rimske vile istre i dalmacije

113

UVODUVODUVODUVODUVOD

U razdoblju između Cezara i Flavijevaca događale suse bitne preobrazbe kulturnog krajobraza i prirodnogzemljopisa istočnog Jadrana. Osnivanje kolonija i podjelazemljišta stvorili su nove socijalne, ekonomske i ekološkestvarnosti. Proces urbanizacije kolonija i romanizacija ko-ju je taj tijek donio, sustavno je obradio M. Suić (1976.).Romanizacija krajolika je tekla usporedno s urbanizaci-jom. Novi način korištenja zemljišta i novi tip ruralnegradnje prenosi se iz Italije na drugu obalu Jadrana, kojau potpunosti postaje druga strana rimskog mora. Izgrad-njom vila i uređenjem poljoprivredne okolice dolazi dobitne promjene izgleda krajolika obale i otoka kao i kraš-kih polja u unutrašnjosti. Prvi koji je detaljno obradio vilena našoj obali i otocima je M. Zaninović (1988. i 1995.).Intenzivna poljoprivreda i uzgoj novih kultura mijenjajupejzažna obilježja. Posebno je pojačan uzgoj maslina i vi-nove loze, a smanjuju se površine šuma i pašnjaka. Orga-nizacija prostora i korištenje zemljišta teži prema profita-bilnoj poljoprivrednoj proizvodnji i iskorištavanju prirod-nih resursa. Intenzivira se eksploatacija kamena i proiz-vodnja soli. Uz nalazišta gline razvija se i masovna proiz-vodnja amfora i građevinskog materijala. Ekonomsku po-vijest Istre i Dalmacije obradili su detaljno R. Matijašić

(1998.) i A. Škegro (1999.). Proizvodnja je namijenjenapotrebama vila, ali i gradskim tržištima. Širenjem rimskedržave otvaraju se i nova, udaljena vojna i civilna tržišta.Stvara se provincijalna elita u rimskim kolonijama kojarazvija velike ekonomije i dalje potiče javnu i privatnugradnju u urbanim središtima, ali i luksuznu gradnju vilana posjedima.

Rimske vile izvan gradskih cjelina možemo podijeliti nanekoliko osnovnih tipova - villae rusticae, suburbane i mari-timne vile. Nadalje, prema građevinskim značajkama dijelese na vile s prostorijama grupiranim oko središnjeg dvoriš-ta, portikus i peristilne vile, te kombinaciju tih tipova. Osimtoga, rimske vile mogu biti građene na povišenoj umjetnojzaravni, na ravnom terenu ili gradnja može biti razvedenana više terasa. U pravilu, vile se prilagođavaju zadanom te-renu i majstorski koriste sve prednosti određenog položaja.Izbor mjesta za izgradnju vila je uvijek vrlo brižljivo odab-ran, kao što su pogodne, duboke uvale i povišeni položaji saširokim vizurama (dobrim pogledom nad okolnim terenomi prilazima). U određenoj mikrolokaciji karakterizira ih pri-rodno najpovoljniji smještaj, otvoreni pogledi prema moruili zelenilu brežuljaka i livada, najpažljivije izabrane pred-nosti insolacije, blizina izvora pitke vode ili cisterne za skup-ljanje kišnice i građene ceste, te sigurne prirodne luke (svalobranima) za najjednostavniji prijevoz poljoprivrednihproizvoda morem do tržišta.1 Ovo je dio sintetskoga većeg rada koji će biti objavljen u dva dijela.

Rimske vile Istre i Dalmacije, I. dio: pregled lokalitetaRimske vile Istre i Dalmacije, I. dio: pregled lokalitetaRimske vile Istre i Dalmacije, I. dio: pregled lokalitetaRimske vile Istre i Dalmacije, I. dio: pregled lokalitetaRimske vile Istre i Dalmacije, I. dio: pregled lokaliteta

Roman Villas of Istria and Dalmatia I

Rimske ranocarske vile ujedinjuju italsku graditeljsku tradiciju, razigrani luksuz i elegancijuhelenističke arhitekture i impozantni egipatski stil. Građevine su redovito na izabranimlokacijama, potpuno prilagođene krajoliku u pogodnim dubokim uvalama ili na povišenimpoložajima na brežuljku, sa širokim vizurama prema okolnom terenu i prilazima. Napodručju rimske Istre i Dalmacije mnogo je ubiciranih lokacija vila, ali vrlo malo istraženihlokaliteta.

1

Ključne riječi: rimske vile, villa rustica, maritimna vila, villa suburbana, rimska arhitektura,istočna obala i otoci Jadranskog mora, od 1. st. pr. Kr. do 4. st. po Kr.

Key words: Roman villas, villa rustica, villa maritima, villa suburbana, Roman architecture,Eaast coast and islands of Adriatic Sea from 1

st century BC until 4

th century AD.

Dr. sc. VLASTA BEGOVIĆInstitut za arheologijuUlica grada Vukovara 68HR - 10000 Zagreb

Dr. sc. IVANČICA SCHRUNKUniversity of St. ThomasSt. Paul, Minnesota, USA

Izvorni znanstveni radIzvorni znanstveni radIzvorni znanstveni radIzvorni znanstveni radIzvorni znanstveni radAntička arheologija

Original scientific paperRoman archeology

UDK/UDC 904:711.424(497.5Istočni Jadran)“-00/03”

Primljeno/Recieved: 27. 05. 2002.Prihvaćeno/Accepted: 13. 06. 2002.

114

V. BEGOVIĆ, I. SCHRUNK, RIMSKE VILE ISTRE I DALMACIJE, I. DIO: PREGLED LOKALITETA, Pril. Inst. arheol. Zagrebu, 19/2002., str. 113.-130.

U vrijeme cara Augusta (27. g. pr. Kr.-14. g. po Kr.)možemo razlikovati dva tipa bogatih ladanjskih rezidenci-ja. Jedan tip je relativno kompaktan oblik vile građene naplatformi s dugačkim porticima. Taj je tip svojstven zarimsku Kampaniju i južni Lacij. Drugi tip je maritimna(priobalna) vila s lebdećim porticima, poznata posebno uNapuljskom zaljevu (Stabiae, Baiae, Sorrentum i Capri).Ta se dva tipa javljaju između dviju tradicija - tradicije ital-ske kuće s atrijem i poznatog tipa helenističke kuće, gra-đene oko središnjeg dvorišta s porticima. Spoj tih dvijutradicija u gradu rezultira zatvorenom kućom s atrijem iperistilom, dok izvan gradova imaju tendenciju otvaranjaobjekta prema krajobrazu.

Arhitektura klasične Grčke pretežno je utjecala narimsku arhitekturu od Augusta do Kaligule (od 27. g. pr.Kr. do 41. g. po Kr.). U konstrukcijama prevladavaju stupi greda, te ravni stropovi, a upotrebu svoda nalazimo ug-lavnom u substrukcijama. U vrijeme Kaliguline vladavinejača utjecaj egipatske arhitekture, uključujući sve višeteatralnost i scenografiju koja je bila tradicionalno alek-sandrijska. Primjer je i takva sofisticirana izvedba kao Ka-ligulina ploveća palača na Lago di Nemi. Od toga razdob-lja počinje razvoj rimskih ladanjskih vila, s naglašenomtežnjom da se poveća reprezentativnost pročelja. Fasadedobivaju monumentalni karakter u odnosu prema krajoli-ku, čiji su još uvijek integralni dio. U unutrašnjosti vilaprpošna potreba za izabranim luksuzom, ocrtava epiku-rejski pogled na život i težnju za profinjenim prostornimsklopovima, često vrlo nekonvencionalnim (SOREN,AYLWARD, 1994.). Od razdoblja cara Nerona do Flavije-vaca (54.-96. g.) umjesto klasične konstrukcije stupa i gre-de, te ravnih stropova, raste upotreba lukova, svodova ikupola u rimskoj arhitekturi. Stropne konstrukcije su kat-kad tako raskošne i blještave kao npr. strop u obliku pira-mide sa svođenim stranicama. Najzorniji primjeri su Ne-ronova palača Domus Aurea i flavijevska palača DomusAugustana u Rimu.

Rimske ranocarske luksuzne vile ujedinjuju italskugraditeljsku tradiciju, profinjeni luksuz helenističkih pa-lača i egipatski velebni stil. Možemo ih označiti kao rezi-dencijalne komplekse koji se otvaraju prema krajoliku, ko-risteći sve prednosti zadanog i suptilno se eksponiraju unjemu. Arhitektonski sklopovi su prozračni - uključujumnogo otvorenih prostora (hortikulturno uređenih vrto-va) u svoje tkivo. Takve vile oblikuju ekstrovertiranu arhi-tekturu svojstvenu za razdoblje pax Romana (27. g. pr. Kr.do 167. g. po Kr. - od dolaska Augusta na vlast do provaleKvada i Markomana za cara Marka Aurelija). Klasičnisadržaji takvih kompleksa su rezidencijalni prostori vrlovisokih standarda s hortikulturno uređenim peristilima iunutarnjim vrtovima (xystus), uz koje se redaju parkovi spaviljonima koji su namijenjeni razonodi, nimfeji, te mo-numentalne zgrade kao gymnasium, palaestra, teatri, sve-tišta - jedan urbani helenistički opus prenesen u pejsaž(CIMA, LA ROCA, 1986.). Uz mnoge luksuzne vile nalazi-mo i potpuno utilitarne sadržaje, ne manje vrijedne nitipo položaju, niti po dimenzijama (primjer vile u uvali Ve-rige na Brijunima).

Rimski arhitekt Vitruvije sažeo je zakone novog doba,preporučujući “udobne i prostrane kuće za ‘ljude od utje-caja’ kojima se trebaju graditi prostrani ulazni prostori uvelebnom stilu, prostrani atrij i peristil sa zelenilom i šetni-cama primjereno njihovu ugledu i dostojanstvu. Takvi ljuditakođer trebaju biblioteke, galerije slika, bazilikalne dvora-ne za audijencije u stilu velikih javnih građevina, načinjenenpr. kao egipatski oecus, jer se u takvim kućama održavajujavni sastanci, privatna suđenja i dogovori prije arbitraža”(Vitruvije, De Architectura libri decem, VI., 5, 2).

Za neke ranocarske rezidencijalne komplekse u Istrije poznato da su prošli razvojnu fazu od skromnih objeka-ta tipa villa rustica do građevinskih kompleksa velikih površi-na, dodavanjem sklopova kojima postupno raste razinaluksuza (Brijuni, Vižula kod Medulina). Kvaliteta mozai-ka razdoblja julijsko-klaudijske dinastije takva je da su tra-jali uz minimalne preinake do razdoblja kasne antike(VERZAR BASS, 1986., 656.). Mozaici su još pretežno cr-no-bijeli, s umetnutim polikromnim slikama (amblemi-ma), a u upotrebi je i sofisticirana kombinacija mramor-nih ploča i mozaika u tehnici opus scutulatum (Vižula kodMedulina). Mramor različitih boja i teksture služi i kaoobloga podova i inkrustacije na zidovima. Poznate su i mo-zaične slike na teguli koje se dobivaju gotove i ugrađuju upod, a lokalni majstori rade vjerojatno samo borduru (vilau uvali Verige na Brijunima). Velike vile grade se uz glav-ne prometnice i plovidbene pravce (LAFON, 2001., 112.).

Od početka izgradnje u vilama je prisutna više urbanakultura nego ruralna, a njihovo značenje je višestruko. Vi-le su u prvom redu bile središta ekonomske moći RimskogCarstva, jer su velike ekonomije bile izvan grada. Radio-nice velikog mjerila figilinae, fullonicae, metalske radioni-ce nalaze se u sklopu vila, izvan urbanih središta. Ruralnimoćnici bili su ujedno i urbana elita i opskrbljivali su gradprijeko potrebnim proizvodima (WHITTAKER, 1990.,111.). Rudnici, kao i prerada olova i željeza, te velike figi-line prelaze krajem 1. st. i u 2. st. u carsko vlasništvo - do-kumentirano za razdoblje Flavijevaca (STARAC, 1994.,136.) i Marka Aurelija (VERZAR BASS, 1986., 660.). To sustrateški važni produkti za opskrbu rimske vojske.

Vrlo važna funkcija vile je rezidencijalna. Katkad onapredstavlja mjesto stanovanja, a ponekad mjesto samopovremenog boravka gospodara. Vile su tradicijski idealRimljana koji još uvijek poljoprivrednu proizvodnju smat-raju jedinim časnim izvorom prihoda (SUIĆ, 1976.).

Drugi nek blago gomilaju, i nek ihZa imanjima silnim želja moriBojne nek trube tjeraju od njihBlagi, bezbrižni san.A meni nek ostane suđeno da život provodimNa malome svome imanju, uz mali svoj stan.U poljskom radu neka mi prolazi svaki dan.

(Tibul, “S Tibulove oranice” – prijevod N. Šop, 1965. ).

Vila se uređuje s mnogo smisla za praktičnost, ali i zaposebno oblikovanje s efektima unutarnjeg i vanjskogprostora da zadivi posjetitelja, a također da pruži maksi-

115


mum komfora stanovnicima. Potpuno jednaki sadržaji ikvaliteta gradnje su primjerni za domus u gradu i za viluna selu kao i njezina unutarnja oprema koja je često vrloraskošna - arhitektonska dekoracija, mozaični podovi, os-likani zidovi. Vile su također bile mjesto na kojem se mo-gao u potpunosti i individualno razviti slobodarski rimskiduh, nesputan pravilima hijerarhije i velikim zahtjevimacarskog dvora. “Prenapučenost i besmislene zabave u glav-nom gradu, napetost kulturne atmosfere i veliki zahtjevicarskog dvora morali su učiniti seoski način života, tjeles-nu očvrsnulost, nepomućeni san i ugodnu samoću u lije-poj okolini vrlo poželjnim. Ali, te ladanjske vile imale sufunkciju poljoprivredne i stočarske proizvodnje i bile ta-kođer izvor velikih prihoda” (MC KAY, 1984., 97.). Vilana posjedu jedino je mjesto gdje je rimski građanin još mo-gao biti slobodan i gdje je apsolutni gospodar, što čini pre-dah od vojne službe u kojoj je Rimljanin bio praktički ci-jeli svoj život. Na velikim posjedima, uz reprezentativnevile izgleda da su istu vrijednost u krajobrazu imali horti-kulturno uređeni vrtovi kao i nasadi vinograda i maslina,te poljoprivredne površine zasađene drugim kulturamakoje su predstavljale ponos svojim vlasnicima.

Vile su vrlo često grupirane na određenom prostoru iposjedu. Postoje manje vile koje su dio cjeline i zavisne odjedne glavne vile u kojoj je povremeno boravio gospodarimanja. Moguća je međusobna zavisnost, a također i spe-cijalizacija u proizvodnji. Istraženi primjeri takve podjelefunkcije na nekoliko vila nalazimo na Brijunskom otočju(BEGOVIĆ, SCHRUNK, 1999., 435.; VERZAR BASS, 1986.,656.). U uvali Caskoj na otoku Pagu gdje se nalazila antič-ka Cissa pronađeni su ostaci najmanje triju većih rustič-nih vila - Muline, Gospodska gomila, Batalaža, Rt Supe-tar (SUIĆ, 1976., 223.). Od njih jedna - Gospodska gomila- ukazuje na sjedište lokalnog dominusa. Jasno definiranemanje vile nalazimo u spisima sv. Jerolima i opisu njego-vih villulae na raštrkanom prostoru, s jednom vilom u ko-joj je bila rezidencija tamošnjih Euzebijevaca (druga pol.4. st.) (SUIĆ, 1995., 138.).

Osnovna gospodarska funkcija vile je u skladištenjupoljoprivrednih proizvoda. Mediteranski način prerade iproizvodnje čini skladište središnjom strategijom preživ-ljavanja (PURCELL, 1995., 169.). Vila je imala tendencijuda posebno naglasi skladišni prostor. Zbog velikih tempe-raturnih razlika skladišta su bila građena u substrukcija-

Fig. 1 Villa in Sorna near PorečSl. 1. Vila u Sorni kod Poreča (Girardi Jurkić, 1981.)

116


ma ili orijentirana prema sjeveru i sjeveroistoku. Premaveličini skladišnog prostora može se zaključiti važnost po-jedine vile kao i veličina zemljišnog posjeda na kojem jegrađena. Skladišta su nastojala djelovati impresivno, npr.pogledom na redove dolia koje su zapremale unutarnjiprostor, kao na primjer cella vinaria u Boscoreale kodPompeja - približno 80 dolia (PURCELL, 1995., 169.) ili cel-la vinaria vile u uvali Verige na Brijunima - blizu 80 dolia(BEGOVIĆ DVORŽAK, 1995., 4.).

Intenzivna proizvodnja koju Rimljani uvode od 1. st.pr. Kr. na području Istre i Dalmacije dovode do gomilanjapoljoprivrednih viškova koji se nakon skupljanja, preradei skladištenja odvoze prema najbližem gradskom središtuili brodovima prevoze na udaljena tržišta. Proučavanjaprometa i trgovine poljoprivrednim proizvodima mogućasu posebno iz rezultata hidroarheoloških istraživanja am-fora, npr. u luci Polače na Mljetu, gdje su nađene istarskeamfore (BRUSIĆ, 1988., 141.), što pokazuje i pomorskeprometne linije.

Od sredine 2. i u 3. st. dolazi do zaostajanja izgradnje,a negdje i do napuštanja reprezentativnih dijelova obje-kata (VERZAR BASS, 1986., 654.-655.). Rastu gradovi, ana vilama se smanjuje broj robova kao i broj ukupnih sta-novnika vezanih uz posjed. Uz sve te promjene, vila ipakostaje glavni arhitektonski element u pejzažu Jadranskeobale i otoka do u kasnu antiku. Kasiodor (537. g.), po-

sebno hvaleći istarsku obalu i dojmljive otoke, kaže kakovile na njima blistaju daleko i široko, smještene kao biserina ogrlici (Variae, 12., 22., 3-5).

PREGLED LOKALITETAPREGLED LOKALITETAPREGLED LOKALITETAPREGLED LOKALITETAPREGLED LOKALITETA

U Istri je tijekom 1. st. pr. Kr. i u 1. i 2. st. po Kr. izgra-đeno niz značajnih maritimnih vila. Koliko je do sada is-traženo (MATIJAŠIĆ, 1998., 115.-145.), neke od tih luksuz-nih vila, osobito na poluotocima, isključivo su bile ladanj-ske (Katoro, Sorna kod Poreča, Valbandon, Vižula kodMedulina), a druge, većinom u zaljevima, imaju i velikeproizvodne pogone (Loron, Barbariga, Fažana, uvala Ve-rige na Velom Brijunu). Stječe se dojam da su te vile bilesredišta posjeda međusobno povezanih veleposjednika,pripadnika istoga kulturnoga i ekonomskoga kruga rim-skog društva (TASSAUX, 1983.-1984.). Najvjerojatnije tiposjedi u razdoblju julijsko-klaudijske dinastije kreirajuveliku uspješnu ekonomiju za određeni broj imperatorovaunutarnjeg kruga rođaka i prijatelja.

Maritimna vila na poluotoku Katoro kod Umaga je sa-mo djelomično istražena, no vidljivo je da luksuzna arhi-tektura i krajolik čine jednu cjelinu. Isti je slučaj s mnogobolje istraženom vilom na prevlaci poluotoka Sorna kodPoreča (MATIJAŠIĆ, 1998., 124.-128.) (sl. 1.). Istraživanjapod vodstvom V. Kovačića, R. Matijašića i F. Tassauxa suu tijeku na Loronu kod Poreča, gdje je smještena luksuz-na vila koja je imala i proizvodne pogone figiline. Premažigovima na amforama, vlasnica je bila Calvia Crispinilla,prije nego je pogon, a možda i vila, prešao u carsko vlas-ništvo (MATIJAŠIĆ, 1998., 260.). Velika antička vila u Bar-barigi iz julijsko-klaudijskog razdoblja koju je istražio iopisao H. Schwalb, kombinacija je peristilne i portikus vi-le. Schwalb je pretpostavio da je dio vile namijenjen ljet-nom, a dio zimskom boravku. U ranoj antici, premaSchwalbu, u vili se nalazi velika uljara. To je još jedanprimjer kombinacije luksuzne vile i poduzetništva. U kas-noj antici u vili se nalaze pogoni fulonike (VERZAR BASS,1986., 656.) (sl. 2.).

Neposredno iznad Barbarige kod mjesta Betika nalazise antička vila rustica s cisternom. Vila u Valbandonu,koncipirana uz obalu dubokog zaljeva, pokazuje raskošnuarhitekturu luksuzne antičke vile. Posebno oblikovanakružna dvorana govori o razdoblju druge polovine 1. st.(VERZAR BASS, 1986., 656.) (sl. 3.).

Na području Brijuna ubicirane su i djelomično istraže-ne rustične vile: u uvali Sv. Nikole na Malom Brijunu; uluci Brijuni; na lokalitetu Kolci: (sl. 4.), u zaljevu Ribnjak;u zaljevu Madona.

Među vilama ovog područja posebno se izdvaja luk-suzna vila na otočju Brijuni u uvali Verige. Prema Tas-sauxu u posjedu senatorske obitelji Laecanii (TASSAUX,1982. i 1988.), vila u Verigama posebno se izdvaja svojimluksuzom i kao središte posjeda na kojemu postoji niz ma-njih vila. Zaokružena gospodarska cjelina sastojala se odintenzivnog uzgoja vinove loze i maslina, te proizvodnjeamfora za njihovo spremanje i prijevoz (figilina u Fažani).U drugoj polovini 1. st. figilina prelazi u carski posjed, ka-

Fig. 2 Villa in Barbariga

Sl. 2. Vila u Barbarigi (Schwalb, 1902.)

117


ko je dokumentirano žigovima amfora (STARAC, 1994.,136.; BEZECZKY, 1998.). Vila u uvali Verige izgrađena jeu 1. st. pr. Kr. i 1. st. po Kristu. U drugoj polovini 1. st.dograđuju se raskošne terme (sl. 5.).

Komercijalna iskorištavanja dva prirodna resursa soli ikamena nastavljena su i možda su se pojačala nakon opa-danja proizvodnje vina i ulja. Pretpostavljamo da je proiz-vodnja soli na Brijunima bila glavna, a to je jasno naglaše-no kada su brijunske solane spomenute u dokumentu izranoga srednjeg vijeka (543. g.), kojim biskup Eufrazijedaruje trećinu brijunskih solana svome kleru (ZANINOVIĆ,1991., 259.).

Vila na poluotoku Vižula kod Medulina, mada samodjelomično istražena, pruža mnoge podatke o luksuznimvilama iz 1.-4. st. (DŽIN, 1995., 75.). Nađen je jedini nalaz

na području Istre i Dalmacije vrlo sofisticiranog poda kojikombinira mramorne ploče geometrijskog oblika s kocki-cama crnog mozaika (opus scutulatum). Na početku po-luotoka nalazi se kasnoantičko groblje Burle (JURKIĆ GI-RARDI, 1981., 97.-98.) (sl. 6.).

Ostale vile u Istri uz morsku obalu i u unutrašnjosti susudeći po skromnijoj arhitekturi i dekoraciji pripadale ma-loposjednicima ili su bile u sklopu velikih posjeda. Istra-ženi su sljedeći lokaliteti: Tar Valeta, područje Borasa uRovinjštini (STARAC, 1994.); Zambratija; Novigrad - Kar-pinjan; Nova Vas kod Brtonigle; Kuje jugoistočno od Me-dulina - rimska vila s kupališnim traktom na kojemu je iz-građena starokršćanska crkva (MARUŠIĆ, 1967.; UJČIĆ,1995.); Banjole, uvala Paltana (MATIJAŠIĆ, 1999. 135.) (sl.7.); Lakuža kod Marića (MATIJAŠIĆ, 1999., 94.); Rudela;

Sl. 3. Vila u Valbandonu (Gnirs, Matijašić, 1998.) Fig. 3 Villa in Valbandon

118


Šijana kod Pule (sl. 8.); Radeki (Muntić kod Pule); VelikaŠaraja (Peroj); Červar Porat kod Poreča - istraženi ostaciarhitekture sastoje se od dvije cjeline, (sl. 9.); Labinci kodKaštelira (kod Poreča) (sl. 10.) (za sve navedene lokalite-te vidjeti MATIJAŠIĆ, 1998., 134.-144.); Fizela (Pula)(MATIJAŠIĆ, 1998., 157.); vila ispod romaničke crkve Sv.Marija Galižana; vila u blizini crkve Sv. Lucije, Vodnjan.

Na sjeverno-jadranskim otocima i u Hrvatskom primorjuima malo istraženih lokaliteta. Na poluotoku jugozapadnood naselja Unije na otoku Unije uz more nalaze se ostacizidova rustične vile. U Jadranovu na poluotoku Havišće uzmorsku obalu otkriveni su ostaci rimske vile (istraživanja R.Starac - neobjavljeno). U Selcu ispred hotela “Slaven” nađe-ni su ostaci antičke arhitekture, vjerojatno rustične vile.

U Jurandvoru, Baška na otoku Krku, rimska vila je is-pod crkve Sv. Lucije i srednjovjekovnog samostana(FUČIĆ, 1960.). Na otočiću Sv. Petar jugoistočno od Loši-nja su ostaci rimske vile i benediktinskog samostana iz 11.st. (ČUS RUKONIĆ, 1982., 9.-17.). Na otoku Krku ubicira-ne su rimske vile još u Njivicama, Pinezićima i Puntu, anađeni su i ostaci kamenih antičkih košara “za pčele” naVrani (BOLONIĆ, ŽIC, 1977.).

Na otoku Rabu locirani su ostaci rimskih vila u Supe-tarskoj Dragi (kraj samostana Sv. Petra - ostaci arhitektu-re i podni mozaici); kraj Lopara (u loparskom polju) nalokalitetu Ivin vrtal; Miral na poluotoku Kaštelin u Kam-porskoj dragi; i kraj Barbata na lokalitetu Grce ili Grceri-ja - ostaci arhitekture i mozaika (NEDVED, 1989., 30.-38.).Na otoku Žirju nađena je rustična vila.

Na otoku Pagu rimske vile pronađene su na mjestima:Novalja, Borovićevim stanima; Novalja, Dabovim stani-ma; Novalja, Šankovim stanima; Pag, Šimuni; u Lunskojluci Tovarnele; Kolan; Povljana, zaljev stara Povljana; Za-met kod Starog grada Paga (SUIĆ, 1953.; ŠONJE, 1981.-1982.; ŠKUNCA, 1989., 27.).

U Vidovacu, 3 km istočno od Karlobaga, nađeni su os-taci veće građevine s tri mozaična poda (ZANINOVIĆ,1980.). Također, villa rustica nađena je na Velom Ruinu -ostaci arhitekture i nalaz novca cara Konstantina (4. st.),u Rovanjskoj i u Jurjevu.

Sl. 4. Ostaci rustične vile na brdu Kolci, otočje Brijuni (Gnirs,1908.)

Fig. 4 Remines of villa rustica on Kolci hill, Brijuni islands

Sl. 5. Maritimna vila u uvali Verige, Brijuni (Begović Dvoržak, 1998.) Fig. 5 Luxury villa in the Verige Bay, Brijuni

119


Na otoku Cresu su lokaliteti - Hamlac nedaleko Nere-zina, Miholašćica i Martinšćica, a na otoku Lošinju u uvaliLiska. Lokaliteti vila zabilježeni su i na otočiću Male Sra-kane i otočiću Sv. Petar, zapadno i južno od Lošinja (ČUS

RUKONIĆ, 1982., 9.-17.).Vila u Mulinama na južnoj strani otoka Ugljana gra-

đevina je sa središnjim, nešto povišenim dvorištem i veli-kom cisternom s mozaičnim podom. U njezinom sastavunalaze se pogoni za tiještenje maslina i proizvodnju masli-nova ulja (SUIĆ, 1976., 244.) (sl. 12.).

Drugi lokaliteti na zadarskom području su: rt Supetari Batalaža na otoku Ugljanu; Mala Proversa između Du-gog otoka i Katine; vila na poluotoku Murteru od koje su

istraženi portikati, apsida, cisterna i terme (FABER, 1998.,114.) (sl. 13.); Gospodska gomila na Murteru; Pridraga iPuntamika, te Diklo i Dračevac kod Zadra (SUIĆ, 1956.;FADIĆ 1985., 1987.); Begovača kod sela Kašića nedalekoZadra; vila na raskrižju Benkovačke i Murvičke ceste i uzrt Vitrenjak; vila suburbana u Danilu kod Šibenika (REN-DIĆ MIOČEVIĆ, 1990., 478.) (sl.14.); Privlaka kod Nina(ŠKEGRO, 1999., 186.); Ivinj (Šibenik) - rimska vila na ko-joj je izgrađena starokršćanska crkva s krstionicom (ŠKEG-RO, 1999., 167; ZORIĆ, 1999., 103.-108.); Soline blizu Biog-rada na moru, Bošana kod Biograda na moru; Kumenatkod Biograda na moru; Pakoštane - nađeni lučki uređaji;Vilišnice i Zidine Rogovske - Sv. Filip-Jakov; Crkvine

Sl. 6. Istraženi dio vile na poluotoku Vižuli kod Medulina (Džin,1995.)

Sl. 7. Vila Banjole (Gnirs, 1915.)Fig. 7 Villa Banjole

Fig. 6 Investigated part of the villa on the Vižula Peninsula nearMedulin

Sl. 8. Rustična vila u Šijani kod Pule (Gnirs, 1908.) Fig 8 Villa rustica in Šijana near Pula

120


Vrana - prostorije s mozaikom, hipokaust i cisterna; Ben-ča na južnoj strani Vranskog jezera; uvala Crvena luka na-suprot otočiću Oštrije (ILAKOVAC, 1971.); Veleševo Ben-kovac (GLUŠĆEVIĆ, 1985., 21.-23.); Grudine - Donji Kašić;Gomilice - Gornja Jagodna; Crkvine - kula Janković - Is-lam Grčki; Bičine palača; Jurjević, Raštević - antička arhi-tektura, ostaci cisterne i mozaika; Tinj, Rižinice, Rupoti-ne, Majdan, Gračić, Libovac (JARUGA, 1980., 445.-491.).

Velika luksuzna vila posebnog tlocrta nalazi se u uvaliStari Trogir. Tlocrtom podsjeća na dijelove Neronove vileDomus Aurea u Rimu. Dio objekta nalazi se danas ispodpovršine mora. Dosad nisu obavljena sustavna arheološkaistraživanja, što bi ovaj iznimni lokalitet koji je ujedno ug-rožen novom izgradnjom, svakako zavređivao (KIRIGIN,MARIN, 1989., prema JELIĆU, 123.-124.) (sl. 15.).

Na lokalitetu Bijaći u kaštelanskom polju (poznat u an-tici pod nazivom Siculi) nalazila se antička vila iz 1. st.(Klaudije je u prvoj polovini 1. st. tu naselio veterane rim-skih legija). Na temeljima antičke vile izgrađen je u kasnojantici starokršćanski kompleks od kojega su danas očuva-ni dijelovi velike polukružne apside i dio južnog stilobatas nekoliko baza stupova in situ, što upućuje na trobrodnustarokršćansku baziliku (KIRIGIN, MARIN, 1989., 125.).

Ostaci vila nađeni su u Docu u Kaštel Gomilici i napodručju Mira u Klobučcu (ŠKEGRO, 1999., 182.).

Na području antičke Salone, nedaleko Porta Caesarea,nađeni su ostaci monumentalne gradske vile s luksuznimpodnim mozaicima s prikazom Apolona, Tritona i Orfeja,koja je poznata pod nazivom “palača namjesnika provin-cije” (KIRIGIN, MARIN, 1989., 89.). U okolici Splita poz-nati su lokaliteti vila: Žrnovica, Stobreč; Poljud, Lora i

Spinut u Splitu; Resnik; Tarace zapadno od Trogira(ZANINOVIĆ, 1995., 93.); Orlić kod Knina - ostaci antič-kog ljetnikovca s otkrivenom arhitekturom i mozaicima.Nedavno je otkrivena rimska vila na Vranjicu u Splitu (is-traživanja obavljena 2000. g.), s ostacima zidova, mozaikai keramike.

Na otoku Šolti ubicirane su antičke vile na lokalitetuMirine i Studenac kod Donjeg Sela; Pod Mihovil u poljuizmeđu Donjeg i Srednjeg Sela; na lokalitetu Bunje ilibanda i Starine kod Gornjeg Sela; u Rogaču (uvala Banje)i u Nečujmu (uvala Piškera), ispred koje je veliki ribnjakpo kojoj je uvala dobila i ime (piscina vivaria), a naziva sejoš i Dioklecijanov ribnjak (OREB, 1990., 49.-61.).

Kasnoantička villa rustica na lokalitetu Polača u Stro-žancu kod Postrane, sa zidovima mjestimično očuvanim4-5 m, datirana je u 4. st. Na njoj je nadograđena crkva Sv.Marije, a nalazila se na trasi rimske ceste koja je vodila odOmiša (Oneum) prema Saloni (OREB, 1999.-2000., 441.).

Na otoku Braču ostaci vila nalaze se na Zlatnom ratuna Bolu (gdje je pronađen kameni reljef Neptuna), a tu sujoš: Postire; Mirje; Supetar; Sutivan; Pučišća, Splitska;Škrip - pronađen žrtvenik posvećen bogu Liberu; DonjiHumac; Nerežišće - uz crkvu Sv. Jadre u nerežiškome po-lju pronađen kameni reljef s prikazom Pana i nimfi (ZANI-NOVIĆ, 1995., 93.); Bunje kod Novog Sela na sjeveroza-padnom dijelu Brača (ŠKEGRO, 1999., 161.). Na istočnomkraju uvale Lovrečina nalaze se ostaci ranocarske vile raz-vedenog tlocrta. Zidovi vile građeni su od vrlo pravilnihblokova kamena (KIRIGIN, MARIN, 1998., 145.-147.). An-tički lokalitet u Povljima na sjeveroistoku otoka Brača ukasnoj antici dobiva dogradnju starokršćanskog komplek-

Sl. 9. Dvije istražene cjeline vile u Červar Portu kod Poreča (Girardi Jurkić, 1981.)

Fig. 9 Two investigated villa complexes in Červar Porat near Poreč

121


sa s baptisterijem koji je gotovo u cijelosti zadržao izvorniizgled. Istočno od krstionice nalazi se antička građevinaza koju se pretpostavlja da je cella poganskog hrama(KIRIGIN, MARIN, 1989., 147.-148.). Predromanička crkvaSv. Ivana i Teodora u Bolu nalazi se na mjestu antičke vile(položaj kod samostana dominikanaca) (ZANINOVIĆ,1995., 93.; KIRIGIN, MARIN, 1989., 149.).

U Ostrovici nađena je rustična vila na kojoj je deter-minirano i kasnoantičko razdoblje.

Vile na otoku Hvaru: Kupinovnik kraj sela Dol; uvalaSoline na južnoj strani zaseoka Vlake; Sućuraj; nekolikodjelomično istraženih vila između Starigrada i Jelse u hvar-skom polju; Poljica; Zastražišće; Gdinj; Bogomolje; Pitav-ska plaža; Njive istočno od grada Hvara; Soline; na otokuŠćedru; na otoku Sv. Klement na Paklenim otocima (ZANI-NOVIĆ, 1995., 92.), te Kutac zapadno od Jelse; Vrban kodJelse; Zavala kod Jelse; Stagnjica (Vrboska); u uvali Mlas-ka kod Sućurja (ŠKEGRO, 1999., 156.-157.). U Starigraduna Hvaru istražena je villa urbana (JELIĆ RADONIĆ, 1996.).

Na otoku Visu tragovi antičkih vila nalaze se: u Velompolju, Smokovu polju, Zlopolju, Borovu polju, Pliskom poljui Vinopolju (ZANINOVIĆ, 1997.; ŠKEGRO, 1999., 159.).

Lokaliteti vila na poluotoku Pelješcu: Trstenice, Vi-ganj, Dol kraj Podvlaštice, Orebić, rt Sv. Ivana (FISKOVIĆ,2001., 51.-74.); Žuljana (Predium Iulianum); Trpanj; Lo-višta (ZANINOVIĆ, 1995., 92.); nad plažom Trstenice uOrebićima; kraj Divovića vlake zapadno od Orebića; kodGospe od Karmela blizu Orebića; u zavali Granica u Vig-nju; u Zamošću kod Kučišća; u Pokučju kod Sresera; uRatu u Sreseru kod Janjine (ŠKEGRO, 1999., 162.).

Lokaliteti vila na otoku Korčuli: otočić Gubeša, diosuspenzure hipokausta; Bradat - Mirje, 120 x 50 m, pogon

za preradu maslina; uvala Kale (dio zida građen tehnikomopus incertum); Vrbovica, uvala Poplat (dno piscine pok-riveno mozaikom); Vela Luka - Bobovišća, Beneficij, cr-kva Sv. Kuzme i Damjana izgrađena u antičkoj vili; Zma-lovčica - Rudodma, na zapadnom dijelu Blatskog polja,antička arhitektura i dijelovi suspenzure hipokausta; Blat-sko polje ispod Lisca; Potirna - Mirje zauzima veći prostorod 4 ha; Potirna - Humac, uz crkvicu Gospe od poja otkri-ven dio rustične vile; Gospino poje III, gradnjom ceste udužini 30 x 6 m presječen antički objekt; Mala Krtinja,Prižba, zidovi i ulomci antičke grube i kuhinjske kerami-ke, na sredini lokaliteta je prirodni bunar s pitkom vodom;Podobavje, na trasi antičkog puta zidovi, kosturni grobovii urne; Dračevica između sela Smokvice i crkve Sv. Andri-je; Donje polje, Sevca, Višnja polje - tragovi rustične vilena površini 50 x 30 m, razbacana keramika, dio pitosa soznakom volumena i amfore; Prapratna - Mirje, vidljiv diozida u dužini 18 m, te više zidova koji se spajaju pod pra-vim kutom, pronađeno postolje torkulara, te dva nadgrob-na natpisa; Zlampolje, Čara - Sutudar - mjestimice su vid-ljivi donji dijelovi antičkih zidova, ali se ne razaznaje tlorisobjekta, mnoštvo obrađenog kamenja, nađena dva rimskanatpisa; Sić, Konopjica, uvala Kneža dijelovi rustične vile- hipokaust, mozaični podovi i keramika; uvala Banja - Žr-novska banja očuvani sklop antičkih građevina, nadsvođe-na cisterna i pogon za preradu maslina (RADIĆ, 2001., 36.-43.). Na otočiću Majsan otkrivena je kupaonica, turnjači-ca, cisterna i kuhinja. U kasnoantičkoj fazi lokalitet je sak-ralno središte (FISKOVIĆ, 1976.). Na otoku Lučnjak na-đen je dio rimske stele i bazilika iz 4./5. st. (RADIĆ, 2001.,41.). Na lokalitetu Velo poje - Lumbarda nalazi se neis-tražena luksuzna vila koja se danas nalazi ispod nasada

Sl. 10. Rustična vila u Labincima kod Poreča (Babudri, 1920.) Fig. 10 Villa rustica in Labinci near Poreč

122


vinograda. Zidovi građeni tehnikom opus reticulatum pro-težu se u dužini približno 93 m. Vila iz 1. st. nalazi se nauzvišenju iznad mora i kontrolira ulaz u Pelješki kanal. Nakrajevima objekta nalaze se dvije kule, zapadna 25 x 29 mi istočna 24 x 27 m (ZANINOVIĆ, 1995., 91.). Na poluotokuKoludrt pokraj Lumbarde nađena je lumbardska psefiz-ma, natpis koji je ovjekovječio osnivanje naseobine(RADIĆ, 2001., 42.).

Područje luke Ploče, Metkovića i Makarske: villa rusti-ca na položaju Zadje kao zaseoka Tomaševići u bliziniPloča; Ploče Gradac na položaju Crkvina. Villa suburbanana lokalitetu Erešove bare pokraj antičke Narone. Na njojje u kasnoj antici izgrađena starokršćanska crkva; ostacirimskih vila nađeni su na položaju Šipčine, Gorož, Borov-ci (ČAČE, JURIĆ, 1995., 149.-164.); uvala mala Duba; Bra-tuš Zakuće; Mirine Donja Vala Drvenik; Baška voda ju-goistočno od položaja Gradina; Tučepi Grad; Zaostrog(MEDINI, 1970.).

Na otoku Lastovo (antička Ladesta) u luci Ubli nalazese ostaci antičke vile iz 1. st. na čijem području je izgrađe-no kasnoantičko naselje i starokršćanska crkva (5./6. st.).Također je poznat nalaz rustične vile iznad Skrivene luke

na južnom dijelu otoka Lastova i na otočiću Sušac u uvaliPortić (zapadni otočić Lastovskog arhipelaga) (ZANINO-VIĆ, 1995., 92.; JELIĆ RADONIĆ, 2001., 197.-219.).

Ostaci rimskih vila nađeni su na otoku Mljetu: u luciPomena ispod današnjeg hotela Odisej (GUŠIĆ, FISKOVIĆ,1980., 8.), u Sobri, Okuklji i u uvali Polače (ZANINOVIĆ,1995., 91.). Kasnoantička palača u Polačama izgrađena jeneposredno uz vilu iz ranocarskog razdoblja. Nalaz sekun-darno upotrijebljene antičke ploče s natpisom ukazuje napostojanje rimskog hrama s trijemom posvećenog staroi-talskom božanstvu Liberu - zaštitniku vina, plodnosti i po-lja. Hram se nalazio uz vilu vjerojatno na mjestu kasnijestarokršćanske crkve u kojoj je i pronađen (ZANINOVIĆ,1990., 730.). U luci Polače nađeni su mnogobrojni pod-morski nalazi vinskih amfora i druge keramičke te metal-ne robe u razdoblju od 1. st. pr. Kr. do 6. st. (sl. 16.).

Na području Cavtata (u blizini antičkog Epidaura) na-đene su dvije vile (ZANINOVIĆ, 1988., 92.-95.). Prva vilana južnom dijelu poluotoka Sustjepana u uvali Cavtat gra-đena je na tri terase, na padini brijega uz morsku obalu,tamo gdje se cavtatska luka pruža prema poluotoku Sus-tjepanu. Istraženi dio približno 25 x 15 m. Složena je struk-

Sl. 11. Usporedba područja Latium i Campania u Italiji i južneIstre

Fig. 11 Comparison of the areas Latium and Campania in Italyand southern Istria

123


tura zidova koji se terasasto uzdižu od mora. Portikat na-đen na prvoj i drugoj terasi. Uz more su ostaci cisterne,gata i skladišta. Nalazi antičke keramike i stakla datirajuvilu u ranocarsko razdoblje (sl. 17.). U kasnoj antici vila jepregrađena, a nalazi su iz kasnoantičkih grobova uz vilu.Grobni nalazi vrlo su značajni - zlatna naušnica ukrašenasafirom i akvamarinom i 12 brončanih novčića cara Justi-nijana (527.-565. g.) (ZANINOVIĆ, 1988., 92.-94.).

Druga vila u uvali Tiha, nekoliko stotina metara od sje-verne cavtatske luke, ima ostatke masivnih zidova i cister-ne. Tu je nađen natpis u čast namjesnika Dalmacije Publi-ja Kornelija Dolabele, glava i ulomci njegove statue, an-tička keramika i amfore (ZANINOVIĆ, 1988., 95.).

U Mlinima je nađena antička arhitektura - pod od mra-mornih ploča, mozaici, antički novci Galerija, Maksimija-na, Herkulija, Konstantina I. i Konstancija II. U Moluna-tu su nađeni ostaci villae rusticae s dvojnom cisternom čet-verokutnog oblika, ulomci keramike i narukvica od crnestaklene paste (ZANINOVIĆ, 1988., 95.).

Na otoku Koločepu u luci Donje Čelo locirani su osta-ci antičke građevine 40 x 5 m na kojoj su otkrivene cellavinaria i cella olearia (ZANINOVIĆ, 1988., 97.).

Na Lopudu ulomak antičkog natpisa i mitričkog kultaukazuje na postojanje antičke građevine, vjerojatno rus-tične vile (ZANINOVIĆ, 1988., 97.).

Na otoku Šipanu u luci na položaju Fratija nađena jeantička građevina; u Slanom su ubicirani antički zidovi ičetiri kasnoantička ili ranokršćanska sarkofaga (po svemusudeći rustična vila) (ZANINOVIĆ, 1988., 97.-98.). Lokali-teti vila utvrđeni su na još nekoliko područja: Duba ston-ska Crkvine; Ston Bare; Ston uvala Prapratno; Popova lu-ka Mirine; Dingače rt Ruzmarin (FISKOVIĆ, 1976.).

Arheološka istraživanja dala su fragmentarnu slikurimskih vila, ali tekstovi rimskih pisaca pružaju opise kojiodražavaju način života i interpretiraju pojedine arhitek-tonske cjeline rimskih vila (npr. Ciceron, Horacije, Pro-percije, Plinije Mlađi).

Ciceron opisuje mnoštvo prozora na vilama s kojih sepružaju prekrasni vidici na obalu mora ili zelenilo vrto-va, livada i brežuljaka, dok su pojedini čudni kutovi kojearhitektonske cjeline zatvaraju između sebe - od vjetrazaklonjena omiljena mjesta za odmor (Ciceron “Ad fa-miliares”). Imena koja je Ciceron nadjenuo pojedinimdijelovima svoje vile evociraju urbani prostor Grčke

(gymnasium, palaestra, academia).Horacije opisuje svoje Sabinsko imanje i

izražava posebnu ljubav za svoju skromnu vilu- jer “Veliko je umijeće života kako željeti ma-lo” i “Graditelj velikih vila uz more često uza-ludno pokušava pobjeći od briga i zašto bihonda ja poželio promijeniti svoj skromni domza bogatstvo koje je samo teret” (Horacije,Oda I., 1-4) u kojima pokazuje onodobnu uoč-ljivu razliku između vila i raskošnih maritim-nih kompleksa.

Dragocjeni su opisi Plinija Mlađeg - CaiusPlinius Caecilius Secundus (61./62.-113. g.) injegovi komentari u 10 knjiga-pisama. Visokoobrazovani Plinije Mlađi, adoptivni nećak Pli-nija Starijeg, radio je za vladavine Nerve i Tra-jana u državnom trezoru kao curator. Opisujesvoja dva posjeda, Laurentinsko imanje naplaži južno od Ostije i drugi na apeninskimbrežuljcima Tuskanije (Tuscos meos). On opi-suje dijelove svojih vila - tablinum, cubiculum,cryptoporticus, heliocaminus (vrsta solaria),paviljon, atrium, vestibulum.

Posebna Plinijeva ljubav bila je diaeta - imaoje 14 diaetae u svoje dvije vile. Diaeta je imalaposebnu zonu za spavanje, jelo, odmor i medita-ciju i bila je različitih oblika, opreme i položaja -od jednoprostorne do razvedenog objekta smnogo prostorija. Male je i veličanstvene kon-strukcije, s lijepim pogledima, namijenjena zaodmor. Posebni dijelovi vila bili su: gestatio, pul-vinus, areola, xystus, stibadium i hypodromus.

Najsažetiji opis namjene vila dao je upra-vo Plinije Mlađi napisavši: “Vila je jednostav-no kuća na selu, u prirodi namijenjena povre-

menom boravku vlasnika. Ima četiri namjene:Sl. 12. Vila u Mulinama na otoku Ugljanu (Suić, 1976.)Fig. 12 Villa in Muline on the island of Ugljan

124


1. Vidjeti i biti viđen - s pročelja vile uz more ili na bre-žuljku pružaju se daleki pogledi i široke vizure, stoga vilatreba imati portikate i tornjeve. Vila mora imati i prilaze skojih posjetitelji imaju pogled na reprezentativne dijelovearhitekture. Maritimne vile bile su tako koncipirane da pru-žaju poseban dojam posjetitelju koji dolazi s mora.

2. Sobe za disanje - definiraju vilu kao prostor za men-talno i fizičko zdravlje. Vile su opskrbljene dvoranama iprostorima za vježbanje, kupanje, meditaciju, pa čak iprostorima zatvorenim staklom i grijanih hipokaustom.

3. Otvorenost i pokretnost - visoka osvijetljenost i slo-bodna cirkulacija zraka, svjetla i prolaza ljudi, ukratkomnoštvo otvorenih i zatvorenih prostora slobodnih zadnevna zanimanja (otium) - obilježja su tih vila.

4. Kuću i vrt čine zatvoreni i otvoreni prostori koji seisprepliću i posebni su rimski dijalog arhitekture i prirode(BERGMAN, 1995., 416.).

Idealne rekonstrukcije rimskih vila, od kojih je u pos-ljednje vrijeme mnogo objavljeno, pokušavaju temeljem re-zultata arheoloških istraživanja, primjenom Vitruvijevihpravila gradnje (Vitruvije “De Architectura libri decem”) iproučavanja tekstova rimskih pisaca, te izučavanjem rim-skoga zidnog slikarstva, posebno četvrtoga Pompejanskogstila - dočarati izgled pojedinih vila (sl. 18.). Iz tih rekon-strukcija vidljivo je da su villae rusticae prilično standardizi-rane u izgledu i sadržaju, dok luksuzne vile često pokazujumnoštvo nekonvencionalnih detalja u izgledu i međusobnose razlikuju, pokušavajući vjerojatno zadiviti posebnimefektima i sklopovima (sl. 19.). Sadržaji luksuznih vila ipaksu prilično standardizirani. Poseban izbor maštovitih deta-lja (pojedinačnih objekata, sklopova i kompozicija) nalazi-mo na području vrtova vila (unutarnjih i vanjskih).

Kako je izgledao život u luksuznoj vili, možemo shvatitiiz Propercijevih stihova s opisom Mecenine gozbe: “Kuća svrtovima, rijetko bilje, vino od metimna i kristalne čaše, eg-zotični flautisti, ruke koje pljeskaju u ritmu muzike, Filidakoja pleše, tiha noć rasvijetljena treptavim svjetlom, mnoš-

tvo koje pobuđeno iz zanosa iznenada strepi od buke kojaslijedi dolaskom Cinzije blage” (CIMA, LA ROCA, 1986., 3.).

Veličanstven je broj od 257 lokaliteta na kojima su ubi-cirane ili istražene rimske villae i villulae na području Istrei Dalmacije. Njihova gustoća i broj ukazuje na važnost pod-ručja, pa se tako, npr. u južnom dijelu Istre uz antičku Pulunalazi iznimni broj luksuznih vila (Brijuni, Valbandon, Bar-bariga, Vižula), područje koje možemo usporediti s Napulj-skim zaljevom (antičke Stabiae, Baiae, Sorrentum, Capri)

Sl. 13. Vila na Murteru (Faber, 1988.) Fig. 13 Villa on Murter

Sl. 14. Ostaci termalnog postrojenja i gradske vile u Rideru -Danilo kod Šibenika (Rendić Miočević, 1990.)

Fig 14 Rewaines of the bath and villa urbana in Rider - Danilonear Šibenik

125


(sl. 11.). Sličnu povećanu gustoću reprezentativnih vila na-lazimo uz Salonu, Naronu, Epidaur. Podaci potvrđujuWhittakerovu teoriju da su ruralni moćnici bili ujedno iurbana elita, vezana uz antičke gradove. Također je većakoncentracija vila uz magistralne ceste i važne plovidbenepravce, te na plodnim kraškim poljima. Na području Istreviše je istraženih vila na kojima su definirani i tlocrti vile,dok je u Dalmaciji mnogo ubiciranih lokaliteta, ali znatanbroj je bez provedenih sustavnih arheoloških istraživanja(tako da tlocrti lokaliteta nisu ni približno iscrtani). Nekevile na području Dalmacije dobro su istražene i prezenti-rane, kao npr. vila u uvali Stari Trogir, Bijaći u kaštelan-skom polju, gradske vila na području Salone i u Starigra-

Sl. 15. Luksuzna vila u uvali Stari Trogir (Kirigin, Marin, 1989., prema Jeliću)

Fig. 15 Luxury villa in the bay of Stari Trogir

du na Hvaru, Lovrečina i Povlje na Braču, Lumbarda naKorčuli, Polače na Mljetu, te vila na poluotoku Sustjepa-nu kod Cavtata. Na mnogim lokalitetima nisu razdvojeneranocarske i kasnoantičke faze (iznimku čine vila u Bar-barigi, Valbandon, uvala Verige Brijuni, vila u Mulinama,Ivinj kod Šibenika, Polače na Mljetu i još neka mjesta). Bu-dući istraživači imaju veliki posao, a broj lokaliteta nije nipribližno konačan. I u okviru ovog rada nisu navedeni svipoznati lokaliteti, što će se djelomično ispraviti u sljedećemprilogu pod istim naslovom (br. II) u kojem će biti iznesenrazvoj rimskih vila i tipologija, te promjene na vilama dokasne antike i ranoga srednjeg vijeka.

126


Sl. 16. Ranocarska vila i kasnoantička palača u Polačama na otoku Mljetu (Fisković, 1999.)

Fig. 16 Early Empire villa and late antique palace in Polače on theisland of Mljet

Sl. 17. Vila na poluotoku Sustjepanu kod Cavtata (Zaninović, 1988.)

Fig. 17 Villa on the peninsula of Sustjepan near Cavtat

127


Sl. 1

8. I

deal

na r

ekon

stru

kcija

vile

u C

hedw

orth

u -

Glo

uces

ter-

shir

e, E

ngle

ska

(Boe

thiu

s, W

ard

Par

kins

, 197

0.)

Fig.

18.

Rec

onst

ruct

ion

of a

vill

a in

Che

dwor

th, G

louc

este

rshi

re,

Eng

land

(Boe

thiu

s, W

ard

Park

ins 1

970)

128


Sl. 19. Idealna rekonstrukcija vile u uvali Verige, Brijuni(Begović Dvoržak, 1994.)

Fig. 19 Reconstruction of a villa in the Verige Bay, Brijuni(Begović, Dvoržak 1994)

129


LITERATURALITERATURALITERATURALITERATURALITERATURA

ARTHUR, A., 1997., The villa at San Giovanni in Lucania, JAR 10,Ann Arbor, 598.-611.

ASHBY, T., 1970., The Roman Campagna in Classical Times, Tonbridge

BEGOVIĆ DVORŽAK, V., 1995., Rezidencijalni kompleks u uvali Veri-ge na Brijunima: primjer ekstrovertirane maritimne vile har-monično uklopljene u krajolik, HistriaAntiq 1, Pula, 47.-53.

BEGOVIĆ, V., SCHRUNK, I., 1999.-2000., Villae rusticae na Brijunskomotočju, OpuscA 23-24, Zagreb, 425.-439.

BERGMAN, B., 1995., Vizualizing Pliny’s Villas, JAR 8/1995, Ann Ar-bor, 406.-420.

BEZECZKY, T., 1998., The Laecanius amphora stamps and the villasof Brijuni, Wien

BOETIUS, A., WARD PARKINS, J. B., 1970., Roman and Etruscan Ar-chitecture, Suffolk

BOLONIĆ, M., ŽIC, I., 1977., Otok Krk kroz vjekove, Zagreb

CIMA, M., LA ROCA, E., 1986., Le tranquile dimore degli Dei: La Resi-denza imperiale degli Horti Lamiani, Venezia

ČAČE, S., JURIĆ, R., 1975., Bilješke o arheološkim spomenicima u oko-lici Metkovića, Diadora 8, Zadar, 149.-164.

ČUS RUKONIĆ, J., 1982., Arheološka topografija otoka Cresa i Loši-nja, IzdanjaHAD, Zagreb, 9.-17.

DE FRANCESCHINI, M., 1999., Le ville romane della X Regio (Venetiaet Histria), Roma

DŽIN, K., 1995., Spomenički nalazi i projekt eko-arheološkog parkaVižula kod Medulina, HistriaAntiq 1, Pula, 73.-78.

FABER, A., 1998., Rimsko naselje u Murteru, IzdanjaHAD 19, Zag-reb, 97.-108.

FADIĆ, I., 1986., Diklo kod Zadra, villa rustica, ArhPregl 26, Ljublja-na, 90.-91.

FADIĆ, I., 1987., Dračevac kod Zadra, villa rustica, ArhPregl 28, Ljub-ljana, 100.

FISKOVIĆ, C. 1976., Pelješac u protopovijesti i antici, Pelješki zbornik,Potomje - Dubrovnik - Korčula, 15.-80.

FISKOVIĆ, I., 1996./1997., Jesu li Polače na Mljetu bile sijelo vladaraDalmacije, PrilInstArheolZagrebu 13/14, Zagreb, 61.-82.

FISKOVIĆ, I., 2001., Prilozi arheološkoj topografiji Pelješkog kanalaIzdanjaHAD 20, Zagreb, 51.-74.

GLUŠĆEVIĆ, S., 1985., Zaštitno arheološko istraživanje na lokalitetuVeleševo kod Benkovca, ObavijestiHAD 1, Zagreb, 21.-23.

GNIRS, A., 1901., Uberreste romische Ansiedlungen in der Gegendzwischen Pola und Rovigno, MZK 27, Wien, 128.-130.

GNIRS, A., 1911., Baudenkmale aus der Zeit ostromischen Herrschaftauf der Insel Brioni Grande, Jahrbuch fur Altertumskunde, Wien

GNIRS, A., 1915., Forschungen uber antiken Villenbau in Sudistrien,JÖAIBeibl 18, Wien, 99.-164.

GUŠIĆ, B., FISKOVIĆ, C., 1980., Otok Mljet, Goveđari

ILAKOVAC, B., 1971., Vranska regija u rimsko doba, RadCenJAZUZa-dar 18/1971., Zadar

JARUGA, B., 1980., Srednjovjekovni kameni spomenici na područjuBiograda, Diadora 9/1980., Zadar, 445.-491.

JELIĆ RADONIĆ, J., 1996., Rimska villa urbana u Starom Gradu naHvaru, ARadRasp 12, Zagreb, 149.-161.

JELIĆ RADONIĆ, J., 2001., Rimsko naselje u Ublima na Lastovu,IzdanjaHAD 20, Zagreb, 197.-220.

JURIŠIĆ, M., ORLIĆ, M., 1987., Brijuni, uvala Verige, antička Luka,ArhPregl, Ljubljana, 97.-99.

JURKIĆ GIRARDI, V., 1981., Građevinski kontinuitet rimskih gospo-darskih vila, HistriaHisto 4/2, Pula,70.-105.

KIRIGIN, B., MARIN, E., 1989., Arheološki vodič po srednjoj Dalmaci-ji, Split

KRNČEVIĆ, Ž., 1995., Historijat arheoloških istraživanja na šibenskom pod-ručju, Stoljeće arheologije na šibenskom području, Šibenik, 9.-56.

KUNLIFFE, B., 1978., Rome and Empire, Maidenhead, England

LAFON, X., 2001., Villa maritima, Rome

MATIJAŠIĆ, R., 1998., Gospodarstvo antičke Istre, Pula

MEDINI, J., 1970., Makarsko primorje u antici, MakarZbor I, Makarska

MLAKAR, Š., 1976., Fortifikacijska arhitektura na otoku Brioni “Bi-zantski kastrum”, Histriaarch 6-7, Pula

MC KAY, A., G., 1975., Houses, Villas and Palaces in the Roman World,Hudson

NEDVED, B., 1989., Felix Arba, IzdanjaHAD 13, Krk - Zagreb, 29.-44.

OREB, F., 1990., Prethistorijsko, antičko i starokršćansko razdoblje naotoku Šolti, Otok Šolta, Zagreb, 47.-67.

OREB, F., 1999.-2000., Rimska vila u Strožancu nedaleko Splita,OpuscA 23-24, Zagreb, 441.-449.

PURCELL, N., 1995., The roman villa and the landscape of production,Urban Society in Roman Italy, New York, 151.-179.

RADIĆ, F., 2001., Topografija otoka Korčule, IzdanjaHAD 20, Zag-reb, 25.-50.

RENDIĆ MIOČEVIĆ, D., 1990., Il municipium Riditarum (Rider) inDalmazia Nelle recenti ricerche, Archeologico Epigrafiche, Pa-dova, 471.-485.

ROFFIA, F., E., 1997., Ville Romane sul lago di Garda, Brescia

SCHRUNK, I., BEGOVIĆ, V., 2000., Roman estates on the island ofBrioni, Istria, JAR 13/2000, Ann Arbor, 253.-276.

SOREN, D., AYLWARD, W., 1994., Dazzling Spaces, Archaeology 47,july-august, New York, 24.-28.

STARAC, A., 1994., Carski posjedi u Histriji, OpuscA 18, Zagreb, 133.-145.

SUIĆ, M., 1953., Pag, Zadar

SUIĆ, M., 1976., Antički grad na istočnom Jadranu, Zagreb

SUIĆ, M., 1987., Cissa Pullaria - Baphium Cissense - Episcopus Ces-sensis, ARadRasp 10, Zagreb, 185.-215.

ŠKEGRO, A., 1999., Gospodarstvo rimske provincije Dalmacije, Zagreb

ŠONJE, A., 1981.-1982., L’ ubicazione della sede del vescovo di Cessa,Attiemem XI, Rovigno

TASSAUX, F., 1982., Laecanii, Recerches sur une famille senatorialed’ Istrie, Antiquite 94, 227.-269.

TASSAUX, F., 1983.-1984., L’implantation territoriale des grandes Fa-milles d’Istrie sous le Haut Empire romain, AttiCMTrieste 13/2,Trieste, 193.-229.

TASSAUX, F., 1998., Apports recents de l’epigraphie a l’histoire eco-nomique et sociale de Brioni, Epigrafia romana in area Adria-tica, Macerata, 77.-99.

UJČIĆ, Ž., PERCAN, A., 1995., Crkva Majke božje od Kuj u Ližnjanu iprijedlog uređenja, HistriaAntiq 1, Pula, 79.-85.

VERZAR BASS, M., 1986., Le transformazioni agrarie tra Adriaticonordorientale e Norico, Societa Romana e impero tardoantico,Roma, 647.-883.

WHITTAKER, C., R., 1990., The consumer city revisited: the vicus andthe city, JAR 3, Ann Arbor, 110.-118.

ZANINOVIĆ, M., 1980., Antička naselja ispod Velebita, SenjZbor VIII,Senj, 187.-196.

ZANINOVIĆ, M., 1988., Villae rusticae na području Epidaura,IzdanjaHAD 13, Zagreb, 89.-100.

ZANINOVIĆ, M., 1990., Sol u antici naše obale, ZborABH, Sarajevo,255.-264.

ZANINOVIĆ, M., 1995., Villae rusticae u pejzažu otoka i obale antičkeDalmacije, HistriaAntiq 1, Pula, 86.-96.

ZANINOVIĆ, M., 1997., Grčka podjela zemljišta na otoku Visu, OpuscA21, Zagreb, 77.-84.

ZORIĆ, M., 1999., Ivinj, ranokršćanska bazilika s krstionicom,ObavijestiHAD 31, Zagreb, 103.-108.

130


SummarySummarySummarySummarySummary

Roman Villas of Istria and Dalmatia IRoman Villas of Istria and Dalmatia IRoman Villas of Istria and Dalmatia IRoman Villas of Istria and Dalmatia IRoman Villas of Istria and Dalmatia I

Roman villas of the 1st century combine old Italic ar-chitectural tradition, the elegance and luxury of Hellenis-tic architecture and the imposing Egyptian style.

They are generally built on well-chosen locations andfully match the landscape, which defines their outlines aswell as their height articulation. They were built in favor-able natural bays or on gently inclined slopes with an openview of the surrounding area. They are characterized bygood communications with the closest urban centers,safely built harbors and a position along important roadsor sailing routes.

In the territory of Dalmatia and Istria many sites ofvillas and villulae (Jerolimo, 4th century) have been iden-tified, but only a small number of localities have been re-searched. Significant villas, either investigated or partlyinvestigated, are found in Histriae: Loron, Červar, Poratand Sorna near Poreč; in Barbariga and Fažana, luxuryvillas on the Brijuni Islands; in Valbandon, Banjole andVižula (Medulin) near Pula; in Roman Dalmatia; inMuline on the island of Ugljan; along the coast beneaththe mountain of Velebit; on the islands of Krk, Cres,Unije, Pag, Rab and Murter; in Biograd and Benkovci ar-eas; in Orlić near Knin; in Pridraga, Puntamika and Kašićnear Zadar; a large luxury villa with a specific ground planfrom the second half of the 1st century in the bay of StariTrogir and in Bijaći (Sicula) near Salona. An urban villaclose to Porta Cesare in Salona is famous under the namethe Province Governor’s Palace.

Numerous villa ruins are found on the island of Šolta(Rogač-Banje, Nečujam etc.), Brač (particularly impor-tant Povlja, Lovrečina, Bol), Hvar (particularly in HvarskoPolje between Starigrad and Jelsa).

Many villas were located along the Makarska coastline.A villa suburbana in Erešove bare near Narona on thePelješac Peninsula (particularly important Žuljana andOrebić), the Korčula Island (a particularly important largeluxury villa with opus reticulatum in Lumbarda).

Villas were investigated on the islands of Koločep,Lopud and Šipan. Two luxury Roman villas are situatednear Epidaur (in the Tiha Bay and on the Sustjepan Pen-insula), as well as a larger number of villas in the surround-ings of Slano and Ston.

The number of 233 sites at which villas or villulae wereidentified or investigated in the area of Istria andDalmatia is rather impressive.

Their density and number point to the significance ofthe area in which they are situated. Thus in the southernpart of Istria near antique Pula there is an extraordinarylarge number of luxury villas (Barbariga, Brijuni,Valbandon, Vižula), representing an area which can becompared to the bay of Naples (antique Stabiae, Baiae,Sorrentum, Capri).

A similarly larger density of representative villas isfound in the vicinity of large urban centers – Salona,Narona and Epidaur. The data confirm Whittaker’stheory that members of the rural power structure were atthe same time urban elite. Also, there is a larger concen-tration of villas along important roads and sailing routes.

rimske vile istre i dalmacije

Documents