vodoopskrbni sustav istre - coprogram
TRANSCRIPT
1
Vodoopskrbni sustav Istre
_______________________________________________________________ Copyright © 2011, Coprogram d.o.o, Zagreb
Zagreb, 2000
2
Sažetak - Uvod
Istra je specifičan prostor poluotoka povezan s matičnom zemljom tunelom kroz Učku, koja je bila prirodna prepreka za
njezinu potpunu integraciju u prometnu, komunalnu i gospodarsku strukturu Republike Hrvatske (RH). I danas je Istra sa
RH povezana samo tim tunelom i uskim prolazom priobalnom cestom prema Opatiji. Sve je to razlog ograničenih
mogućnosti interkonekcije i integracije Istarskih s bilo kojim susjednim sustavima vodoopskrbe, a time i razlog nužno
povećane skrbi za vlastita izvorišta vode.
Prema dosadašnjim hidrološkim analizama, studijama i bilancama, ukupno raspoložive količine vode, u ukupnom prostoru
Istarskog poluotoka, dugoročno su dostatne za ispunjavanje ukupnih vodoopskrbnih zahtjeva u tome prostoru. To meĎutim
vrijedi samo na razini ukupnog prostora, ukupnih količina vode i potencijalnih ukupnih vodoopskrbnih zahtjeva. Gledano
po pojedinačnim područjima opskrbe, pojedinačnim izvorištima i pojedinačnim potrošačima, to niti približno nije tako.
Problem je naime u tome što prostorno-vremenska raspodjela potencijalnih kapaciteta izvorišta vode niti približno nije
sukladna prostorno-vremenskoj raspodjeli potencijalnih vodoopskrbnih zahtjeva. Glavnina izvorišta rasporeĎena je u
unutrašnjosti poluotoka, a glavnina potrošača u njegovu priobalju. Problem je još veći zbog toga što se izrazito najveći
vodoopskrbni zahtjevi javljaju u sezonskim ljetnim mjesecima i što su upravo tada izdašnosti izvorišta vode izrazito
najmanje. Sve to uvjerljivo upućuje na nužnost transformacije Istarskih vodovoda u takav integralni sustav koji će moći
prihvatiti vode svih izvorišta, prema potrebi ih akumulirati i transformirati njihovu vremensku raspodjelu, te ih
transportirati i distribuirati u svim smjerovima i svim područjima opskrbe, prema aktualnim vodoopskrbnim zahtjevima u
tome prostoru.
Topografija terena i koncentracija potrošača takoĎer su specifični. Veći središnji prostor Istre, izrazito je brdski i gotovo
nenaseljen. Velika većina potrošača koncentrirana je duž nizinskog, zapadnog i istočnog obalnog pojasa. Zašto su najveći
transportni kapaciteti (sustava Butoniga) voĎeni upravo tim središnjim prostorom, s najvećim visinama terena i najmanjom
gustoćom potrošača, danas nitko ne može suvislo objasniti. No, činjenica je da su zbog toga ti kapaciteti samo djelomično
iskorišteni i to uz nesrazmjerno veliku potrošnju-rasipanje energije (dizanje vode na visinu od preko 300.00 m.n.m, a onda
uništavanje tako angažirane energije i spuštanje te vode u priobalje 0.00 m.n.m). Činjenica je meĎutim da je investicija u
taj sustav bila toliko velika da se sva racionalna rješenja vodoopskrbe u Istri moraju temeljiti na maksimiziranju njegova
korištenja, bez obzira na takvu potrošnju energije i tako visoke pogonske troškove (jednostavno, to je cijena tradicionalnih
metoda projektiranja vodovoda).
Autori Coprograma d.o.o postavili su takav koncept integralnog hijerarhijski ustrojenog sustava vodoopskrbe u tome
prostoru. Ključna komponenta toga sustava je njegova temeljna višesmjerna kontrolno-regulacijska konstrukcija. U njoj su
koncentrirani svi transportni kapaciteti i svi elementi i sklopovi kontrole i regulacije pogona vodoopskrbe u cijelome
prostoru. Njegova je funkcija povezivanje svih izvorišta i svih potrošača vode, te kontrola i osiguranje protoka i opskrbnog
tlaka, svim potrošačima, u cijelome prostoru. Ključna karakteristika te temeljne konstrukcije je i najkraće povezivanje
neiskorištenih kapaciteta sustava Butoniga, s priobalnim područjima najvećih koncentracija potrošača.
Ne treba dvojiti, uz takve specifičnosti prostora, takav integralni koncept zapravo je jedina preostala mogućnost njegove
buduće pouzdane vodoopskrbe. Čak i u slučaju eventualne buduće konekcije s nekim susjednim vodovodom ili izvorištem
vode. Uspješnost rješavanja već sada izrazitih problema vodoopskrbe u ovome prostoru izrazito će ovisiti upravo o
dinamici i uspješnosti realizacije ovoga koncepta. U nastavku je taj koncept i nešto detaljnije opisan, iako se ne očekuje
njegovo brzo prihvaćanje. Naša je inžinjerska praksa još uvjek sklonija „jednostavnijim” tradicionalnim rješenjima, čak i
onda kada je na takav način problem zapravo nerješiv. Očekuje se ipak da ta „pojednostavljenja” neće biti takva da će sve
probleme još više komplicirati ili još više ograničiti mogućnosti kasnijeg ponovnog prilagoĎavanja (tradicionalno rješenje
sustava Butoniga, više je nego već dovoljno ograničenje).
3
SADAŠNJI VODOVODI ISTRE
U prostoru Istre danas ima više samostalnih i međusobno gotovo potpuno nezavisnih vodovoda : Vodovod Sv.
Ivan-Sv. Stjepan, Vodovod Gradole, Vodovod Butoniga, Vodovod Rakonek-Pula, Vodovod Fonte-Gaj Labin.
Svaki od tih vodovoda temeljen je na svome vlastitom izvorištu/izvorištima vode, te ima svoj vlastiti
transportno-distribucijski sustav i svoje vlastito područje opskrbe/potrošnje.
Postupnim širenjem tih pojedinačnih vodovoda, pokriven je danas gotovo cijeli Istarski prostor.
Slika 1.
Sadašnji vodovodi u
Istarskom prostoru
4
SADAŠNJI I POTENCIJALNI PROBLEMI U VODOOPSKRBI ISTRE
To ipak ne znači da su time rješeni i svi problemi vodoopskrbe u tome prostoru. Naprotiv, problema je još
mnogo i bit će nužni još znatni napori u njihovu pravodobnom rješavanju.
Primjerice :
Pojedinačni Istarski vodovodi, već se fizički dotiču i čak međusobno preklapaju, ali ne i među-
sobno povezuju–jer za tako nešto nisu niti planirani, pa su im režimi pogona međusobno
različiti, često čak i međusobno potpuno suprotstavljeni
Kapaciteti pojedinačnih vodovoda (njihovih izvorišta i/ili njihovih transportnih sustava)
danas su već gotovo iscrpljeni (primjerice, u vodovodu Gradole), ali se zbog njihove
nepovezanosti s drugim vodovodima, oni ne mogu pomoći kapacitetima tih drugih
vodovoda (primjerice, vodovoda Butoniga), iako će ti kapaciteti još dugo i trajno biti
neiskorišteni.
To je razlog zbog kojega se, čak i uz obilje vode u nekim prostorima i vodovodima Istre,
u drugim njezinim prostorima i vodovodima mogu očekivati čak i izrazite nestašice.
Sustav Sv. Ivan - Sv. Stjepan
Sustav Gradole
Sustav Butoniga
Sustav Bulaž - Gradole
Sustav Rakonek
Sustav Fonte Gaj
17
16
89
15
7 6
10
13 1214
5
11
58
3
43
1
36
47
52
4
2 59
3544
37
45
46
181920
27
2823
22
21
38
26
29
25 24
32
40
42
41
3957
56
53 55
54
483031
33
50
51
34
49
Slika 2.
Distribucijska podruĉja sadašnjih
pojedinaĉnih Istarskih vodovoda
5
STVARNA ZNAĈENJA DUGOROĈNIH PROGNOZA BUDUĆE POTROŠNJE I IZVORIŠTA VODE
Kao i sve dugoročne prognoze, dugoročne su prognoze u vodoopskrbi također sasvim nepouzdane i također
samo obične subjektivne procjene. Objektivno i pouzdanije, zapravo je nemoguće pogoditi koliki i kakav će biti
budući društveno-gospodarski razvoj, kolike i kakve će biti buduće potrebe čovjeka za vodom, pa čak i to kolike
i kakve će biti buduće izdašnosti pojedinačnih izvorišta te vode za vodoopskrbu.
Nije međutim jasno zbog čega toliki interes samo za takve dugoročne procjene. Poglavito zbog toga što se
dimenzije sustava i njegovih objekata nebi niti smjele određivati izravno iz takvih dugoročnih procjena. Značilo
bi to da sustav samo dugoročno treba biti racionalan, te da tijekom cijeloga trajanja toga dugoročnog razvoja,
može biti neracionalan.
Naprotiv, sustav mora uvijek biti racionalan, tijekom cijeloga trajanja njegova dugoročnog razvoja (a ne samo
na kraju takva razdoblja). Razumljiv je zbog toga interes za sva potencijalna opterećenja/potrošnje vode i sve
potencijalne izdašnosti njezinih izvorišta, tijekom cijeloga toga dugoročnog razdoblja. Sustav mora biti
projektiran, dimenzioniran i upravljan, tako da njegovi učinci budu racionalni pri svim potencijalnim
kombinacijama različitih opterećenja/potrošnji vode i izdašnosti njezinih izvorišta, unutar cijelih raspona
njihovih potencijalnih budućih promjena.
t
mjeseci12
max
min
Q
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11
Raspon sezonsko-mjesečnih promjena stanja-kapaciteta izvorišta vode
Raspon dnevno-satnih promjena stanja-kapaciteta izvorišta vode
tsati24
max
min
Q
0 2 4 6 8 10 12 14 16 18 20 221 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23
probnocrpljenje
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24
2030. god.
2001. god. sati
Q(l/s)
Q(max.sat,2001.g.)
Q(sred.sat,2001.g.)
Q(min.sat,2030.g.)
Q(min.sat,2001.g.)
Q(sred.sat,2030.g.)
Q(max.sat,2030.g.)
Raspon dnevno-satnih promjena potrošnje vode
2030. god.
2001. god.
Slika 4.
Rasponi potencijalnih promjena budućih
stanja-kapaciteta izvorišta vode
Slika 3.
Rasponi potencijalnih promjena buduće
potrošnje vode
t
godina30
max
sred
min
Q Raspon višegodišnjih promjena stanja-kapaciteta izvorišta vode
30
max
min
t
godina
Q
Raspon višegodišnjih promjena potrošnje vode
Raspon sezonsko-mjesečnih promjena potrošnje vode
Q(l/s)
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
2030. god.
2001. god. mjeseci
2030. god. 2001. god.
Q(max.dan,2030.g.)
Q(max.dan,2001.g.)
Q(sred.dan,2030.g.)
Q(sred.dan,2001.g.)Q(min.dan,2030.g.)
Q(min.dan,2001.g.)
6
MOGUĆNOSTI RJEŠAVANJA ISTARSKIH VODOOPSKRBNIH PROBLEMA
Iz svega se može zaključiti da najšire mogućnosti u rješavanju Istarskih vodoopskrbnih problema leže u
postupnom integriranju njezinih pojedinačnih vodovoda, te uključivanju i povezivanju svih njihovih
kapaciteta, svih potrošača i svih izvorišta vode, u jednu cjelovitu temeljnu vodovodnu konstrukciju, preko
cijeline Istarskog prostora.
Uz uključivanje svih već postojećih objekata, dimenzioniranje interpoliranih novih objekata i nove cijelovite
temeljne vodovodne konstrukcije, mora se temeljiti na načelu da ukupni kapaciteti vodovodnih objekata i
sustava ne zavise samo o njihovim dimenzijama, nego i o energiji angažiranoj u njihovu pogonu. Na taj se
način dimenzije objekata mogu određivati iz nekih manjih, učestalijih i vjerojatnijih opterećenja/potrošnji, dok
se ona veća, manje učestala i manje vjerojatna, ekstremna i dugoročna opterećenja mogu i trebaju preuzimati
povećavanjem energije angažirane u njihovu pogonu.
Slika 5.
Planirana temeljna konstrukcija
vodovoda u Istarskom prostoru
7
ZNAĈENJE TEMELJNE VODOVODNE KONSTRUKCIJE U ISTARSKOM PROSTORU
Tako koncipiranom višefunkcijskom temeljnom vodovodnom konstrukcijom, postižu se višestruki učinci:
Maksimizira se korištenje već postojećih kapaciteta i minimizira se izgradnja novih, te svodi
na interpoliranje samo onih objekata koji su nužni zbog zatvaranja pogonske cijeline sustava
i iskorištenja već izgrađenih objekata
Otvaraju se mogućnosti prihvaćanja voda svakoga i svih izvorišta, te njezina višesmjernog
transportiranja i distribuiranja u svim smjerovima, do svakoga i do svih potrošača u Istar-
skom prostoru
Otvaraju se mogućnosti najrazličitijih načina funkcioniranja vodoopskrbe, za najrazličitije
uvjete na izvorištima, te najrazličitije prostorne i vremenske raspodjele vodoopskrbnih
zahtjeva
Višestruko se povećava sigurnost vodoopskrbe svih potrošača i cijeline Istarskog prostora,
u svim potencijalnim uvjetima njezina pogona
Slika 6.
Postojeće i planirane nove
komponente temeljne vodovodne
konstrukcije u Istarskom prostoru
6
5 4
2
3
1
7
8
9
14
15
16
10
11
26
27
25122423
22
28 13 29 21 20
19
17
18
Postojeće
Planirano
8
PRIORITETI U DALJNJEM PROJEKTIRANJU I RAZVOJU ISTARSKOG SUSTAVA VODOOPSKRBE
Uključivanjem i puštanjem u normalni pogon sustava Butoniga (odnosno, dijela njegovih ukupnih
kapaciteta), njegovim kontroliranim povezivanjem sa sustavom Gradole, te rekonstrukcijama dotrajalih
cijevnih dionica toga sustava (posebice na potezu od Rovinja do Pule), uz relativno najmanja investicijska
ulaganja, dobit će se relativno najveći učinci u vodoopskrbi glavnine potrošača u Istarskom prostoru. Kada
je riječ o cijelini Istarske vodoopskrbe, nedvojbeno je to prioritet njezina razvoja, poglavito zbog sve
izrazitijih kritičnih situacija u vodovodu Gradole (posebice u sezonskim sušnim razdobljima, u kojima se
izdašnost izvorišta Gradole pokazuje sve manjom, a zahtjevi potrošača u turističkom priobalnom pojasu, sve
većim).
Prioritetne faze daljnjeg razvitka ovoga projekta mogu se opisati s nekoliko tematskih cijelina:
Izrada detaljnih strukturno-funkcijskih shema svih postojećih regionalnih vodovoda i svih
njihovih objekata (do sada su takve sheme izrađene samo za vodovod Gradole)
Razvitak modela nominalnih karakteristika svakoga postojećeg regionalnog vodovoda, ispitivanje
njegove osjetljivosti, te identifikacija ključnih i reprezentativnih lokacija za ugradnju
fiksnih i povremenih mjernih mjesta telemetrije njihovih pogonskih učinaka (tlaka, protaka, razina)
Izrada idejnih rješenja informacijskog sustava vodoopskrbe (telemetrija, AMR-automatsko daljinsko
očitavanje brojila, daljinsko detektiranje gubitaka vode i energije) te njegova postupnog razvitka,
od barem privremenih rješenja za svaki od pojedinačnih vodovoda, do integralnog rješenja za cijelinu
Istarskog sustava vodoopskrbe
Kalibracija modela pojedinačnih postojećih vodovoda – Verifikacija (ili korekcija) njihovih
strukturno-funkcijskih shema i identifikacija njihovih stvarnih karakteristika
Izrada programa upravljanja pojedinačnim postojećim vodovodima, u svim karakterističnim
uvjetima njihova pogona
Daljnji razvitak integralnog modela cijeline Istarskog vodoopskrbnog sustava i njegovih
opterećenja (tj. modela za kratkoročno prognoziranje vodoopskrbnih zahtjeva – potrošnje
vode)
Daljni razvitak integralnog modela i informacijskog sustava za praćenje, kontrolu i upravljanje
kakvoćom vode u distribucijskom sustavu
9
Back to list of documents
_________________________________________________________________________________________________________ Copyright © 2011, Coprogram d.o.o, Zagreb
Vezano:
CRO: Kontrolno-regulacijski objekti u distribucijskom sustavu vodoopskrbe
Coprogram d.o.o. Zagreb, Hrvatska
Modeliranje konstrukcije i upravljanja distribucijskim sustavom vodoopskrbe
Coprogram d.o.o, Zagreb, Hrvatska
Prostorni vodoopskrbni planovi u Republici Hrvatskoj
Coprogram d.o.o, Zagreb, Hrvatska
VOH – Vodoopskrbna osnova Republike Hrvatske
Coprogram d.o.o, Zagreb, Hrvatska