01. istrazivanje i istrazivacka filozofija

1

UNIVERZITET U TUZLIFILOZOFSKI FAKULTET

studijski odsjek

TEHNIČKI ODGOJ I INFORMATIKA

METODOLOGIJAISTRAŽIVAČKOG RADA U TEHNICI

Tema 01. ISTRAŽIVANJE I ISTRAŽIVAČKA FILOZOFIJA

Dr sc. Bečić Kazafer, docent

Tuzla, 2012/2013 III-S / II-01

122.9.2012

2

METODOLOGIJA ISTRAŽIVAČKOG RADA U TEHNICI

01. ISTRAŽIVANJE I ISTRAŽIVAČKA FILOZOFIJA

UVOD

METODOLOGIJA je nauka ili naučna disciplina koja se bavi proučavanjem metoda naučnog istraživanja, njihovih logičkih načela i stvaranja sistema znanja.

METODA - je osnovni put kojim se ide u istraživanje.

Ispituje i eksplicitno opisuje različite kako osnovne tako i posebne naučne istraživačke metode.

U širem smislu metodologija je nauka o cjelokupnosti svih oblika i postupaka istraživanja pomoću kojih se dolazi do sistemskog i objektivnog znanja.

222.9.2012

3



UVOD

OPĆA METODOLOGIJA proučava putove i zakonitosti ljudske spoznaje. Ona proučava naučne metode:

a) logičkeb) tehničke

c) organizacijsked) strategijske

e) aspekte

322.9.2012

4



UVOD

Već dužje vrijeme studenti, koji završavaju različite nivoe studija u području društvenih nauka, osjećaju nedostatak pogodne literature, priručnika i vodića koji bi im poslužili kao pomoć u izradi različitih stručnih i naučnih radova. „Metodologija istraživačkog rada u tehnici“ ima za cilj da iznađe i utvrdi načine i metode kako:

Osmisliti, Provesti i

Opisati naučno i stručno istraživanje.

422.9.2012

5



UVOD

Metodologija naučno istraživačkog rada obuhvata i objašnjava pojmove koji su usko vezani za samu metodologiju, i prezentaciju tehnika koje služe kao vodič prilikom pisanja rada.

Naučni problem je nepoznanica, neki objekt ili teza koja je neotkrivena pa samim time i motiv za istraživanje, rješavnje i pisanje naučno – istraživačkog rada.

522.9.2012

6



UVOD

Metodologiju je moguće promatrati sa tri različita stanovišta i to: 1.Teorijskog ispitivanja logičke strukture zakona, hipoteza,

teorija, izuma i stila,

2.Tehničkog prikupljanja, promatranja, mjerenja, ksperimetisanja i sređivanja podataka,

3.Organizacijksog osiguravanja racionalne tehnologije naučnog istraživanja.

622.9.2012

7



UVOD

Da bi se započelo istraživanje, važno je znati odgovore na pet ključnih pitanja:

Što? Zašto?

Tko? Gdje?

Kad?

722.9.2012

8



UVOD

Glavne osobine naučne metodologije su:

1.Tvrdnje treba iznositi jasno, precizno, jezično, stilski i terminološki ispravno.

2.Naučna saznanja u jednom području moraju se obrazložiti i povezati s drugim saznanjima.

3.Sve bi rezultate naučnog istraživanja trebalo provjeriti u praksi.

822.9.2012

9



UVOD

Metodologija je se koristi i pripada svim naučnim područjima, poljima, granama, odnosno naučnim disciplinama, jer se ona primjenjuje u svim naukama i u svim istraživanjima bez obzira na vrste i nivoe nauke.

922.9.2012

10



UVOD

Nauka je skup sistematiziranih i argumentiranih znanja, odnosno sistem sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa, pojava i pravilnosti u prirodi i društvu.

Naučna objašnjenja zasnivaju se na racionalnim objašnjenjima uzoraka.

Nauka nije samo skup znanja, već i način razmišljanja i gledanja stvarnosti.

1022.9.2012

11



UVOD

Gledanje stvarnosti se zasniva na:Razumu, Logici, Kritici, Sumnji teObjektivnom, slobodnom i samostalnom razmišljanju.

Osnovna svrha i cilj nauke i istraživanja jest spoznaja zakona i zakonosti o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti prirodih i društvenih pojava i maksimizacija učinkovitosti ljudske prakse.

1122.9.2012

12



A. ISTRAŽIVANJE

Istraživanje je: Unaprijed osmišljen, Logičan i Sistemski proces kojim povezujemo mišljenja i iskustva, dolazimo do (novih) spoznaja i povećavamo znanje.

Detaljnim istraživanjima cilj je otkrivanje zakonitosti u pojavama i procesima (otkriće).

1222.9.2012

13



-A. ISTRAŽIVANJE

Istraživanja možemo podijeliti na:

Razvojna istraživanja usmjerena su potencijalnim vrijednostima otkrića (izumima),

Primijenjena istraživanja teže konkretizaciji spoznaja i

Akcijska istraživanja koja teže konkretnoj stručnoj aktivnosti.

1322.9.2012

14



A. ISTRAŽIVANJE

Odlučivanju o konkretnom nacrtu istraživanja prethodi dug i temeljit mentalni proces:

Istraživač treba odabrati istraživačku filozofiju, Pristup istraživanju, Strategije istraživanja, Vremenski horizont i Metode te načine prikupljanja podataka.

1422.9.2012

15



A. ISTRAŽIVANJE

1522.9.2012

Slika 1. Nivoi odlučivanja u istraživačkom procesu

16



B. ISTRAŽIVAČKA FILOZOFIJA

Istraživačka filozofija određuje sve buduće korake u nacrtu istraživanja.

Savremenim društvenim istraživanjima dominiraju dva koraka:

1. POZITIVIZAMPozitivizam je pravac koji je osnovao francuski filozof Ogist Kont (1798-1857).Pozitivizam je filozofski pravac-učenje koji želi ostati na "pozitivnim" (provjerenim) činjenicama, odnosno, ostati na naučnim osnovama, te izbjegava objašnjenje i stvaranje hipoteza.

1622.9.2012

17



-B. ISTRAŽIVAČKA FILOZOFIJA

1. POZITIVIZAMProučava koncepte kao što su društvene strukture i činjenice te uzroke društvenih fenomena a pri tome

Dominantno se oslanja na elemente stvarnosti koji su jasno vidljivi i jasno se promatraju, što za rezultat ima izjednačavanje zasnovano na zakonu sličnosti,

Zastupa poziciju istraživača kao nezavisnog i udaljenog od uticaja predmeta istraživanja,

Zahtijeva primarno deduktivan pristup istraživanju koji omogućava razvoj teorije i hipoteza, a s ciljem njihova testiranja

Deduktivizam polazi od aksioma, deduktivnom logikom razvija teorijske tvrdnje te ih potom empirijski provjerava

1722.9.2012Dedukcija je logička metoda zaključivanja.

18




2. FENOMENOLOGIJA

Fenomenologija je filozofijska nauka o fenomenima svijeta i života. Zadaća fenomenologije je utvrditi, shvatiti i razabrati fenomene.

Fenomenologij je zaokupljena samo fenomenima, tj. onim što se pokazuje.Njezina osnovna zadaća je da se postavi s razumijevanjem prema onome što se pokazuje, da ga promatra i da isto pokuša objasniti sadržajno, ali bez procjene.

1822.9.2012

19




2. FENOMENOLOGIJA

Fenomenolozi drže da se okruženje stalno mijenja, a da je jedinica istraživanja organizam te da će se pojednostavljenjem izgubiti bogatstvo informacija o predmetu istraživanja,

Metodološki pristup koji je okosnica ovoj istraživačkoj filozofiji,

Induktivizam polazi od pojedinačnih podataka i induktivnom logikom pretvara ih u opšte teorije.

1922.9.2012

Induktivno zaključivanje je proces koji uspoređuje odvojene primjere ili opažanja i na osnovu njih formira teoriju.

20



B. ISTRAŽIVAČKA FILOZOFIJATabela1: Tablica glavnih razlika između deduktivnog i induktivnog pristupa istraživanju

2022.9.2012

21




Pri kriterijima odabira dominantnog istraživačkog pristupa najvažnija je priroda problema koji se istražuje.

Ukoliko o problemu postoji bogata literatura te se mogu definisati početni teorijski okviri i polazišne hipoteze, podobniji je deduktivan pristup istraživanju.

2122.9.2012

22




Za problem koji je relativno nov i nije opsežno obrađen u literaturi prikladnije je na principu vlastitih saznanja razviti novi koncept, pa je podobniji induktivan pristup istraživanju.

U obzir treba uzeti i sklonosti istraživača prema određenom pristupu problemu.

2222.9.2012

23




Na osnovu ovog kratkog opisa dvije različite filozofije, odnosno dva pristupa netreba shvatiti da su oni međusobno isključivi ili konkurentski.

Činjenica je da se na jednom kraju kontinuuma nalazi istraživanje usmjereno univerzalnim zakonima, a na drugom istraživanje vezano uz specifični kontekst, ali većina istraživača drži da je za najbolje rezultate u praksi istraživanja potrebno pronaći odgovarajući, kompromisni put.

2322.9.2012

24




Savremena je metodologija pluralistička, što znači da je u istom istraživačkom projektu moguće koristiti elemente različitih filozofija (rjeđe) i pristupa (češće).

Moguće je koristiti i različite metode prikupljanja, analize i interpretacije podataka.

2422.9.2012

25



Literatura:

1. Na temelju: Vujević, M. (2000.), Uvod u znanstveni rad u području društvenih znanosti, Školska knjiga, Zagreb, str. 19-25.

2. Na temelju: Saunders, M., Lewis, Ph., Thornhill, A. (2000.), Research Methods for Business Students, Prentice Hall, Essex, str. 85.

3. Pozitivizam ima korijene u radovima filozofa Augustea Comtea i Emilea Durkheima s kraja devetnaestoga i početka dvadesetoga stoljeća.

4. Silverman, D. (1997.), Qualitative Research: Theory, Method and Practice, Sage Publications Ltd., London 5. Taylor i Bogdan (1998.) prema Patton, M. Q. (2002.), Qualitative Research & Evaluation Methods, 3 ed., Sage

Publications, Inc., Thousand Oaks, CA6. Fenomenologija ima korijene u radovima Georga Wilhelma Friedricha Hegela, no kao filozofiju je utemeljuje

Edmund Husserl početkom dvadesetog stoljeća. 7. Silverman, D., op. cit.8. Saunders, M., Lewis, Ph., Thornhill, A., op. cit., str. 86.9. Dow, S. C. (2005.), Ekonomska metodologija, Politička kultura, Zagreb10.Saunders, M., Lewis, Ph., Thornhill, A., op. cit., str. 87.11.Dow, S. C., op. cit.12.Saunders, M., Lewis, Ph., Thornhill, A., op. cit., str. 91.13.Creswell (1994.) prema Saunders, M., Lewis, Ph., Thornhill, A., op. cit.14.Čavrak u Dow, S. C., op. cit., str. 198.

2522.9.2012

26

UNIVERZITET U TUZLIFILOZOFSKI FAKULTET

studijski odsjek

TEHNIČKI ODGOJ I INFORMATIKA

METODOLOGIJAISTRAŽIVAČKOG RADA U TEHNICI

Tema 1. ISTRAŽIVANJE I ISTRAŽIVAČKA FILOZOFIJA

KRAJ PREDAVANJA VAŠA PITANJA

Dr sci. Bečić Kazafer, docent

Tuzla, 2012/2013

III-S / II-12622.9.2012

01. istrazivanje i istrazivacka filozofija

Documents