e

k e

Broj 12. Godina l.

Bijeda ae ne ra"ja ~~ zlobe kapitalista, ve~ rl(jnvlm aocljalnlm 111 · ~temom , prlvatolm vlasn16tvom; ato~a ml ne propovijedamo mr· .i.nju prama oaobama, lli klnsl bo~atah, ve~ napro~to za"ovaramD prljeku potrebu jedne socljnlne reforme, ko­J• bl u temelj ljud­ske zojcdnlce poeta­vila zndružno vlaanl­ttvo.

r:. r•r.w1pollnl .

GLASILO SOCIJALNO-DEMOKRATSKE STRANKE U DALMACIJI. Izlazi svakog l. l 3. n utorka u mjesec

Pojedini broj 10 filira.- Pretplata Iznaša na godinu K 3·20; na pol .godine K t·60. Za inozemstvo na cijelu godinu K 6·40; na pol godine K 3·20. Pretplata se plaća

unaprijed. Pisma i novci šalju se na druga F. Pazinovića u Splj~O. - Vlasnik, nakladnik i odgovorni urednik Ivan Angelicchio. - Administracija i urednlltvo: Savez medju radnicima, 208. Pučka Tiskara - D.r V. lljadlca l drugovi .

.

Nasilno Balkanski poluotok se pretvorio u veliki

vojni logor. Svo vrvi naoružnnjom; bojni se usklik čnje nu ve strane· ori e junačka pje mu; srca su zaigrala od v e elja; taro i mlado hrli pocl bojnim barjacima raznih rlomo~ina; ubojita u ta topo,·a na.per ta su protiv medja neprijateljskih država; bajoneti nataknuti kao blijestajnće . e guste šume hoće da potamne unce; ljud ka krv će

proteći da se prometne krvavi boj do istre­bljenja, koji odavno nije bio.

Škole i raclione se zatvaraju, postaju puste. Rad, stvoritelj ljudskog bogatstva, prestaje. Sve "to oplemenjuje, sve ~to je ~ivot, naobrazba i rad ustupa mjesto ratu, pokolju. požegi u'ništn,ju.

'l;'u je u ' op rijeci život i ·m'rt, plodno t i uništenje, naobrazba i divljaštvo, kao da bi htjelo da dokumentiše da je rat negacija života; znanja, napretka, kulture, te da je uslov svemu tome mir, jer sam u miru može da se razvijaju ljudi, nacije i čovje­

čanstvo; da rat uništuje, · proždire ve ono što narodi i čovječanstvo stvore kroz toliko desetgodišta i vijekova.

U ovoj krvavoj prepirci stoje sa jedne stran~ Turska, a s druge ball{anske drža­vice: B ugaraka, Srbija, Ornagora i Grčka.

s. jedne strane tur.;ki vjer ki - fanatizam, koji razvija zeleni bmjak Proroka te vodi u sveti rat protiv · nevjernika i npašćeta' cio muslimanski svijet, a s druge strane na­cijonalna svijest i fanatizam razvija narodne barjake osvete i oslobodjenja; na o be strane ogorčenost i junaštvo.

Balkan je za· mnogo vremena bio kamen smutnje i nasip baruta koji će n lagum da baci Evropu i da posije mrt, teror i tugu nti sve strane. Što je svak sa strepnjom očekivao, dogadja se. Svak . e bojao rata na Balkanu i eto sad će da bukne u svoj svojoj grozoti: luvavo pozorište bićem u Makedonija, i Albanija može biti i 'rna­go1·a, i Novi Pazar, i Bugar ka, a uz to Jadransko, Jonsko, Hegejsko, Marmarsko i Crno more.

Ovaj rat je pravi zloči~eliko razbo'stvo koje se vrši nad 1judsliim rodom. Odgovorni krjvci ovog užfij)nog pokolja jes~ velesile, koje se igraju ljud kih života i ekzistencija čitavih naroda samo da si Zil,iamče plij na, roblja, poreznika, ljudskih mišica 1.a izrab­ljivati, ljudskog mesa cla ga mogu slati na bojne· klaonice ...

Z.ločin je ovo razvikane kulturne Evropf'.

riješavanja balkanskog Nije to kulturna nogo divlja i lupe'kn Ev­ropa! Nije l>i ]r) potJ·obn da s sve ovo zbije! Jlilo je dosta da . ve dr~a,· c budu manje greber.ljiv nrnuje · sebične: manje ljubomorn jedna ocl druge pa do rata nebi bilo došlo!

Ovaj rat je sudbonosan 7.R 'J'ut·sku i 1.a balkan ke državi e i rekao bih žalostna, nei1.bježi va nužda. '

Lupeški moral, n !l kome r;e o sni va dr­~avno i medjunar.:>dno pravo, - te ra:-~-ne

doskočic , obziri i rezerve ilip lomacije evo im se grdno o većujo! Diplomacija stoji ' osramoćena i nemoćna kao lupe~ koji je htio ila puno sa svojom šakom ugrabi ! Diplomacija koja je stvorila satu. quo, evo vidi da ga se ru ' i. i rravo je!

Ta. staTa bluclnica, ta prorajtovana pocl­vodnica Yiju tirana i ka apnika ljud kng roda u ime mira i reda, htjela je da tvari na Balkanu ostanu lmko jesu, i prijetila je lijevo i desno ako bi ko htjeo da taj raz­bojnićki red poruši.

Srbi, Bugari, Grci, koji su dopali robstva za vrijeme sretnih Tm kih osv~jača, trpili su svakojak muke u ropstvu: imanje i ži­vot bio je stavljen na nemilo t tur ke ol· datije i krvoločne -:arvije: Majke . e tre, 7.ene i k6erke bivale u im silovane· kuc~e

paljen , polja pusto ·ena; ziv o ti košeni stra­hovito; svakako globljeni i iz n udjivani; na­rodni i vjerski život sprijećen; kulturni napredak nemoguć; go podaraki razvoj bez ufanja - sve to su velevla ti gledale ne-hajno i klele se na . tatu quo. ·

I sve to su morali gledati i n miru nositi rbi, Bugari, 0rn '1gorci i Grci, koji

su se oslobodili od Turakog jar!Y'a! I oni sn morali da ne diraju u tu svetinju ev- J ropska diplomaciji - u status quo! I oni su -morali lllirnog . rca gledati kako im e sup~emenjaci istrij bljuju bez da im skoče

u pomoć, samo da velike velevlasti Ul\·

mog!llU dočekati zgoclan Čt1 da . i razdijele Tur ku, da joj otmu po koji komad zemlje. l\Iorali su da budu čekaoci robovanja voje braće, dok se druge velesile ZFtrate ela ih prisvoje!

I to jo i;~,glerla l o dn (;e tako biti! Austri­ja je vrebala na Novipn%ar i Albaniju a mo~da i do Soluna. Italija ljub morna na težnj<' zn svoj račun je phzila nn Albaniju. Husija krvna i naravna dušmanica Aust.t·ije pazila je i pazi cln Austriji u grlo prisin koji balkanski za logaj! Engleska ima prlja-

pitanja. vih raruna na Hegejskim otocima i da ddi u Crnom moru zatvorena slovenskoga medje­da. Ali ye te ~elje i kri~ajnći se interesi bili su uslov života Turskoj u rasulu. Tur-ka nije živjela ocl svoje snage i razloga i

u sebi nalazila svoga razloga da žive, · nego je živjela jer veliki lupeži nisu bili u stanju da se nagode, ela si je razdijele.

Dabome da se htjelo da riješi to užasno . tanje stvari ali ne na korist balkanskih državica, nego protiv njih! Velike evropsko države, koje uče u svojim sveučilištima pra­vo ljud ko, medjunarodno i narodno, htjele 1 su da provadjaj u na balkanu otimačinu na veliko, a da š njome triumfira pravo jačega a ne ljudBko pravo, a ne nacijona.lno pravo.

Uz tako užasan IJrizor stanje balkanskih naruda pod turskim jarmom, balkanske dr­zavice su bile posvadjene i razdjeljene, jer . u im vladari, okrunjene glave, radili svoje obiteljske inte.rese a ne narodne, ali dogje tursko-italijanski rat radi 'l'tipolitanije. N u­tar nji nemiri i anat·bija u Turskom se car­stvu zaoštriše, te je dotjerana na rub pro­pasti.

Sada su se združi le četiri najviše intere­sirane balkanske države da se riješi bal­kan ko pit~nje, a to su: Bugarska, Srbija, Crna gora i Grčka, te vidivši da Evropa ne­će, nemože, ili neswije da uvede mil·: recl pravo i pravicu u Makedoniju i ATbaniju, latiše e oružja da nametnu Turskoj da im dade autonomiju i eventualno da ih sasvim otrgnu od Tur Ice.

Rat će bit.i grozan, ali je bio neizbje­živ. Nuždan, ier ga je Europa mogla da zapriječi sa praYicom, ali da je dijeDla pra­VIcu slabim i bezpravnim bila bi se lišila izlike otimačine. Sada male balkanske dr­žavice oru~jem u ruci jasno daju shvatiti svima da se tu radi o njihovoj koži, o nji­hovim pravima o njihovim . uplemenicima, o njima pripadaju6im zemljama, i da hoće be1. kumova i pomagava dugih protiju, da sa 'rur kom obračunaju,

* * * Danas radnici, seljaci hrle u rat. Kada

će otaćbine bit.i velike1 slobodne, ne1.avisne, koliko 6e radnika biti sakatih, šepavih, sli­jepih, nemo6mh? ... Koliko udovica? ... Koliko sj,·ota . . . Koliko suza? . . . Koli­ko nevolj ? ...

Kada će otačbine lJiti povećane, valjda ujedinjene u jednu veliku, slobodnu, neoq-

visnu domovinu, u v liku v e 1 e ,~ 1 a t otaćlJeni (·kim guhi arna koje ramote narod sramote neubrojivi apašeji, koje svak smatra 1'P (1n1'k će ,,1't1· sve- 1· Jrompromit uJ·n narodnu čas t i nJ'eg-ov zvaničnim r.astupnicima političkog morala balkanskih naroda, .. u "' ..., k

l Č d ·1 1 · 1' nter·es. • asa~m~o~st~a~n~a;.,.· ~s1u· n~·~s ~o~."."""':!J:~:;::-~=::-:~:-:-·--jedno rob kapitala., pot, a· n o v a< , .;:: _ , ,...._ izvaran od 1 atriota, te će morati ela opet · Nesvije nici l Ko o ne osj eća čovjek0m, · f, Mi se svemu ~ome ~e čuuimo. TatcoV:a vrsf . 0 lpo ~m . b J. za voje pravice, k je '·e hiti ne mora da i drugoga. p1-ikazuje nečovjekom! b rbeje normalna poJava kod popov.a I fra­

.\ ta , kleri~ Ontneće _da no_bl'ede protiv pravica i in tere a gospode, od one e vij e nici! ,.:e~- -: :..e

go pode, koja će u svoju ruku primiti plo- ·~ , .• ~··"· - : pro vm e, om hoće da . ih neatan~_: nož, doYe ov travne j tbe ljuq kih ži "ota! otro'' kleveta, ·~unCija1 ...: otvora, krivo

· s71Jeaacanšivo - - to -je dobro, uzvišeno i Ali kot'ak za korakom: takov je zakon Političke delikvencije nužda razvoja o ·ijalne družb . oprnvd\ino na t~J!lelju_.Eii!10~ ~~

Kada e narodu neda n omerlja eno pravo fratara politikanata. n:.?rala. "... $ .t /~~ , N'aivm i nepo · to ~ei · će se pi-da mi li, da govori, da e astaje, kada mu ' ~

se krati sloboda, jeli ili nij e zločin ? Mi socijalni demokrati pošti vamo sva • tati: "IUfa li Bo "A duša JJ~e'

'<,emu dakle prolijeva voju krv narod iskrena uvjerenja bilo politi čka ili vjerska, "Kako se ne 1 1

.. danr . d · ako u domovin i nema lobod , 11 go mora t.upamo u boj protiv vih tranaka, sa našom se! Y.i.~ mora:,~ tep!.SAJ!L na aže )fi . a

"' · kritikom nikoga ne 'tedimo, ali u tim. bor- tako ra e za seas dusa naših, ~ .il .. Q.L>J:Q da na drugi način robuje? \.Jemu dakle taJ VJ.---6'''6 ........ , UBltAVU Svem00'UC(' a B a s asitel' !

b · 1 k .. ] 'č · B ll ? bama uvijek po tavljamo načelo prot1v na- "" stra oviti p amen OJl zap l e ClO a ran · r~za u bT se m1 JUtli 1 zgražali z og

jerko Dorbić.

N es vij esni ci !

' Na:-:e Jedinstvo" sve vto done e, ll do-

broj ili ;.;]oj vjeri , to treba da bud tavljene u kvarantenn , da . e razbi. tt·i oč i ti, da se ra ku~i.

Kacla je bio o. ugj en Luka Jnkić, tnj je list prvi donio preillog da se sa tanu lij ečni ci i sastave prote t protiv p ihij atara koji u u procesu protiv .Juki ća i:.dali mui­jenje da. on nije lud.

" Jedinstvo " je dakle htJelo da e orga­nizira hajka protiv zagrebačkih dnŠO.ilovaca, te da ih kolege ostalih graclova i pokrajina utj eraju u laž i da dokažu da j Juk; l- -lud!

U tome je "Jedinstvo" (poznata re olucija .7.n grebaćkih Jjeknra djelomično i nspjelo.

Ita~n'5 : · črj1 je · in tere ta zahtjewto ~ Je .li nar-odni interes bio da Jukit: bude ! kazan ludim?

Ne! Hrvatska. u ime vojih prava, u ime svo­

jih rivendika cija, u ime viših 7Jolitičlcili ci­lje;i;: - Hrvatska treba Jukića onakovog kakvoga su - ga prikazali p iii1jatri vještaci u onoJ kaznenoj parni ci! Da i je lud, Luka Jukić mo_::ao _bi da bude pamet<m!

Hrvati su bili roblje i š njima · postupalo uvijek kako bi . e kom panduru proht:jclo i

1 r naš~se j edan koji je zastavio 'i lniku rrd~u J O J iz koje j virila kand~ija - i nj<>gn na ·ilu

valja prikazati - lugjakom! Cuvajev je intere bio da se ve prikaže

lud orijom i neozbilp1om stvari. Nij htj eo. Pa dobro. 1 eka .Jukić o ta11 7.Cirav, odgo­voran; - n l~a se ne r.1zliva ni razvodnjiva sn;:~ga i va~n ot njegOva cina. Čast i ir1tetes . nAroda to <~ah tjeva!

Oni zagreb:~ ćki lj ekari koji su gla o•rali ~ re olucijn ~ zalutali su, pOCYri jršili su. Mi, se nadam> da toplota ju žnj ačk e prirod~ na ' ih dalmatinskih l tekar-a ne6e počiniti'; jedno n e patri ·· tično i sramotno eljelo, ka o:

1 što od njih zahtjeva 1 Naše J ecl in. tvo ' . Onli5

v ela, program protiv programa, ideju pro tt v Ul;amu

ideje. To zahtjeva poštenje od svih poli- pjihovih nedjela, kada su oni sigurni da ' tičkih stranaka, a gdje bkova .poštenja :rade svoju dužnost, da im sve to neće

nema, mi svejedno ne odalečujemo se od ~asti na dušu, ne~ ga ~u to mile preyo- ' tih načina borbe, j r smo tvrdo uvjereni Flik'el-na·b ii'i certifikati da im Sv. l!etar da je budućnost, na a, da t:emo pobijediti otvori naj n·i ravmJe ne es a vt·ata 1 a sve protivnike -i ne oclričemo se ishenih oga o ~JU oso 1 o o 1 ov anje l načina borbe j~r smo po.' teni, jer u poš- Ovo nisu f\aze. Oitajte mo~lnu teologiju. teni nnš1 ciljevi, jer m0ram o na .. e mase Sv. Alfonsa, j~zuita Escobartt, Guria te po­tako n?.gojiti , e ela se . tvori takav javni slanice raznih pokojnih svetih otaca:, pa moral po kome bi se lakše kreditirali oni ćete se uvjer ti da su fratri politikanti, protivni i koji bi sa podlim, razbojničkim oboružani teologičkim naukama, sa prepunim i protudruštvenim srt>dstvirua h~eli dn se blagajnama, sa l neukim pukom koji im je bore ma proti v koga. pokorno politič~o stado, pomoću natraznih

Htjeli bismo neuskl'atiti rešpekt i nar.iv vlada koje trebaju pomoć klera - u tanju stranke prava'·koj organir.aciji ll n .• lmnciji, tla izvedu naj~gavnija i najnečovječnij~ ali. na političkom polju ona do sada nije • ~·e~liiai::i. ;;:::=.:~v.~~~~ ... bila nego eksponcnat trule2a, ~~·~le~ .~oj i , r edavno Italij.i i amp ~~ atfam"enat r.araznje do čega doprr, b~IHhtt koJm:~ mor<lli su pozabaviti sa dva ta~ova ništa nije sveto samo da b1 se dogr·abdt ~ slučaja. časti, polo7.aja i upliva. ,. . ~, . . ,

. · k Svemo(J'uct pop 1 .K:lerlkahzam svakoga Je 1 Ta od v·ratna RVOJstva markantna su ozna a d 0 b' . . · b' N t . v d 1 1 · 1 'f' · l ' u gra u zaro 10 1 pontzto 10. a pu u mu prava. tva o ea co su se H ent1 1mm 1 sa . ~-. . d č · k L ·

1 · · ·. ' · ·, , l'k .· Je Stx.'l.JaO Je an OVJe nepo r.varen, Ja{ a-. klenkal17.mom, anttsemittzmorn, \ 1 oaust11- "t 1

. t ' 1

· · b d · t' · · ?j J l · · f t · · 1 pos o 1s me, za og SJBJne u ucnos 1 za lla-J.ttn t t om, o mw su popov! l ra 1'1 l, n- d č•t ]' 1\ ,f' č t vl ti' . k ~ · · · 1· · k! ·1 1· . ro : u t e J. 1\'tra na uz m ga s gne 1 ma ne

• 1 p am VJere sa · f'l'l Ia I7.rnom a . b' v b d d · k · d · 1 št s mJesta, 1va: optuzen u e a Je os rv-Je no . r go .a prava v?.m. nu'> jedno dijete. Dijete tvrdi otvoreno da

Od v J e ra.tlikalno na.CtJOnalne ~ran~e je u ··itelj auktor tog gadnog čina (Osuda prav~.tvo e .Je pretvor~lo u . pogt?e!JnO 1 1zgon i.7. !!kole pravedna čovjeka bila je reakCIJ?llarno sredstv~, .u ClmeJ~, fu·mu .1.zhku, logična posljedica ove afere). Ali revizija u ~okr1val~ svak~vpr:>ltt i ćke ?elm k;enCIJe 0~ procesa uspostavi jasno i nesumnjivo da je koJe se mko v1se ne 0 · Jeća sJguran: m dijete usiljeno bilo da tuži učitelja i da ga pojedinci, ni skupinr ni stranke, niko l krivim svjedočanstvom uništi!

Da je t tako vj edoč i nam pamica koj!\ se ovih dana vodila n plitskoj sudnici pro­tiv dva sinJska prob i. vijeta n kog Arit:a i jednog eljaka, obojica putkapljenc žrtve fratara sinjskoga samostana.

Drugi skoro isti sl u čaj desio se na štetu jednog načelnika, da bi g~ moralno uništili kao proti v nika popova. N a. sudu i sredstvom štampe dokazala se potvora popovska.

, ta uradive? Ata uradi" e nije bn" jasno Ko se više osjeća sigurnim, ko !l.n1! ta kao unce, kao št. ne može nibda da mu suka mogu da skUju izbludnjeli i ma-bude jasno ono ~to se ratli izmegju ~idina murni fratri pol~tikaoti. ,') pod kojima se je vazda kovala nesreća Jju- * ,~ \Y dima i naro li rna. - · ' " ~

J ave se fratrima ~ v a apa.;rja sinj kn , Arić 4otiv ~o;~ lj_IJožder~' . j n i Pandžn , i "odadll'1 im tajnu da n oni neO'·) j d t1.~ rJ(iJti~ ~reR~1o: ~~lru we (•cl njihovih protiv nik ;\ ur. bognt nap '•jnice ljudske savije ti od infekcije klerikalizma i prlmili naretlbu da ubiju fet.~trn. Y, liječnika nadripatriotizma, d a- · ne tove i ne X i k'1j em11dragovića Z. Na osnovu toga • množe takovi pa oće se srč,ane &lebo-fratri prikaze~ v" tu~L11 . Dr/. nvno odvjetni- , doumne, pr0tulde ~Ine, socijalističke agitaci-

1 ' tvo dade p e~ har. · iti osumj nik , u Sinju ~ je, dn svak !idi ~to se sve ~1_ime ]3oga,

;: doleti i uda· i tm;. itelj koji, nakon nega- Gospe, Isukr ta, crkve i v~·e e; ~ da se ; l Ne, Lul<a Juki ć nij e lud. Stampa. ne mijeti tivnih rezultntn 11n .. teen opt11ženikn, povu če neuki naroa o -vjedoCi l{al{o e razni a ašeji :~ :. vil;ie da govori o J uki l:e v~j lwlu ·ti . Mora\ optužbu koja je tt'lretila t lent dua t~ i narerli • pla~;aju a. novcem kojit , ože služi sv. ; ', dt\ pu ti na Dliru i >~.n!Yl'ebačk e p ·il1ijntre i 1 rla se pohap. Pand:l.a. i hi l: k j e stavi • Anti i du ama o eur·gatonja:\dok u tvari "' ,· daJmatin1:1ke ljekar · po<l optužbu zbog potvore proti\- sigurnosti SVojim- nOVCima daju fratri~ sredstvtt du. .

' će ću ta ti.

f:>to se ho6e da clokn~ sa\ Jukićcvim lu- časti prijn -;njib optu~enikn. t~1ju s_tij~ subvencijonišu jednu ve iku ··,-. dilom? Da sn Hrvati marva, H'. po obna da · Jasno je ovu: ft·c•tri su potkupili okri- og1 e j u ljudskoj družbi, koja Je pr·ijt>t11ja -. "·~ ~e opre i kn kv om krotenju! v ljenike da othlu" urotu koja bi k l} m- vtiKOj --oso oi koj t\ hoće slobodno lb misli, t

. Kno int rna ijonalni so ijalist otvur no · promitovaln i preko optuženičke klupe jelujc i %ivi. _ i jasno ka.iomo što j e narodn( inter s, a. 1 nni:tiln. vig:jenij(~ i n e poćuc1nije protivnike. Čuvajte se frat!l.ra i

O\' na-:c pi.-anje neka buJe pljuska onim : Ali mje.-to d ffil)krata sada jede na klupi i popovi su ~o:..:c~iJ~·n:.:;ln:.:a:.:.....,J;...:~~,..__

iz b su

o~ će

po p zi

Socijalistička pobjeda. ll Beču, u tr ~em okružju bila je ovih dan H

izbama borba za Cnrevinsko vijeće, u koju sn uccstvovnli so ijnlisti i kršćanski soeqali. Ovaj mandat i ' l)l'ažnjen je s nase strune: svale će se sjećali one n srce' kqja je zadesila pokojnog druga zastupnika Silbercrn povodom preuzetih putovanja po alpnma koncem pro'lc zime.

nan1a Zivi joS jednn uspon1cnn, koja je spojem1 sa izccznu :cm d r·ugn Silbern. A la je ona podla hajka i o ·umnjiccnjn lu·sč. socijnln koji su u svijet lttrili nn više slrann vijes t dn je d rug Silberer ir.mislio voj u smrt (j cr on d fl jos nije bio pronagien butlući za nekoliko vremena bio pokriven snijegom) dn bi nlro sebi pul, jer da je dcfraudit=no novne bečkih pekara koji mu je bio povjeren.

Zamislile kako su morali izgi dali li kršća­

ni" !md je bila nagjenn Ije'-ion clrugn Silbercrn i kad se je revidirnla blngajnn pekarske orga­nizacije kojn je dokaznlt! da je Silbcrer čist

ko sunce jarko'?

Njegovom smrću ostno je isprnžnjen mnndat trećeg okružja. n kidasnjim izborima ogle­dala se je i opel naša strnnka sa kršć . soci­jalnom. kao i prUe, i lo socijalislicka slrankn u ličnosti druga :\[ullcra n prolivnicka n Pro­haski, koji je u izborima 1911 rekao da je Silberer pobijedio, ali da socijalisti ne mogu biti duga života ·u lom kotaru, koji je slu -:ajno, kao plamen od slame buknuo. a koji će se odmah slišnli. :\Iislili su dakle ela je ovogn pula njihova pobjedn siguma.

Prvi dan borbe nije dao dcJ1nilivnog rezni­tala. Bio je s toga potreban uzi izbor.

Uži izbor obavio sc je dana 1 oktobra a svršio je s pobjedom na korist socijnlislickog kandidata koji je dobio 8211 glnsoya prema 716'4 predanih za klerikalca.

Ova pobjeda vidni je znak progresa naše stranke i dokaz evolucije u pravcu an liklcri­ka lizma bečkog svijeta koji je, kao i naš do malo vremena nazncl, slijepo slijedio klerikalne demagoge.

Mi i organizacije. Ko je vidio bilo koju nasu mnnifestaciju.

naš istup naš pokret, bit će pomislio - i to punim pravom - da je radnički pokret u Spljetu jako razvijen, kristalizovnn discipli­niran, uzoran. Povorka Prvog ?\'laja je ogro­mna, veličamtvena. Naše manifestacije su takove, da se njih nebi postidio ni koji veći i razvijeniji grad.

Nego, zadjimo za ea., u bitnost u slruktum našeg pokreta. Kakove su naše org~1nizac ije '! Ne ćemo reći da su one samo na pnpiru , da su kod nas one samo formalne; lo ne. Orga­nizacije opstoje, funkcionišu, ali nisu izgl·n­djeoe, potpune. A lu i lezi svo zlo, svi nedo­stalci. Naše organizacije tek životare; neke ko da su zaražene tuberku lozom. Kad smo se već jednom dotakli ovoga, ne će biti zgorega. ako ispitamo, koji su uzroci da naše organir.a­cije - paralelišuć i sa našim pokre tom -slabo napreduju. P rvi uzrok leži u upravama, koje su odgovorne r.a svo r.Io, za sve naše

nevolje. N •l-emo i ne 'i tnij crno r·di, da "'e uprnvc i svi npruvilr lji IlL' vrše svoju dtt žno-.;t. jer ill ima, koji zdušno i '>vojski vrše tl:llll <.:­tnulu im dužnos t ; no to su ver iznimke. \ 'e ­ćina je onih, koji ne vrše svoj u dužnos t Oll <llw . kako hi 111orn li. Ove potonj e dijelimo u dvoje : 11 one, koji to ne znajtt i tt one, koji lo ne će. Prve Ill' kr ivitno; lll'tllaju sposo bnosti , ni­jesu ško lov:1ni: nedozreli su. Druge krivin1o. jer oni to znaju, n ne l-e. Drngo im je, slo su izab rani u upravno lijt>lo . j •r· oni to drže taku nam s cm t neko tll pocn-; li. i>ri tn:ljtt s' C:lsli. <~li sc tH' prillluju dužnosti . l dogodi sc tal o, da jedan. pošlo j • iznlmlll, ne poviri više u dom. Ov<d<o'' · su individue satllo na '- telu nnšeg pokretu. ~C' vrše prop:1gandu. ne­urinu sc ni najmanje oko loga. kako hi svoju organizaciju ojacali. u ~vrs lili. ne snzivlju stru­kovne sk upštine. ni dogovore, ne pt·isuslvuju sjcdnicamn. ukratko, ne obavlj:1ju niš ltJ. Ova­kovi lj udi nije ·u so ·i j nl isti , borci nego npa­licne. umišljene, mlohave figure koji uživaju samo u tome, slo raprcsentuju upnl\'u . To su naši n prija! lji a n na'i su drugovi.

Sad ć svakome biti jasno, da kt-nj nasih ovakovih upr:l\'ilelja radnička stvar ne 111ože napredovali i ići dobro. Pošlo je prvi predu­vjet dobrom napredovanju dobr·a , svijcsnn, radinn upnwa, lo se nije čudi t i, šlo su neke struke - kno ze~jezničnri i bojnclisari - i.z­gubili svoju j·tko l, svoju moć svoju organi­zaciju. lmn slrukd koje jo'- nijesu obuhvntile sve rnclnike: zalo jo ' ima krumirn, izdajicu . 01e poduzimlje e ništa. ela ~h se pl'ivede u organizaciju. i da lako i oni pokažu svoju solidarnost u svakom pokr lu s ostalim orga­niziranim drugovima. :"in '- im drugoYimn dr­vodjelcima i zidarima, pa i ostalim nećemo dali za primjer Polu. ili Trst. nego Zndar. gdje radnik ne dobijr zarade. uko nije orgamz1ran. ~e valja se ograniciti n;r naš rad , nego proširili svoju djelalnosl i dnljc po drugim manjim gradovima. jer svugdje im a polišlcnih ghulnih, izrnbljenih. Ako smo, sYi­je ni, ako mo socijaliste ne samo iz klasnog nagona nego ir. uvjerenja, onda . e moramo la titi posla , jer nema danns nij dnog, pn ma i povrsno o ·vije '- tenog radnika, koji ne ću li u se> bi pole l vo lj u za rad . ,.Psiho lo ~ki je nemo­guće biti pasivan i biti socijali. ! uvjerenja. Kad smo uvjereni, svijesni. onda i sama dusa traži rada jer u rndu nalazi zado,·oljstva. utjehe ; osjeća snagu zn borbu proli v današnje robije.

Svi mi moramo rndili, brigati sc zn dobro svoje tvari niko od nas ne smije miroYali n upravitelji pogo tovo ne. Rad ('e nam biti spas. rad je sres t vo nase pobj dc i na '-cg oslobogjcnja. Zavr .,imo. Organir.acija nam je sve. Organizacija nek nam bude uvijek nn pameti. R<ldimo oko osvijesliv:mja nnsilt zalutalih drngovn. k~1ko bi i oni bili s nama sknpn. Ako budemo OYako cinili, činil ć mo dobru pr<lk t ičnu socjnlislicku agitaciju.

Patriotsko vaspitanje u školama.

Kao i religija. ni politika ne bi trebala imati llljestu u školi. Politilw je sukob mišlje­nja to je borba mišljenja, lo je borba interesa, stranačka svadja i hrvanje oko vlasti. ~se su škole postale lrkalisla političke demagogije. Samo što polilik::~ ulazi u školu obućen~t u odjeću prtlrioli:nw i nacijonali:nw. Vaspi­tanje za patriotska i nacijonn lno osjećanje smatra se kao jedan od najvažniji h zadataka od nasih skoln. l kao nnjr.goclnije sredstvo ela

'>t' u ovonH.: pr-:t\' t' tl postignl' uo.;pjc·ll. upoln· ­!Jij:t va ->e i-;torij:r.

l-.; lor ij a koju s1· u ll:tsitrl šlwl:llllfl predaje nije ni u kon1 pogledu pr:tva naslavu istorije, ,. •t jedn n slw -: e• n. vise ili 1nanje h ·z 'nje­dnosti surogn l. Djeci -;e n • pr •daje kakv;t isto­rij n lculturt• ili istoriju svijeta. kojn l1i polwz:d:t d:t s\' t' slo sc dogagja prod ttk:rt j prirod nom nu žnoš :u uslovljenog ruzvib.1 koje bi rt č •nika dovelo do svijes ti o .iednnkosli ljuct sk su diJ<• i težnja njegovih : le dn -;e nu t:tj na či ti kod njih

,.uJ~""*'-~li.ilt...!Z~-~·J >,t.li rmt~kiu inlcr_c;;J \I C'flj uli m ovako ldj u·kaj u o in lad i n~ "'iwj t.'Jcal~\' i m nacijo nultlO- ŠoY ir ·. • Inim <~it 'Is ti ·. 1im istorijnmu. izu \rv: j n:t fi mc r na dalunw . bitka i 1 • ·· 1 svelJ:a>vi · i ko !ikim :rncgdotanw n1iz mc i Lendrciozne sa­držin e. koje nemaju i\II<:d<\·og drugog ciljado olH~nnlllja vladalacl<ih kul-u i raznih visolco­poloienih porodica. .ijeln isturij ~l sVIJ ·la o riTe~~ S(: O k O k/"(/ U P. /J (( i /"(!.!!:!. /J(/.f ........,~....e,--=-".,..-..,

~a v s~cmo i ne wliko primj era iz krvuu1~ i uhi/actJ,:e poezije koju z<tnosom deldamuju u školi naša cljecn :

Trube svi raju zasl:tvc sc viju : :\[ars, marš u ime IJozj e! 'ciri ubijaj. <;_jeci. kolji,

Ob;rrnj dok sve ne padne!

ili : ~ ma I.Jepscg lovn nego strijeljali dušmana.

l sjedit i na kur:jakovu tragu' bi ga! ,\ sud s\·ije l<t neće

Pitali: zašlo si lo cinio.

Da sc O\' nko ne ' 'aspilavaju djeca odakle bi ·e innce mogao dobaviti podesan malcl"ijal zu kasarne '? či l clj dre ira a podoficir di­reguje.

[)rug Lihkneht je imao potpuno pravo kacin je jednom prilikom uzviknuo: Xa rodna .~ko/11 jP priprP/JIIW .~ko lu kasarne, a kasarna produžna ško la nnrodne škole.

Socijal-demokratska stranka.

Socijal-demok/al. ka s lr~10 ka nij strnnb fantazije n kakvih agi lalorn ili ljudi rgjavih namjera. kako to rado tvrd e naši protivnici. Ona j e izazvana cijelim životom koji nas okru­žavn, cijelim ekonomskim razvitkom društve­nim. To što ona propovjeda nije izmišqoLina, nije besmisl no, nije sanjanj e, već je sYe lo osnovano na dubokom izučavanju is torije, na prou cnva nju savremenog knpi tnlislickog dru­štva. Otac toga ucenja, po pran1. smatra sc Karl :\Iarlc po ć ij m se 1111 nu :ocijahiemo­krali nnzivaj u marksisl i.

L" svim zem ljama zapadne Evrope, u Sje­vernoj Am rici, Japanu. 1j ecj u svuda gdje postoji kapilalislicka proizvodnja, postoji i sonjrtl-dmwkrutska sl ra11k11.

' ocijnl-demokral ·ka je stranka - stranku radniclca pro/e/erska.

Kako su interesi radnika svih ~r.emnljn isto­vjetni. to ·u i program ·o ·ijal-demokralskih stranaka u Svn.icarskoj, ~jcmnckoj. Japanu i Dalmaciji vrlo uli ·ld jedan drugome. uljevi kojima Leže frnncn ·ld ili njemački socijal dc­mol<rnli. isti su koji i u ruskih ili jnpnnskih socjal- de-mokrata.

E to r.asto prolcl<lrijat s,·ih zemalja u slvnri obrazuj jednu megjunurodnu socljul-tlt•IJJO-krutsku sl mn ku .

Radionica gora od tamnice. Rudar : h an .'pahija pu'tcr1 je iz zal\·ora.

On je zasluzio haps. no pri ,·cm Lom Lcsko j e Lo hiti zn l\ oren i dan i noć u toku toliko

odina'! ocijalislu · T je istina . do d use. li. dn li

je l\·oja "·loboda" prijnlnija '1

R : Ti hoćeš da ·e '- ališ '! S: L' koje doba otpočinje'- i s \T··un\ '- rad '? R : Otpočinj em još dok gore lampe, mnogo

prije ·unca; n izlazim tek po ' to na zemlju

pan mrak.

Ti provede\ znac1. dan pod zemljom kao krtica. i nigda ne vidi' sun a.

R: \ igjam a negjeljom i u neradne dan ; ali kad u kući n ma hlj eba ni z~1 jedan za­logaj, za mene tada sunce ne po · toji. j r mo­ram da idem pod zemlju za koru hljeba.

S: Ctanmičenik nije dužan da e odriče unca za radi hljeba; radio ili nc, hlj ba ima

uvijek. Zna'· li da j njego,· dnn kraći od tvoga '? On u:Laje ka ·nij od L b a ležf' ra­nije ; on e ne Lra'i od ek plozije rudar ·koga gnsa. ni t od zubaca masin kih 1-:ao radnici . O ·im bri 1 da plati~ kruvan1, imn \ li jo '· ' la '?

R: Imam jo'- Lara ti ·e za plaćati najam

tana. . . Lamnicenik ·tan uje be platno: izvj no

bolj e i ud obnije od L be i tvoje porodice. Ou nema nikakve brigr. dd:ava ·e tara ' ' acim što m u treba : kvartirom, odjelom, hranom. prunjem, osvitljenjem. vačim . . . Koliko ·1

uekonomi a o'?

R: J i Ji pri cbi - '·tn me pi ta'-. S: Ivan Spaija je u ~ Ledio 12.)0 kruna, koji

su mu novac d ali kad je izašao iz zatvora. R: Ho, pa to je bolje da čovjek ide u za­

tvor nego li u rudnici i radionici. S : Pra vo kaže ~

R: Pa kako je to moguće'?

Tamniear :ki je život težak; njih znl\·u­raju u ćelije, kao di\'lj e z,·ijcri, ali je ži\·o t radnički jo '· teži. Država za l\·ara pre tup nike da ačuva i obezbijedi go podu, no ona ne misli da zaragjujc od njihova rada, a lo znaci: nema intere a da ih napravi ne rećnijim nego što su ; ali poslodavcima je već druga · tvar: oni imaju puno intere a dn radnike na­prave ne rećnim. SYaki čas koji nam nam -tou u dužini radnog dana i ·vuka paru koju nam zakinu - deselacama oni pun . voje džepo,•e; i koliko radnici vi-:c padaj l . u bijedu, u toliko Sll, ve prinugjeniji ela jeftinije prodaju

avaju radnu nagu. Bijeda ra dnička stvara bogat Lvo go. pod

Bilješke. z 7

Voze se u koČiji miHz. H ~foravskoj. int jonalnom k ngrc..:E._ · ·nadbiskup

kardinal Bauer,. pra~ n . n ncizmijcrnirn hroi jeTil rn;ltljih lopova po avaucimenlu od njcga .l ~art ma 1e uzeo ue ~ća i u proe siji, Lako zvanoj euharisticnoj, ali nije pjc '-aUo, no je j edio u kočiji. koja je bila sva od zlata. a

za kojom .i bilo upregnulo šestero konja. A hri ·t j' bos tumarao . . . da umre za svoje

" lugc u koji :e ·e kasnije vozi ti u zlatnim

kočijama ! ... . .

v

Sibenske vijesti.

Konferencija druga Haramine. Drug If a ra­mina. koji sada boravi u ' pljelu , od ržao je pretprošle negjeUe jednu konferenciju u na'em ,. uvezu", na koju ·u p!'i lupiti i pažljivo ga ·asluša li oni drugovi novajlije koji s u im ali v<.:liku potrebu da im u živoj rij eci bude pri­kazana nužda kla ·ne rudničl< e borbe.

Bude li odaziva i mara kod drugova , mi ćemo uprilicili ,. i ~e ovnkoviil konferencija iz

oblas ti socija li · tickc nauke .

Onima na poglavarstvu. Ima nekoliko cino­Yl1ika na poglaval"tvu koji ·u na uhv a li li puno na »o.:ub u i koji takovo ra položenje pr ma nama ne kriju ni. pred kime.

~li im dozivljemo u pamet da mirni načini i kladni odno~aji i.zmcgju činovnika i stra­naka kori te puno više od egre i\·nosti i aro­

gancije. A da je i">pravno ovo ~ Lo pišemo. to će produ.Ze li kako su započeli U\rigjeli i ami ali ne bez izvje nog kajanja slo nam

pri j e nisu po vj eroYali.

ada na uvjcran1 onaj drug koji je in pi­ri ao ovu bilješku, da e ne rad i o onima na poglavar Lvu n go o onome (ne plural) koji ·mat.ra S\'Ojom o ·o bitom rado ~ć u kad može da ugrabi pri liku pa da na · radi jedn for­

malno Li Luži udu.

"Poštni rog," organ organizovanih listono-:a u Au triji. koji izlazi u Trstu, donosi vise pula vije ti iz Dalmacije a o obii.Q iz Splj e ta C.ud­novato da ~iben ki li · ton oše ne daju o . ebi nikakvoga znaka. C koliko mi znamo i oni su orgnnizovani, osim nekoliko matorih ljudi , koji . u ·ebi :pijunažom i ncdoz,·oljcni m djelima pri ·krbili n ku '-a l i viši rang. pa ·ada ni iz o lidaroo ti neće da . e organizuju.

Kad oni time nebi neiznwno -:tetova li o. lalim voji111 kolegama, koji, da bome. trebaju ,·elike

amoći · zaštite C1d organizacij e - niko njih

e ·pominjao: ali mi znamo da u jednoj a oj m~in i kad trojica če tvori ca ni u orga­

nizonma. onda koro a ,· pokret gubi ·voju · Religija boga zlata i majke božje srebra. važnost i od borbe oda lecujc one ljud e koji

( tjer1Yanj e dolJr6voljnil1 doprino~a za s,·e tu imaju i voljE' i razloga da ' (' bore. tolicu, lwji su prije 1~70. do izali do 7 mi- Da bi ih mcgj u listono '·ima ovjckovjećili

lijona na godinu, a od 1870. unapred sve ma- evo im luvnih imena: Bianchi Zane, ~londini nje (najviše ll milijana a najmanje 2 milijana

i onaj anlipaticni zadranin Dudek. i 200. lira) - od 1903. pa . ve do drma Pclrova . tatica nije skupila nego sumo 18 vijesni li s lono;e. koji u organizovan i, pa

milijonn. Smrtni udarac zudalu joj je Francu- maknr u rangu bili i niži od gore ·pomenu­ska. koja j' jedan put bilu vrlo Yelikodu~na u Lih. neka s klonu ovih izdajica. J er rang ne

čini ČOYJ. eka čovJ· ekom. nego dobru SYO I. ·t va i daYanju dobrO\·oljnih priloga .

llrisl. koji j ' ljubio sironw~nc a p~· ·zir· karakter. bogate. bio bi zadoYo l)i vidio Lo a kod gore pomenutih ima u i njegov generalni ~L , ·iu·or ·. - ~~1m1~1aloj kolicini. kad ne znad u po'·tivati

· t' · t J 1 - '· ""'· JWVa j) nl Yi ln l)ri ·to ino Li i kol .. aiJ' a l n uza-YJC l , !nJ CS O <aW . , • . ll 61\'U . \.ll .1 --n

l, popovi koji propovijed~~u !>kromno'>L i !>iro- jamno..,ti .

mast vo za druge ~ oni prote ·tvuju protiv • umanjivanja papinskih p1ih da . jer je njiho\'

• bog ,dalo, a majkn božja ·rebro.

kršćani i vatikan.

Libiji nasl<wlja se s klanjeni. Dnevnici ovih dana dono ·e ove grozne vijesti: 1166 arapa i 75 italijana bijahu ubij en i u jednom ·arnom okr-:aj u.

Civilizacija je pobjedila. Pobij edila j e ne sa mo radi herojizma ,·ojnika, ma . . . morala 1

j e obi'editi jer.. . papa; namjesnik Isusov n a zemlji, blagosovro je {\) zastavu i oružje ita'ifansku Želeći n jinl:i - pobjedu . --~amjesnik j ed iwg boga mira i ljubavi koji

blagoslivlj bratoubilačko oružje! Čujmo sada šta su mislili prvi apoštoli

krsćansl va.

Tertuliano (god. 150 - 230 pos!. Isusa). "Ka­ko kršćanin može otići u rat a u vr~jeme mira baviti se vojničkim poslo,·ima kad mu je to bog zabranio? I-Irisl, razoružavši Sv. Pelra, htio je razoružati i sve vojnike. Kako može bili legalna jedna okupacija stečena sabljom, kad j e Hris t propovij edao : ko sc mačem bavi, da taj od mačc1 gine . u

Lattanzio (u početku četvrtog stoljeća). ~cma razloga da jedan čovjek ide u rat. kad je ona štetna za ljude i narode. Rušili, raz­valjivati. palili i od ljudi slobodnih učiniti roblje - to ne pripada krščanskoj nauci.

premda to oni čine. Ali dokle ?

Bugarski socijalisti protiv ratu. Drug \\'lasov ubijen J

Brzojavljaju "Zarri·' (organu slovenskih socijal-demokrata) iz Sofije da u utoral< u veče naši drugovi prirediše pred kraljevskim dvorom bučnu žestoku demonstraciju, protiv rata.

Pristalice rata Bugarske prijestolice, na čelu koje se nalazi študenteria, organiziraše jednu protivdemonstraciju, izazivajući ne­

rede.

Drug Wlasov, koji je bio organizator de­monstracije protiv rata, bi nožem ubiven od jednog fanatičnog pristalice rata.

Svaki socijalista treba da čita, ši­

ri i kupi dobrovoljne doprinose za

"CRVENI BARJAK", za list koji je

pisan za nj, koji se bori za sve

potlačene i bespravne.

Onaj ko ispuni ovu dužnost taj

može slobodno da kaže da je pravi

socijalni demokrat; inače to nije. -

Šta više, na smetnji je našem po­

kretu više neg od koristi. jer na nj

uzaludno računamo.

jesi li se predplatio

na "Crveni Barjak"?