dr - održivi razvoj istre

Upload: vlad-ceptes

Post on 03-Jun-2018

236 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

  • 8/12/2019 DR - Odrivi razvoj Istre

    1/83

    UNIVERZITET SINGIDUNUMFAKULTET ZA TURISTIKI I HOTELIJERSKI MENADMENT

    BEOGRAD

    DIPLOMSKI RAD

    ODRIVI RAZVOJ ISTRE

    Mentor: Student:Prof. dr Marija Maksin-Mii Ana Ili

    br. indeksa 60/2004

    Beograd, 2008. godine

  • 8/12/2019 DR - Odrivi razvoj Istre

    2/83

    2

    SADRAJ

    UVOD .................................................................................................................. 6

    1. OSNOVNE ODLIKE ISTARSKE UPANIJE ............................... 8

    1.1. Geografski poloaj .......................................................................................... 81.2. Administrativno-upravna organizacija ............................................................ 91.3. Prirodne karakteristike ..................................................................................... 11

    1.3.1. Reljef .................................................................................................... 111.3.2. Geoloke karakteristike ........................................................................ 121.3.3. Klima .................................................................................................... 121.3.4. Zemljite ................................................................................................ 131.3.5. Hidroloke karakteristike ...................................................................... 141.3.6. Biodiverzitet .......................................................................................... 15

    1.4. Stanovnitvo .................................................................................................... 181.5. Infrastruktura .................................................................................................. 20

    1.5.1. Saobraaj, telekomunikacije i energetska infrastruktura ..................... 201.5.2. Vodosnabdevanje ................................................................................. 231.5.3. Kanalisanje otpadnih voda ................................................................... 231.5.4. Otpad ..................................................................................................... 24

    1.6. Privreda ........................................................................................................... 241.7. Turizam ........................................................................................................... 28

    2. ZATITA IVOTNE SREDINE I TURIZAM ................................. 33

    2.1. Zatita prirodnih vrednosti i ivotne sredine ................................................... 332.1.1. Koncept zatite ....................................................................................... 332.1.2. Stanje ivotne sredine, pritisaka i pokretaa ......................................... 352.1.3. Zatiena podruja prirode ..................................................................... 362.1.4. Zatiene biljne i ivotinjske vrste ......................................................... 40

    2.2. Turizam i ivotna sredina ................................................................................. 40

    2.2.1. Uticaj turizma na ivotnu sredinu i koncept nosivog kapaciteta ....... 402.2.2. Orijentacija ka odrivom razvoju turizma u Istarskoj upaniji ............. 422.2.2.1. Planovi i aktivnosti ................................................................. 422.2.2.2. Programi kvaliteta ................................................................. 45

  • 8/12/2019 DR - Odrivi razvoj Istre

    3/83

    3

    3. SISTEM PLANIRANJA I UPRAVLJANJA RAZVOJEMISTARSKE UPANIJE ............................................................................. 52

    3.1. Glavni akteri i uesnici u zatiti ivotne sredine i odrivom razvoju ............. 523.1.1. Nivoi upravljanja ................................................................................. 52

    3.1.1.1. Nacionalni nivo upravljanja ................................................... 523.1.1.2. upanijski nivo upravljanja ................................................... 553.1.1.3. Lokalni nivo upravljanja ....................................................... 58

    3.1.2. Javna i privatna preduzea ................................................................... 593.1.3. Javnost i institucije graanskog drutva ............................................... 60

    3.2. Prekogranina i meuregionalna saradnja ....................................................... 653.3. Programi i projekti Evropske Unije ................................................................. 67

    3.3.1. INTERREG inicijativa ......................................................................... 673.3.2. Zakon br. 84. od 21. marta 2001. Republike Italije ............................. 70

    3.3.3. CARDS ............................................................................................... 703.3.4. Predpristupni programi mogunost za poslovnu zajednicu ............... 703.3.5. Projekti od znaaja za odrivi razvoj Istarske upanije ....................... 74

    3.3.5.1. Parenana ........................................................................... 743.3.5.2. Heart of Istria ..................................................................... 753.3.5.3. Rural tour ........................................................................... 763.3.5.4. Underground Istria ............................................................. 77

    ZAKLJUAK ..................................................................................................... 79

    LITERATURA ................................................................................................... 82

  • 8/12/2019 DR - Odrivi razvoj Istre

    4/83

    4

    LISTA KORIENIH SKRAENICA:

    AZRRIBDP

    BSAP

    DZSDZZPEUHGKHRPSORHUPHHVIDA

    IRTAVSIIJLSLA21MPVGMSPMZOPUGNH

    NN

    NVUPPPPIPPUO/GPZOIRHROPITZIUOLSUUOGUOPK

    UOPLRVUOPUGZOUOTTZDPZZJZIKP

    Agencija za ruralni razvoj IstreBruto drutveni proizvod

    Biodiversity Strategy and Action Plan (Strategija i akcijski planbioraznolikosti)Dravni zavod za statistikuDravni zavod za zatitu prirodeEvropska UnijaHrvatska Gospodarska KomoraHrvatski poslovni savjet za odrivi razvojHrvatsko udruenje preduzetnikaHrvatske umeHrvatske vodeIstarska razvojna agencija

    Istarska razvojna turistika agencijaVodozatitni sustav IstreIstarska upanijaJedinice lokalne samoupraveLokalna agenda 21Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodnog gospodarstvaMalo/a i srednje/a preduzetnitvo/preduzeaMinistarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstvaNatura Histrica (Javna ustanova za upravljanje zatienim delovimaprirode na podruju I)Narodne Novine (Slubeni list RH)

    Nevladine UdrugeProstorni planProstorni plan Istarske upanijeProstorni plan u optini/graduProgram zatite okolia Istarske upanijeRepublika HrvatskaRegionalni operativni plan Istarske upanijeTuristika zajednica Istarske upanijeUpravni odjel za lokalnu samoupravu i upravuUpravni odjel za gospodarstvoUpravni odjel za prosvetu i kulturu

    Upravni odjel za poljoprivredu, umarstvo, lov, ribolov i vodoprivreduUpravni odjel za prostorno ureenje, graditeljstvo i zatitu okoliaUpravni odjel za turizam i trgovinuZatieni delovi prirodeZavod za javno zdravstvo Istarske upanijeHGK upanijska komora Pula

  • 8/12/2019 DR - Odrivi razvoj Istre

    5/83

    5

    IstraZeleno utocite Mediterana

  • 8/12/2019 DR - Odrivi razvoj Istre

    6/83

    6

    UVOD

    Predmet rada je uspostavljanje odrivog razvoja, ukljuivanjem i koordinacijom svihrelevantnih aktera.

    Cilj rada je da se ukae na znaaj i ulogu planiranja i upravljanja u ostvarivanjuodrivog razvoja, ukljuujui iodrivi razvoj turizma.Predmet i cilj rada se analiziraju na primeru Istarske upanije, kao dobrom primeru izprakse. Ideja je da se njihova iskustva mogu iskoristiti i primeniti za unapreenje

    planiranja i upravljanja razvojem u Srbiji, posebno kada je re o programima i projektimaodrivog razvoja, kao i za pripremu za sticanje statusa zemlje kandidata, potom ipripremu za lanstvo u EU.

    HIPOTEZEPrilikom opredeljivanja za Istarsku upaniju, polo se od njenog regionalnog znaaja iostvarene konkurentnosti u sklopu RH. Procenjeno je da Istarska upanija imaodgovarajue preduslove, prirodne resurse i relativno efikasne organe upravljanja iplaniranja, to omoguava primenu koncepta odrivosti.

    Za Istarsku upaniju je znaajno da su Hrvatskoj, kao zemlji potpisnici sporazuma o

    stabilizaciji i asocijaciji sa EU, otvorena vrata za sve javne konkurse o dodeli sredstava izkohezionih i strukturnih fondova EU, u prvom redu za projekte i programe odrivosti irazvoja meunarodne saradnje, radi razmene pozitivnih iskustava iz prakse.

    U radu su datiprimeri korienja sredstava iz fondova EU, kako bi se ukazalo na polaznaiskustva koja e Srbiji biti neophodna, kada dobije status zemlje kandidata i pristuppredpristupnom IPA i drugim fondovima EU za finansiranje najznaajnijih programa uSrbiji.

    Rad sadri tri celine.

    U prvom delu rada dat je pregled optih podataka o Istarskoj upaniji, ukljuujui njenpoloaj, prirodne karakteristike, stanje infrastrukture, privrede i turizma, kao jedne odnajznaajnijih delatnosti.

    U drugom delu daje se osvrt na koncept zatite ivotne sredine i prirodnih vrednosti,zatiena podruja i zatiene biljne i ivotinjske vrste I. Komentarie se razvijenostturizma i njegov uticaj na ivotnu sredinu, pokretai i pritisci koji se neminovno stvarajunjegovim sve ekspanzivnijim razvojem.

  • 8/12/2019 DR - Odrivi razvoj Istre

    7/83

    7

    Ukazuje se na mogunost za orijentaciju ka odrivijem razvoju turizma. Poslednji deodrugogpoglavlja daje osnovni uvid u uvoenje sistema kvaliteta, kako sistema ekolokihoznaka, tako i oznaka kvaliteta turistike ponude neophodnih za vrednovanje destinacije isprovoenje sistema upravljanja.

    U treem delurada, teite je na sistemu upravljanja i planiranja razvojem.Daje se pregled glavnih aktera - od nivoa upravljanja do privrednih preduzea inevladinih organizacija, relevantnih za primenu koncepta odrivosti.Deo ovog poglavlja odnosi se i na uspostavljenu prekograninu i meuregionalnusaradnju podruja I.Dat je kratak osvrt na programe i projekte EU, kao i mogunost za korienje sredstava izpredpristupnih fondova. To je potkrepljeno primerima iz prakse, koji predstavljajuuspeno sprovedene projekte od znaaja za odrivi razvoj I, finansirane sredstvima EU.

    Za izradu ovog rada korieni supodaci iz razvojnih strategija I, Master plana turizma,Regionalni operativni program I, Programa zatite ivotne sredine, Jadranske regije,

    statistiki podaci razliitih upanijskih organizacija i zavoda.Korieni su podaci iz strune literature, kao i informacije pronaene na relevantnimsajtovima raznih organizacija i ministarstava koji se bave ovom problematikom.Vrlo znaajan izvor podataka neophodnih za ovaj rad, predstavljao je i svojevrsni fieldtrip u Istru, kako bi se stvarno stanje stvari moglo uoiti na licu mesta. Obavljeni suintervjui sapredstavnicima turistikih zajednica, razvojnih agencija, hotelskih korporacijai drugih merodavnih institucija i organizacija za problematiku upravljanja odrivimrazvojem.

    Ovom prilikom, elim da izrazim duboku zahvalnost za njihovu nesebinu pomo, uloentrud, odvojeno vreme i date informacije, jer smatram da je to najvie doprinelo obradisloene teme ovog rada.

  • 8/12/2019 DR - Odrivi razvoj Istre

    8/83

    8

    1. OSNOVNE ODLIKE ISTARSKE UPANIJE

    1.1. Geografski poloaj

    Istarska upanija sa povrinom od 2.822 km2(neto manje od 5% ukupne povrine RH) i206.344 stanovnika (prema popisu iz 2001, oko 4,65 % ukupnog stanovnitva u RH)spada meu srednje velike i naseljene hrvatske upanije (Grafikon 1). U okvirimaadministrativnog i prostorno planskog ureenja RH Istarska upanija smetena je nakrajnjem SZ Jadranske regije RH (Slika 1). Granii se na severu sa Slovenijom, a naistoku i jugu sa Primorsko-goranskom upanijom, dok na zapadu ima morsku granicu saItalijom. Geografski zauzima najvei deo Istre, najveeg Jadranskog poluostrva (3476km2), kojeg teritorijalno dele tri drave: RH, Slovenija i Italija. Najveim svojim delom

    (oko 90%), ono pripada RH i to u prvom redu Istarskoj, a manjim delom i Primorsko-goranskoj upaniji. Geografska granica Istre prema severu Hrvatske je planinski lanaciarija, a prema istoku hrbat Uke (tako da na pr. Opatija nije deo Istre, veKvarnera).Istarska je obala s brojnim zalivima, poluostrvima i ostrvcima duga 539 kilometara.Zapadna obala, zbog razuenosti i brojnih ostrvaca ima duinu 327 kilometara, dok jeistonastrmija, slabije naseljena i duga 212 kilometra.

    Slika 1. Poloaj I u RH

    Izvor: Istarska razvojna agencija, ROPI, 2006: 33.

    Prigranini poloaj, na poluostrvu, praktino uvuenom u evropsko kopno, osnovni jeelement mnogih znaajnih obeleja ivota na ovom prostoru, ukljuujuimultikulturalnost i multietinost, naglaenu regionalnu samosvest i tradicionalnuotvorenost za saradnju sa drugim geopolitikim jedinicama sa kojima ovo podruje iniprivredno-socio-kulturnu regiju. Poloaj I, prostorno najblie EU i njenom bogatom imnogoljudnom tritu, a najdalje od nedavnih konflikta, razaranja i stagnacija, koje su

  • 8/12/2019 DR - Odrivi razvoj Istre

    9/83

    9

    obeleile proteklih 15 godina u regiji JI Evrope, doprineo je da I postane jedna odnajprosperitetnijih upanija RH. Mereno BDP-om, I je sa 6726 evra/st/god., poprivrednoj razvijenosti odmah iza glavnog grada Zagreba (8811evra/st/god.) i znaajnoiznad RH proseka (4997 evra/st/god.). I se, svojom vizijom razvoja u potpunostiopredelila za izgradnju tzv. Europe regije, to se ogleda i u injenici da je prva RH

    upanija sa svojim predstavnitvom u administrativnom seditu EU, u Bruxellesu. Uporeenju sa drugim oblastima RH, oigledno je da je upravo prostorni poloaj, sarelativno ouvanim prostorom i ivotnom sredinom, najvredniji razvojni resurs ikomparativna prednost I.

    Grafikon 1.Osnovni podaci i poloaj I

    Izvor: www.istra-istria.hr

    1.2. Administrativno-upravna organizacija Istarske upanijeAdministrativno je I podeljena na 39 teritorijalnih jedinica lokalne samouprave (JLS):10 gradova i 29 optina. Tabela 1. daje opti pregled i osnovne podatke (povrinu i brojstanovnika) po gradovima/optinama (JLS) na podruju I.

    Tabela 1. Administrativna podela I i osnovni podaci o JLS

    JLS Povrina (km2) Br. stanovnika 2001

    I ukupno 2822.00 206344Gradovi* ukupno 865.51 140243Optine ukupno 1956.49 66101

    1.BUJE 103.28 53402.BUZET 168.76 60593.LABIN 72.81 124264.NOVIGRAD 26.81 40025.PAZIN 134.87 92276. PORE 139.12 174607. PULA 51.36 585948.ROVINJ 77.89 142349. UMAG 83.53 1290110.VODNJAN 102.02 5651

  • 8/12/2019 DR - Odrivi razvoj Istre

    10/83

    10

    * Nazivi gradova pisani su velikim slovima. Izvori podataka: DZS 2001; PPI.

    U vezi sa opisanom administrativnom podelom, vano je istaknuti da relativno veliki broj

    optina i gradova u kontekstu sektora zatite ivotne sredine predstavlja i mogunost iizazov, gde se pod izazovom podrazumeva problem ali i spremnost da se sa njim suoi ida se on savlada.

    Mogunosti se vezuju uz injenicu da je zatitu ivotne sredine lake konkretizovati isprovesti na participativan nain, kroz aktivnosti same lokalne zajednice, budui da seradi o manjim podrujima sa manjim brojem stanovnika, koji su bolje upoznati sa svojimpodrujem. Izazovi se vezuju uz injenicu da veliki broj JLS oteava osiguravanjekvalitetnog i kompetetnog kadra i/ili poskupljuje sistem.

    Vei broj manjih jedinica znai i vei broj problema u okvirima ivotne sredine koji

    prelaze granice JLS, za ije je reavanje potrebno osigurati, esto deficitarnu volju zameuoptinskomsaradnjom.

    Kada se govori o zatiti ivotne sredine i administratvnim podelama, treba imati na umuda problemi ivotne sredine ne poznaju granice te da je za njihovo uspeno i efikasnoreavanje neophodno osigurati trajnu, blisku i po mogunosti institucionalizovanumeuoptinskusaradnju.

    JLS Povrina (km2) Br. stanovnika 2001

    1.Bale 83.25 10472.Barban 91.15 28023.Brtonigla 32.17 15794.Cerovlje 107.01 17455.Faana 13.68 3050

    6.Graie 61.50 14337.Gronjan 69.14 7858.Kanfanar 59.70 14579.Karojba 34.71 148910.Katelir-Labinci 35.30 133411.Kran 118.08 326412.Lanie 145.33 39813.Linjan 62.93 294514.Lupoglav 92.19 92915.Marana 132.07 390316.Medulin 29.35 600417.Motovun 33.58 98318.Oprtalj 60.67 98119.Pian 50.06 1997

    20.Raa 79.02 353521.Sveti Lovre 53.19 140822.Sveta Nedelja 68.74 290923.Sv.Petar u umi 14.39 101124.Svetvincenat 80.43 221825.Tinjan 44.40 177026.Vinjan 63.30 218727.Viinada 34.99 113728.Vrsar 22.86 270329.minj 71.00 3447

  • 8/12/2019 DR - Odrivi razvoj Istre

    11/83

    11

    1.3. Prirodne karakteristike

    1.3.1. Reljef

    Prostor I reljefno je izrazito raznolik , sa rasponom visina od 0 do 1300 m n.v., i etiriosnovne reljefne celine (Slika 2). Najnie je i prostorno najvee priobalno podruje tzv.Poreko-Pulske ploe ili ravnjaka zapadne i june Istre, okarakterisano veim ravnijimkompleksima i breuljcima koji pomicanjem prema unutranjosti postaju sve izraeniji.Zatim sledi sredinji, brdski deo Istre, karakteristian po vrlo razvijenom reljefu koji jenastao kao posledica prolih (pleistocen i halocen) ali i danas vrlo prisutnih procesaerozije.

    Najvie podruje obuhvata pretplaninske i planinske masive iarije i Uke na krajnjemseveroistoku I (najvii vrh Vojak 1396m, nalazi se u Primorsko-goranskoj upaniji).Znatnu povrinu zauzimaju i istarska polja i doline. Od polja su to na pr. epiko i

    Krapansko polje, nastalo melioracijom epikog, odnosno Krapanskog jezera, a meudolinama su najznaajnije one uz rene tokove Mirne, Rae, Boljunice i Pazinskogpotoka.

    Slika 2. Reljef

    Izvor: IDA, ROPI, 2006: 35.

  • 8/12/2019 DR - Odrivi razvoj Istre

    12/83

    12

    1.3.2. Geoloke karakteristike

    Geoloki se na prostoru I razlikuju sledea tri podruja:

    1) jursko-kredno-paleogenska ploa ili ravnjak june i zapadne Istre;

    2) kredno-paleogensko-karbonatna klastina zona u istonoj i severoistonoj Istri;3) paleogenski flini bazen sredinje Istre.

    Upravo je ova podela prema geoloko-litolokim obelejima u osnovi tradicionalneprirodne podele Istre na podruja tzv. Crvene, Bele i Sive Istre. Crvena Istra obuhvatanejvee podruje obalne vapnenake zaravni pokrivene zemljom crvenicom; Bela Istraobuhvata brdovitija i ogoljenija podruja krasa (kredno-paleogenski vapnenci) na S i SI(od Plomina preko Uke do iarije). Siva Istra obuhvata morfoloki bogatiji sredinjipaleogenski flini bazen (lapori, gline i peenjaci). Litoloki, uglavnom se radi okarbonatnim stenama starosti od jure do eocena.

    Tektonski se razlikuje mirno podruje JZ Istre i njegova posledina uredna vertikalnaslojevita graa te podruje SI Istre karakteristino po intenzivnoj tektonici, to semanifestuje u ljuskavoj grai i brojnim reversnim rasedima. Celo podruje seizmiki jerelativno mirno.

    Najvei deo Istre (Istarska ploa i planinski deo) krako je podruje sa vodopropusnimvapnenakim i dolomitnim stenama, a tek manji deo lei na vodonepropusnim klastinimstenama. Kras ima sloeni hidroloki reim povrinskih i podzemnih voda.

    1.3.3. Klima

    I sa svojim poloajem na poluostrvu, uvuenom u Jadransko (Mediteransko) more ibrdsko-planinskim spojem sa kopnom, obeleena je sredozemnom klimom du obale,koja se pomicanjem ka unutranjosti menja u submediteransku, a zbog blizine planina iAlpa, prema najviim podrujima iarije i Uke, i u kontinentalnu, odnosnopredplaninsko-kontinentalnu klimu.

    Najvei deo podruja I karakteriu: topla i suva leta, blage i ugodne zime; veliki brojsunanih dana (do 2800 sati godinje, sa letnjom vedrinom i zimskim naoblaenjem) terelativno male godinje temperaturne varijacije (meseni proseci od 6C do 24C, saminimumom u januaru i maksimumom u julu i avgustu). Temperatura mora ima

    minimum u martu (oko 10C) i maksimum u avgustu (do 24C). Zemljite tj. tlo se popravilu ne ledi, odnosno temperatura tla se po pravilu ne sputa ispod 0C.

    Koliina padavina varira od 900 mm na zapadnoj obali, do 1200 mm na istonoj-Kvarnerskoj obali, s maksimumom od sredine prema kraju jeseni i minimumom sredinomleta. Snene padavine su retka pojava, meutim relativno su este (2 -4 puta godinje)incidentne klimatske pojave (grad i/ili jaka olujna nevremena), kao i iznenadni padovitemperature i mrazovi tokom zime i ranog prolea, kada je najizraeniji uticaj sibirske

  • 8/12/2019 DR - Odrivi razvoj Istre

    13/83

    13

    anticiklone.Tokom zime i prolea, duzapadne obale,proseno je, oko 15 dana godinjeobeleeno pojavom magle.

    Dominantni vetrovi su, kao i na ostatku istone obale Jadrana, bura (SI vetar, iji smerznaajno zavisi od konfiguracije obale i po pravilu duva jako sa obalne linije), jugo (JI) i

    severozapadnjak (SZ), sa trendom postupnog jaanja bure i slabljenja juga iseverozapadnjaka, kretanjem prema severu Jadrana gde se na samom kraju nalazi i Istra.Jug Istre (Pula) je najtoplije i najsunije podruje, severnije obalno podruje (Pore)neto je hladnije i manje suno, dok je sredinje podruje (Pazin) najhladnije i najmanjesuno.

    1.3.4. Zemljite

    Kada se u obzir uzima i ovaj kriterijum podele, po vrsti zemljita, ponavlja se venavoena podela Istre na Crvenu, Belu i Sivu okarakterisane redom: crvenicom, vapneno

    dolomitnim crnicama i smeom zemljom; te raznom zemljom na fliu (rendzina, koluvij,resivirana zemlja). Meutim, osim ovih kategorija izdvajaju se jos i: brdovito labinskopodruje sa vapnenako-dolomitnim crnicama i smeim zemljitem na dolomitu ivapnencu; istoni i sredinji deo june Istre sa crvenicom i smeim zemljitem navapnencu, te podruja dolina i reka sa hidromorfnim glejnim i aluvijalno-koluvijalnimzemljitem.

    Prema bonitetu zemljita, a u skladu sa Pravilnikom o sadrajima, merilima kartografskihprikaza, obaveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova(NN 106/98) koji zemljite prema obradivosti svrstava u klase: P1- posebno vrednoobradivo zemljite; P2- vredno obradivo zemljite; P3- ostalo obradivo zemljite; PS-

    poljoprivredno zemljite vrlo loih oranica i panjaka ili zemljite namenjeno umama iumskom zemljitu, podruje I deli se na sledei nain:

    Najvii bonitet imaju aluvijalna i aluvijalna karbonatna oglejna i umereno oglejnapodruja koja nakon hidro i agromelioracije ulaze u P1 klasu posebno vrednog obradivogzemljita, vrlo visoke plodnosti za ratarsku i povrtarsku proizvodnju (uz to i smogunou navodnjavanja).

    U klasu P2 vrednog obradivog zemljita ulaze podruja duboke i srednje duboke crveniceu zapadnom delu Crvene Istre, severno od Limskog kanala, te u njenim isto nim rubnimpodrujima. Breuljkasta podruja severno od Limskog kanala, preteno male

    stenovitosti, tradicionalno se koriste za intenzivno vinogradarstvo i maslinarstvo, pa ipovrtarstvo ako je osigurano navodnjavanje.

    Neto manje kvalitetno, ali jos uvek vredno obradivo zemljite, nalazi se i u sredinjem,flinom delu Istre, gde se ono tradicionalno, zavisno od nagiba, koristi kao oranica, zavinograde i vonjake. Velika srednja strmost terena ini zemljite u ovom podruju vrlopodlono eroziji, odnosno nalae primenu mera zatite i zemljita i vode.

  • 8/12/2019 DR - Odrivi razvoj Istre

    14/83

    14

    U P3 klasu ostalog obradivog zemljita ulaze podruja plitke i srednje duboke crvenice,koja se nalaze u sredinjem i junom delu istarske ploe (Crvene Istre), unutar kojega uvrtaama i dolcima nalazimo i vei broj manjih povrina zemljita vieg boniteta, tepodruja vapneno dolomitne crnice i smeeg zemljita na vapnenecu i dolomitu.Za obraivanje je najmanje pogodno najvie podruje Bele Istre, koje sa izuzetkom

    manjih obradivih povrina u dolcima i vrtaama, celo spada u PS klasu, panjaka,degradirane ume ili neko od umskih podruja (S1, S2, S3).

    1.3.5. Hidroloke karakteristike

    Podruje Bele Istre, kao brdovita barijera vlanom vazduhu sa mora, prima najviepadavina. Atmosferske vode brzo poniru u podzemlje kroz propusnu geoloku podlogu ine formiraju trajnije povrinske vodotoke. Vodonepropusna podloga Sive Istre zadravaatmosferske vode iz padavina, pa se na njoj formiraju glavni povrinski vodotoci I(Slika 3): Dragonja, Mirna, Pazinica, Boljunica, Raa s protokom koji izrazito zavisi

    od reima padavina. Slino je i na podruju Crvene Istre.

    Na podrucju I moe se izdvojiti est glavnih slivova: sliv Dragonje; sliv Mirne; slivPazinice; sliv Rae i Boljunice; sliv zapadne obale Istre i sliv june Istre. Podzemnevode dreniraju se du dolina Mirne i Rae, te u manjoj meri du doline Dragonje iPlominske uvale.Glavni izvori su:

    1) u dolini Mirne - sv.Ivan, Gradole i Bulaz;2) u dolini reke Rae, na desnoj obali koja se napaja i kroz ponor Pazinice,

    Rakonek;

    3) na levoj obali Fonte Gaja, Kokoti, Mutvica; uz levi rub doline Dragonje-Buzini iGabrijeli.

    U junoj i zapadnoj Istri podzemne vode raspreno se odlivaju u more. U tom podrujuvoda se crpila i crpi se i dalje iz kopanih bunara (koji se sve manje koriste zbogzagaenja voda u prvom redu otpadnim vodama naselja iznad vodonosnog sloja). Veibroj manjih izvora (izdanosti ispod 1l/s), znaajnih za (potencijalnu) snabdevenostlokalnog stanovnitva, nalazi se unutar flinog podruja sredinje Istre, iarije,epikog polja.

    Na rubu epikog polja i iarije su izvori Kozljak i Plomin, koji se koriste za

    snabdevanje Labinskog vodovoda. Povrinske vode izrazito su bujinog karaktera. Zavreme visokih voda bujice izazivaju eroziju, ugroavaju poplavom donje delovevodotoka, dok erozija uzrokuje i naglo i znaajno zagaivanjevodotoka. Za vreme niskihvoda, koje su dodatno sniene crpljenjem vode iz izvora, vodotoci ponekad i presuuju,to moe biti pogubno za njihov ivi svet.

    Osim vodotoka, meu povrinskim vodama su znaajne i akumulacije: Butoniga iBoljunica.

  • 8/12/2019 DR - Odrivi razvoj Istre

    15/83

    15

    Slika 3. Povrinske vode I

    Izvor: IDA, ROPI, 2006: 36.

    1.3.6. BiodiverzitetPrema strategiji prostornog ureenja RH, Hrvatska je podeljena u etiri prirodno-geografske regije, odnosno 16 osnovnih prirodnih celina, a I spada u sredozemnoobalnu i otonu Hrvatsku, prirodnu celinu-jedinicu Istra.

    Prostornim planom I definisane su etiri osnovne prirodne celine Istre:

    1) severno vapnenako podruje (Bela Istra)2) sredinje flino podruje (Siva Istra)3) sredinji vapnenaki ravnjak (Crvena Istra)

    4) Istarsko priobalje.

    Ove prirodne celine, prema PPI (Slika 4), predstavljaju ujedno i osnovne funkcionalneceline unutar I, budui da je priroda u velikoj meri povezana i sa sociokulturnim i saprivrednim stanjem u prostoru.

  • 8/12/2019 DR - Odrivi razvoj Istre

    16/83

    16

    Slika 4. Naini korienja zemljita na podruju I

    Izvor: IDA, ROPI, 2006: 37.

    Sa slike se ve jasno uoava vea umovitost Bele i Sive Istre, te dominantnepoljoprivredne povrine u Crvenoj Istri. Takoe je i jasna karakteristina mozainostistarske prirode, koja je indikator izrazite antropogenosti prostora kroz dugu istorijunaseljenosti. ak oko 70% prostora je pod nekim oblikom antropogenog korienja uprvom redu nekim oblikom poljoprivredne delatnosti.

    Procesi urbanizacije takoe su znatno uznapredovali na velikom delu prostora, posebno uobalnom podruju.

    Prirodne posebnosti/razliitosti obalnog podruja i unutranjosti, naglaavaju razlike i umorfologiji naselja, sa relativno velikim urbanim i ruralnim naseljima sa znatnim nivoomkorienja i malim izdvojenim celinama u junom delu i priobalju, te podrujem Bele iSive Istre obeleenim velikim brojem manjih sela i vrlo malim brojem veih urbanih iruralnih naselja.

    Prepoznatljivosti, raznolikosti i atraktivnosti prirodne sredine Istre doprinosi u velikojmeri i injenica da, kroz istoriju, mlae epohe uglavnom nisu negirale, ve sunadograivale i prilagoavale naslee iz starijih epoha, pa su danas u prirodnoj, ivotnojsredini vidljivi antropogeni uticaji iz celog dugog razdoblja naseljenosti tog prostora - odtragova praistorijskog doba, preko rimskih puteva i naselja na poloaju, do gradia unutarsrednjovekovnih odbrambenih zidina, i dr.

  • 8/12/2019 DR - Odrivi razvoj Istre

    17/83

    17

    Naalost, recentni razvojni trendovi u prostoru s jedne strane preoptereivanjeprivredno atraktivnog obalnog podruja, (ponegde loe planiranom, pa i neplanskom inelegalnom gradnjom, iji se primeri mogu nai naroito u obalnom podruju odBarbarige do Faane, od Linjana do Rakija, od Novigrada do Savudrije), te s drugestrane depopulacija unutranjosti (koja se odraava kroz degradaciju agrarnog i ruralno-

    urbanog prostora), u naelu predstavljaju negativan trend u prirodnom oblikovanjuprostora, odnosno esto za posledicu imaju (vrlo esto nepovratnu) destrukcijudugogodinjeg prirodnog naslea istarskog prostora.

    Bioloka raznolikost I primarno se ocenjuje na osnovu prostorne podele glavnih tipovastanita, prema rezultatima dovrenog projekta Kartiranje stanita RH (Izvor podataka:DZZP). Podaci upuuju na veliku bioloku raznolikost na prostoru I i kada se upanijaposmatra u celini i u pogledu posebno izraene mozainosti, odnosno este prostorneizmene razliitih kontrastnih tipova, to se ogleda i u relativno velikom udelu (u odnosuna neke druge delove RH) staninog tipa mozaici kultiviranih povrina.

    Razliiti biotopi na prostoru upanije pogodovali su razvoju raznolike i brojne faune.Iako fauna podruja Inije sistemski obraivana, poznato je da na njenom podruju ivepredstavnici veine sredozemnih vrsta.

    S obzirom i na injenicu da je u krajnjem delu severnog Jadrana (zapadna obala Istre idelovi Kvarnera) smeten jedan od dva centra nastajanja jadranskih endema (BSAP),moe se zakljuiti i da je more i podmorje I bogato florom i faunom.Prema pokazateljima bioloke proizvodnje i ulova, istarski i kvarnerski akvatorij sasvimsigurno ine najbogatiji deo Jadrana.

    U podmorju I nalaze se raznovrsne, u sredozemlju standardno prisutne zajednice,ukljuujui: supralitoralnu zajednicu na hridinastoj obali; zajednice priobalnih slatina;zajednicu mediolitoralne stepenice; zajednice fotofilnih algi; zajednice grubog peska sarazvijenim naseljima morske trave; zajednicu obalnog detritinog dna; te zajednicuobalnog terigenog mulja.

    Sa aspekta ribolova najinteresantnije meu navedenim zajednicama su: zajednicefotofilnih algi na hridinastoj podlozi na kojoj boravi tzv. bela riba od kamena; tezajednica finog ujednaenog peska na kojoj obitava pridnena riba od koe ili mreepopunica. More je, uz neka odstupanja (na pr. Limski kanal ), oligotrofno kao i ostatakJadrana, dok je severni Jadran ipak eutroficiraniji u odnosu na druge delove to jeverovatno uzrok eim i izraenijim pojavama cvetanja fitoplanktona.

    Jaki procesi litoralizacije, koji uglavnom nisu bili praeni izgradnjom odgovarajueinfrastrukture (u prvom redu sistem kanalisanja i preiavanja odpadnih voda),ugroavaju, a u nekim podrujima, meu kojima se navodi i zapadna obala Istre, vesujednim delom i degradirali ekosistem (na pr gotovo potpuni nestanak naselja endemskesmee alge jadranskog braia). Slino tome i prekomerni i nekontrolisani ribolov imaprimetan, negativan uticaj na ivi svet mora (BSAP).

  • 8/12/2019 DR - Odrivi razvoj Istre

    18/83

    18

    Znaajan prekogranini negativan uticaj na iri morski ekosistem predstavlja donoenjevelike koliine hranljivih supstanci iz Padske nizije rekom Po, te posledinaeutroficiranost severnog Jadrana. Povoljna okolnost, s obzirom na taj uticaj jedominantno strujanje mora u Jadranu, koje optereene vode odnosi prema Otrantu nizzapadnu Jadransku obalu.

    S obzirom na relativno dugu tradiciju zatite prirodne batine u RH (a time i I),najvrednija podruja prema kriterijumu bioloke i prirodne raznolikosti i jedinstvenosti,uglavnom su ve prepoznatai uvaena kroz neki oblik zatite.

    1.4. Stanovnitvo

    Prema poslednjem popisu stanovnitva (iz 2001 godine), na podruju I registrovano je206.344 stanovnika, odnosno 4,65% stanovnitva RH. Prosena gustina naseljenosti u Ije 72,41 stanovnika na km2 (Slika 5), to je neto manje od RH proseka (78,5). Istim

    popisom registrovano je 73.793 domainstava, odnosno proseno domainstvo I ima 2,8lana.

    Slika 5. Gustina naseljenosti stanovnitva(br st/km2) po optinama/gradovima I

    Izvor: IDA, ROPI, 2006: 39.

  • 8/12/2019 DR - Odrivi razvoj Istre

    19/83

    19

    Na prvi pogled je uoljiva nehomogena raspodela stanovnitva, sa veom gustinom uobalnom podruju i u blizini velikih centara. U kojoj meri je tzv. litoralizacija(naseljavanje uz obalu) naglaena pokazuje podatak da u obalnom podruju ivi 181.300stanovnika ili 87,86% ukupnog stanovnitva, sa prosenom gustinom naseljenosti od92,64 st/km2, a u unutranjosti svega 25.044 ili 12,14% ukupnog stanovnitva, s vrlo

    retkom naseljenou od proseno 29,15 st/km

    2

    .

    Gotovo treina stanovnitva ivi u najveem naselju Puli, a ako se posmatra i susednopodruje koje socio-privredno gravitira Puli, radi se o skoro 40% stanovnitva. Unaseljima veim od 1000 stanovnika ivi okvirno 2/3 stanovnitva od ega najvei deo,pored Pule, u jo pet veih gradskih naselja (Umag, Pore, Rovinj, Labin i najmanji Pazin,kao sredite u unutranjosti). Preostala 1/3 stanovnitva ivi u naseljima manjim od 1000stanovnika, s relativno velikim brojem naselja zahvaenim procesom depopulacije,odnosno demografskog gaenja (233 naselja sa manje od 50 stanovnika!).

    S obzirom da je prekomerna koncentracija stanovnitva u stvarnosti najznaajniji

    pokreta svih pritisaka i posledinih negativnih uticaja na ivotnu sredinu, kvalitetnosocio-privredno povezivanje ova dva podruja, uz smanjivanje antropogenih pritisaka naobalno podruje, te demografskom i privrednom obnovom prostora unutranjosti, ostajeprioritetni i trajni izazov i strateki cilj na podruju I i u sektoru zatite ivotne sredine.Jasno to je strateki cilj i u irem okviru odrivog razvoja podruja I, jer naprostopredstavlja optimalnije korienje postojeih resursa i razvojnih potencijala.

    Sto se tie starosne strukture stanovnitva moe se rei da je stanovnitvo I u prosekuneto starije od proseka za RH i da je prisutan nepovoljan trend starenja stanovnitva,te da je u skladu sa oekivanjima, demografska struktura povoljnija u privredno idemografski ivljem priobalnom podruju.

    S obzirom na panju koja se poklanja poljoprivredi i ruralnom razvoju u I, moedelovati iznenaujue podatak o procentu poljoprivrednog stanovnitva (2,6%) koji jeznatno ispod RH proseka (5,5%), te jo puno nii u odnosu na neke druge upanije.Razlog tome je to je poljoprivreda u I vrlo esto dopunska delatnost, danas sve ee iu kontekstu ruralnog turizma.

    Prema izvorima iz 2001. godine udeo zaposlenih u aktivnom stanovnitvu (83,5%) je veiod Hrvatskog proseka (79,5%) to se moe protumaiti relativno povoljnom privrednomsituacijom u poreenjusa ostatkom RH.

    Obrazovna struktura stanovnitva takoe je bolja od RH proseka, ali uoljiv je inedostatak strunjaka sa visokim obrazovanjem i naunim zvanjima to dugoronosvakako predstavlja razvojno ogranienje upanije, odnosno aspekt koji zahtevaunapreenje. Meutim vrlo povoljni postojei trendovi daju mesta pozitivnimoekivanjima i optimizmu.

  • 8/12/2019 DR - Odrivi razvoj Istre

    20/83

    20

    1.5. Infrastruktura

    1.5.1. Saobraaj, telekomunikacije i energetska infrastruktura

    Podruije I nema znaajniju tranzitnu ulogusaobraaja i saobraajne infrastrukture, jersu se, zbog geografskog poloaja, razvijali za potrebe lokalnog ivota i privrede.Najznaajniji evropski saobraajni koridori su: panevropski I-Z prometni koridor,Barselona-Kijev, sa ograncima preko dve najznaajnije regionalne luke, Trsta i Rijeke,kao i budui Jadransko-Jonski koridor koji tangira prostor I sa severa (Trst), juga(Rijeka) ili SI (veza Trst-Rijeka).

    Relativno nepovoljna pozicija sa aspekta razvoja sektora saobraaja i prateih uslunihdelatnosti, izrazito je povoljna sa aspekta zatite ivotne sredine, jer se izbegava vrloznaajan pritisak od tranzitnog saobraaja. Istovremeno blizina koridora, omoguavapovoljnu dostupnost prostora I.

    Sledee znaajno obeleje je velika razlika u razvijenosti pojedinih vidova saobraaja.Razvijeniji je drumski u odnosu na elezniki i pomorski koji su prihvatljiviji-manjezagaujui vidovi saobraaja sa aspekta zatite ivotne sredine.

    Putnu infrastrukturuine 380km dravnih, 699km upanijskih i 734km lokalnih puteva(ukupno 1.813km puta). Gustina putne mree (0,64km puta po km2) znaajno premaujeRH prosek. Tehnike karakteristike postojeih puteva manje su povoljne, na ijem seunapreenju poslednjih godina relativno intenzivno radi.

    Okosnicu putne mree u I ini tzv. Istarski Y, osmiljen jo regionalnim prostornimplanom Istre iz 1968.godine, sa vorom u Kanfanaru i tri kraka: istonom prema tuneluUka, junom prema Puli i zapadnom prema Bujama/Dragonji ija je potpunarealizacija pri kraju. Osim ove nove brze saobraajnice, I je umreena i drugimdravnim putevima koji omoguavaju zadovoljavajuu povezanost u smeru S-J i I-Z, tekvalitetnu povezanost veih naselja na osnovnu putnu mreu.

    S aspekta zatite ivotne sredine, Istarski Y predstavlja znaajno unapreenje stanja, jerse njegovom izgradnjom praktino preneo veliki deo lokalnog tranzitnog saobraaja izurbanih naselja.

    Planovi daljeg unapreenja putne mree tiu se u prvom redu njene dogradnje,izgradnjom zaobilaznica, treih saobraajnih traka i sl., te unapreenje njenih tehnikihsvojstava. Vezano uz ovo poslednje relevantni dokumenti (na pr PPI) bezuslovnonaglaavaju vanost brige o okolini, u prvom redu kvalitetnog prikupljanja ipreiavanja voda koje se izluuju putem padavina u osetljivom krakom podruju.

    elezniki saobraaj na prostoru I, uprkos injenici da se poeo razvijati jo krajem19.veka, zbog niza okolnosti, danas ima gotovo potpuno marginalni znaaj. Prva prugaod Divaca (blizu Trsta) do Pule (deonica od Buzeta do Pule duga je oko 90km) izgraenaje (1876.god) u sklopu razvijanja Pule kao glavne austrougarske ratne luke. U prvom

  • 8/12/2019 DR - Odrivi razvoj Istre

    21/83

    21

    redu strateko-vojni razlog izgradnje pruge odredio je i trasu pruge (dublje u unutranjosti,gde je zatienija od eventualnog napada sa mora) koja poprilino odudara od optimalnetrase, prema kriterijumu to boljeg povezivanja to veeg dela stanovni tva, koja biprolazila blie zapadnoj obali. Drugi osnovni krak eleznike pruge (od Lupoglava doRae-oko 52km) sagraen je neposredno nakon drugog svetskog rata (1952.) u sklopu

    razvoja Labintine.Osim ovih pruga razvijene su jo samo manje znaajne pruge uz zapadnu obalu. Dodatnanepovoljnost ove lokalne eleznike mree je i njena, razvojno-istorijskim iniocimaodreena, loa povezanost sa zaleem, sa vezom samo na severu. Slabo razvijena mrea(dve brdske neelektrificirane pruge), loe povezana sa nacionalnom i regionalnommreom (nuan tranzit preko Slovenije), ini da je elezniki saobraaj na podruju Iskoro nepostojei i nerentabilan. Spajanje na hrvatsku nacionalnu mreu, mogue jetunelom kroz Uku, ali je pitanje kada e se realno to sprovesti.

    elezniki transport moe da bude dopuna drumskom i pomorskom saobraaju, u

    kontekstu integralnog regionalnog transportnog sistema. Najznaajniji, s aspekta zatiteivotne sredine bio bi prelazak dela transporta robe i putn ika u najnaseljenijem i turistikinajaktivnijem podruju uz zapadnu obalu Istre.

    Pomorski saobraaj, takoe se nije znaajnije razvijao na podruju I. Luke evropskogznaaja razvile su se u Trstu, Kopru i Rijeci, a istarske luke su lokalnog znaaja zapotrebe uvoza roba u Istru, odnosno za potrebe transporta roba/tereta iz Istre, uglavnompovezano sa privrednim aktivnostima uz obalu (kamenolom, tvornice vapna, cementa,uglja, termoelektrana).

    Na prostoru I postoji sedam luka upanijskog znaaja (Umag, Novigrad, Pore, Rovinj,Brijuni, Pula i Plomin) i 19 luka lokalnog znaaja. Industrijski specijalne luke razvile suse u Umagu (cement), Novigradu (kamenolom), Plominu (termoelektrana), Brici/Rai,Koromanom (cement). Dalji razvoj tih luka usko je povezan sa razvojemkomplementarnih vidova saobraaja na kopnu (u prvom redu eleznicom), potrebamapostojeih i moguih novih privrednih aktivnosti i kapacitetima velikih lukih sredita uneposrednoj blizini (Rijeka, Trst).

    Ni putniki pomorski saobraaj nije se znaajnije razvio i nije postao alternativadominantnom kopnenom saobraaju. U turistikom pogledu su najznaajnije sezonsketransjadranske veze iz luka na zapadnoj obali Istre (Pula, Rovinj, Pore, Umag) premaItaliji (Venecija, Trst).

    Kao doprinos razvoju putnikog prometa unutar i izvan sezone, postoji ideja razvojaduobalnog pomorskog putnikog sobraaja tzv. morskog tramvaja. Za podrujeLabintine postoje razvojni planovi revitalizacije luke Plomin za potrebe brodskog itrajektnog prevoza putnika, u prvom redu u pogledu povezivanja Istre i Kvarnerskogpodruja. U tom kontekstu i shodno trendovima u svetu, te razvoju elitnog turizma u I,ponovo se ini aktuelnim nekadpostojei vid saobraaja hidroavionima.

  • 8/12/2019 DR - Odrivi razvoj Istre

    22/83

    22

    Oigledna nerazvijenost pomorskog vida saobraaja u novije doba pokazuje se kaoprednost s obzirom na ouvanost kvalitetnog obalnog prostora, a time i potencijala zarazvoj nautikog turizma. Najvee luice nautikog turizma smetene su u Puli,Medulinu, Rovinju, Umagu, Novigradu i Rabcu, a postoji i puno interesa za dalji razvojkako na postojeim tako i na novim lokacijama (uvala Kuje, uvala Paltana, Barbariga,

    Novigradski zaliv). Pored 11 postojeih, predvieno je ak 18 novih luka nautikogturizma.

    Sa aspekta zatite prirode i ivotne sredine, znaajno je da su pojedini delovi akvatorija(Limski kanal, akvatorij NP Brijuni, ta akvatorij paleontolokog rezervata Datule-Barbariga) proglaeni podrujima posebnog reima plovidbe.

    Vazduni saobraaj se odvija preko aerodroma u Puli, za meunarodni i domai aviopromet. Manji aerodrom za turistiki promet malih aviona, sportske i izletnike letove i sl.je u Vrsaru, kao i nekolicina sportskih (mali avioni, letelice, zmajevi, paraglideri)uzletno-sletnih staza (Medulin-Campano; Karigador, Buzet).

    Aerodrom Pula u potpunosti zadovoljava potrebe podruja I u pogledu povezanostivelikim avio prometom. Nedostaje ponuda sekundarnog javnog vazdunog saobraaja,koja bi taj aerodrom povezala sa drugim, bliim aerodromima, avionima kapaciteta oko20 putnika.

    Sektor manjih aviona (te vezano uz njih i manjih aerodroma letilita), znaajan je ukontekstu razvoja turizma na podruju I za poveanje dostupnosti destinacije, i kaodeo turistike ponude (panoramski letovi, rekreacija, sport) unutar ire regije (ukljuujuii junije delove jadranske obale i ostrva). Interes za razvoj takve infrastrukture iskazao jei niz JLS, ukljuujui Umag, Pore, Buzet, Kran i Lanie, a potencijal postoji i na nizudrugih lokaliteta ukljuujui i Cerovljansku valu, Boljunsko polje, San Marko kodRovinja, dolinu reke Mirne i dr.

    Celo podruje Ipokriveno je kvalitetnim potanskim uslugama i telekomunikacijom.Radi ouvanja prirodnih, pejzanih i drugih kvaliteta ivotne sredine, bazne stanice seprema PPI, smeju postavljati samo izvan naselja ili u rubnim, neizgraenim delovimagraevinskih podruja, sa definisanom minimalnom udaljenou od najblie postojeei/ili planirane graevine.

    Na podruju I razvijeni su sistemi za proizvodnju, prenos i distribuciju elektrineenergije, sistem za obradu, transport i distribuciju plina, te standardni sistem distribucijenaftnih derivata. Plinski energetski sistem, u poreenju sa nekim drugim podrujima RH,trenutno je vrlo skromno prisutan na podruju I.

    Jedan od glavnih stratekih projekata, zapoet jo 1997.godine jeste korienje zemnogplina za plinifikaciju I, nedaleko od zapadne obale Istre u severnom Jadranu.

    Potencijal alternativniih, nekonvencionalnih energetskih izvora trenutno se vrlo slabokoristi. Osim tradicionalnog korienja drvne mase i biootpada na

  • 8/12/2019 DR - Odrivi razvoj Istre

    23/83

    23

    prirodno/energetski/ekonomski daleko efikasniji nain, na prostoru I postoje potencijaliza korienje solarne energije, energije vetra, hidroenergije, te hidrotermalne energije,posebno s obzirom na strukturu privrede u kojoj turizam i poljoprivreda imaju znaajnomesto.

    1.5.2. Vodosnabdevanje

    Prema PPI snabdevanje preko 95% stanovnitva upanije vodom, obezbeeno jevodovodima u Puli, Labinu i Istarskim vodovodom Buzet (VSI Butoniga jedan je odnajznaajnijih i najveih projekata ikada sprovedenih na podruju I, nominalni kapacitetovog sistema je 1000 l/s pitke vode). Ovo se moe oceniti kao zadovoljavajue, sobzirom da se RH prosek kree oko 70%. Prosena potronja vode po stanovnikuprocenjuje se na neto vie od 100 l/dan.

    Zatita vode je prioritet jer kvalitetna sirova voda pojednostavljuje i pojeftinjuje postupke

    obrade potrebne do nivoa kvaliteta vode za pie. U tom smislu, kvalitetan program zatitevodnog podruja oko akumulacije Butoniga treba da ima visok prioritet meuupanijskim stratekim projektima, podjednako kao i izgradnja sistema Butoniga.

    1.5.3. Kanalisanje otpadnih voda

    Pokrivenost kanalizacionom mreom koja se kreeizmedju 45 i 65% kao i u ostatku RHznaajno odstupa od pokrivenosti organizovanim vodosnabdevanjem. Ova injenicaizrazito je nepovoljna, jer osigurano vodosnabdevanje bez osiguranog kanalisanjaotpadnih voda znai viestruko poveanje neproienih i nekontrolisano isputenih

    otpadnih voda u prirodu.

    Trenutno kanalizacija postoji uglavnom u priobalnim zonama i starim urbanim jezgrima,dok je u ruralnim podrujima i predgraima Pule, reena najee propusnimcrnim/sabirnim jamama.

    Posebno je problematino stanje u unutranjosti, gde kanalizacija postoji samo uoptinskim sreditima. Jasno, postoje i podruja sa relativno kvalitetnim reenjima. Naprimer uz obalu deo podruja Pule sa podmorskim ispustom dugim 1250m; gradRovinj; u unutranjosti Buje, Buzet, Labin, minj, Pian; u sluaju tehnolokih otpadnihvoda Purisova klaonica u Sv. Petru u umi, i dr.

    Ukupno stanje je ocenjeno kao blie urgentnom nego zadovoljavajuem. Kao odgovor naovo problematino stanje, u veem broju JLS (preko 2/3), ine se u poslednje vremeznaajni napori oko izgradnje ili rekonstrukcije kanalizacionih sistema. Jedan od stratekirazvojnih, ali i ekolokih projekata I za naredno razdoblje je projekat izgradnje sistemajavne kanalizacije i zatite voda u I, kojem je cilj izgradnja i odravanje sistemaodvodnje s ciljem zatite prirode, a u prvom redu zatita pitke vode kao opteg dobra iosnove za drutveni i privredni razvoj.

  • 8/12/2019 DR - Odrivi razvoj Istre

    24/83

    24

    Radi se dakle, o kapitalnom projektu, koji prema idejnom reenju treba da obuhvati 173naselja sa oko 38.000 stanovnika sistemom ukupnog kapaciteta 45.400 ES i 176 ureajaza proiavanje otpadnih voda raznih kapaciteta. Predloeno reenje predvia sistemsastavljen od prostorno decentralizovanih, relativno malih ureaja za preiavanja sacentralizovanom kontrolom, upravljanjem i odravanjem.

    1.5.4. Otpad

    Sakupljanje, prevoz i odlaganje otpada na podruju I je u nadlenosti sedamkomunalnih preduzea na podruju JLS.

    Osnivai i veinski vlasnici navedenih preduzea su JLS na podruju sa kojih deluju.Cenu usluge usvaja/odobrava predstavniko telo JLS vlasnika, tako da se cena neodreuje trino ve dogovorom. Cenom vode i kanalisanja otpadnih voda se kupujesocijalni mir, pa je nia nego to bi bilo potrebno za normalno funkcionisanje

    savremenog sistema upravljanja otpadom. Drugim reima princip zagaiva plaauvaava se samo deklarativno.

    Pokrivenost organizovanim sakupljanjem je preko 90%, a sakupljeni otpad se odlae naneko od sedam slubenih odlagalita. Odlagalita su slubena u smislu da im je lokacijauneena u PP, te da postoji barem neka odluka lokalnog predstavnikog tela o legalnostilokacije.

    Na svim odlagalitima se odlae komunalni otpad, a ni na jednom se ne odlae opasni,elektroniki, glomazni, medicinski, ivotinjski otpad. Na veini odlagalita se odlaurazliiti muljevi, talozi, pepeo, ljaka.

    1.6. Privreda

    Efikasna zatita ivotne sredine, ne moe biti izdvojena delatnost, ve sastavni elementprocesa odrivog razvoja. Posledino, privredne prilike i planovi u nekom podrujuvaan su kontekst za razmiljanje i osmiljavanje odgovarajueg programa zatite ivotnesredine.

    Zbog toga je u skladu sa SEA direktivom 2001/42/EC EU uvedena obavezna izradaStratekog uticaja na ivotnu sredinu za regionalni program razvoja regije.

    Istarska upanija je, mereno BDP-om, odnosno paritetom kupovne moi, druganajrazvijenija regija u RH, odmah nakon Zagreba (Grafikon 2).

    Istovremeno postojea osnova nudi velike mogunosti nadogradnje, pa regija predstavljaatraktivno podruje za dalja razvojna ulaganja i preduzetnika nastojanja.

  • 8/12/2019 DR - Odrivi razvoj Istre

    25/83

    25

    Grafikon 2. Prikaz indeksa BDP na nivou RH i I

    Izvor: www.istra-istria.hr

    Tabela 2. pokazuje strukturu ukupnog prihoda I po delatnostima (za 2005.), dokTabela 3. daje uvid u strukturu prema broju preduzetnika i zaposlenih na osnovu GFI(godinjih finansijskih izvetaja FINA-e za 2005.)

    Tabela 2. Struktura ukupnog prihoda I po delatnostima (za 2005.)

    Podruje i podpodruje delatnostiUkupni prihodi u mil

    kn%

    A Poljoprivreda, lov, umarstvo 409,87 1,63

    B Ribolov 216,42 0,86

    C Rudarstvo i vaenje 120,24 0,48

    D Preraivaka industrija 8.313,77 33,14

    E Snabdevanje elektrinom energijom, plinom i vodom 963,57 3,84

    F Graevinarstvo 2.084,47 8,31

    G Trgovina na veliko i malo 7.353,69 29,32

    H Hoteli i restorani 2.496,78 9,95

    I Prevoz, skladitenje i veze 951,75 3,79

    J Finansijsko poslovanje 21,49 0,09

    K Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje 1.612,39 6,44

    M Obrazovanje 37,18 0,15

    N Zdravstvena i socijalna zatita 79,85 0,32

    O Ostale drutvene, socijalne i posebne uslune delatnosti 422,24 1,68

    Ukupno sve delatnosti u I 25.083,71 100

    Udeo I u RH 4,79Izvor: FINA

    Prema podacima KP, u strukturi prihoda dominiraju sektori preraivake industrije(34%), trgovine (32%), hotela i restorana (10%), graevinarstva (7%), poslovanjanekretninama i iznajmljivanja (5%), dok na ostale delatnosti zajedno (poljoprivreda,ribolov i dr.) otpada preostalih 12%.

  • 8/12/2019 DR - Odrivi razvoj Istre

    26/83

    26

    Tabela 3. Struktura prema broju preduzetnika i zaposlenih na osnovu GFI (za 2005.)

    Podruje i podpodruje delatnosti Broj preduzetnika %

    A Poljoprivreda, lov, umarstvo 102 967

    B Ribolov 32 455

    C Rudarstvo i vaenje 28 146

    D Preraivacka industrija 775 13.536

    E Snabdevanje elektrinom energijom, plinom i vodom 8 693

    F Graevinarstvo 620 3.716

    G Trgovina na veliko i malo 2.006 8.420

    H Hoteli i restorani 360 7.814

    I Prevoz, skladitenje i veze 427 1.834

    J Finansijsko poslovanje 30 73

    K Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje 1.597 3.706

    M Obrazovanje 45 169

    N Zdravstvena i socijalna zatita 28 279

    O Ostale drutvene, socijalne i posebne uslune delatnosti 171 1.489

    Ukupno sve delatnosti u I 6.229 43.297Udeo I u RH 8,7 5,3

    Izvor: FINA

    U strukturi dobiti dominira preraivaka industrija sa 47,2%, a slede trgovina sa 17,9%,hoteli i restorani sa 14,9%, te graevinarstvo sa 8,4%.

    Tabela 4. prikazuje deset najveih privrednih subjekata u I, mereno kriterijumomukupnih godinjih prihoda za 2003. godinu.

    Tabela 4. Deset privrednih subjekata u I sa najveim prihodom u 2003.godini

    Izvor: Izvetaj KP o stanju privrede I za 2003.godinu.

    Od deset, u tabeli prikazanih privrednih subjekata, interesantno je da su ak tri kompanijeiz turistikog sektora (Plava Laguna, Riviera Holding, Pore;i Istraturist, Umag).

    U 2003. godini privreda I predstavljala je 12% ukupnog izvoza iz RH, to per capitaiznosi 2,5 puta vie od RH proseka, pri emu je I prva u RH. U izvozu dominirabrodogradnja (42%), a slede proizvodnja duvanskih proizvoda (13%), ostalih nemetala-minerala (7%), te motornih vozila (6%). Najznaajniji tradicionalni partner je Italija, kojai u uvozu i u izvozu ima udeo od oko 50%.

    Nezaposlenost je i dalje problem. U poreenju sa ostatkom RH, situacija je i prema ovomkriterijumu vrlo povoljna, jer I sa udelom nezaposlenosti od oko 7,4% ima najniu

    Ime kompanije Prihod umil kn Ime kompanije Prihod umil kn1. ADRIS GRUPA d.d. Rovinj 2.256 6. RONHILL d.o.o. Kanfanar 357

    2. UGLJANIK BRODOGRADILITE d.d. Pula 1.390 7. RIVIERA HOLDING d.d. Pore 332

    3. TEPPO d.o.o. Plomin 561 8. BINA-ISTRA d.d. Pula 306

    4. HOLCIM Hrvatska d.o.o. Koromano 418 9. P.P.C. BUZET d.o.o. Buzet 289

    5. PLAVA LAGUNA d.d. Pore 378 10. ISTRATURIST d.d. Umag 285

  • 8/12/2019 DR - Odrivi razvoj Istre

    27/83

    27

    stopu nezaposlenosti u RH. Zaposlenih je oko 78.000, od ega ih je najvie (oko 31%)zaposleno u preraivakoj industriji, a slede trgovina i usluge (18%), te hoteli i restorani(12%).

    U poslednjem petogodinjem razdoblju uoava se trend smanjenja zaposlenosti u

    preraivakoj industriji, a poveanja u sektoru trgovine, turizma i usluga.Kao nepovoljna obeleja trenutnog privrednog stanja u I istiu se nestabilnost,zaduenost, nelikividnost, nezadovoljavajua brzina obrta kapitala, te nezaposlenost.

    Znaajan kvalitet privredne i ire razvojne situacije na podruju Ije visok nivo saradnjeizmeu javnog i privatnog sektora, te izmeu regionalne i lokalne uprave, koja se ve iinstitucionalizira kroz vrlo aktivnu KP.Novopokrenute inicijative i institucije, su i:

    1) Konzorcij za razvoj Istra 21 i Istarska razvojna agencija d.o.o. (osnovana 1999godine);

    2) Agencija za ruralni razvoj Istre d.o.o. i Istarska razvojna turistika agencija(osnovane 2003.);3) kao i niz izdvojenih inicijativa (saradnja sa HV na stratekom projektu sistema

    javnog kanalisanja i zatite voda; saradnja sa H na projektima vezanim uzmaslinarstvo, lov...)

    U kontekstu zatite ivotne sredine, povoljnom se moe oceniti injenica da se meustratekim projektima I nalazi i vei broj kapitalnih projekata izuzetnog znaaja zaivotnu sredinu.To su, u prvom redu:

    Projekat uspostavljanja sistema javnog kanalisanja i zatite voda u I, Planirani projekat uspostavljanja sistema celovitog upravljanja otpadom napodruju I,

    Upravo sprovoeni projekat plinifikacije I.

    Takoe je vrlo vano da i svi razvojni projekti, u smislu podsticanja rasta privredneaktivnosti (na pr projekat Golf u Istri; Brijuni rivijera; Master plan turizma; Plan saenjadugogodinjih nasada;) prepoznaju i uvaavaju zatitu i ouvanje prirodne sredine meusvojim temeljnim principima, te da se u planskoj fazi uklapaju u iri okvir odrivograzvoja I.

    Privredna situacija se ocenjuje relativno povoljnom, u poreenju sa RH prosekom.Postoje i znaajni problemi, za koje se trae reenja merama zapoljavanja, podsticanjapreduzetnitva, podsticanja ulaganja i dr).

    Ideja je da se to potpunije i uspenije iskoriste sve brojne komparativne i razvojneprednosti regije I.

  • 8/12/2019 DR - Odrivi razvoj Istre

    28/83

    28

    1.7. Turizam

    Turizam je sektor koji u I ima poseban znaaj, u dosadanjem i buduem razvoju1.Razvijenost turizma u I temelji se na:

    1) atraktivnoj i raznolikoj prirodi (razuena obala, slikovita unutranjost, planinskideo iarije i Uke),

    2) ouvanoj ivotnoj sredini(isto more, velike povrine pod umom),3) povoljnoj klimi (mediteranskoj na obali, submediteranskoj u unutranjosti,

    predplaninsko kontinentalnoj na iariji i Ukoj),4) bogatoj kulturnoj batini (naslee dugogodinje naseljenosti i ukljuenosti Istre u

    ivot Evrope),5) dostupnosti regije.

    Prema podacima iz 2003.godine, sektor turizma u privredi I uestvuje sa 11% ukupnogprihoda (2,4 miliona kuna), odnosno 13,15% dobiti (331 milion kuna) i 3,4% (36,0

    miliona kuna) gubitka. Sektor zapoljava oko 16% svih zaposlenih u I (oko 6600 osoba).

    Vanost delatnosti znaajno premauje iznose prihoda od sektora u uem smislu, saobuhvatom koji ukljuuje privredne delatnosti kojima je turistika usluga osnovni i jediniproizvod (na pr. hotelijerstvo, ugostiteljstvo).

    Za realnije sagledavanje potrebno je uoiti da je turizam sloena privredna delatnost idrutveni fenomen, koji na puno naina utie na ivot podruja na kojem se odvija.Izmeu ostalog kreira i dodatno trite za niz drugih privrednih delatnosti (na pr.poljoprivreda, saobraaj, trgovina, razne vrste intelektualnih usluga, kultura, komunalnedelatnosti, zdravstvo i sl.)

    Istorijski gledano, turizam se poeo intenzivnije razvijati 1960-ih. Faza kontinuiranograsta i razvoja trajala je sve do 90-ih, kada je istarsko podruje izraslo u najrazvijenijuhrvatsku turistiku regiju, sa oko 30% udela u ukupnim smetajnim kapacitetima i 33%udela u ukupnom turistikom prometu.

    Pad turistikog prometa od preko 50%, je oteao i inae zahtevne procese tranzicije uvlasnitvu i nainu upravljanja (izazvane ratom), kao i vrsti ponude.Prva polovina devedesetih predstavlja najtee razdoblje sektora turizma, kako u celoj RH,tako i u I.

    Od 1996. traje razdoblje postupnog oporavka sektora u emu I prednjai u RH. Novopozicioniranje na svetskim turistikim tritima, ostvaruje se izgradnjom novih oblika isadraja turistike ponude. To ukljuuje porodina domainstva u unutranjosti, vinskeceste i ceste maslinovih ulja sa bogatom autohtonom gastro ponudom, biciklistikestaze, inicijativu osnivanja veeg broja golf centara, itd.

    1 Izvor podataka za stanje turizma u I su informacije dobijene prilikom intervjua sa Veljkom Ostojiem,predsednikomTZI, Tomislavom Popoviem, direktorom TZI i Denisom Ivoeviem, proelnikom Upravnog odjela za turizam I.

  • 8/12/2019 DR - Odrivi razvoj Istre

    29/83

    29

    Osnovni strateki cilj i ve primetan trend je transformacija od masovnog turizma karazvoju raznih selektivnih oblika turizma, sa sve veim naglaskom na nautiki, ruralni,kongresni, izletniki, kulturni i sportsko-rekreativni turizam.

    Ukupni kapaciteti se (u 2005.godini) procenjuju na 243.680 postelja, od ega 111.954 ili

    46% otpada na kampove, 30.760 postelja ili 13% na hotelske kapacitete, a preostalih 41%otpada na kuanstva - privatni smetaj 23%, turistika naselja 14%, apartmane, apart-hotele, kue za odmor, seoska domainstva, luke nautikog turizma, odmaralita i dr.

    Ulaganja u turizam poslednjih godina dinamino rastu (1,1 milijarda kn u 2003., 1,4 u2005., a 1,8 milijardi kn u 2006.godini). U strukturi ulaganja sa oko 55% uestvujunajvee hotelsko-turistike kompanije Istre (u 2006. oko milijardu kn), jedinice lokalnesamouprave sa oko 20%, ugostitelji-obrtnici sa oko 10%, zatim malo i srednjepreduzetnitvo, turistike zajednice i dr.

    Najznaajnije Hotelske kompanije i ujedno i glavni nositelji razvoja turizma su:

    Riviera Holding d.d. i Plava Laguna d.d. iz Porea, Istraturist d.d. Umag, Maistra d.d. Rovinj, Arenaturist d.d Pula, Laguna Novigrad d.d. Novigrad, Rabac d.d. iMaslinica d.o.o Rabac.

    Organizacijski sistem turizma u Istri podeljen je na razne organizacije i odjele kao tosu upanijski Upravni odjel za turizam, Turistika zajednica I, lokalne TZ gradova,optina i mesta i upravni odjeli u sklopu jedinica lokalne samouprave. Svaki ima svojuulogu i svoje odgovornosti u sklopu razvoja turizma u Istri.

    Razvojem turizma i aktivnostima vezanim za turizam bave se i druge institucije u sklopusvojih nadlenosti kao to su: HGK- Gospodarska (privredna) komora Pula, HOK-Obrtnika komora Istre, UHPA Udruga hrvatskih putnikih agencija i dr.

    U ponudi apsolutni primat ima obalno podruje, u prvom redu zapadna obala, dok jeistona relativno neizkoriena. Ponuda se upotpunjuje razvojem sve kvalitetnijihsadraja u unutranjosti. Istarska upanija sa 126 seoskih domainstva i 504 postelje(prema popisu iz 2001 god.) te godinjim porastom kapaciteta od 25%, definitivnopredvodi u razvoju ove vrste ponude unutar RH.

    I nautiki turizam je vana komponenta u turistikoj ponudi, u kojoj potranja zakapacitetima u lukama nautikog turizmajo uvek znaajno (25-50%) premauje ponudu.To upuuje da postoji potencijal za dalji promiljeni razvoj i korienje komparativnihprednosti koje I daje njena razuena obala i blizina atraktivnog akvatorija kvarnerskog,pa i srednje-dalmatinskog ostrva.

    Tabela 5. daje podatke o turistikim kapacitetima, kako su oni predvieni u PPI-e. Izpodataka je vidljivo u kojoj meri je zapadna obala dominantan turistiki prostor u I.

  • 8/12/2019 DR - Odrivi razvoj Istre

    30/83

    30

    12.500.000

    13.000.000

    13.500.000

    14.000.000

    14.500.000

    15.000.000

    15.500.000

    16.000.000

    16.500.000

    17.000.000

    broj

    noenja

    2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

    godine

    Broj noenja

    Tabela 5. Turistiki kapaciteti (broj postelja) po JLS I, predvieni PPI-om

    Izvor: PPI. Komentar: JLS koje nisu navedene u tablici imaju ukupni kapacitet ispod 500 postelja

    I je i dalje najnaprednija regija u RH, kako zbog udela u turistikim kapacitetima, brojuturista (u 2005. godini I je posetilo 2,5 miliona turista ili 25% ukupnog broja posetilaca

    u RH) i broju noenja (u 2005. ostvareno 16,7 miliona noenja ili 32% rezultata za RH,Grafikon 3), tako i svojom ulogom inicijatora novih trendova, koji se potom ire i uostalim RH regijama.

    Grafikon 3. Br. noenja u Istarskoj upaniji za period od 2000-2006.godine

    Izvor: TZI, www.istra.hr

    I je prva regija u RH koja je izradila svoj Master plan razvoja turizma (2003 god).

    Master plan prepoznaje potrebu za diverzifikacijom ponude koja maksimalno uvaava ikoristi prirodne i steene razvojne predispozicije, odnosno potrebu za brim razvojemnovih proizvoda koji e na tritu traiti svoje ciljne segmente klijenata.

    Ova temeljna ideja operacionalizuje se kroz sedam detaljnih Master planova klastera zapojedina specifina podruja (Umag, Pore, Vrsar, Rovinj, Pula, Labin, unutranja Istra).

  • 8/12/2019 DR - Odrivi razvoj Istre

    31/83

    31

    Slika 6. Karta Istre sa klasterima

    Ovi turistiki klasteri (Slika 6 i Tablela 6) jesu zapravopodruja koja obuhvataju razliite JLS, te se mogu smatrati

    interno homogenim podrujima, od kojih svako ima svojakarakteristina svojstva. Osnovni je cilj podele na klastereodreivanje jasnog identiteta za svaki klaster i njegovopredstavljanje posetiteljima kako bi se izbegla meusobnakonkurencija. Klasteri su zamiljeni kao sredstvo postizanjaefektivne saradnje u regiji Istre u emu delujukomplementarno, svaki sa sopstvenim diferencirajuimelementima (razliitostima, posebnostima).

    Izvor: IDA, ROPI, 2006: 64.

    Tabela 6. Turistiki klasteri Istre i njihovo sadrajno pozicioniranje

    KLASTER SADRAJNO POZICIONIRANJE

    1. Umag / Novigrad aktivan odmor i kratki boravci povezani sa sportskim i zdravim nainom ivota-Umag;

    Ribarsko naselje sa mirnim nainom ivota-Novigrad;

    2. Pore Koncentracija aktivnih doivljaja sa bogatim kulturnim nasleem

    3. Vrsar / Funtana Doivljaj prirode koji ukljuuje tradicionalne ribarske aktivnosti s dodirom umetnosti

    4. Rovinj Romantini grad u usnulom Mediteranskom okruenju

    5. Pula / Medulin kultura, istorija i plae, mesto za vae susrete-Pula;

    Sauvana obala za aktivni i porodini odmor zasnovan na prirodnim vrednostima-Medulin;

    6. Labin / Rabac Spoj prirode i naslea, raj za umetnike; Gde se breuljci sastaju sa morem

    7. Unutranjost Ouvan tradicionalni nain ivota, uivanje u istarskoj kulturi, gastronomiji i prirodi

    Izvor: IDA, ROPI, 2006: 64.

    Okvirno govorei, prihvaen razvojni scenario predvia restrukturiranje irepozicioniranje, odnosno kvalitativni, a ne toliko kvantitativni rast smetajnih kapacitetai dodatne vrednosti kroz razvoj istarskog sistema turistikih doivljaja, odnosnospecijalizaciju i uvoenje novih proizvoda.

    Ciljna grupa gostiju su gosti srednjeg i vieg sloja, a restrukturiranje postojeih iuvoenje novih sadraja produilo bi sezonu na 7-8 meseci i podiglo srednju stopu

    popunjenosti za 35-40%.Oekivani/eljeni privredni uinci su rast zaposlenosti za 40-50%, rast obima turistikogprometa za 45-50%, te poveanje prihoda po osobi za 50-60%.Predloeno pozicioniranjeza I kao celinu jeste Zeleno utoiste Mediterana. Vana oznaka kvaliteta turistikeponude u I su brojna kulturna (Pula, Motovun, Pore, Labin, Gronjan, Vrsar, Oprtalj,Svetvinent, Roi dr) i sportska (ATP turnir u Umagu) dogaanja.

  • 8/12/2019 DR - Odrivi razvoj Istre

    32/83

    32

    U tom kontekstu znaajan je i ve due vreme planirani projekat razvoja golf centara uIstri (Slika 6), koji svakao treba dodatno paljivo preispitati po pitanju njegovedrutveno-privredne i prirodne opravdanosti, posebno u obimu u kojem trenutno postoji(preko 20 golf terena u ednoj I!).

    Slika 7. Lokacije planiranih golfterena u I

    Izvor: Institut za primenjenu ekologiju,PZOI, 2006: 56.

  • 8/12/2019 DR - Odrivi razvoj Istre

    33/83

    33

    2. ZATITA IVOTNE SREDINE I TURIZAM

    2.1. Zatita prirodnih vrednosti i ivotne sredine

    2.1.1. Koncept zatite

    Koncept zatite prirodnih vrednosti i ivotne sredine od negativnog uticaja postojeegtrenda neodrivog rasta moderne, globalne civilizacije, rezultat je nastojanja i elje da setaj negativni trend zaustavi kao i da se preispita klas ian pristup zatiti prirode i potomprilagodi novim uslovima ivota dannjih generacija.

    U osnovi, radi se o prirodnom razvoju delatnosti na zatiti prirode, u kojima se klasini

    kriterijumi, prema kojima se vrednuju delovi prirode (po pravilu radi se o doivljajuupeatljivosti i retkosti)prilagoavaju i dopunjuju na osnovu novih spoznaja o procesimau biosferi. Najoiglednije manifestacije ovog razvoja su da se danastite neka stanita ivrste ija se vanost do nedavno nije uoavala (na pr. movarna podruja), te da sepokuavaju pronai reenja koja omoguavaju saivot nae civilizacije sa drugim vrstamana istom prostoru, bez ugroavanja njihovog postojanja (na pr. sistemsko sagledavanje iuvaavanje koncepta kao to su mree zatienih podruja koridori meu stanitima,kljune vrste i sl).

    Osnovni okvir unutar kojeg se problematika zatite bioloke raznolikosti trenutnosagledava na globalnom nivou i na nivou zemalja jeste Konvencija o biolokoj

    raznolikostiiz 1992. godine, iji su osnovni ciljevi:

    1) ouvanje i unapreenje postojee bioloke raznolikosti;2) razumno korienje prirodnih vrednosti na principima odrivosti;3) pravedna i ravnomerna raspodela dobiti koje proizlaze iz korienja genetskih

    izvora;

    Hrvatska je punopravni lan Konvencije od 1997. godine, te od tada manje-vie aktivno iintenzivno nastoji da ispunjava preuzete obaveze. Kljuni dogaaj u tom smislu svakakoje izrada i usvajanje Strategije i akcijskog plana zatite bioloke i krajobrazneraznolikosti Republike Hrvatske NSAP (NN 81/99), kojim se sveukupna raznolikost

    prirode i ivotne sredine RH prepoznaje kao njena temeljna vrednost i glavni resurs zanjen dalji razvoj.

    Strategija se, jasno zalae za novi pristup zatiti prirode, gde se priroda odreuje kaocjelokupna bioloka i krajobrazna raznolikost ija se zatita provodi na 100% teritorijaRH kako u podrujima ouvane i divlje prirode, tako i u zagaenim i gospodarskikoritenim prostorima. Time, dakle zatita prirode nuno postaje integralna djelatnostkoja se i dalje temelji na zatiti vrsta i njihovih stanita, te zatienim podrujima, ali

  • 8/12/2019 DR - Odrivi razvoj Istre

    34/83

    34

    takoer nastoji u suradnji sa svim korisnicima prirodnih dobara osigurati njihovorazumno i odrivo koritenje.Ovaj dokument sadri inicijalni pregled bioraznolikosti RH, preliminarnu procenuugroenosti, te strategiju i skice akcijskih planova za njenu zatitu, i kao takav predstavljaprvi nacionalni izvetaj o sprovoenju Konvencije.

    Zakljuci i mere dati i propisani ovim dokumentom preuzeti su i u Strategiji inacionalnom planu delovanja za okoli(NN 46/02), pa time predstavljaju i obavezujuiokvir za Program zatite okolia Istarske upanije.

    Od trenutnih aktivnosti vezanih uz zatitu bioraznolikosti u RH, meu najznaajnijesvakako spadaju:

    1) inicijative vezane uz uspostavljanje Nacionalne ekoloke mree(preliminarnom analizom odreeni su osovni elemeti mree: jezgra, prostornokontinuirani i/ili diskontinuirani koridori, te zatitne zone),

    2) aktivnosti oko izrade planova upravljanja podrujima ekoloke mree,3) primena novog Zakona o zatiti prirode (NN70/05) koji titi raznolikosti na celompodruju RH, a ne odnosi se samo na posebno zatiena podruja,

    4) poetak rada Dravnog zavoda za zatitu prirode, to ve predstavlja znaajnounapreenje trenutne situacije.

    Promenila su se i shvatanja i pristup zatiti ivotne sredine. Dok se klasina zatitamahom odnosila na zatitu izrazito slikovitih (nedirnutih) delova prirodnihkrajolika/pejzaa, danas se naglasak barem podjednako stavlja i na kulturnikrajolik/pejza, odnosno prostornu i prirodnu manifestaciju meuodnosa sredine iljudskih delatnosti.

    Vie je razloga za pomak fokusa na kulturni krajolik. Prvi je verovatno prepoznavanjevrednosti kulturnog krajolika kao svetske kulturne batine, tj. svojevrsne prostornememorije odreenog naina ivotai vanog dela drutvenog identiteta i kvaliteta ivotaneke zajednice. Svakako je tome doprinela i injenica da je krajolik, kao koncept kojiukljuuje prirodu, ljudsku delatnost i njihov meuodnos, sasvim u duhu paradigmeodrivog razvoja. Osnovni cilj odrivog razvoja je da se osmisle i usvoje naini ivotakoji opstaju u trajnom skladu sa svojom prirodnom osnovom.

    Hrvatska je potpisnica Konvencije o evropskim krajobrazima (Firenza, 2000.), a odrazporasta svesti o vanosti i vrednosti raznolikosti ivotne sredine je i inicijativa izradekrajobrazne osnove RH. Prvi korak u ostvarivanju ovog cilja bila je studija Krajolik sadrajna i metodska podloga krajobrazne osnove Hrvatskeiz 1999. godine ( MZOPUG,Zavod za prostorno planiranje, Zagreb 1999 ).

    Jednom izraena, ovakva studija predstavljae strunu podlogu za sistemskoprepoznavanje i uvaavanje ivotne sredine/krajolika u praksi prostornog planiranja iureenja, koja je verovatno i najznaajniji instrument njene zatite.

  • 8/12/2019 DR - Odrivi razvoj Istre

    35/83

    35

    Trenutno, sistem zatite ivotne sredine i njene raznolikosti tek treba da se uspostavi,odnosno nuna su unapreenja u svim njegovim aspektima, od kategorizacije,valorizacije, preko institucija, zakonske regulative i finansiranja, do informisanosti,edukovanosti i podizanja nivoa svesti javnosti o vrednosti ivotne sredine i vanosti njeneouvanosti. Pritom upanija moe, to bi bilo poeljno, uvaavati navedene potrebe

    unapreenja, te zapoeti taj proces i pre nego to se na dravnom nivou dovrezakonski i institucionalni okviri. To se prvenstveno odnosi na identifikaciju, valorizaciju,kategorizaciju, inventarizaciju i zatitu posebno vrednih priodnih prostora-krajolika ipodizanje nivoa svesti i informisanosti o vanosti ouvanja prirodne raznolikosti.

    2.1.2. Stanje ivotne sredine, pritisaka i pokretaa

    Za podruje I, kao i za podruje cele RH vai konstatacija da je postojea ouvanostprirode i ivotne sredine vie posledica relativno kasne pojave razvojnih pritisaka, amanje uspenog sistema zatite.

    Kao posledica neadekvatnog sistema zatite, dolo je do nestajanja stanita na podrujimakoja su u proteklim decenijama bila izloena znatnim antropogenim pritiscima.Na podruju I, to je, u prvom redu, obalni pojas. Verovatno najbolji primer degradacijestanita na tom prostoru je ispod, a ne iznad mora nestajanje livada morske travePosedonie Oceanice.

    Kako se radi o vrsti koja je otpornija na zagaenja, organsko optereenje morske vode,zamuljivanje dna i manju prozirnost/koliinu svetlosti u morskoj vodi, ova promenapredstavlja vrlo jasan (bio)indikator pogoranja stanja mora. teta je znaajna, jer sulivade Posedonie Oceanice poznate po svojoj dragocenoj bioraznolikosti (stanite koje

    naseljavaju mnoge vrste, meu njima i mnoge komercijalno iskoristive), esto poreenojsa umama u znaajnim ekosistemima. Naalost, uprkos sve prisutnijoj svesti o njihovomznaaju u ekosistemu mora i podmorja, podruja Posedonie Oceanice jo uvek nemajunajadekvatniju zakonsku i stvarnu zatitu.

    Najpoznatiji kopneni primer je Motovunska uma, koja je prema procenama datim uBSAP-u, istovremeno i jedna od najvrednijih i najugroenijih uma u RH!

    Degradirana su i brojna vredna slatkovodna stanita, ukljuujui tradicionalne istarskelokve, izrazito znaajna za ouvanje ornitofaune.

    Pritisaka i negativnih uticaja nije poteeno ni izrazito bogato krako podzemlje sabrojnim speleolokim objektima, peinama i jamama. Od oko 115.000 speleolokihobjekata registrovanih u svetu, preko 8.500 ih je u RH, od ega ak oko 2.000 u Istri, atek je nekolicina njih posebno zatiena. Atraktivni objekti sa bogatim podzemnimivotom (imii, kukci, puevi, koljke, raii, gljive, ovekova ribica...), sa jedne stranesu najveim delom neistraeni, a sa druge trpe od posledica zagaenja (u njih se bacakomunalni otpad, prazne tankovi septikih jama, olupine automobila i dr).

  • 8/12/2019 DR - Odrivi razvoj Istre

    36/83

    36

    U kategoriji naruavanja krajolika i prirodnih predela ivotne sredine, najupeatljivijiprimeri na podruju I ukljuuju: izgradnju industrijske infrastrukture na atraktivnimpodrujima (na pr. unutar ueg obalnog pojasa Plomin, Raa, Umag, Pula...); upojedinim delovima neplansku i loe planiranu gradnju u prirodno osetljivim podrujima;brojna nesanirana eksploatacijska polja mineralnih sirovina (kamenolomi, boksitne jame).

    Problemi su i nedozvoljeni zahvati (probijanje staza/puteva, sea,...) i delatnosti (off-road trke, branje,...) u zatienim podrujima, kao i ilegalna trgovina zatienim vrstama.

    I pored nedovoljno razvijenog sistema zatite prirodne batine, ambicija je da se relativnopovoljno stanje odri i u uslovima eljenog i oekivanog razvoja, koji neminovno donosinove izazove/pritiske. Unapreivanjepostojeeg sistema zatite i upravljanja prirodnimvrednostima/raznolikostima i ivotnom sredinom je samim tim znaajnije, jer se buduirazvoj velikim delom zasniva na korienju prirodnih resursa i ivotnesredine (turizam,ekoloka poljoprivreda, i sl.).

    2.1.3. Zatiena podruja prirodeTrenutno je na podruju I, prema Zakonu o zatiti prirode, zatieno 40 podruja (Slika8) na ukupno oko 7,1% povrine upanije (DZZP, 2006).

    Prema podacima iz Pregleda stanja biolokei krajobrazne raznolikosti RHsa strategijomi akcijskim planovima zatite, na nivou RH je zatieno 9,9%. Oigledno je udeozatiene povrine na podruju I nii od niskog RH proseka, a neuporedivo nii odskoro 20% koliko iznosi udeo Natura 2000 podruja u ukupnoj povrini EU25.

    Poreenje nije posve opravdano, s obzirom da kriterijumi za izbor Natura 2000 podruja

    unutar neke zemlje lanice EU nisu u celosti isti kao i kriterijumi koji se uvaavaju priodreivanju nacionalno vrednih zatienih podruja. Konkretnije, podruja od nacionalnevanosti nisu nuno i od meunarodne (EU) vanosti. Primer je stanite izrazito retkounutar RH teritorije, koje je vrlo raireno u EU kao celini.

    I obrnuto, podruja od meunarodne (EU) vanosti nisu nuno i od nacionalne vanosti.Stanite koje je u RH izrazito zastupljeno moe da predstavlja retkost u irem EUkontekstu. Meutim, poreenje je dovoljno relevantno da ukae na nesrazmeru izmeutrenutno prihvatljivog standarda zatite bioloke i pejzane raznolikosti u RH i EU kaocelini, mereno jednostavnim ali relevantnim indikatorom kakav je procenat teritorije kojije pod nekim oblikom zatite.

    Utvrena razlika postaje jo znaajnija obzirom da je I izrazito bogata biolokom ipejzanom raznolikou. Na podruju I treba jo puno toga uiniti na polju zatiteprirode, ukoliko se ele postii postavljeni strateki ciljevi saeti unutar turistikogslogana Istra Zeleno utoite Mediterana.

    Tabela 7. sumira osnovne podatke o zatienim podrujima, grupisanim premakategorijama.

  • 8/12/2019 DR - Odrivi razvoj Istre

    37/83

    37

    Tabela 7. Popis podruja unutar I zatienih prema Zakonu o zatiti prirode

    Naziv Grad / Optina Povrina (ha) Proglaenje

    Nacionalni park1.Brijuni Pula 3.385 (more i kopno) 1983.

    Park prirode2.Uka Kran, Lanie, Lupoglav 7.835 u I

    (ukupno 16000)1999.

    Poseban rezervatumske i drugevegetacije3.Motovunska uma4.Kontija

    Oprtalj, BuzetSv. Lovre

    28152

    1964.1964.

    Poseban rezervatu moru5.More i podmorjeLimskog zaliva Rovinj, Vrsar, Sv.Lovre 600 1980.

    Poseban rezervatornitoloki6.movara Palud Rovinj 218 2001.

    Poseban rezervatpaleontoloki7.Datule- Barbariga Bale 422 1994.

    Park uma8.Zlatni rt- PuntaCorrente

    9.ijana kod Pule10.karaba11.Busoler12.Poluotok Kateja13.Brdo Solinekod Vinkurana

    Rovinj

    PulaRovinjPulaMedulin

    Medulin

    67

    153152335

    32

    1948.

    1964.1995.1996.1996.

    1996.

    Znaajni Krajobraz14.okolina istarskihtoplica kod Buzeta15.Limski zaliv

    16.Rovinjski otoci ipriobalno podruje

    17.Podruje Pian18.Podruje izmeuLabina-Rapca i uvalePrklog19.Gornji Kamenjak20.Donj Kamenjak imedulinski arhipelag21.Podruje Uke van

    parka prirode

    OprtaljRovinj, Vrsar, Kanfanar,Sv.Lovre

    Rovinj

    Pian i Graie

    LabinMedulin

    MedulinKran, Lanie, Lupoglav

    95

    1.040

    1.200

    571

    1.286380

    375

    1.864

    1961.

    1964.

    1968.

    1972.

    1972.1996.

    1996.

    1998.

  • 8/12/2019 DR - Odrivi razvoj Istre

    38/83

    38

    Naziv Grad / Optina Povrina (ha) Proglaenje

    Spomenik prirodebotaniki22.Baarinka-javor

    maklen23.Brijest u Cerovici kodLabina24.Dva stara pitomakestena u Graiu kodPazina25.Stablo brijesta krajsela bandaj26.Tri stabla bora pinjola

    -

    Labin

    Graie

    --

    -

    -

    -

    --

    1991.

    1962.

    1965.

    1973.1970.

    Spomenik prirodeZooloki27.Pincinova jama Pore 2 1986.

    Spomenik prirodegeoloki32.Kamenolom Fantazija Rovinj 4 1987.

    Spomenik parkovnearhitekture33.Drvored empresa nagroblju u Rovinju34.Park u Nedeini35.etiri pinije u Karojbi36.Stablo empresa uKaergi37.Dva stabla glicinije uLabinu38.Skupina stabala okocrkvice Sv Ane krajervara39.Skupina drvea nagroblju u Poreu40.Skupina drvea nagroblju u Vrsaru

    RovinjSv. NedeljaKarojbi

    Pazin

    Labin

    Pore

    Pore

    Vrsar

    22-

    -

    -

    -

    -

    -

    1969.1974.1966.

    1972.

    1972.

    1973.

    1991.

    1991.

    Ukupno zatieno - 19.939 ha ili 7,1% povrine upanije

    Izvor: DZZP, 2006.

  • 8/12/2019 DR - Odrivi razvoj Istre

    39/83

    39

    Slika 8. Zatieni delovi prirode na podruju I

    Izvor: Baza podataka MZOPUG, 2006.

    Pored podruja zatienih prema Zakonu o zatiti prirode, znaajna povrina Ipredloena je za zatitu PPI-om (ili ve i PP-ima bivih optina, a svakako i novimPPUO/G-ima). PPI ostavlja mogunost da se daju i dodatni predlozi (bilo novihpodruja, bilo promene kategorije zatite), ukoliko nova istraivanja pokau njihovu

    opravdanost, kako na nivou upanije, tako i prilikom donoenja PPUO/G.

    Uzimajui sve to u obzir, ukupna zatiena povrina i povrina predviena za zatituiznosi 56.070ha, odnosno gotovo 20% podruja I, ili skoro tri puta vie nego to jetrenutno zatieno prema Zakonu o zatiti prirode.

    Uoljiv nedostatak popisa zatienih podruja u I je izostanak zatite karakteristinihvodenih/movarnih stanita istarskih lokvi, koje svojim znaajem za zatitu i biloke ipejzane raznolikosti zasluuju visok nivo prioriteta u zatiti i ouvanju.Meunarodnim projektom, koji su sprovele NVU Zelena Istra iz Pule i Hyla iz Zagreba,registrovano je oko 200 lokvi, a procena je da ih na celom podruju Iima oko 1000.

    Napodruju Ije aktivnostima DZZP-a definisan i predlog nacionalne ekoloke mree,koja se sastoji od:

    1) jezgra delovi koji se u najveoj meri ele sauvati od antropogenih uticaja;2) koridora podruja koja povezuju inae izdvojena/izolovana jezgra u mreu

    (mogu biti kontinuirana ili niz otoka tzv. stepping stones), ime znaajnopoveavaju efekat zatite, jer omoguuju migracije inae izolovanih populacija;

  • 8/12/2019 DR - Odrivi razvoj Istre

    40/83

    40

    3) zatitne zone, koje predstavljaju svojevrsni zatitni sloj izmeu nedirnuteprirode u jezgrima i antropogenih uticaja u podrujima izvan njih.

    2.1.4. Zatiene biljne i ivotinjske vrste

    Osim zatite podruja, zatita vrsta je drugi osnovni primenjivani instrument zatiteprirodnih vrednosti.

    Na podruju I utvreno je 9 biljnih vrsta od njih 44, koliko ih je Zakonom o zatitiprirode zatieno u RH, od ega je 5 ocenjeno kao ugroene vrste, 3 je ocenjeno kao retkavrsta, a jedna kao osetljiva vrsta. Veina ih se javlja na prostoru Uke, to je i bio vaanrazlog za proglaavanje tog podruja parkom prirode.

    Zatieno je 236 ivotinjskih vrsta na podruju I, ukljuujui: 4 vrste leptira, 12 vrstivodozemaca, 14 vrsti gmizavaca, 167 vrsti ptica, 39 vrsti sisavaca. Meu njima je

    posebno vredan Movarni oka,jedan od sedam svetskih najugroenijih vrsta leptira, kojije na podruju RH pronaen samo u vlanim nizijskim stanitima na flinoj podloziseverne Istre (BSAP).

    Deo vane prirodne batine I ine i njene odomaene / zaviajne vrste, u prvom redu:1) istarsko govedo (bokarin); 2) istarska ovca; 3) kvarnersko-istarski magarac; i4) istarski kratkodlaki i dugodlaki gonii (BSAP).

    2.2. Turizam i ivotna sredina

    2.2.1. Uticaj turizma na ivotnu sredinu i koncept nosivog kapaciteta

    Turizam je sektor privrede koji sa prirodom i ivotnom sredinom ima naglaenodvosmeran odnos. Naime, sa jedne strane, zdrava i atraktivana sredina spada meuosnovne resurse za veinu tipova turizma, pa je njeno ouvanje jedan od osnovnihpreduslova njihovog dugoronog razvoja i opstanka. Naalost, ni postojanje ove povratnesprege, ne spreava turistiki razvoj usmeren ka ostvarivanju maksimalne kratkoronedobiti, bez obzira na dugoronu neodrivost. Zbog toga je vano da se u upravljanjuresursima ukljui lokalno stanovnitvo koje je vezano za resurse egzistencijalnim,dugoronim interesima.

    Mudro razvijan turizam moe postati privredna delatnost koja omoguava odrivokorienje prirodnih resursa. Vano je imati na umu da totalna zatita prirode nijemogua, niti je prirodna. Ideal odrivog razvoja nije konzervacionizam, verazumevanje, skladno uklapanje i odrivo korienje postojeih resursa. Razvoj turizmase zasniva na ouvanoj prirodi i ivotnoj sredini, te je strateki interes ovog privrednogsektora da podri i stimulie aktivnosti na ouvanju i unapreenju tihvrednosti i dobara.S druge strane, neosporno je da turizam moe i znaajno negativno da utie na prirodu.ak i oblici turizma sa prefiksom eko, ija je glavna ponuda neki oblik omoguavanja

  • 8/12/2019 DR - Odrivi razvoj Istre

    41/83

    41

    kontakta s nedirnutom i ouvanom sredinom, neminovno, samim svojim postojanjem unekom prostoru mogu da remete, odnosno menjaju ekosistem.

    Osnovni uticaj stvoren je privlaenjem i koncentracijom turista na nekom prostoru, tokao posledicu ima sve uobiajene pritiske kojima koncentracije ljudi i aktivnosti

    optereuju sredinu (pritisak od otpada, otpadnih voda, saobraaja i sl). Izgradnjainfrastrukture potrebne za turistiku delatnost nepovratno vri prenamenu prostora iprirode, veliki broj gostiju utie na lokalni nain ivota, socio-kulturni identitet, strukturuprivredne osnove (najee naputanjem tradicionalnih delatnosti), itd.

    Koncept koji se koristi za pronalaenje optimalnog naina korienja postojeih resursaza delatnost turizma je poznat pod nazivom ,,koncept nosivog kapaciteta.Moe se definisati kao maksimalni broj turistikih korisnika koji istodobno posjeujuturistiko mesto bez neprihvatljivih poremeaja fizikog, ekonomskog i socio-kulturnogokolia, kao i bez neprihvatljivog smanjenja kvalitete zadovoljstva posjetitelja, (PZOI,2006 : 213).

    Treba voditi rauna o razliitim dimenzijama nosivog kapaciteta, jer e se u razliitimsluajevima kao ogranienje pojaviti razliiti faktori. U nekom sluaju najkritinija sufiziko-ekoloka ogranienja kada ekosistem ne moe da podnese vei pritisak bezpojave njegove degradacije. Kodpostojee infrastrukture, zavisno od tehnologije koja sekoristi, isti broj posetitelja imae razliitu vrstui intenzitet pritiska na ivotnu sredinu.

    U drugom je sluaju osnovno ogranienje sposbnost lokalne zajednice za prihvatanjespoljanjih uticaja bez pojave niza nepovoljnih posledica, od poremeaja drutvenihodnosa, do destruktivnog delovanja na lokalnu kulturu, identitet i sl. U vezi sa ovim je ipitanje distribucije trokova i koristi od turistike delatnosti.

    Znaajni su i ekonomski i politiki inioci. Kada se govori o ekonomskim iniocimamisli se prvenstveno o razvojnim ogranienjima, nametnutim kriterijumima, kao to suprofitabilnost, raspoloivost kapitala i sl. U drugom sluaju, ogranienja su odreenadogaanjima u podruju politike i procesa donoenja odluka (na pr. strateka odluka osufinansiranju gradnje infrastrukture i sl).

    U osnovi postoje dva vana kriterijuma kojima se moe oceniti ekoloki uinak sektoraturizma na nekom podruju, odnosno dva osnovna pravca delovanja kojima se negativniuticaj sektora turizma na prirodu i ivotnu sredinu moe minimizirati.

    Prvi je adekvatno zoniranje prostora na osnovu vrednosti i resursa koji se tite (prirodna ikulturna batina, vode, vredno zemljite, ume...) i utvrivanje kapaciteta prostora za sveustanovljene zone. Tako sprovedeno zoniranje prostora omoguava, raspodelu pritisakaturizma na dobra i ivotnu sredinu, usklaenu sa kapacitetom prostora. Drugi je primena tehnolokih/organizacijskih mera kojima se minimiziraju negativneposledice pritiska turistikih sadraja i aktivnosti - u potpunosti razvijena komunalnainfrastruktura, efikasno i tedljivo korienje energije, vodei drugih resursa.

  • 8/12/2019 DR - Odrivi razvoj Istre

    42/83

    42

    Masovni sezonski turizam koji jo uvek provladava u turistikoj ponudi I, predstavljaznaajan problem u dimenzioniranju komunalne infrastrukture, jer se u relativno kratkomrazdoblju turistike sezone naglo povea broj korisnika (u nekim mesecima i preko100%).

    2.2.2. Orijentacija ka odrivom razvoju turizma u Istarskoj upaniji

    2.2.2.1. Planovi i aktivnosti

    Posmatrano sa aspekta zatite prirodnih vrednosti i ivotne sredine, stanje je mogueznaajno unaprediti po oba spomenuta kriterijuma.

    Prvo, dosadanji razvoj koji je u velikoj meri bio stihijski ili sa razvojnom vizijomodreenom dominantnom paradigmom masovnog turizma, rezultirao je prostornimrasporedom turistike ponude i kapaciteta koji je izrazito koncentrisan na delu obalnog

    podruja, gde nudi more, sunce, plau, a gotovo u potpunosti ostavlja neiskorienveliki deo turistikog potencijala u kopnenom zaleu I.

    Drugo, problem je nepostojanje ili loe funkcionisanje komunalne infrastrukture, u prvomredu sistema za preiavanje otpadnih voda. Nije insitucionalizovano unapreenjeokoline prihvatljivosti/uinkovitosti poslovanja sprovoenjem jednokratnih inicijativa,ili uvoenjem sistema upravljanja prirodnim resursima i sredinom EMAS i ISO 14000).

    Za razliku od stanja, vidljive su promene trendova. Vanost ouvane prirode i ivotnesredine se sve vie prepoznaje i naglaava. Najbolji indikator ovog trenda je da se u svimsektorskim razvojnim planovima, u prvom redu Master plan razvoja turizma I, bez

    izuzetka naglaava vanost ouvanja prirodnih resursa kao osnovne komparativneprednosti i kljunog elementa brenda I kao turistike destinacije.

    Na primer, u analizi razvojnih scenarija, osim predvienih privrednih dobitaka-profita,Master plan predvia i unapreenje sektora prema prirodnom (za 30%) i prema socio-kulturnom (za 40%) kriterijumu, a sve sa ciljem ostvarivanja vizije stvaranja turistikog brenda Istre kao Zelenog utoita Mediterana.

    Osnovni upanijski instrument ureenja prostora PPI u punoj meri vodi rauna oprirodi i ivotnoj sredini, odnosno operacionalizuje koncept nosivog kapaciteta na nainda odreuje okvire i smernice razvoja sektora u prostoru, ukljuujui:

    okvirni prostorni raspored ukupnih predvienih turistikih kapaciteta; podruja razvoja ruralnog turizma; lokacije i kapacitete luka nautikog turizma; norme za gustinu korienja prostora i za izgraenost unutar turistikih razvojnih

    podruja / turistikih punktova i dr; niz obaveza i preporuka za detaljnije planiranje, ukljuujui uvaavanje krajolika

    i ukupnog ambijenta; i dr.

  • 8/12/2019 DR - Odrivi razvoj Istre

    43/83

    43

    Tanije, kriterijumi za raspored, vrstu, kapacitet i veliinu, kao i ostale pokazateljeugostiteljsko-turistikih podruja, moraju se sprovoditi u skladu sa kvalitativnimznaajem prostora, a posebno:

    ponudu na turistikom tristu je nuno prilagoditi globalnoj strategiji razvojaupanije, posebno vodei rauna o demografskim ogranienjima; izgradnju novih kapaciteta u turizmu usmeriti u veem delu na izgradnju

    kvalitetnih dopuna postojee turistike ponude; prilikom investiranja u postojee ili nove objekte stimulisati izgradnju objekata

    viih ili visokih kategorija; dati prednost poboljanju unutranje i spoljanje infrastrukture i zatiti sredine; gradnju novih graevina ostvariti na prirodno manje vrednim podrujima i

    uklapati ih u oblike gradnje lokalno