na kraju moe shvatiti i kao velika komedija (ironija, duhovita erotika, komini zapleti)-u PREDGOVORU Balzac se poziva na analogiju izmeu ljudskog drutva i ivotinjskog carstva-eli li opisati ljudski ivot, mora prizvati prirodu, a tipovi ljudi mogu se usporediti sa ivotinjama; ljudi su prije svega odreeni zanimanjem->svi ljudi tee za sreom (slae se sa Stendhalom); ugled i uspjeh povezani s priznanjem vlastite osobnosti-naglasak ipak na drutvenom-pripovijedanje uobliuje sudbine pojedinaca unutar cjeline drutvenog zbivanja: svatko ima svoje mjesto u zajednici i bori se za to vii poloaj meu drugima-ostvarenje romantiarske tenje za univerzalnou, jedino se odrekla boanskog i demonskog, napustila je zamisao nove mitologije

OTAC GORIOT-duguje uspjeh zanimljivoj fabuli koja prati pokuaj provincijalca Eugenea de Rastignaca da se probije u visoko drutvo Pariza i poput Stendhalovih junaka uplee se u ljubavne zgode i nezgode-sentimentalno ocrtan lik Goriota-ivi u pansionu gdje i Rastignac, a kojeg posjeuju keri jedino da od njega izmame novac, stide ga se kao puanina jer se kreu u drutvu aristokracije. Goriot umire sam, jedino ga u posljednjim trenucima njeguju Rastignac i student medicine Bianchot, plaaju mu pogreb, a keri mu ne dolaze na pogreb-vjetina u stvaranju atmosfere

GUSTAV FLAUBERT-Sentimentalni odgoj, Jednostavno srce, Salambo (povijesni roman o staroj Kartagi), Iskuenje sv. Antuna-Gospoa Bovary nije daleko od ideala kojima tei modernizam->Razlike izmeu Flauberta i Baudelairea : obojica trae da se svrha knjievnosti pronae u njoj samoj, jedino to je opisana stvarnost u Gospoi Bovary doista nalik zbilji

GOSPOA BOVARY-Flaubert ju je napisao potaknut nekim lankom o ubojstvu ene-opisuje se sudbina dva glavna lika: Charlesa Bovaryja i njegove supruge Emme-radnja u sieu uglavnom slijedi fabulu-objektivni pripovjeda-misli i osjeaji likova u slobodnom neupravnom govoru-Emma je osjeajna djevojka koja ita romantine romane i njima se oduevljava; trebala je postati redovnica, no odustala je i udala se za Charlesa; beznandna dosada vodi je u zagrljaj jednog pa drugog ljubavnika->u dugovima zbog ljubavnika i otruje se, mu saznaje nakon njene smrti za to-fabula vjeto voena -pripovijedanje dogaaja slui karakterizaciji likova, a sve se epizode uklapaju u cjelinu-dominiraju Emmin lik i sudbina: njezinu su osjeajnost i prirodnu elju da ivi zanimljivim i ispunjenim ivotom potakli romani to dovodi do stranih posljedica-Emma nije nikako moralno negativan lik-podsjea na Don Quijotea->Flaubert zato izjavio: Emma Bovary-to sam ja!-uzor romana realizma (u sukobu pojedinca sa sredinom, pojedinac je uvijek gubitnik)

ENGLESKI REALIZAM-razvijao se neto drugaije->oslanjao se na tradiciju sentimentalnog, ali i humoristino-satirinog romana 18.st.

CHARLES DICKENS-u njegovim romanima vidljiva sklonost prema malim ljudima-utjecaj Balzaca->pokuaji da se obuhvati cjelina drutvenog ivota u opisu galerije raznovrsnih tipova i spletovima ivotnih pria-rjeenja nalik onima u Jadnicima-odvjetniki pisar i parlamentarni izvjestitelj-upoznao se sa ivotom svih drutvenih slojeva u viktorijansko doba-Posmrtni spisi Pickwickova kluba, Oliwer Twist, Sumorna kua, David Copperfield, Velika iekivanja-u djelima prevlada osjeajan ton, ton suuti s djecom-opisujui sudbinu siromane djece, upozorava na nalije gospodarskog uspjeha Engleske-eli igrati ulogu socijalnog reformatora-smatra da knjievnost mora upozoriti na nezadovoljavajue stanje drutvenog ivota

OLIWER TWIST-najpoznatija knjiga za djecu-ivopisni likovi-dobroduni i plemeniti ili zlikovci i nitarije

POSMRTNI SPISI PICKWICKOVA KLUBA-Pickwick-gotovo nalik Don Quijoteu- naao se u svakidanjim okolnostima, a njegov sluga, Sam Weller, spaava svoga gospodara iz nevolja kao i Sancho Panza

DAVID COPPERFIELD, VELIKA IEKIVANJA-oba djela opisuju proces odrastanja, tj.tekoe s kojima se susree pojedinac koji eli postii vlastitu osobnost u sredini koja takvu osobnost ne cijeni-u opisu Davidova naukovanja mnogo autobiografskih crta-u Velikim iekivanjima pria se o djeaku Pipu i njegovom nepoznatom, bogatom zatitniku koji je zapravo odbjegli robija->memoarski roman-pisan u prvom licu->ostarjeli ovjek Pip sjea se vlastita ivota

WILLIAM MAKEPEACE THACKERAY-drugi velikan engl.realizma-duguje tradiciji satirinij romana 18.st.-odbojan stav prema romantiarima-iscrpni i vrlo vjeti opisi mnogih likova i uspjela analiza njihovih sloenih odnosa-Sajam tatine, Povijest Henrya Esmonda (znanstveno toan opis odreene povijesne pozadine)

SAJAM TATINE-vrhunsko postignue engleskog i svjetskog realizma-roman prati sudbine dviju glavnih junakinja, siromane lukave i podle Rebecce (Becky) i naivne, dobre, bezazlene, ali ne otroumne Amelije. Amelija tei k smirenom ivotu, obitelji i porodici, a Becky drutvenom usponu; ivot ne poteuje ni jednu ni drugu->Becky zavrava u kriminalu, a Amelija u tjeskobnom razoaranju ulazi u drugi brak, nakon smrti prvog supruga-sveznajui pripovjeda koji esto komentira-ostali likovi ocrtani u odnosu koji imaju s glavnim junakinjama-Becky energijom zasjenjuje Ameliju RUSKI REALIZAM-prevladava ironija i satira-u knjievnosti vlada uvjerenje da ona moe promijeniti svijet-romantizmu duguje demonske likove i tehniku rjeitog izlaganja sukoba strasti, sloene zaplete-roman-vrhunska knjievna vrsta-proima ga atmosfera napetosti, gotovo mitskog oekivanja smaka svijeta-preuzima temeljne postupke koji su najblie francuskom realizmu-raspoloenje svojstveno ruskim intelektualcima-oslanja se na opreku izmeu plemstva i naroda koja upuuje na autohtonu narodnu tradiciju

NIKOLAJ VASILJEVI GOGOLJ-otac ruskog realizma-Svi smo mi izali iz Gogoljeve kabanice-prema legendi rekao je to Dostojevski poigravi se nazivom novele Kabanica-u ruskoj knji. ini uzorak daljnjeg knjievnog oblikovanja->naracija nalik usmenom pripovijedanju, jednostavne fabule, humor koji prelazi u grotesku, opis detalja, lik sitnog inovnika Akakija Akakijevia-legendarni tip gotovo cjelokupne ruske knjievnosti->djelo pripada njegovim novelama iz petrogradskog ivota-potkraj ivota odrekao se svih svojih djela jer je zapao u pravoslavni misticizam-Taras Buljba-borba Kozaka protiv poljske vlastele u 16.st.-komedija Revizor-kritika dri prvim realistinim scenskim djelom u ruskoj knjievnosti->pria se o dolasku lanog revizora u mali kotarski gradi, oko ega se pletu smijene scene te zrcale osobine provincijskih inovnika, njihov strah pred vlau i njihovi uzajamni odnosi-nedovreni povijesni roman Mrtve due -> povijest knjievnosti ga dri poetkom ruskog realistikog romana-> glavni junak Pavel Ivanovi iikov dolazi na zamisao da se obogati tako to e od bogatih zemljoposjednika jeftino kupovati popise umrlih seljaka, na koje su oni morali plaati porez jer se takav porez odreivao tek prilikom svakog popisa stanovnitva->nema pravog zavretka; izvrsni portreti ruskih veleposjednika i sjajni opisi njihova ivota i shvaanja; knjievna tehnika KARIKATURE-o beznaajnim motivima i zbivanjima pie se gotovo uzvienim, patetinim stilom, a usporedbe ljudi s predmetima i ivotinjama prelaze u groteskno izobliavanje

IVAN SERGEJEVI TURGENJEV-pripovijetka Lovevi zapisi-romani: Rudin, Plemiko gnijezdo, U predveerje, Dim, Novina, Oevi i djeca-Pjesme u prozi-filozofski intonirane crtice-u romanima najea tematika odnos europski obrazovanih intelektualaca prema zaostalom feudalizmu, sukob generacija

OEVI I DJECA-roman koji kritika dri njegovim najboljim djelom-dominira lik Bazarova-student medicine koji je oduevljen prirodnim znanostima, racionalan je , energian, a uvjereni je NIHILIST (evolucija romantinog suvinog ovjeka)-> NIHILIZAM-u tadanjoj ruskoj knjievnosti i knjievnoj kritici oznauje radikalno osporavanje ustaljenih vrijednosti i svojevrsni pozitivizam koji se oslanja na znanost i ne priznaje tradicionalna uporita ruske kulture u religiji-fabula jednostavna: Bazarov odlazi na ljetovanje s prijateljem Arkadijem Kirsanovim, dolazi tamo u sukob s nazorima njegove obitelji pa taj sukob zavrava i dvobojem; zaljubljuje se u plemkinju Odincovu; na kraju se zarazi i umire od infekcije proglasivi na samrti sam sebe suvinim ovjekom-najbolji dijelovi romana-dijalozi-simpatini i jaki karakteri dre da treba ivjeti prema vlastitim nazorima, no u tom pokuaju stradavaju

FJODOR MIHAJLOVI DOSTOJEVSKI-uz Tolstoja najglasovitiji ruski pisac uope, moe se mjeriti sa Cervantesom ili Shakespeareom-u publicistici branio konzervativni carizam oslanjajui se na RUSKI MESIJANIZAM-> Moskva treba zamijeniti Rim jer je katolianstvo iznevjerilo izvorne kranske vrijednosti-djela s naglaenom socijalnom problematikom-Bijedni ljudi, Ponieni i uvrijeeni, Zloin i kazna, Idiot, Bjesovi, Braa Karamazovi-romani-bliski realizmu zbog obuhvata cjeline, naina karakterizacije i prevladavajue naracije, a smatra se preteom modernizma zbog dramatinih dijaloga, rasprava o relevantim filozofskim pitanjima i polifonije

ZLOIN I KAZNA-glavni junak, siromani student medicine Rodion Romanovi Raskoljnikov zanosi se suvremenim idejama o socijalnoj pravdi i velikm ljudima pa postupno stvara neku vrstu vlastitog svjetonazora, kojeg je okosnica da je krajnja nepravda to brojni beskorisni pokvarenjaci dobro ive u bogatstvu, a vrijedne ljude ubija bijeda, ne omoguujui im da razvijaju svoje sposobnosti->ubija lihvarku Alonjinu->itatelj upoznaje i Raskoljnikovljevu majku i sestru Dunju koju je pokuao zavesti Svidrigalov, ali se ona namjerava udati za novog prosca Luina, ali odbija to jer se Raskoljnikov protivi i raa se ljubav izmeu nje i Raskoljnikovljeva prijatelja Razumihina->Raskoljnikov upoznaje Sonju Marmeladovu->istraitelj Porfirij Petrovi sumnja da je Raskoljnikov ubio lihvarku-priznaje Dunji, to uje Svidrigalov i ucjenjuje Dunju->na kraju se preda policiji-fabula upuuje na kriminalistiki zaplet i romantine junake-razvija se duboka analiza dubokih unutarnjih dilema likova i sloene motive koji ih pokreu na postupke-unutranja monologizacija glavnog lika-uvjerljivost psihikih procesa lika

BJESOVI-roman napisan na temelju zapisa o sudskom procesu anarhistu Neajevu-svojevrsni demonizam kao drutveni fenomen sjajno je opisan preko tipova koji su mu nositelji: Stavrogin je ovjek s karizmom pa se slama u besmislenoj igri s vlastitom moi, Kirilov ima vlastitu opsesivnu zamisao da e ovjeanstvo postati slobodno kada se rijei straha od smrti-najstraniji demonizam Verhovenskog, lukavog organizatora koji eli iskoristiti kako ljudske potencijale Stavrogina i Kirilova tako i ostale pojedince u svom okruenju-nema vrsto oblikovanu kompoziciju-fiktivni pripovjeda

IDIOT-posveen pokuaju Dostojevskog da knjievno uoblii pozitivan lik-Knez Mikin naivni je epileptiar kojeg ne krasi visoka inteligencija, ali ga krase iskrenost, osjeajnost i spremnost da i sebe rtvuje radi sree drugih; njegove vrline najvie razumiju osjeajni enski likovi; zavrava u klinikom idiotizmu neizljeivog ludila

BRAA KARAMAZOVI-razgranata fabula ukljuuje i nekoliko umetnutih samostalnih pria-mnotvo likova, ali svi slue karakterizaciji brae Karamazovih-otac Fjodor je razvratnik i alkoholiar, dvostruki udovac->prva ena-sin Dimitrije; druga ena-Ivan i Aljoa, imao je sina i sa seljakinjom kojeg zovu Smerdjakov; svi sinovi se meusobno razlikuju, krenuli su razliitim ivotnim putevima, no svi imaju poneto od silovitosti oca; temeljni zaplet zasnovan na ubojstvu starog Karamazova, a radnja poinje kada Aljoa nagovori brau da s ocem pou u samostan; ubili oca, na sudu Smerdjakov preuzima krivnju, a Dimitrij ga je ubio-dogaaje prate i umetnute prie o sporednim likovima od koji je najvaniji razgovor izmeu Ivana i Aljoe->Ivan Aljoi objanjava svoj etiki ateizam: on ne moe prihvatiti Boga koji doputa stradanja i patnje djece->ispria PRIU O VELIKOM INKVIZITORU: radnja prie smjetena u doba inkvizicije u panjolskoj. U Sevillu dolazi Krist, ini uda i ljudi ga radosno doekuju. Veliki inkvizitor ga daje uhititi, posjeuje ga nou u eliji i kae mu da e ga spaliti jer je pogrijeio time to je ovjeku ostavio izbor i slobodnu volju. Krist ga samo slua i na kraju poljubi inkvizitora koji onda otvara vrata elije i puta Krista-> Tumaenja te prie u pravcu osude katolianstva->glavna svrha prie karakterizacija tog lika, a etiki ateizam treba vidjeti u odnosu Ivana sa Smerdjakovim i preuzimanju krivnje-vidljiva POLIFONIJA (suvremena kritika govori o tome)-umjetnost Dostojevskog temelji se na dijalogu: svi su likovi na odreeni nain ravnopravni, njihove se ideje izlau, ali se ne opovrgavaju niti potvruju

LAV NIKOLAJEVI TOLSTOJ-usporediv s najveim svjetskim piscima svih vremena-trilogija Djetinjstvo, Djeatvo, Mladost-novele u zbirci Sevastopoljske pripovijesti-pripovijetke Smrt Ivana Iljia, Kreutzerova sonata-drama Vlast tmine-romani: Ana Karenjiina, Rat i mir, Uskrsnue-Dostojevski i Tolstoj imaju mnogo toga zajednikoga: pripovjedai, slina temeljna problematika, naglaavaju kontraste u karakterima i njihovim nazorima, zastupaju vlastitu varijantu mistinog pravoslavlja->razlike-Dostojevski je dramatian zbog stalne napetosti u njegovim djelima, karakterizacije u dijalozima; Tolstojev stil je miran, zbivanja nose likove; Dostojevski-uzor dijalokoj prozi, a Tolstoj uzor vrsnom pripovijedanju

ANA KARENJINA-jedan od najglasovitijih romana cjelokupne svjetske knjievnosti-slinosti s Gospoom Bovary : pregledna kompozicija, uvjerljivi opisi sredine, vrsnoa stila, nevjera i samoubojstvo naslovne junakinje na kraju-razlike s Gospoom Bovary : Anu razlikuje od Emme odlunost, dostojanstvo u oduci i predanost ljubavi koja ne trpi nikakav kompromis; paralelni par Levin i Kitty zamiljen je kao opreka, no u opisu njihove ljubavi i braka najvie dolazi do izraaja Tolstojevo shvaanje smirenja u vjeri-fabula prati usporedno sudbine dva para: Ane i Vronskoga , Levina i Kitty-neuspjelo traenje brane sree u seoskoj idili-kritika drutvenog ivota-dinamino i uvjerljivo pripovijedanje-sveznajui pripovjeda-tehnika STRUJE SVIJESTI-biljei se sve to Ani prolazi kroz svijest u trenucima kada se odlazi ubiti->Tolstoj prvi veliki pisac koji rabi tu tehniku, a do vrhunca e ju dovesti James Joyce

RAT I MIR-kritika ga esto naziva proznim epom-u knjievnosti nenadmaan opis Napoleonova pohoda na Rusiju-poput epa poinje in medias res , razgovorom u jednom salonu kada je radnja odmakla-kriaju se brojne fabule, a pravog zavretka nema-okosnica-sudbina dviju plemikih porodica, Bolkonskin i Rostovih->glavni likovi Andrej Bolkonski i Pjer Bezuhov->uvode se i povijesni likovi poput Napoleona i ruskog vojskovoe Kutuzova-zapleti mnogobrojni, prate i sudbine onih likova koji su ukljueni u povijesna zbivanja->Platon Karatajev-simbolizira ruski narod i zastupa Tolstojev fatalizam-u prvom planu plemenitost i traganje za idealima-opisani ljudski osjeaji, prizori bitaka, poar Moskve, partizanski rat i ranjenici-ima 2 epiloga: u prvom pregled onoga to se dogodilo s glavnim osobama nakon 1812. godine, a drugi je esej o povijesti-u oblikovanju slian Balzacovoj tenji realizma univerzalnosti-kompozicijski cjelovit-naglaavanje kontrasta izmeu rata i mira, dvora i puana, plemstva i seljatva

USKRSNUE-izravna kritika drutvenog stanja u Rusiji-jednostavna fabula o ruskom plemiu koji je zaveo slukinju pa je ona kasnije postala prostitutka, uoblieni i stavovi glavnog junaka i autorski komentari protiv dravnih i crkvenih institucija; glavni junak Nehljudov na kraju prihvaa Evanelje, a junakinja Katjua Maslova doivljava duhovno uskrsnue u dodiru i ivotu s robijaima-vidljiva tehnika modernizma

SMRT IVANA ILJIA-saima besmislicu jednog proivljenog ivota u kratku priu o doivljaju tzv. granine situacije-smrt suprotstavljena ispraznim ritualima uz postelju umirueg

THEODOR FONTANEA-pisao o enskim sudbinama-Effi Briest, Gospoa Jenny Treibel-opis karaktera Effi Briest blii je zavrnoj fazi realizma, naturalizmu; ona nema ni matovitosti Emme niti Anin temperament-objektivan i ironian stilAMERIKI REALIZAM

HERMAN MELVILLE-Redburn, Taipi, Bijela jakna, Mardi, Moby Dick ili Bijeli kit, Billy Budd

MOBY DICK-roman o lovu na kitove i o kitolovcima: iscrpno su opisani brodovi, oprema, naini na koje se trae i hvataju kitovi, tekoe i neminovne pustolovine s kojima se lovci na kitove moraju susresti; pripovjeda Ishmael koji se sprijatelji s indijancem Queequegom; ukrcavaju se na kitolovac kojim upravlja kapetan Ahab; kapetana Ahaba zanima jedino da ubije velikog bijelog kita nazvanog Moby Dick koji ga je u ranijem lovu osakatio, izgubio je nogu; na kraju ga i nalaze, ali ih kit sve potopi-jednostavna fabula-sloena simbolika bijelog kita i proroanskih nagovjetaja; simbolika se ispreplie s realistinim opisom ivota mornara-demonizam prisutan u karakteru Ahaba i bijelog kita

MARK TWAIN-ivot na Mississippiju, Naivine u inozemstvu, Doivljaji Huckleberya Finna, Kraljevi i prosjak-u romanima razraena fabula i fantastika-jedan od najboljih pisaca za djecu svih vremena

PUSTOLOVINE HUCKLEBERRYJA FINNA-epski prikaz ivota tadanje Amerike-opisuje se zajedniki bijeg i prijateljstvo djeaka Hucka i roba Jima, njihove pustolovine u kojima se opisuje idealizirana priroda, ali i ljudska zloba i pohlepa

HENRY JAMES-Daisy Miller, Portret dame, Bostonjanke, Golubiina krila, Ambasadori-na razmeu izmeu realizma i modernizma

WALT WHITMAN I EMILY DICKINSON-pretee modernizma, ali se mogu razvrstati u okvire epohe realizma-Whitman je bio mukarac nemirna duha, lutao je Amerikom i promijenio cijeli niz zanimanja, a Dickinson je bila povue ena koja je cijeli ivot provela u osami sobe i vlastitog vrta piui kratke pjesme-Whitman: Vlati trave->prva velika svjetska pjesnika zbirka u slobodnom stihu, nalik naglaenoj ritmiziranoj prozi koja podsjea na stil nekih dijelova Biblije; stalni zanos, retoriki patos, otvorenost prema itatelju-Emily Dickinson-pie saetim, eliptinim stilom, kratke pjesme od nekoliko strofa o boli, odricanju, gubitku, smrti i prirodi-> Pjesme Emily Dickinson-paradoksalno spajanje romantine osjeajnosti sa stiliziranim intelektualizmom, duboka religioznost i esta ironija, blagi humor

-KNJIEVNOST SE RASLOJAVA U TZV.KNJIEVNE PRAVCE (nisu razjanjene razlike izmeu kole, pokreta, pravca i razdoblja)-KNJIEVNI PRAVAC odreen uenjem o svrsi knjievnosti i o temeljnim zasadama knjievne tehnike koju vie vanijih pisaca prihvaa, ali se ne moe tonije vremenski odrediti; zahtijeva suglasnost u shvaanju u vidu nekog manifesta

PARNASOVCI-knjievni pravac proizaao iz zbornika Suvremeni Parnas ->okupio nekoliko vrlo utjecajnih pjesnika pa i Baudelairea-najpoznatiji parnasovci: Charles Marie Leconte de Lisle, Jose-Maria de Heredia-zalagali su se za opreku prema romantinoj rjeitosti i patosu, predlaui povratak klasicizmu-lirika mora biti objektivna, hladna i analitika, ali poput slikarstva mora dojmljivim i jezino virtuoznim oblikovanjem ocrtati ljude i dogaaje da izaziva umjetnike doivljaje-publika sve raznolikija-podjela na visoku i trivijalnu knjievnost

NATURALIZAM I VERIZAM-varijante razvijene unutar okvirnih naela realizma-naturalizam imao iri utjecaj u mnogim europskim knjievnostima, a verizam je ostao ogranaien na talijansku knjievnost-naturalizam dosta usko vee teoriju i knjievnu tehniku koju je razvio Emile Zola, a verizam uz poetiku i knjievnu praksu kojoj je utemeljitelj talijanski knjievnik Giovanni Verga-MANIFEST NATURALIZMA-Zolina rasprava Eksperimentalni roman-pokuaj izravnog oslanjanja na iskustva i metode prirodnih znanosti; pisac mora poput znanstvenika svoje likove opisati u posebno izabranim ivotnim okolnostima pa onda poput eksperimentatora pratiti njihovo ponaanje, za razliku od Balzaca, Zola je smatrao da ljude pokreu vie uroeni nagoni i strasti kojima se ne mogu oduprijeti nego njihova elja da steknu povoljniji drutveni poloaj-znatno utjecali na dramsko stvaralatvo koje u realizmu nije uspjelo jer oponaanje zbilje ne moe uspjeti na pozornici

SKANDINAVSKA DRAMA-jaki osjeaji-sukobi izmeu dubokih ljudskih poticaja i okolnosti koje ih prijee da ostvare svoja htijenja i nadanja

HENRIK IBSEN (skandinavski dramatiar)-najutjecajni svjetski dramatiar s kraja epohe realizma-u njegovom stvaralatvu isprepliu se odjeci romantizma, realizma i simbolizma odnosno modernizma-naturalistika faza: Stupovi drutva, Nora-posljednja faza: Divlja patka, ena s mora-Sablasti, Divlja patka i Hedda Gabler-pesimizam, zasnovani na teoriji o nasljednoj degeneraciji-djeca plaaju grijehe roditelja, otra kritika drutvenog ivota-Graditelj Solness-glavni lik zbog uspjeha u struci prekida sa enom, suradnicima i prijateljima, pa gradnja istodobno postaje ruenje koje nuno zavrava i osobnom propau

NORA-najuspjelije Ibsenovo djelo-ugoaj, raspoloenja i dijalozi izvrsno izraavaju trenutak krize u naizglednom sretnom braku Nore i Helmera->Helmer postaje upravitelj banke pa se Nora nada da e tako lake isplatiti dug Krogstadu kod kojeg se u poetku braka zaduila da spasi mua od teke bolesti; dug krije od mua; mu na kraju saznaje i ljut je, no nakonKrogstadovog pisma da nee nita objaviti promijeni se, ali Nora vidi da je njen brak bio iluzija te ostavlja mua i djecu-tom dramom Ibsen stekao glas feminista i protivnika patrijarhalne obitelji-pojedinac se mora boriti za vlastito priznanje i to najee uzalud a Nora ipak pobjeuje

AUGUST STRINDBERG (skandinavski dramatiar)-drugi velikan skandinavske drame-prva faza: autobiografski roman Sin slukinje i Inferno (posveen djetinjstvu i krizama u njegovom prvom braku), Otac, Gospoica Julija-druga faza: dramska trilogija Put u Damask, Mrtvaki ples i Sablasna sonata-nasuprot Ibsenu enomrzac-naglaava lakomislenost, neodlunost, odanost trenutnim poticajima enskih likova-Put u Damask i Sablasna sonata-vidljiva tehnika koritena u ekspresionizmu

GOSPOICA JULIJA-uz Noru najbolja naturalistika drama cijelog realizma-saeta radnja-unutarnja napetost-izuzetni dijalozi-dojmljivo ocrtani karakteri koji su ujedno i predstavnioci stalea, ljudskih tipava pa i muko-enskih suprotnosti-Julija, ki grofa, prekide zaruke u Ivanjskoj noi i oijuka s grofovim slogom Jeanom koji je zaruen s Kristinom i na kraju ga zavodi; na kraju se Julija ubije-odnosi meu spolovima-nerazumijevanje likova zbog razlika u socijalnom poloaju-saeta napetost, psiholoki motivirani obrati te dijalozi-sve proeto simbolikom-zbog toga mnogi dre Strindberga jednim od najvanijih predstavnika simbolizma

GERHART HAUPTMANN-dobio Nobelovu nagradu-kritika ga ne cijeni kao skandinavce-naturalistika faza: uvar pruge, Pred zoru, Tkalci (tehnika kojom se nastoji obuhvatiti cijela zajednica, tema ustanak tkalakih radnika 1844.)-simbolistika faza: dramska bajka Potopljeno zvono

POTOPLJENO ZVONO-poetska drama o majstoru Heinrichu koji je izraivao nenadmana zvona i o tome kako je zli duh unitio njegov rad jer je zvono palo u more kada su ga nosili u brda da ga postave na zvonik crkve podignute na nekom vrhu-suvremenici u toj drami vidjeli obnovu romantikeNOVELA

ANTON PAVLOVI EHOV-jedan od najglasovitijih svjetskih novelista-Sluaj iz prakse, Dama s psetancetom, Ujak Vanja, Tri sestre, Vinjik-njegove novele povezuju se s realizmom zbog tehnike zasnovane na ideji isjeka ivota-potuje naelo iluzije zbilje-izabrani likovi i dogaaji moraju odgovarati onome to se stvarno moglo zbiti-objektivistika zapaanja-naputa zamisao o cjelini ivotne sudbine-dezintegracija realizma-on vie ne dri roman vrhuncem proznog stvaralatva; dominaciju romana zamjenjuje novela-znak dubokih promjena u shvaanju cjelokupne knjievnosti-lirizam-bitna znaajka njegovih drama-nema prave dramske radnje koja bi proizlazila iz sukoba, dogaaja, suprotstavljanja meu likovima, nisu liene dramske napetosti, raspoloenja od depresije do euforije-njegove drame-novi tip dramskog izraza-bira obine ljude i obine sudbine

FRANCUSKI NATURALISTI:

EMILE ZOLA-Therese Raquin, Nana, Germinal, trilogija: Lurd, Rim , Pariz, ciklus etiri Evanelja, ciklus Rougon-Macquartovi (za razliku od Balzaca, on se ograniava u ovom djelu na povijest jedne obitelji)-njegovi romani zbilju nastoje prikazati to vjerodostojnije, detaljno poznavanje dogaaja, razgranata i zanimljiva fabula-tek je u nekim romanima uspio ostvariti neke vizije ivota u pojedinim sredinama i ocrtati karaktere koji se uzalud bore protiv vlastite sudbine-u romanu ovjek-zvijer- ljudskim moima nadmoan stroj koji njihov ivot pretvara u jurnjavu

GERMINAL-naziv iz franc.kalendara-doba sjetve i buenja ivota-opisuje ivot rudara, njihova stradanja i nesree, trajkove i borbe s vlasnicima rudnika za nadnicu koja bi im osiguravala malo bolji ivot-to sve opisano u kontrastu sa ivotom vlasnika rudnika

GUY DE MAUPASSANT-drugi francuski naturalist-Jedan ivot, Ljubimac, Kua Tellier, Gospoica Fifi, novele: Horla, Uzaludna ljepota-saeto i nenametljivo ocrtava tipine likove u sebinoj i licemjernoj sredini-novele mu prelaze u fantastiku, snovienje i jezovitost

TALIJANSKI VERIZAM-varijanta naturalizma-glavni predstavni Verga

GIOVANNI VERGA-prisutnost suuti i razumijevanja za ljudsku patnju-Vergina djela proima duboki pesimizam-ivot polja, Seoske novele-romani: Obitelj Malavoglia, Metar don Gesualdo-tematika propadanja patrijarhalnog naina ivota na Siciliji, gubitak starih vrijednosti, detaljni opisi

HRVATSKI REALIZAM-realistika tehnika u djelima Augusta enoe, Eugena Kumiia (pokuao popularizirati teoriju eksperimentalnog romana), Ante Kovai, Ksaver andor alski, Josip Kozarac-realizam u Hrvatskoj ostaje prepoznatljiva knjievna tehnika

-Tehnika realizma nastojala se obnoviti nekad zbog ideolokih razloga ili knjievnih->u Sovjetskom Savezu dovelo do teorije o socijalistikom realizmu (Tihi don-Mihail olohov, romani Aleksandra Solenjicina)

3. MODERNIZAM

-rasprave o tome kako treba odrediti posljednju epohhu svj.knji. traju vie od 100 godina, zapoele krajem 19.st.->otvoreno pitanje-u novije doba raznolika knjievna djela koja je nemogue svrstati u uvjetne okvire-o osobnoj interpretaciji povjesniara knjievnosti ovisi kako e se tumaiti pojedina djela i cjelina epohe-naziv MODERNIZAM se uobiajeno rabi za posljednju knjievnu epohu->s obzirom na razgranate knjievne pravce bilo je pokuaja da se uvede i naziv MODERNIZMI (izmi), ali i MODERNA (produljeno trajanje srednjeg vijeka i novoga doba u kojem poinje vladavina tehnike i znanosti)-raspoloenje-opreka prema tradiciji-doveden u opreku s postmodernizmom-od 70-ih godina prolog stoljea poinje nova knjievna epoha-moderno-suvremenost; postmoderno-budunost, fikcija-podlijee modi: mijenja se tehnika, tematika, naela stvaralatva, obrada i svrha knjievnosti u nepoznatom ritmu-novina-vrijednost sama po sebi; enja za novou-HERMETIZAM i nerazumljivost vrhunske visoke knjievnosti iroj publici-modernizam se moe podijeliti na razdoblja koja podsjeaju na ranije razlike meu epohama-> danas se razlikuju prema teorijskim manifestima-nemogue razlikovati istu knjievnost od tekstova koji su i knjievnoteorijski, filozofski, znanstveni-PARADOKS MODERNIZMA-osporava autonomiju knjievnosti izvana (faizam i staljinizam pokuali su knjievnosti oduzeti bilo kakvu samostalnost) i iznutra (knjievnost treba obuhvatiti i promijeniti filozofiju, politiku, religiju i cjelokupni svjetonazor)-znatnu ulogu pretea knjievnog modernizma imaju i pravci u ostalim umjetnostima->filozofija Friedricha Nietzschea-Bog je mrtav->promjena svih ustaljenih vrijednosti i tenja novom idealu nadovjeka->antimodernist-roman ne gubi na vanosti, ali e se nastojati promijeniti njegova tehnika-ETIRI TEMELJNA RAZDOBLJA:a) ESTETICIZAMb) AVANGARDAc) KASNI MODERNIZAMd) POSTMODERNIZAM

a) ESTETICIZAM-zapoinje u poeziji koja nikada nije mogla slijediti naela oponaanja zbilje; poezija je preuzela ulogu najave novog shvaanja poetike i svrhe knjievnosti-nova zbilja i nova vlastita istina

CHARLES BAUDELAIRE-pisao je kritike o likovnoj umjetnosti, eseje i rasprave-Romantina umjetnost, Spleen Pariza, Cvjetovi zla

CVJETOVI ZLA-najutjecajnija zbirka svjetske poezije-moe se mjeriti s utjecajem Petrarcina Kanconijera-komponirano u 6 ciklusa, u novijim izdanjima dodaju mu se Dodane pjesme-uvodna pjesma-itatelju->naznaena temeljna tematika, a zatim su sve ostale pjesme razvrstane u redu koje sugerira kretanje u suprotnostima-prvi dio Spleen i ideal-kontrast izmeu uzleta i pada-drugi dio Parike slike-pokuaj bijega od samoga sebe-trei dio-Vino-pokuaj smirenja u imaginarnom raju umjetnosti-etvrti dio- Cvjetovi zla-predavanje arima destrukcije-peti dio-Pobuna i smrt-vraa se na poetni pokuaj pobune i trai neko smirenje jedino u smrti-USPOREDBA S PETRARCINIM KANCONIJEROM-proirenje tematike, promjena opeg stava prema pjesnitvu; Petrarca daje saete upute o iskustvima odreenog tipa osjeajnosti, a Baudelaire se stalno kree u protuslovljima i bavi se propadanjem, zanimaju ga najvie bol, runoa, grijeh, a Petrarca to smatra najniim u ovjeku, od itatelja Baudelaire trai odziv mate a ne odziv srca; pjesnitvo mora obogatiti i proiriti svakidanje iskustvo-uzvienim stilom pjeva o bludnicama, vampirima, strvinama; dosada (spleen) jednako vrijedno raspoloenje kao i zanos

LAUTREAMONT (ISIDORE DUCAS)-Maldororova pjevanja-zasniva se na tumaenjima kako je ona neka apologija sadizma i zla, namjerno izokretanje svih vrijednosti; namjerno mijea uzvieno i najnie; iznenadne usporedbe, metafore i hiperbole->nadrealisti to djelo proglasili prvim i najveim djelom nove svjetske knjievnosti

SIMBOLIZAM-knjievni pravac koji se izravno pozivao na Baudelairea, odnosno na njegov sonet SuglasjaSva priroda hram je gdje stupovi iviNejasne nam umu rijei zborit volePut ovjeka vodi kroz same simboleto motre ga prisno, a duh im se divi->ovi stihovi uzeti kao naelo-prve teorijske nacrte pisao je Jean Moreas 80-ih 19.st.-razradili ga Stephane Mallarme, Paul Verlaine, Maurice Maeterlinck-pjesnitvo se mora oslanjati na shvaanje da je sve proeto simbolima-simbol je vrsta znaka; ima veze s onim to predstavlja (veza izmeu vidljivog, stvarnog i nevidljivog, nestvarnog)-ZAHTIJEVAJU DA PJESNITVO PRONAE TAJANSTVENE VEZE IZMEU ZVUKA I ZNAENJA, GLAZBE I SLIKE; TREBA SE VIE PRIBLIITI GLAZBI; STIHOVI BI TREBALI UPUIVATI NA ZNAENJA KAKVA SU PRISUTNA SAMO U GLAZBI->Glazbe nek' svud i uvijek ima (stih iz Verlaineove pjesme Umijee pjesnitva)->MANIFEST SIMBOLIZMA-uklapa se i u znaajke razdoblja koje proima parola L'art pour l'art kao i raspoloenje proeto razoaranjem koje se naziva dekadencija

STEPHANE MALLARME-pjesnik i teoretiar simbolizma-teio savrenstvu izraza-Pjesme, Faunovo popodne, Bacanje kocke nikad nee ukinuti sluaj-nazvan pjesnik za pjesnike-zbog tenje da se glazbenim efektima, igrama rijei i simbolikom dopre do pjesnikog iskustva koje nije razumljivo obinom itatelju-izbjegava doslovna znaenja-GLASOVITA ANEGDOTA: Mallarme je nekom poetniku koji mu se tuio da ima dobre ideje, ali da ih nikako ne uspijeva prenijeti u pjesmu odgovorio: Ali, pjesma se ne pravi od ideja nego od rijei

MAURICE MAETERLINCK-razradio vlastitu varijantu teorije simbolizma proetu kranskim misticizmom-Peleas i Melizanda, Unutranjost, Arijadna i Modrobradi, Modra ptica-u dramama nema mnogo dramske radnje, napetosti i sukoba; prisutan poetski govor, nestvarna scenografija i dijalozi

OSCAR WILDE-u njegovom opusu takoer primijeen simbolizam-pisao je poeziju, dramu i prozu-Sretni princ i druge bajke-u razdoblju esteticizma obnavlja se zanimanje za BAJKUBAJKA-knjievna vrsta u kojoj se mogu oblikovati raspoloenja i tehnika koja se oslanja na iskustva neobinog i tajanstvenog, a svojevrsna poezija se moe javiti u tradicionalnom ali i novom smislu->njegove bajke nisu samo djeja knjievnost->u njima nema ni sretnih zavretaka, ni pobjede pravde, ni jednostavnosti ponavljanja u varijacijama; vrhunski stilizirane, psiholoki razraene, zauzimaju se za drutvenu pravdu, a fantastika je osobito umjetniko sredstvo-drama Saloma-biblijska pria proeta morbidnom erotikom-Vano je zvati se Ernest-satira

SLIKA DORIANA GRAYA-roman s elementima fantastike-pria o mladiu izuzetne ljepote koja je toliko zadivila slikara Basila Hallwarda da mu je izradio savren portret, ostvarenje ideala vjene ljepote, Dorian oduevljen slikom, odaje se razvratu, portret stari i preuzima na sebe njegov zbiljski ivot, sve zavrava katastrofom: Dorian unitavajui portret, unitava i sebe

JOSEPH CONRAD-bio pomorac, pisao je romane najvie iz pomorskog ivota-roman Lord Jim

SRCE TAME-pripovijest o doivljaju pomorca Marlowa koji pria prijateljima kako je putovao u Kongo, kako se to putovanje pretvorilo u potragu za suludim trgovcem slonove kosti Kurtzom-zadire u temeljne probleme suvremenosti-suprotstavlja europsku i afriku kulturu, opisuje kako se Europljani odnose prema tehniki podreenoj i, prema njihovom miljenju, obescijenjenoj kulturi-demonska opsjednutost upornom retorikom i neutaivom udnjom za vlau (Kurtz ju eli nametnuti Europljanima)-igra pripovjedaevih perspektiva

OBNOVA ROMANA-dva pisca: Rainer Maria Rilke i Marcel Proust

RAINER MARIA RILKE-Knjiga slika (poetika simbolizma: tajanstveni svijet stvari, ivotinja, prirodnih pojava i umjetnikih djela)-Devinske elegije, Soneti Orfeju

ZAPISI MALTEA LAURIDSA BRIGGEA-njegov jedini roman-objavljen 1910.-reprezentativno djelo razdoblja esteticizma i jedno od temeljnih djela cjelokupnog modernizma-nalik fragmentarnoj autobiografiji-pripovjeda Malte, doljak je u Parizu i stranac, pjesnik je i lutalica sklon razmiljanju, to sve podsjea na autora, ali se pripovjedaa ipak s njim ne moe poistovjetiti . Roman poinje za modernizam tipinim pitanjem pripovjedaa o krizi kulture, sjeanja iz djetinjstva, izlaganja nalik malim esejima, a sve zavrava priom o izgubljenom sinu-esto ponavljana reenica uim gledati upozorava da knjievna tehnika mora omoguiti pogled iznutra

MARCEL PROUST-ostvario je da se knjievnou obuhvati cjelina ivota-napisao golemi ciklus U traganju za izgubljenim vremenom -> 7 romana: Put k Swannu, U sjeni procvalih djevojaka, Vojvotkinja Guermantes, Sodoma i Gomora, Zatoenica, Bjegunica, Pronaeno vrijeme-usporedba s Balzacovom Ljudskom komedijom-i Proust tei nekoj vrsti sinteze, postoji itav niz likova, opisuje razliite drutvene sredine i ocrtava ljudske sudbine; ipak Proust u svemu osporava Balzacovu metodu-temeljna knjievna tehnika postaje svojevrsna apologija sjeanja-nastoji shvatiti prolaznost i odnose izmeu prolosti i budunosti (gube na vanosti fabule, zapleti, raspleti i pripovijedanje)-pria o vanijim likovima, sudbina u vremenu, odreeni razvitak pripovjedaa-velike epizode ine samostalne romane-virtuoz knjievne rekonstrukcije individualne prolosti

HRVATSKA KNJIEVNOST U RAZDOBLJU ESTETICIZMA-razdoblje moderne odgovara esteticizmu-Antun Gustav Mato, Vladimir Vidri, Fran Galovi, Milan Begovi, Vladimir Nazor

b) AVANGARDA-naziv avangarda rabi se u opreci prema nazivu dekadencija-upuuje na dva oprena stava prema vremenu: avangarda upuuje prema budunosti, slijedi naelo modernizma da je novina vrhunska vrijednosti; dekadencija ukljuuje razoaranje sadanou i ne polae velike nade u budunost-avangarda i dekadencija-dva lica modernosti-od 10-ih do 30-ih godina 20.st.-prevladava raspoloenje da se srui i kult ljepote uspostavljen u esteticizmu-osporavanje tradicije

FUTURIZAM-izravno osporavanje tradicije -osniva Filippo Tommaso Marinetti->MANIFEST FUTURIZMA (1909.)->izloena naela futuristikog shvaanja cjelokupne kulture-izravno suprotstavljanje esteticizmu-dinamizam i aktivizam-stvaranje potpuno novog pjesnikog jezika, ukidanje interpunkcija, isticanje imenica te infinitivnog oblika glagola, registracija vanjskih zvukova i umova, uvoenje neestetskih znakova, oponaanje ritma strojeva-futurizam u ruskoj knjievnosti: VLADIMIR MAJAKOVSKI, VELIMIR HLJEVNIKOV

EKSPRESIONIZAM-u slikarstvu, glazbi, kazalitu i filmu-nastaje iz radikalnog otpora knjievnoj tradiciji-antirealistiki i antimimetiki knjievni pravac-naglaava vanost izraza koji lomi sve konvencije i pojavljuje se kao krik i kao duhovni oblik potrebe za izraavanjem, osloboene svakog sadraja i svakog vanjskog utjecaja-umjetnost se mora potpuno okrenuti prema unutranjosti, svrha umjetnosti da uzbud, da izazove krik-ekspresionisti skloni razbijanju loginog reda miljenja i govora saetim reenicama, zvunim efektima, metaforama i hiperbolama te fragmentarnosti u oblikovanju-traje izmeu 1910. i 1930.-predstavnici: Georg Trakl, Gottfried Benn, Franz Werfel kao i neka djela Georga Buchnera i Augusta Strindberga

DADAIZAM-naziv od oponaanja djejeg tepanja da-da-teorijski ga je obrazloio Tristan Tzara 1916. Godine-temelji se na avangardnim zamislima o ruenju svake tradicije-rabi crni humor, ironija, poruga, osporavanje vrijdenosti svakog smislenog govora, buntovno oajanje

NADREALIZAM-utemeljitelj Andre Breton-> napisao MANIFEST NADREALIZMA 1924.->najcjelovitije izrazio nadrealistika shvaanja ivota, drutva i knjievnosti, zacrtavi ujedno i temeljne okvire nadrealistike poetike-avangardno osporavanje tradicije povezano s Freudovim uenjem o podsvijesti-novo shvaanje stvarnosti-nastoji kao pravu stvarnost odrediti najdublji nesvjesni temelj svekolikog psihikog ivota-metoda automatskog pisanja->izraava se potreba da se zabiljei sve to dolazi iz podsvijesti sa to manjim sudjelovanjem razumske obrade, sa to manjim stupnjem naknadnog tumaenja-20-ih i 30-ih godina 20.st.-predstavnici: Louis Aragon i Paul Eluard

JAMES JOYCE-roen u Dublinu->velik dio stvaralatva vezan za rodnu Irsku i grad Dublin-zbirka pripovijedaka Dablinci, romani Portret umjetnika u mladosti, Uliks i Finneganovo bdjenje-Dablinci-tehnika prijelaza naturalizma u simbolizam-Portret umjetnika u mladosti-autobiografija pobunjenika koji sebe nastoji izraziti i nai u umjetnosti-Uliks-nove knjievne tehnike dovedene do nenadmanog novog oblika obuhvatnog romana-Finneganovo bdjenje-traganje za potpuno novim izrazom, isprepletanje poezije i proze, rui se svaka uobiajena uporaba jezika

ULIKS-temeljno djelo cijelog modernizma-naslov je engleska varijanta imena ODISEJ->odmah upuuje na usporedbu s Homerovom Odisejom-osnovica svih postupaka-parodija-> svi se dijelovi romana i likovi simbolino i parodijski odnose prema Odiseji tako to cijelu radnju saimaju u svakidanje i obine dogodovtine glavnoga junaka, Leopolda Blooma tijekom jednog dana->lutanja Leopolda Blooma=Odisejeva lutanja Sredozemljem->susret sina Stephena Dedalusa=Telemah trai Odiseja->kod kue ga eka ena Molly Bloom=Odiseja eka ena Penelopa-opis odreene svakidanjice modernog velegrada-DUGAKI UNUTARNJI MONOLOG MOLLY BLOOM NA KRAJU ROMANA->strogo primijenjena TEHNIKA STRUJE SVIJESTI-njome se nastoji izravno i bez interpunkcija i jasno razluenih reenica slijediti sve to je Bloomovoj eni prolazilo svijeu prije spavanja->NOVINA I UZOR SVIM KASNIJIM POKUAJIMA-graen poput mozaika , dijelovi uzeti iz vrlo razliitih tipova govora (od novinski lanaka do filozofskih rasprava)-vrhunac parodije-susret sina i oca zavrava nakon kraeg razgovora time to se oni zajedno pomokre-raznolika tumaenja djela, golema literatura

FRANZ KAFKA-jedino se njegov utjecaj moe mjeriti s Proustom i Joyceom-u oporuci je od prijatelja Maxa Broda zatraio da se spale svi njegovi rukopisi, no Max to nije posluao i dao ih je objaviti-Proces, Dvorac, Preobraaj, Seoski lijenik-pisao stilom koji odgovara gotovo suhoparnom izvjetaju-zaudnost i novinu postie uvoenjem fantastike->Preobraaj-inovnik Gregor Samsa opisan kao zbiljski kukac-KAFKIJANSKI-raspoloenje koje je Kafka razvio do vrhunskog umjetnikog izraza u svojim djelima, a koje se javlja dok itamo njegova djela-rasprave o konanom znaenju Kafkinih djela ve se dugo vode: egzistencijalna tjeskoba, traganje za izgubljenom pripadnou nekoj zajednici, traganje za Bogom->pravog tumaenja nema-> Kafka je stvorio neto poput novog mita modernizma

PROCES-vrhunac Kafkine proze-temeljna fabula nalik onoj u kriminalistikim romanima: bankovnom inovniku Josefu K. upadaju ujutro na njegov roendan u sobu dva neznanca koji mu kau da je optuen i uhien->iznenaen takvim apsurdnim postupkom i eli doznati tko je pokrenuo proces protiv njega->cijela fabula se vrti u krug jer taman to se pojavi nada da e se neto rijeiti, sve se vraa na poetak-unutarnja napetost raste-do kulminacije dolazi u susretu sa sveenikom (Kafkin sveenik) u katedrali->sveenik pria priu o seljaku i zakonu, Josef K. u toj prii prepoznaje sebe pa trai od sveenika njezina tumaenja, ali su ona zbunjujua-u posljednjem poglavlju dva nepoznata slubenika suda dolaze po duevno slomljenog Josefa K. i ubiju ga-djelo se od kriminalistikog romana razlikuje jer se na kraju nita ne razrjeava-sve proeto paradoksom kao npr.to Josef K. na kraju prima smrt kao da je upravo nju oekivao-i ostala Kafkina djela proeta svojevrsnim prekidom komunikacije

VIRGINIA WOOLF-do visokog stupnja razvila tehniku struje svijesti-Gospoa Dalloway, Prema svjetioniku, Valovi

WILLIAM FAULKNER-tematski svi njegovi najbolji romani bave se propadanjem amerikog Juga nakon graanskog rata; radnja im je smjetena u izmiljeni grad Jefferson i njegovu okolicu; glavni likovi pripadaju degeneriranoj aristokraciji, intelektualcima i poslovnim ljudima te farmerima i zakupnicima-stil-odlike avangarde (opisivanje radnje putemunutarnjih reakcija drugih likova, nepotivanje vremenskog slijeda)-Svetite, Svjetlost u kolovozu, Abalome, sine moj!, Uljez u prainu, Kada leah na samrti, Buka i bijes

BUKA I BIJES (KRIK I BIJES)-pria o propadanju aristokratske porodice Compsonovih, ispriana je tako da etiri osobe iznose vienja i sjeanja uglavnom istih dogaaja, potpuno razliitim knjievnim tehnikama-prvi dio-pria idiot Benjy tehnikom unutarnjeg monologa-drugi dio-pria Benjyjev brat Quentin tzv.izravnim unutarnjim monologom-trei dio-pria trei brat Jason tehnikom unutarnjeg monologa-etvrti dio-pria crnkinja Dilsey stilom nalik realistikom izlaganju injenica sa stajalita objektivnog pripovjedaa-cijelu priu ujedinjuje svojevrsna obiteljska tragedija-ki Caddy koju svi likovi spominju okaljala je ast porodice i pobjegla je od kue

HERMANN BROCH-koristio isto tehniku struje svijesti-trilogija Mjeseari->nova tehnika izravnog uvoenja eseja u roman, Vergilijeva smrt

VERGILIJEVA SMRT-svojevrsni novi povijesni roman-u dugakim unutarnjim monolozima, prekinutim jedino razgovorm s Cezarom, opisuju se posljednji trenuci rimskog klasika Vergilija, kao i njegova konana odluka da bi njegovo ivotno djelo, ep Eneida, trebalo spaliti-preplee poeziju i prozu-poloaj umjetnika i njegovo poslanstvo postalo je tako jednom od sredinjih tema cjelokupnog modernizma-u sreditu djela-pokuaj poetsko-filozofskog oblikovanja vrhunski osjetljive i obrazovane svijesti

JAROSLAV HAEK

DOIVLJAJI DOBROG VOJNIKA VEJKA ZA VRIJEME SVJETSKOG RATA-nastavlja tradiciju humoristikih i satirikih romana-naslovni lik, vejk, usporeivan je s Cervantesovim Sanchom Panzom-i on se esto poziva na tzv.narodnu mudrost, ne priznaje nikakve visoke vrijednosti-fabula nije vrsto integrirana u cjelinu kao u Don Quijoteu , obuhvaa beznaajne svakidanje dogaaje i pustolovine, koje su isprekidane priama i razmiljanjima vejka-lik vejka dominira romanom-usporedba s Josefom K.-kao da je uhien i unaprijed osuen, ali se za razliku od Josefa odupire tako to se pravi priglupim i nesvjesnim bilo kakve odgovornosti-> prikriveno strano kod Kafke ovdje postaje prikriveno smijeno-izgled vejka-KARIKATURA: nizak debeo ovjek, s malo priglupim osmijehom, odjeven u vojnu uniformu->karikatura austrougarskog vojnika, ali i obinog vojnika svih ratova u koje je on uvuen bez vlastite volje i bez razumijevanja ciljeva radi kojih se vode-vrstan humor i ironija

AVANGARDNA DRAMA-okrenula se vie prema kazalitu-naelo osporavanja tradicije i suprotstavljanja esteticizmu primjenjivalo se vie na scensku izvedbu nego na same dramske tekstove-mnogi knjievni pravci eksperimentirali s kazalinim izvedbama-> mnoge kazaline teorije, a najglasovitija ANTONINA ARTAUDA-> zamislio i obrazloio ritualno kazalite, pokuavajui se osloniti u kazalinim izvedbama vie na dojam geste, pokreta i scenskog prikaza-uspjeh postigli LUIGI PIRANDELLO i BERTOLT BRECHT

LUIGI PIRANDELLO-Novele za godinu dana, roman Pokojni Matija Pascal, drame: Gole maske, Henrik IV, est osoba trai autora

EST OSOBA TRAI AUTORA-najuspjeliji eksperiment u drami modernizma-poinje tako to glumaka druina vjeba novu Pirandellovu dramu, ali tada na pozornicu dolazi est osoba, koje prekidaju glumce u stvaranju kazaline iluzije. Tue se da ih je Autor odbacio, ne ostvarivi njihov ivot u drami, pa sada same iznose i proivljavaju iznova vlastitu dramu-> Otac, Majka, Pastorka, Sin i dvoje djece->majka rodila sina, zaljubila se u oeva tajnika, rodila mu troje djece, otac ih napustio, incest s pastorkom, sin se zatvorio u utnju, djevojica se utopila, a djeak poinio samoubojstvo-javljaju se osobe iz kazalita-Redatelj, Prvi glumac i Drugi glumac koji pripadaju kazalinoj zbilji, a u trenutku izvedbe pravoj zbilji, nose maske, njihove prie glumci nastoje naknadno odglumiti dok je njihova pria prava zbilja->prepletanje umjetnike fikcije i zbilje

BERTOLT BRECHT-zasnovao teoriju EPSKOG KAZALITA-zagovara pokuaj ujedinjenja epske i dramske knjievnosti tako to e kazalite prikazivati radnju i dogaaje, a gledatelji e zbog naina na koji se to radi razumjeti da je to ipak samo igra kojom mu se eli neto poruiti-Majka Courage i njezina djeca, Sveta Ivana Klaonika, Opera za tri groa-njegova dramaturgija izravno se suprotstavlja tzv.poetskim dramama

MAJKA COURAGE I NJEZINA DJECA-drama ima karakteristian podnaslov Kronika iz tridesetogodinjeg rata, a sastoji se od 12 dijelova oznaenih brojkama iza kojih redovno slijedi neki kratki opis vremena, mjesta i radnje uz poneki komentar-sve dijelove drame povezuje glavni lik Anna Fierling, nadimak Courage koja svojim kolicima prati vojsku, trguje potreptinama i tako se uzdrava. Zbivanja Tridesetogodinjeg rata pozadina su svih dogaanja na sceni, a i njihov izravni uzrok, rat ve taje kada radnja poinje,a zavrava zavretkom rata, a izmeu Anna redom gubi oba sina i ker-nizanje prizora-majka Courage ivi od rata, njezina mudrost da treba iskoristiti patnje drugih zapravo je njezina tragina glupost

THOMAS STEARNS ELIOT-njegova se poezija doista moe drati avangardnom-zalagao se za obnovu klasicizma-zaetnik novog knjievnokritikog pravca NOVA KRITIKA->zahtijevao je da tradicija prome sadanjost i tako utjee na budunost-kao i Proust kree se u protuslovljima izmeu prihvaanja nasljea i potpune novosti-poeme: Pusta zemlja, Pepelnica, etiri kvarteta-drame: Umorstvo u katedrali->povijesna tema umorstva biskupa Thomasa Becketta; Obiteljski skup, Poziv na koktel, Ugledni dunosnik->iz suvremenog ivota raene prema uzoru grkih tragedija-Eliotovo pjesnitvo proima takoer svijest o krizi suvremene kulture; teme uglavnom vezane uz osjeaj izgubljenosti suvremenog ovjeka-poezija upozorava na potrebu za bijegom od stvarnosti

PUSTA ZEMLJA-izravne aluzije na jalovost suvremenog ivota i pusto u dui koju izaziva moderna civilizacija-tematski mnotvo grae iz kulturne povijesti-u pjesmama kratka razmiljanja, citati iz mnogih knjievnih djela, opisi pejzaa i odlomci svakidanjeg govora-vrijednost u tome to uspostavlja sklad izmeu krajnje raznorodnih elemenata koji se postie uporabom vrlo razliitih motiva, izraza, povijesnih stilova koji se mijeaju i isprepliu u jednom tonu

FEDERICO GARCIA LORCA-njegovo se stvaralatvo ne moe opisati u okvirima avangarde-postupci karakteristini za nadrealizam-oslanja se na tradiciju usmene knjievnosti->iskustvo avangarde povezao s izrazom pukih pjesama rodne Andaluzije-Knjiga pjesama, Ciganski romancero, Tualjka za Ignacijom Sanchezom, Krvava svadba, Dom Bernarde Albe-njegova poezija strogo lokalna-tematika izrazito moderna->teme smrti, osamljenosti, izgubljenosti, oajanja-Pjesnik u New Yorku-obrauje neku vrstu sudara pjesnike osjeajnosti s tehnikom civilizacijom velegrada

AVANGARDA U HRVATSKOJ-pjesnitvo Antuna Branka imia, Milan Begovi (Bez treega, Pustolov pred vratima, Giga Barieva i njezinih sedam prosaca), Miroslav Krlea (Balade Petrice Kerempuha, dramski ciklus o Glembajevima, Povratak Filipa Latinovicza)

c) KASNI MODERNIZAM-nije sretan naziv knjievnog razdoblja jer avangarda 40-ih godina 20.st. zamire, a o postmodernizmi kao vladajuoj orijentaciji jo se ne moe govoriti-knjievnost se sve vie nastoji osloniti na cjelinu vlastite tradicije-tradicija se jo uvijek povezuje s visokom knjievnou-vraa se velikim temama, osobito poloaju pojedinca u suvremenoj masovnoj civilizaciji-knjievna tehnika-prodor esejizma u roman-knjievnost postaje svjesna da moe rei ono to znanost ne moe-u pripovijedanje izravno ulazi i razmatranje problematike u biti filozofske-drama se okree prema neto realistinijim tehnikama, a u romanu i pripovijetkama javljaju se tehnike koje ak izbjegavaju avangardno pretjerivanje u izrazu->obnavljanje pripovijedanja; objektivistiko pripovijedanje->knjievnost zastupa odreena idejna stajalita

MIHAIL AFANASJEVI BULGAKOV-roen u Kijevu, preseljenje u Moskvu gdje ivi kao profesionalni knjievnik-djela nisu odgovarala ukusu vladajue politike pa ih nije mogao objavljivati-Psee srce, Kobna jaja, Bijela garda-preradio u dramu Dani Turbinovih, Kazalini roman

MAJSTOR I MARGARITA-reprezentativno djelo cijelog modernizma-bitno pitanje smisla ivota i umjetnosti-objavljeno 1966./1967., a u potpunosti tek 1973.-pria o piscu koji je nazvan samo Majstor; napisao je priu o Ponciju Pilatu i suenju Isusa, ali su Majstora kritiari i prije toga proglasili bezvrijednim i tetnim-radnja poinje kada avao Woland dolazi u Moskvu sa svojom druinom kako bi organizirao godinji ples demona, susree se s pjesnikom Bezdomnim, prorie iznenadnu smrt predsjednika udruenja pisaca Berlioza i poinje priati Majstorov roman; Bezdomni odlazi u potragu za Wolandom, a na kraju zavrava u ludnici, tu susree Majstora koji mu ispria svoju sudbinu-pisao je roman i zaljubio se u Margaritu koja ga je podravala, ali nije mogao podniejti kritike, doivljaji Wolanda i njegove druine; kraj-Majstor i Margarita popiju arobni napitak i umru, a Woland ih vodi u vjenost-temeljni knjievni postupak-Majstorov roman opisuje Pilatov sud i sudbinu Isusa tehnikom realistine pripovijesti-pria koja se dogaa nakon 2000 godina-pria iz moskovske svakidanjice tehnikom fantastike: Sotona posjeuje Moskvu, avoli odnose ljude kroz prozor, Margarita leti zrakom kao vjetica-groteskni, komini i nadrealistiki detalji-vragovi se ponaaju kao ljudi-usporedbe Majstora i Fausta i Margarite i Grete-izreka bez vraga se nita ne moe napraviti-odnos umjetnike istine i ideologije

THOMAS MANN-najvei njemaki knjievnik nakon Goethea-Buddenbrookovi-opisuje sudbinu trgovake porodice tijekom nekoliko generacija-u drugim djelima se okree problematici poloaja i sudbine umjetnika u graanskom svijetu-Smrt u Veneciji, arobna gora-odnos romana i mitologije, veliki roman o biblijskoj prii-Josip i njegova braa-Lotta u Weimaru-Mannova sudbina povezana s odnosom prema faizmu, a Bulgakova s odnosom prema komunizmu

DOKTOR FAUSTUS-slinosti s MAJSTOROM I MARGARITOM-tematski srodni,vrlo sloena struktura,->razlike: knjievna tehnika-Mann izravno uvodi u roman filozofske i znanstvene rasprave o glazbi i o pitanjima budue kulture Europe, opis demona epohe nema oblik groteskne i komine satire, nego kao da traga za dubinskom tragikom koju je mogue izraziti jedino srednjovjekovnom simbolikom-kritiari su spominjali kao izvore Mannova romana legendu o Faustu, glazbeno stvaralatvo Arnolda Schonberga i ivotopis filozofa Friedricha Nietzschea-pria stalno dri u ravnotei znanstvenu analizu i simboliku

EGZISTENCIJALIZAM-od ostalih pravaca se razlikuje jer ne naglaava nove knjievnotehnike postupke-karakterizira ga izravno uporite u odreenoj i razraenoj filozofiji,a u uem smislu pripisuje se jednoj fazi u filozofiranju JEAN-PAULA SARTREA-pretee: Schopenhauer, Nietzsche, Kierkegaard-mislioci toga vremena: Karl Jaspers i Martin Heidegger-utjecaj egzistencijalizma na knjievnost vrlo velik

JEAN-PAUL SARTRE-filozofska djela: Bitak i nitavilo, Egzistencijalizam je humanizam, Kritika dijalektikog uma-romani: Munina, Putovi slobode (avangardna tehnika MONTAE->odlomci iz tekstova koji pripadaju razgovorima, novinskim izvjetajima i razmiljanjima likova izravno se navode u neprekinutim nizovima)-drame: Iza zatvorenih vrata, Prljave ruke, Zatoenici iz Altone-intelektualna autobiografija-Rijei-vlastitu filozofiju izravno uveo u knjievnost-Pakao-to su drugi!-glasovita reenica iz njegove drame Iza zatvorenih vrata->geslo brojnih rasprava o osamljenosti graanskog ovjeka i o kulturi

MUNINA-filozofski roman kao i Voltaireov Candide -ne odnosi se samo prema nekoj filozofiji, nego neposredno opisuje nastajanje odreenog filozofskog stajalita, uvjerenja pa i metode u svijesti glavnog lika-Antoin Roquentin-povjesniar koji pie monografiju nakon to je proivio prilino buran i pustolovan ivot , postupno zapisuje u obliku dnevnika svoja zapaanja o promjenama u vlastitim ivotnim uvjerenjima, koja postaju toliko jaka da ih ak osjea kao fiziku muninu-nema puno radnje, sve se svodi na svakidanje razgovore, susrete u knjinici, ali unutranja napetost Roquentina neprestano raste->kulminacija kada spoznaje da ljudsko postojanje nema nikakve svrhe-u romanu izraene ideje i raspoloenja postala osnovicom intelektualne mode

APSURD-raskorak izmeu ovjekovih elja i moguih ostvarenja je nepremostiv-ivot svakog ovjeka je nalik kazni mitskog Sizifa-oni koji potuju ustaljene navike, ive u iluzijama-prekid komunikacije

ALBERT CAMUS-Mit o Sizifu, Stranac-autobiografija Prvi ovjek-kritika njegovo stvaranje dijeli u dvije faze: 1) drama Kaligula2) romani: Kuga, Pad Drame: Opsadno stanje, Pravednici Veliki esej: Pobunjeni ovjek-u ranijim djelima naglaavao apsurdnost ljudskog postojanja, a u kasnijim prevladava neka etika suosjeanjaSTRANAC-tumaenja su ukazivala na srodnost sa Sartrerovom filozofijom-gotovo moralistika osuda pravosue->sudski krajnje nepravedna kazna-Mersault nije ubio s predumiljajem-Mersaultu sude ljudi koji ga ne razumiju; nemali broj ljudi plae na pogrebu jedino zato to se to od njih oekuje, a Mersault nije kad mu je majka umrla->zbog toga on i je stranac u svijetu navika i obiaja-izvrsno je ocrtan lik, ak i tip ovjeka kao i cijela atmosfera nepredvidivog i besmislenog niza sluajnosti koje tako esto upravljaju naim ivotima

KAZALITE APSURDA-pojam apsurda poeo se rabiti i kao oznaka odreene kazaline tehnike koja znai svojevrsno dovrenje avangarde, a izravno uvodi i postupke koje e preuzeti postmodernizam-tim pojmom se oznauje stvaralatvo vrhunskih pisaca SAMUEL BECKETT i EUGENE IONESCO

SAMUEL BECKETT-O, divni dani, Posljednja vrpca-te drame slijede tehniku Godota, ali tu temu jo vie produbljuju

U OEKIVANJU GODOTA-najglasovitija drama cijelog modernizma-umjetniki oblikovana radikalna opreka prema tradiciji-nema uobiajene ozbiljne i zavrene radnje kako je Aristotel naglasio-ima 2 ina u kojima se ponavlja jedno te isto-nema ni pravih osoba: dva glavna lika su karikature ljudske osobnosti, druga dva su olienje gospodara i roba, a peti lik, glasnik, ima ulogu nekog simbola-nema pravog dijaloga-likovi ne raspravljaju ni o kakvoj temi her se sve svodi na isprekidane, trivijalne besmislice, na ponavljanja i neto poput kratkih monologa-PREDSTAVA U ZATVORU->u amerikom zatvoru San Quentin izvedena je 1957. predstava U oekivanju Godota pred zatvorenicima ije se obrazovanje kretalo od polupismenih do nezavrene osnovne kole; zatvorenici su bili oduevljeni->oduevljeni su bili i obrazovana publika i kritiari samim djelom-djelo se s jedne strane temleji na opovrgavanju tradicije i s druge strane izgrauje se na nekim mogunostima iste igre-izbor likova upuuje na drugu stranu ivota-groteska-EKANJE-ima dva tumaenja-prvo je da moe znaiti svakidanje ekanje nekoga ili neega to moe izmijeniti tijek dogaaja, a drugo da moe znaiti sudbinsko ekanje, oekivanje spasa koje dobiva neku metafiziku teinu (o Godotu sve ovisi, ali i povezivanje imena Godot s engleski God (Bog) koji alje glasnika, djeaka koji djeluje poput anela-vrijeme-ispunjeno prazninom-ekanje je nadomjestilo radnju i razvitak-napetost u tome to Godot ne dolazi, nego samo ponavlja ispraznu formulu da e doi sutradan

EUGENE IONESCO-najuspjelije je uspio oblikovati apsurd kao prekid komunikacije-drame: elava pjevaica, Lekcija, Stolice-u njegovim dramama kao i Godotu, radi se p besmislenom naklapanju, tehnika ponavljanja s varijacijama i porast unutarnje napetosti zbog pojaavanja dojma da se uspostavi smislen razgovor-dijalozi i monolozi

ELAVA PJEVAICA-jezik postaje sredstvom mehanizirane, stereotipne i zapravo besmislene razmjene rijei koje vie nita ne znae-dva brana para u ovoj drami izmjenjuju besmislene reenice koje nita ne znae, koje postaju svrha samima sebi pa su i olienje njihova besmislena ivota

NOSOROG -drutvena kritika proeta simbolinom fatastikom-osuda drutva u kojem ljudi doista postaju nosorozi jer se dive autoritetu, snazi i odlunosti monih voa

ERNEST HEMINGWAY-stil novinske reportae-Zbogom oruje, Imati i nemati, Kome zvono zvoni, Starac i more (sentimentalna pria o starom ribaru i njegovoj borbi s morem i velikom ribom koju je uhvatio)

KOME ZVONO ZVONI-najbolji primjer proze kasnog modernizma-objektivistiki ispriana pria o Amerikancu Robertu Jordanu, koji se pridruio panjolskim borcima protiv snaga generala Franca u graanskom ratu, o njegovom vojnom pothvatu, o ljubavi s djevojkom Marijom; bori se do kraja i na kraju ubije sam sebe-sentimentalna ljubavna pria vjeto uklopljena u priu o pripremama za borbu-likovi boraca za Republiku dojmljivo ocrtani u njihovim suprotnostima i sukobima koji proizlaze iz njihovih karaktera, ali i ciljeva za koje se bore-tehnika bliska realizmu-koncentracija na kratko vremensko razdoblje

JEROME DAVID SALINGER-njegov jedini roman LOVAC U ITU postao uzorkom jednog tipa proze-PROZA U TRAPERICAMA-novele: Savren dan za banana-ribe, Za Esme-s ljubavlju i bijedom-POEZIJA-razvija se u 2 smjera: jedan nastavlja ekskluzivnost avangarde, pa eksperimentiranje jezikom dri svojom temeljnom zadaom, a drugi je skloniji nekoj mjeri popularnosti pa se uva avangardnog pretjerivanja u izrazu

PROZA U TRAPERICAMA->proza koja je bila vrlo utjecajna 60-ih i 70-ih godina 20.st.-malodobni pripovjeda-specifian jezik-argon i sl.-junak se ne uspijeva integrirati u drutvo, zavrava u rastrojstvu, besciljni otpor svijetuLOVAC U ITU-esnaestogodinji Holden Caulfield u nekom sanatoriju pria o vlastitim doivljajima za vrijeme tri dana oko Boia, osobitim stilom