Carska umjetnost na podruju Istre i DalmacijeCARSKI KULT carski kult drevnog Rima naziv je za tovanje rimskih careva i nekih lanova njihovih porodica kao boanstva (boanski autoritet rimske dave) ustanovljen u Rimu na poetku Principata iri se diljem carstva ukljuuju i provincije Kult moe biti: sredinji (rimski), provincijski i municipalni carevi se boanstvima, u poetku, proglaavali posthumno carski kult smatrao se dijelom rimske tradicionalne religije svaka provincija ili grad uz cara smijela tovati lokalna ili regionalna boanstva Nakon to Kostantin Veliki ozakonjuje kranstvo carski kult slabi nestaje nakon to Teodozije I proglaava kranstvo dravnom vjerom Carstva Cezar je prvi Rimljanin postumno tovan kao dravni bog, njime zapoinje razdoblje domus divine Brigom neaka Oktavijana koji postaje carem godine 29. pr. Krista (August) posveen mu je hram (aedes Divi Julii- hram boanskog Julija) Razdoblje tovanja Divi Imperatoresa poinjue s Augustom. August i Tiberije stvorili su sloenu strukturu kulta i imperijalne ideologije moi da bi se povezalo sredite s periferijom Carstva, kao i drutveni slojevi meusobno Odreivanje tonih poloaja u kultu za senatore, vitezove, graane treeg reda, osloboenike i peregrine, ak i za ene iz graanskih obitelji Obnaanje dunosti u nekom od tih tijela carskog kulta moglo je unaprijediti karijeru i podii status pojedinca Kratko prije Augustove smrti Tiberije je posvetio slavnu aru numinis Augusti ime su mu iskazivane boanske poasti August je za ivota odbio mogunost podizanja vlastitog hrama u samom gradu Rimu ili Italiji radi sprijeavanja pobune meu politikim protivnicima i narodom mnoga kultna mjesta posveena Augustu u zajednici sa Romom podignuta jo za njegova ivota, ali koja su vezana uz municipalne carske kultoveOrganizacija carskog kulta Sredinju ulogu u tovanju carskog kulta u Rimu imao je flamen Iulialis. Nakon Augustove smrti Tiberije osniniva kolegij sodales augustales: - 21 senator - pripadnici carske obitelji- car Tiberije, Druz, Germanik i kasnije Klaudije - tri magistra imenuje - flamen imperator. Cilj kolegija bio je tovanje boanskog augusta i julijevskog gensa ene iz carske obitelji u kultu, nakon to je Livija (augustova ena) proglaena sveenicom, kasnije od Klaudija proglaena boanstvomKult u provincijama Unutar provincija- kult za novo stanovnitvo carstva, graane i osloboenike stvaranje kolegija carskog kulta- sakralne korporacije (sveenstvo) Osloboenici mogli sluiti kao seviri augustales - drutveni presti, omoguavanje potomcima obnaanje visokih gradskih dunosti Jedno glavno i vie perifernih teritorijalnih kultnih sredita carski kult na Zapadu instaliran od strane carske familije kao sredstvo kontroliranja novoosvojenih provincija U mirnim senatskim provincijama carski se kult kasnije uvodi. Rani pokrajinski kult- galski, keltsko-iberskeii, ilirski prostori ( ratni i osvajaki uspjesi Cezara i Oktavijana) Ara Ubiorum i Arae Sestiane mjesta su ranih manifestacija pokrajinskog kulta Ara ubiorum podignuta je oko 9. g. pr. Krista u doba Druzovih aktivnosti Isticanje boanskog podrijetla Cezara da bi se osnaila imperijalna ideologija moi i autohtono stanovnitvo dralo u pokornosti Pri kraju Kantabrijskih ratova Cantabri i Astures prikljuuju rimskoj Hispaniji- izgradnja kapitolijskog hrama Jupitera Tonans (snanim vizualni dravni i vladarski simboli) Augustov je tovan u provincijama od ne-Rimljana uvijek zajedno s boicom Romom Na inicijativu provincijalaca Senat je 15. godine odobrio Taraku gradnju hrama boanskog Augusta bez asocijacije s RomomCarski kult na iliriku Ilirik i liburni vaan dio cezarova graanskog rata Augustova je zadaa- uvrenje i sankcioniranje novog drutvenog i vladarskog ustrojstva principata - na elu bila julijevska dinastija. velianje ratnih uspjeha Tiberijeva dinastika politika i propagiranje imperijalnog kulta Carski kult- fragmentni natpisi sacerdos provinciae Delmatiae 2. st., natpis sa spomenom patrona provincije (patrona provincijskog carskog kulta) Gaja Julija Silvana Melanija. siromane spomenike evidencije na iliriku, bogatiji tiberijanski period Augustovo vrijeme- kolegij Iuliales: VI vir bio Lucije Tetije Sperhes, spomenut na natpisu iz antikog Zadra (Iader), jedinoj koloniji u rimskoj Liburniji uzor kolegija rimski julijevski flamen Iskaz rimske prevlasti nad poraenim neprijateljem je podizanje tropeja. - politiki simbol trijumfirajueg Rima. -Ari Romae et Augusti iz Lyona prethodi tropej u Saint-Bertrand de Comminges, koji August podie 25.g.pr. Kr. prikaz trostruke pobjede: u Akvitaniji, u akcijskoj bitki i na sjeveru Hispanije U Iliriku su bila barem dva tropeja: - stariji u spomen na Oktavijanove pobijede (nije sauvan) - mlai iz dalmatinsko-panonskog rata ( sauvani ostatci, nekad dio arhitektonske konstrukcije podignute negdje kod legijskog logora u TilurijuPokrajinski kult u Liburniji 12. god. Prije Krista August postaje pontifex maximus (najvii sveenik drevnog rimskog kolegija pontifa, ukljuen u ulogu imperatora) Na taj nain jedna osoba spojila je i profane i sakralne magistarske dunosti On je bio pater(kolonije Lader), patron i dobroinitelj rimskog svijeta, uzor patronima gradova i namjesnicima provincija Iz toga proizlazi da je element patronstva promidba kulta carske obitelji Sredstvima namjesnika provincije Ilirika-Gneja Tamfila Vale, tada se gradi zadarski forum Liburnijski pokrajinski carski kult zvao se ad aram Augusti Liburnorum Liburni su bili privreni Julijevcima, to vidimo iz kortifikacija Augusta koje je izgradio Jadertinima kao znak zahvale za njihovu privrenost njemu i ocu tjekom brojnih ratova u Iliriku ( u bitci kod Farsala, liburni su slali lae Cezaru) Institucije koje dodatno potvruju poseban poloaj Liburnije unutar prostora provincije Ilirik su Conventus Scardonis-juridiki konvent, na pronaenom natpisu iz Skradina Liburnija,podvrgnta jakoj romanizaciji u prvom stoljeu,njegovala je naime i carski kult koji svoje sjedite ima oko are u Scardoni Te druga institucija su sudski procesi za koje se pretpostavlja da su odravani u zgradi pretorija- u doba Marka Aurelija 3 liburnske zajednice obnavljaju zaputeni pretorij kako saznajemo iz natpisa CIL III Prema popisu mjesta na kojima se kod Plinija spominju juridiki konventi moemo pokrajinski kult oekivati i u dva druga juridika konventa, Saloni i Naroni Na primjeru provincija Hispanije, Azije i Dalmacije uoava se povezanost institucije konventa s juridikim i kultnim aktivnostima Ne moe se sa sigurnou utvrditi prethodi li Liburnijski pokrajinski kult provincijskom ilirikom kultu,kao to je to u sluaju Hispanije, (gdje pokrajinski kult Asturaca i Kantabra prethodi organiziranju sredinjeg provincijskog kulta u Taraku) Isto tako aktualno je pitanje u koje vrijeme nastaje taj kult, pretpostavlja se da je ve u Tiberijevo doba,kada civitates Liburniae podiu natpis Neronu Cezaru (germanikovu sinu) Autor Fishwick ,zbog nedostatka dokaza, smatra moguim da je carski kult uz liburnski konvent u Skardoni nastao tek u flavijevsko doba No ova prva teza je zastupljenija,postoje neki indirektni dokazi koji je potkrepljuju: Natpis Tiberijeva namjesnika-Publije Kornelija Dolabela, koji je aktivno organizirao carski kult u Iliriku,pronaen je u nedavno istraivanom Augusteju u Naroni, to je takozvani Donabelin napis On se moe dovesti u svezu s natpisom u Epidauru, Iz Tiberijeva su doba ara i svetite u Omiu ,te u njegovo doba formiraju se skupine carskih skulptura na istonoj obali Jadrana U Iliriku par puta boravi Druz Cezar s namjerom da osvoji simpatije puka i vojske Premda uglavnom nije mogue razluiti kojem od kultova (municipalni, provincijski ili regionalni kult) pripadaju naene skulpture, natpisi i svetita, njihova koliina i povijesne okolnosti podupiru pretpostavku da Liburnijski kult svoj zaetak ima u Tiberijevo doba Sustavnu aktivnost na uspostavi carskog kulta nastavlja i idui Tiberijev namjesnik- Lucije Voluzije Saturnin u ije je doba podignut i spomenuti natpis Cil III Budui da je restauracija carskog kulta u cjelini, ukljuujui pri tom i Liburnski kult, poela u doba Flavijevaca, provoene su reforme po cijeloj provinciji Dalmaciji koje su transformirale kult i zamijenjivale ga kultom Flavijevaca Pretpotstavlja se da su Skardonitanci zamijenili kult diviniziranih careva julijevsko-klaudijevske dinastije za Flavijevski da bi iskazali zahvalnost za gradsku konstituciju Trajanje kulta potvreno je natpisima dvaju sveenika: 2.st_sacerdos Liburnorum, gdje saznajemo da Lucije Gavije Optat u Senju obnavlja Liberov hram nadgrobni spomenik sacerdota M.Trebija Prokula,viteza,iz ega zakljuujemo da su liburnski sveenici iz redova domorodake elite Uvrijeeni zakljuak je taj da se carski kult u Liburniji javlja ve u Augustovo doba Dolabela, Tiberijev namjesnik organizirao je sredita carskog kulta po Iliriku U njegovo doba vjerojatno je u Skardoni stvorena asocijacija carskog pokrajinskog liburnskog kulta i juridikog konventaCarski kult u Zadru rimska provincija u uskoj vezi sa carskim kultom carski kult: izraz lojalnosti sva rtvovanja i zavijeti u vezi s likom cara sjevorozapadna strana Zadarskog foruma- prostor kapitolija hram gradskoj dominanti: orginalno posveen kapitolijskoj trijadi: jupiter , junona, minerva tome svijedoe natpisi sa triju postolja za kipove iz unutranjosti hrama: pravokutni blokovi sa etri strane uokvireni raskono urtaenim postoljim i gornjom ploom (motiv niza akantovih vilica) kipove dala podii Apuleja Kvinta u svoje ime i ime sina Lucija Turpilija Brokha Licinijana Poslije Augusta hram dobio znaaj Augusteuma ( carski kult) S vie nalaza potvreno tovanje carske osobe ili lanova carske obitelji:*tovanje Boanske Faustine: 1) ulomak arhitrava sa posvetom- Divae Fau(stinae..) - pronaen prilikom obnove starokranskog baptisterija zadarske katedrale sv. Aastazije 2) ulomak rtvenika- sauvan natpis u pet redova - otkriven kao spolija u ruevinama kue Pasini u irokoj ulici u Zadru Dvije carice faustine: majka Annia Galeria Faustina Pia( ena Antonia Pia), ki Annia Faustina (ena Marka Aurelija) U njihovu ast formulirana institucija puellae Faustiniane Na rtveniku rije o fausti mlaoj: pratila mua, aurelija, u rat protiv Kvadra i Markomana i pritom otsijela u akvileji Natpis na rtveniku govori o kako su akvilejci na troak grada podigli rtvenik carici faustini u akvileji i zadru Na rtveniku spomenuta sveenica cossutija* ulomci - DIVO (spolija u nii crkve sv. Donata u Zadru) - kamena greda : impera)ori... atrij sv. Donata u Zadru * nadgrobna stela- otac Lucius Tettios Sperches VI vir Iulialis postavio za sinu Luciju Tetiju Eepidijanu - natpis svjedoi o postojanju kolegija (brinuli o odravanju carskog kulta) na podruiju zadra - kolegij sevira Julijala (VI vir iulialis); prethodi kolegijima vezanim uz kult diviniziranih careva - neki ga povezuju sa tovanjem kulta julija cezara, a neki sa kultom gens iulia koji se odnosio na sve careva julijevsko klaudijevske dinastije - datacija.izmeu 27 i 12 god. Pr. Kr. U vrijeme divizacije cara augusta a prije nastanka kolegija augustala Severi agustoli- javljaj se na vie natpisa- imuni pripadnici osloboenog stalea: sveenike funkcije posveene tovanju kulta- svi natpisi iz razdoblja ranog principata*natpis iz grobnog prostora- Quintus Dellius Fuscus (osloboenik italske obitelji, lan kolegija VI vir Augustalis) obiljeio pogrebno mijesto za sebe i svoje - natpis danas uzidan u junom zidu crkve sv. Krevana u Zadru*Nadgrobni natpis kojeg je umrlom muu i umrloj keri i sebi postavila supruga prije spomenutog augustoja Q. Feresius Spiculiusa, Vipsania Silana -polovino uuvan natpis na etvrtastom cipusu, oteen zbog koritenja kao graevinski materijal ( crkva sv. Krevana)*Nadgrobni spomenik pronaen u blizini crkve -sevir quintus quinctilius optatus za ivota posigao sebi majci i vjerojatno supruzi - zbog oteenja nemoe se utvrditi oblik*ulomak kamene grede , epistole- natpis uokviren jednostavnom profilacijom -greda pripadala grobnom prostoru kojeg je sex. Arruntius ( VI vir Augustalis) uredio za suprugu i sina*ulomak nadgrobnog natpisa ( kod crkve sv. Roka u zadru, u kui grisogono koriten kao graevinski materijal) - sauvano ime augustalskog sevira lepidusa*natpis na izduenom cipusu- ime sevira puplius pomponius *severijanska bazilika:- svijedoanstvo carskog kulta likovi jupitera amona i meduze na pilastrima koji su dio parapeta u gornjoj galeriji bazilike -bazilika ujugoistonog krila partikata uz forum - jupirer amon- reljefi visine 77 cm manja odstupanja kod prikaza: 1) frizura podijeljena trakom, tvori dva kraka na elu, debeli rogovi ovna izlaze iz tijemena 2) kosa bogatije uvijena uz rogove naziru se i nailjene ui-meduza, gorgona- mali uvijci kose, ispod zatiljka dva krila i zmijska ogrlica u voru ispod vrata Izmeu pilastra pluteji sa ukraeni likovima amora koji pridravaju enkarpe od hrastova lia -otkriven zavrni profili balustrade Pojava meduze i jupitera amona na forumima rimskih gradaova ( hispanija, galija, germanija) simbol snage i slave rimske vojske (dravno-carski kult): prikaz esto vezan uz oklop rimskih carskih statua te uz falerme vojnikih oodlikovanja-amon egipatsko boanstvo antropomorfnog izgleda uz kojeg dolazi ovan; kod grka u egiptu dolo do poistovjeivanja amona i zeusa ( u rimski svijet prodire pod nazivom jupiter amon)- Aleksandar veliki indentificiran sa likom amona (est prikaz sa ovnovskim rogovima)Pula Nakon Bitke kod Akcija, graanskog rata izmeu Oktavijana i Antonija, Pula na strani Antonija razruena i pokorena 27. g. pr. Krista nagla obnova proirenja i uljepavanja grada javnim i privatnim graevinama slavoluk Sergijevaca, peristil na novopoploenom forumu, Augustov hram, zgrada carskog kulta (eratiam) Obnavlja se kapitolijski hram u heksastilu sa est stupova u proelju postavljen malo ekscentrino prema staroj osi bive graevine Augustov hram- posveen carskom kultu i dravi -podignut na nasutoj zaravni obali zaljeva juno od obnovljenog heksastilnog sredinjeg hrama - U dubini je imao dva interkolumnija -Natpis na arhitravu hrama posveuje ga Augustu i Romi i datira njegovu izgradnju u vrijeme od 2. g. pr. Krista do 14. g. nakon Krista Romae et Augusto Caesari Divi f(ilio) Patri Patriae*Agripina kua:-Pronaeni su ulomci vijenca,pilastar parapeta s reljefom glave Meduze te dva dijela carske skulpture za vrijeme vladavine cara preureena kao sacellum ili prostorija carskog kulta. U njoj su graani antike Pule odavali poast, obrede potovanja Klaudija i njegove obitelji - supruge Agrippine i posinka Nerona. -portret carice Agrippine mlae:Za ivota Agrippina je tovana kao carica, supruga cara Klaudija, careva majka-Kipovi Agrippine posveivani na javnim mjestima dio opeg carskog kultaRezidencijalni kompleks u uvali Verige na Brijunima na terasama breuljaka koji se sputaju prema zaljevu Verige Kompleks slobodno razvijene forme funkcionalnim cjelinama - rezidencijalni dio, hramovi, diaeta (biblioteka), palaestra, terme, gospodarski dio koji su bili povezani matovitim sistemom portika i kriptoportika podruje hramova- sastoji se od tri u polukrug poredana hrama povezana polukrunim portikom Rezidencijalna arhitektura u verigi usporediva sa razdobljem ranog carstva na podruju Napuljskog zaljeva (podruje rimskih carskih ljetnikovaca i rezidencija) : antika Stabiae i Sorrento, otok Caprij u Tirenskome moru veriga najbolje sauvan primjer ranocarskih maritimnih vila Veriki kompleks: podruje hramova: obuhvaa tri, u polukrug poredana hrama vezana polukrunim portikom. -slini arhitektonski sklopovi: Trajanov forum u Rimu; hramovi Lambaesis (sjeverna Afrika); rimske vile Tergeste i Ptolemais(Libija) SJEVERNI HRAM - najsauvaniji -Venerino svetite ; prema nalazu statue Afrodite JUNIO HRAM -Neptunov hram - korintski kapitel: akantusovo lie u donjoj zoni kapitela, isklesani delfiniu gornjoj zoni (kapitelima s hrama Marsa Ultora u Rimu (iz Augustova razdoblja) s krilatim konjima. SREDNJI HRAM - Jupiterov, ali ne s potpunom sigurnou. - etvrtaste prostorije dograene s bonih strana podsjeaju na okrugle hramove uz Jupiterov hram u Dioklecijanovoj palai - u kombinaciji s Neptunom i Venerom moemo pretpostaviti da je vjerojatna i mogunost Marsovog svetita - definiran samo arhitektonski PERGOLA - ne postoje vidljivi arhitektonski ostaci, ali moemo pratiti temelj -polukrunog oblika koji polazi od srednjeg hrama i nastavlja se do sjevernog i djelomino junog hrama POLUKRUNI PORTIK -Zaokruuje podruje hramova s vanjske strane prema zapadu - peribolnim trijemom obuhvaao sva tri hrama KRUNA GRAEVINA -iza polukrunog portika. DATACIJA -Rezidencijali dio , hramovi okruenih vrtovima i izdvojeni gospodarski dio u vrijeme julijansko klaudijevske dinastije (kompleks koncipiran slino kao Augustova Villa Damecuta na Capriju u Italiji) -Veliki portik ispred vrtova na Gradini i biblioteka izgraeni su poslije u vrijeme cara Klaudija ili poslije njega (datiran noviem cara Klaudija naenim u mortu zida velikog portika) -palestra i terme (posljednje vjerojatno nakon Nerona u doba dinastije FlavijevacaSkupine Carskih kipova u rimskoj provinciji Dalmaciji U primorskom djelu rimske provincije Dalmacije ouvao se velik broj carskih portreta Carski portreti bili su dio neke vee, odreene carske skupine koja je zapravo oznaavala po jednu vladarsku dinastiju Razlikujemo:-Julijevsko-Klaudijevsku dinastiju-termin kojim se oznaavaju prvih 5 rimskih careva koji su se na prijestolju nalazili od 27.godine do 68.godine: AUGUST, TIBERIJE, KALIGULA, KLAUDIJE i NERON -Flavijevsku dinastiju-od 69.-96.godine,kojoj pripadaju VESPAZIJAN i TIT - Antonini od 96.-192.godine: TRAJAN, HADRIJAN, MARKO AURELIJE - Dinastija Severa:SEPTIMIJE SEVER i KARAKALA-Carske skupine bile su dio carskog kulta, u kojem je kao to smo prethodno uli veliku ulogu imao rimski namjesnik, odnos municipalne administracije i lokalnih monika prema sredinjoj vlasti u Rimu-Nalazita takvih skupina na podruju Dalmacije su: CRES(Crepsa),OSOR(Apsorus,otok Cres),RAB(Arba), NIN(Aenona), SKRADIN( Scardona), SOLIN(Salona),ITLUK(Aequum)VIS(Issa),OMI(Omneum), VID(Narona)1.CRES(Crepsa,ili Crexa) U Cresu se nalazi jako oteena glava jedne statue (velatio capitis=pokrivena glava), lice je u cijelosti oteeno,dok je bolje ouvani veo detalj koji nam ipak potvruje da se tu radilo o carskom portretu, kojeg se na temelju usporedbe stilskih karakteristika svrstalo u razdoblje julijevsko-klaudijevske dinastije, premda je nemogue odrediti o kojoj carskoj osobi je rije U blizini Cresa, u moru je naena i glava cara Trajana koja ne pripada spomenutoj skupini sa Cresa Nije uope sigurno da li je pripadala nekoj veoj skupini, budui da je naena na mjestu gdje nema nekih veih naselja Naao ju je ronilac Aleksandar losar ronei i sluajno je spazivi, iako nije u poetku bio siguran o em se radi Cambi smatra da bi trebalo malo bolje pretraiti tu uvalu u kojoj je glava otkrivena To je uzvrsna umjetnika kreacija kojoj vrsnou nije oduzelo ni more2.OSOR(Apsorsus,otok Cres) Na Osoru su godine 1939. otkrivene tri glave i nekoliko fragmenata Odnosno glava Oktavijana,Druza Mlaeg i trea za koju autor tvrdi da je glava jedne julijevsko klaudijevske princeze Glave su dobro obraene, a spadaju meu najkvalitetnije portrete pronaene u itavoj rimskoj Dalmaciji Treu glavu s okruglim licem, oteenim od morskih organizama,najvie je odredila karakteristina frizura julijevsko-klaudijevskih princeza koja ima razdiljak na sredini tjemena i mase koje preko uiju postrano dolaze do zatiljka, naprijed se zapaaju punice sitnih kovri No s obzirom na oteenje, teko je rei kojoj princezi iz te dinastije pripada U Osoru postoje i fragmenti koji nedvojbeno pripadaju Julijevsko-Klaudijevskoj carskoj skupini Fragmenti odjee koje je teko dovesti u suvislu cjelinu Potom i jedna naga sjedea statua od koje je sauvan dio torza i nogu, takve nage skulpture prikazuju posthumnu statuu nekog cara ili princa iste dinastije3.RAB(Arba) Iz Raba potjeepet baza s vrlo oteenim natpisima Prema tim natpisima saznajemo da su na bazama stajale skulpture Marka Aurelija, Julije Domne,Karakale, Aleksandra Severa i Trebonijana Gala Te skulpture naalost tamo nismo zatekli Da nisu nastale u isto vrijeme svjedoe nam razlike meu slovima Stoga se smatra da su tvorile skupinu koja se proirivala4.NIN(Aenona) Prvi nalaz bio je ve u 18.st., a za njeg je zasluan A. Danijeli koji je proao jednu zbirku statua Iz te njegove zbirke pouzdano je da samo 4 kipa pripadaju skupini u Ninu, premda, kako autor tvrdi, u toj se zbirci nalazi jo dosta kipova koji bi se mogli prikljuit ninskoj skupini, budui da se sama zbirka formirala u Ninu Kao jedne od moguih pripadnika autor istie est enskih statua U toj su se kolekciji nalazile glave Agrippe, jednog klaudijevskog princa( smatra se da je to najraniji tip cara Augusta )te Kaligule Dakle opravdano se postavlja pitanje nisu li i one pripadale ninskoj skupini, no to nije mogue dokazati Meu kipovima pronaenima u 18.st. Jedan je prikazivao Augusta a drugi Tiberija Dvije muke skulpture su bez glava, jedna prikazana u boanskoj nagosti (posthumna osoba), a druga u togi Jo jedan veliki fragment togata bez glave koji je otkriven pred neto vie od dvadesetak godina Palimsest glava Nerve koja je bila izraena od Domicijanova portreta i za koju nije utvreno da li je mogla pristajati nekom ve poznatom tijelu bez glave Ukupno je otkriveno oko 12 kipova, ali toan broj zapravo nije poznat Postoji i natpis u poast Tiberiju iz njegovih posljednih godina vladnja koji govori o tiberijskom dijelu grupe,a mogue je(kako autor smatra) povezati ga sa natpisom u ast Druza Cezara,ta dva natpisa se kronoloki podudaraju U ninskoj skupini postoje i kipovi za koje se ne moe sa sigurnou ustvrditi jesu li pripadali skupini Bista Kaligule(sada u Trstu) je znatno loije kvalitete i stilski s ostalima nema puno veze, ali nije potupno iskljuena mogunost da joj pripada , budui da je to prerada, odnosno bista nainjena od itave statue Ako je u skupini postojao kip Kaligule, tada ne moe postojati jo jedan lik Kaligule u toj istoj skupini, a kako tamo nalazimo i glavu Agripe i ako bi ona pripadala skupini , bila bi najraniji ouvani dio cjeline, a stilski je sliila spomenutoj Osorskoj glavi Oktavijana, odnosno stilski je posve razliit od ostalih kipova ninske skupine Takoer postoji i mogunost da je i kip Izide iz Nina, takoer mogao pripadati ninskoj skupini, to je manji kip bez glave sa uobiajenim Izidinim vorom na prsima Neke carice i princeze prikazivane su kao Izidine sveenice, autor prema izvoru B.KUnti-Makvi, pretpostavlja da se uz Cezara gotovo redovno javljala Kleopatra,te da je jedan monumentalni nagi kip bez glave prikazivao Cezara,budui da bi samo Cezar po nekom logikom smislu mogao biti simboliki vilji od Augusta ili Tiberija5.SKRADIN(Scardona) Natpis na kojem se spominje sacerdos ad arama Augusti Liburnorum svjedoi o mogunosti jednog svetita u ast vladara u tom gradu Natpis se moe dovesti u vezu s natpisom iz Onea (ima slinosti stranja strana),premda sadraj nije indentian S tim u svezi je i jedna baza kipa Nerona Cezara, Germanikova sina Autor Kambi smatra da i u sluaju Skradin treba oekivati jo neotkrivene kipove6. SOLIN (Salona) Pretpostavlja se da su u Saloni postojale barem tri carske skupine Jedna je iz Tiberijeva doba od koje su ouvane samo glave djeaka Nerona i Druza Cezara, (Germanikovih sinova), te jedan nagi torzo sjedeeg kipa velikih dimenzija koji pokazuje posthumnu carsku osobu,toj skupini mogao je pripadati i danas zagubljeni torzo u oklopu koji se nalazio u Grazu,najvjerojatnije je pripado caru Tiberiju Jedan monumentalni togat bez glave visoke zanatske vrijednosti takoer je mogao pripadati julijevsko-klaudijevskoj dinastiji Iz salone vjerojatno potjee i Domicijanova glava iz Kotora Poznata glava Plautile mogla bi pripadati jednoj drugoj skupini, iz razdoblja Severa Trea skupina carskih portreta prikazuje tetrahijske vladare U njoj se mogao nalaziti jedan muki i dva namjerno, jako oteena enska portreta od kojih je jedan velikih dimenzija te stoga nedvojbeno carski,a drugi pak jasnijih tetrahijskih obiljeja takoer s karakteristinom Scheitelzopf frizurom Te tri glave su stilski suverene te su izraene od istog mramora Iz te skupine vane su i Salonitanske herme sa vojnikom kapom, tipinom za tetrahijsko doba dok otraga priljubljene glave prikazuju personifikacije sretnih vremena- Felicitas Saeculi LOrange ih ve ranije tetrahijskom opisuje i usporeuje s onima u Vatikanu i Veneciji Ta skupina je po svoj prilici stajala na nekom raskriju cesta, javnog karaktera, ali razliita od ostalih jer ne prikazuje cijele kipove te ima s tetrarsima zdruene likove personifikacija da bi se povezalo slubene osobe s mitolokim pojmovima te se tako istakla njivova veliina i vanost Pretpotstavlja se da je takva jedna tetrahijska skupina morala postojati i u Dioklecijanovoj palai,sudei prema bazama iznad glavnih sjevernih vrata, na najveoj bazi stajao je Jupiter (zatitnik Tetrarhije),na niima su stajali Augusti,a na najniima Cezari Kod zapadnih vrata nalazi se jedna monumentalna, muka, teko oteena glava,uz nju je sekundarno uzidana i glava Dioskura Medaljoni u frizu Dioklecijanova mauzoleja gdje su prikazani car i njegova supruga Prisca dokaz su obiteljskog carskog kulta poslije smrti U tom prikazu car na glavi nosi vijenac(corona civica),a ena ima raspletenu kosu te predstavlja boanstvo, nevremenska obiljeja Isto tako nagaa se da je postojala i koja porfirna grupa,koje najvjerojatnije nisu naene zbog temeljitog odstranjivanja tijekom kristanizacije Zakljuujemo da je tetrahijsko razdoblje ostavilo duboke tragove u Dalmaciji, to je ujedno i poslijednje razdoblje iz koje je preostalo tragova carske propagande7.ITLUK(Aequum) Naen je samo donji dio monumentalne statue cara u oklopu,kakvih ima vei broj u Dalmaciji Nije mogue odrediti kojem caru pripada S carskim kultom mogle su biti u svezi i statua Fortune, te Rome s natpisom na bazi: Romae (et)Aug(usto) ili Romae. Aug(ustae) Cornelia Nobilis v(otum) s(olvit)-natpis je sloen, nije gramatiki toan nego je stiliziran, iz ega slijedi da je klesar elio time neto rei.( Roma augusta-pridjevak boanstva,imaju ga takoer Silvan, Diana,Venera...) Ti kipovi i natpis svjedoe o jednom kasnom razdoblju (III.st.),iz ega zakljuujemo da se carski kult u itluku dugo odravao8. VIS (Issa) Izdvajamo tri carske statue iz ranijeg doba: jednu u oklopu, drugu u boanskoj polunagosti i jednu togat Usprkos tome to se glave nisu ouvale prema stilskim pojedinostima skupina pripada julijevsko-klaudijevskom dobu Tu pripada i jedan oteeni portret Vespazijana ( Kunsthistorisches Museum, Be), koji svojim izrazitim realizmom spada meu vrhunska ostvarenja ovog doba Glava Vespazijana je postavljena ,u muzeju,na tijelo togata koje ne odgovara glavi, to vidimo po vratu koji je pri restau raciji morao biti znatno iri dabi glava odgovarala rupi meu ramenima Tijelu bi odgovarala vea glava to upuuje da je u skupini postojala jo jedna neprepoznata statua Vikoj je skupini pripadala i jedna golema Dominicijanova glava, poslije prepravljena u Trajanov portret, injenica da je bila prepravljena u Trajanovu upozorava da je barem novo ostvarenje bilo isklesano u samoj Issi9.OMI(Oneum) Tu spada vrlo lijepa glava Tiberija, sa vidljivim znakovima namjernog oteivanja na prednjem dijelu glave Natpis naen u neposrednoj blizini svjedoi da se tu radi o slubenom dravnom kultu i posthumnom kipu Augusta Na drugoj strani je posveta Geniu Loci,nepoznatoj linosti, te u zadnjem retku sa imenom dedikantice bez oznake dedicavit, consacravit(posveen), iz ega zakljuujemo da je to najvjerojatnije bilo privatno vlasnitvo Pretpotstavlja se da je skupina sadravala i druge likove Tiberijeve carske propagande10.VID(Narona) U ovom gradu pronaena je najcjelovitija skupina, najmanje 16 kipova,neki fragmenti otkriveni jo davno (forum-baza carskog kipa sa stopalima u sandalama, bedro jedne muke noge i fragment toraksa kipa u oklopu) Jako su poznate glave Livije, Vespazijana,enske drapirane statue bez glave i jedan fragment statue u oklopu Na temelju natpisa skupina je nastala zaslugom namjesnika provincije ,Dolabele,ali su sigurno postojali i raniji kipovi s obzirom na natpis cara Augusta Osim Vespazijanova portreta postoji jo jedan natpis kao potvrda flavijevskog doba To je nadgrobna ara na kojoj stoji da je pokojnik bio augustalis te i titialis, to znai da je sluio izdvojenom kultu rano umrlog cara Tita, iz toga slijedi da je na ovom prostoru postojao i Titov kip koji se nije ouvao U Naroni je sigurno bilo i kasnijih vladara, sudei prema velikoj glavi jednog cara iz severskog razdoblja,jednom malom fragmentu namjerno oteene glave koji bi prema fizionomijskim karakteristikama mogao odogvarati kipu Maksimina Traanina To odaje duboka bora oko nosa i usta te bora ispod unutarnjeg kuta oiju prema vani, jer je Maksimin imao 60 godina kad je zasjeo na tron Nije iskljueno da jedna velika, isto namjerno oteena glava, zbog svoje elavosti i ukazivanja na carevo naronitansko podrijetlo moe pripadati caru Karu Maloas navedene statue su zasebne i nemaju veze s julijevsko-klaudijevskom dinstijom Gdje su se one nalazile na naronitanskom forumu i jesu li bile u kakvom odnosu nije razjanjeno