INTERNACIONALNI MULTIRELIGIJSKI INTERKULTURNI CENTAR ZAJEDNO

ANALIZA REZULTATA ISTRAIVANJA PROVEDENOG U OKVIRU PROJEKTA:

INTERRELIGIJSKI DIJALOG KROZ OBRAZOVANJE I KOMUNIKACIJU MLADIH U MULTIKULTURNOM DRUTVU U BOSNI I HERCEGOVINI 2007.-2009.

Sarajevo, mart, 2009.godine

Izdava: Internacionalni Multireligijski Interkulturni Centar IMIC-Zajedno Obala Kulina Bana 39 BiH 71000 Sarajevo Tel/Fax: +387 33 440 904 +387 33 232 310 www.dijalog.net Istraivai: Arijana Aganovi, Amir Prao, Dragana Lazi, Gorana Stojanovi, Sabina Pstrocki Asistenti na terenu: Abdulah Beirovi, Midhat Spahi, ivana Ili Ideja projekta i tekst: Tanja Kovai, Sabina Pstrocki Statistike: Emir Muhedinovi, Nermina Nikezi Mape: Amra Avdi, Biljana Livani, Emir Muhedinovi Dizajn i prijelom: Enis Zaimi Prijevodi i ureivanje publikacije : Sabina Pstrocki tampa: MAG Plus, Sarajevo Tira: 500 kom CIP-Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo 2-67:373.3/4] (497.6)(047.31) ANALIZA rezultata istraivanja provedenog u okviru projekta Interreligijski dijalog kroz obrazovanje i komunikaciju mladih u multikulturnom drutvu u Bosni i Hercegovini: 2007-2009./Internacionalni multireligijski interkulturni centar IMICZajedno, 2009.70 str.:ilustr., obrasci; 30 cm Bibliografija: str.69-70; bibliografske i druge biljeke uz tekst ISBN 978-9958-9786-2-3 1. Pstrocki, Sabina COBISS.BH-ID 17321990 Zahvale: Luc Lietaer, Valery Perry, Marina Bowder, Ulla Schwienbacher, Sanna Heikkinen, Denana Trbi, Marko Oroli, Ernesa Mei, Milan Ljubojevi, Amra Pando, Zilka Spahi-iljak, Josip Markota, Zehra orhodi, Maida Budnjo, Deniz Bejtula, Salkan Merdani, Almir Karabegovi, Faruk Pre, Mehmed Suanj, Murto Horo, Admir Ikovi, Munevera Selmanovi, Mirzeta Hadi-Suljki, Franjo Kovaevi, Salkan Merdani, Miralem Galijaevi, Uro Jankovi, Almir Karabegovi, Zijah Bihorac, Zdenka Merdan, Hamdo Fati, Munib Alibegovi, Fehim Memi , Abdulah Beirovi, Midhat Spahi, ivana Ili, Amir Kari, Mensur Husi, Manda Prishing.

SadrajI.1. I.2. I.3. I.4. I.5. I.6.

I UVOD: UKRATKO O ISTRAIVANJU

CILJEVI ISTRAIVANJA I PROJEKTA TA SMO POSTIGLI OVIM PROJEKTOM ? CILJANE SKUPINE/GRUPE METODOLOGIJA I KRITERIJI ISTRAIVANJA KO JE SVE SARAIVAO NA OVOM PROJEKTU? TA JE IMIC I TA NASTOJI?

5 5 6 9 9 10 10

II.1. II.2. II.3. II.4. II.5.

II PRVA FAZA PROJEKTA-ISTRAIVANJE (APRIL, 2007.SEPTEMBAR, 2007)ISTRAIVANJE NA TERENU U 8 OPINA TA POKAZUJU REZULTATI ISTRAIVANJA? O IDENTITETIMA LINKARTOVA LJESTVICA OPISNA PITANJA

12 12 15 23 29 39

III.1. III.2. III.3. III.4.

III PREDAVANJA I RADIONICE ODRANE U OKVIRU PROJEKTARADIONICA RADIONICA RADIONICA RADIONICA U U U U TUZLI SARAJEVU BRKO DISTRIKTU ZENICI

52 52 54 54 55 55 55 56 59 59 62 69 70 71

IV.1. PROBLEMI U REALIZACIJI PROJEKTA IV.2 PREPORUKE SVIM KORISNICIMA PROJEKTA

V ZAKLJUAK

V.1. V.2. V.3. V.4. V.5.

V PRILOZI

UPITNIK POZVANI I PRISUTNI UESNICI RADIONICA MAPA REGIONALNIH UREDA OSCE-a U BOSNI I HERCEGOVINI LISTA SKRAENICA BIBLIOGRAFIJA I LITERATURA

UKRATKO O ISTRAIVANJU

I UVOD: UKRATKO O ISTRAIVANJUI.1. CILJEVI ISTRAIVANJA I PROJEKTAU skladu sa vizijom i misijom nevladine organizacije, Internacionalni Multireligijski Interkulturni Centar IMIC-Zajedno, koja nalae promoviranje i poboljavanje suivota pripadnika svih religija i etniciteta na teritoriji Bosne i Hercegovine, te aktivno ukljuivanje u dijalog izmeu njih, primarna namjera bila je da se ovo istraivanje i projekat realiziraju u tri faze, od kojih bi svaka dala specifian doprinos ciljevima i vrijednostima koje promovira Internacionalni Multireligisjki Interkulturni Centar. Misija Centra fokusirana je na podrku ko-egzistencije religijskih, kulturalnih i drugih razlika, unapreenje demokratskih standarda i poticanje uzajamnog potovanja za meusobne razliitosti kada je u pitanju populacija Bosne i Hercegovine. U prvoj fazi projekta, nastojali smo izgraditi i intenzivirati relacije sa opinama u Bosni i Hercegovini, upoznati ih sa organizacijom, njenim ciljevima i djelatnostima, te stvoriti uzajamno povjerenje i ispitati interes i spremnost za implementaciju ovog projekta. Uspostavljeni su kontakti sa lokalnim osnovnim i srednjim kolama i okvirno su dogovorene tehnike potrebe za rad na terenu. Procijenjeno je kako je neophodno uee minimalno jednog, a maksimalno tri istraivaa na terenu, ovisno o obimu svakog pojedinog istraivanja, da bi rad na terenu bio uspjeno finaliziran, odnosno da bi svako istraivanje bilo provedeno u predvienom vremenskom roku na predvienom broju ispitanika. Svi istraivai koji su radili na terenu ujedno su bili angairani za analizu dobijenih podataka, a metode analize i istraivanja utvrene su naknadno i u skladu sa uvjetima za svaku pojedinu situaciju. Analiza i metoda deskripcije rezultata ovisili su u izvjesnoj mjeri o kvaliteti i kvantiteti materijala koji smo dobili na terenu u prvoj fazi projekta. Neka su istraivanja bila obimna, odnosno kvantitativno opirnija, a neka su opet, po kvaliteti bila bolja, jer su dobijeni rezultati imali veu kvalitativnu vrijednost. Kvalitet je uglavnom ovisio o profilu ispitanika i njihovoj spremnosti na saradnju u smislu davanja odgovora i uea u istraivanju. Tako su neki ispitanici pomno prouavali pitanja upitnika i razmiljali o njima, te se pokazali zainteresirani za istraivanje i projekat, i uloili odreenu dozu ozbiljnosti kako bi dali to iskrenije odgovore, a neki su pak eljeli to prije ispuniti Upitnik, i to prije dati odgovore koji se od njih trae, ne udubljujui se mnogo u data pitanja. Prilikom pisanja projekta predvieno je bilo za svaku kolu, ispitivanje po dva kolska razreda, ili pedesetak uenika. Istraivai su bili obavezni ispitanicima objasniti pitanja i nain popunjavanja Upitnika, kako bi se izbjeglo uplitanje profesora, nastavnika ili drugih uenika u date odgovore, i kako bi se dobili to vjerodostojniji podaci. Pitanja su bila prilagoena nivou razumijevanja ciljane skupine, odnosno uenika viih razreda osnovnih i srednjih kola, a uz dodatna objanjenja istraivaa bilo je osigurano potpuno razumijevanje svim ispitanicima. Pitanja sadrana u Upitniku odnosila su se na sljedee znaajke religijskog odgoja, stavove o religiji i religioznost: a) stavove prema Religijskom odgoju i predmetu Kultura religija 1 b) stavove prema religijskim i etnikim pripadnostima drugog, te socijalno-kulturalnim razliitostima i manjinama, c) interes za druge religije i etnicitete, d) vizije i miljenja uenika o vlastitoj religiji i etnicitetu, te o mogunostima i ogranienjima vezanim uz religijsku i etniku pripadnost, a u kontekstu drutva i socio-ekonomskog statusa i prosperiteta pojedinca, e) strahove i stavove vezane za problem diskriminacije, sa kojima se ispitanici u manjoj ili veoj mjeri suoavaju, ili koji im bivaju osvijeteni kroz odgoj, f) naine prevencije diskriminacije, g) prava ispitanika koja na bilo koji nain mogu biti u budunosti ugroena zbog religijskog, etnikog ili nekog drugog identiteta, h) osnovna prava kao to su pravo na dohodak/ platu ili zdravstveno osiguranje, i) razmiljanja o tome kako nastala situacija moe biti promijenjena, j) naine na koje ispitanici mogu utjecati na procese donoenja odluka u drutvu, k) razmiljanja o aktualnom ili potencijalnom lanstvu u organizaciji/ zajednici/ stranci koja moe predstavljati i tititi njihove interese, l) znanja o takvim organizacijama na lokalnom, regionalnom, dravnom ili internacionalnom nivou. Drugi dio projekta obuhvaao je radionice i predavanja koja su odrana u ukupno etiri razliite regije, i na koje su bili pozvani uesnici iz opina koje su bile najblie mjestu odravanja radionice, odnosno predavanja. Uesnicima su se kroz naknadno utvrene teme predstavili strunjaci i predavai za razliita podruja religijskih studija, sociologiju, teologiju i srodne nauke. Prilikom radionica/predavanja poticana je diskusija sa uesnicima unutar klastera opina, to znai na regionalnom nivou. Ova druga faza projekta preciznije je definirana tek nakon istraivanja1

Objavljivanje publikacije su podrali: Misija OSCE-a u BiH Ministarstvo obrazovanja Ze-Do kantona Opina Visoko Opina Vare BH Telecom Projekat su podrali: SOROS Odjel za obrazovanje Vlada Brko Distrikta Opine Tuzla, Kakanj, Vare, Visoko, Foa-Ustikolina, elinac, Fojnica Ministarstvo obrazovanja Ze-Do Kantona Vermont d.o.o. Any view, statement and opinion expressed in this publication, which is not specifically attributed to the OSCE Mission to BiH, does not necessarily reflect the official policy of the OSCE Mission to BiH Svako gledite, izjava i miljenje izraeno u ovoj publikaciji, a za koje nije izrijekom naznaeno da potjee iz Misije OESS-a u BiH, ne odraava nuno slubenu politiku Misije OESS-a u BiH , o , - , - Svako gledite, izjava i miljenje, izraeno u ovoj publikaciji, a za koje nije izriito naznaeno da potjee iz Misije OSCE-a u BiH, ne odraava nuno zvaninu politiku Misije OSCE-a u BiH

Kultura religija je predmet osmiljen i predvien za poduavanje dva kolska asa sedmino u periodu jedne kolske godine u srednjim kolama. Vie informacija o provedbi pilot-Projekta Kultura religija moe se nai u Izvjetaju citiranom u Bibliografiji i preporuenoj Literaturi pod nazivom Na putu ka vjerskom suivotu i razumijevanju u Bosni i Hercegovini, koji je u septembru 2007. godine objavila Misija OSCE-a u BiH

5

IMIC - ZAJEDNOu kolama i teme su utvrene i predstavljene na osnovu saznanja sa terena, te nakon konsultacija sa ekspertima i predavaima. U treoj fazi projekta realizirana je ova publikacija, zavrena je deskripcija rezultata dobivenih analizama u istraivanju, i dolo se do preporuka za sve uesnike, tj. nastavni kadar u oblasti religijskog odgoja i srodnih predmeta, ali i sve ostale zagovornike meureligijskog i multikulturnog dijaloga. Publikacija je ujedno zasada, zadnja faza ovog projekta. Kako bi projekat bio to relevantniji s obzirom na dosada navedene ciljeve, sljedei uslovi morali su biti zadovoljeni: 1)atmosfera slobodnog izraavanja u kolama (naime, moralo je biti obezbijeeno prisustvo jednog ili vie istraivaa u vrijeme sprovoenja Upitnika, odnosno u vremenu u kojem su uenici odgovarali na pitanja) 2) objektivan pristup analiziranju prikupljenih podataka (nastojali smo pratiti principe objektivnosti i konsultirati miljenja svih istraivaa i strunjaka kada je god to bilo mogue) 3) izbjegavanje bilo kakvog oblika politikog pritiska i to s obzirom da je IMIC nevladina i nepolitika organizacija, te kao takva odbija politiko opredjeljenje ili pritisak koji bi se mogao pojaviti i ujedno promijeniti, odnosno rekonstruirati primarni cilj projekta. Znai, ukratko, glavni ciljevi samog istraivanja i projekta bili su izmeu ostalog i da se analizira trenutna situacija u razliitim religijskim zajednicama i meu njihovim pripadnicima u osnovnim i srednjim kolama, a s obzirom na gore navadene znaajke koje smo ispitivali; zatim odnosi meu mladima u kolama u 8 opina Bosne i Hercegovine, te da se ujedno primarno obrazuju i osvijeste mlade generacije o znaaju potivanja razliitosti i o prednostima ivljenja u multireligijskom i multikulturalnom drutvu, i da se doe do preporuka o religijskom suivotu i ujedno zapone inicijativa iji bi krajnji rezultat bio - ideja o pomirenju i multireligioznosti/multietninosti kao neminovnoj injenici BH drutva, te do preporuka za unapreenje kolskog curriculuma u svim dijelovima BiH, koje e voditi ka ustanovljavanju dijaloga i razumijevanja meu uenicima koji potiu iz razliitih religijskih ili etnikih sredina. Takoer smo nastojali promovirati inicijativu za ukljuivanje u procese drutvenih promjena meu uenicima, kao i znaaj koncepta aktivnog graanina to bi ispitanici trebali jednog dana u budunosti postati, kako bi na taj nain mogli to pozitivnije i uspjenije utjecati na svoj socijalni i ekonomski status.

UKRATKO O ISTRAIVANJU

I.2. TA SMO POSTIGLI OVIM PROJEKTOM ?Ovaj projekat je implementiran u osam izabranih opina Bosne i Hercegovine, i to u onim opinama iji su naelnici i Slube za drutvene djelatnosti izrazili interes za ovo istraivanje i temu projekta. Iznenaujue je bilo da su se mnoge kole jednonacionalnog i monoreligijskog sastava pokazale nezainteresirane, to je loe s obzirom na injenicu da potreba za inter-religijskim dijalogom i razumijevanjem u drutvu kao to je nae, svakako izlazi iz okvira kole i svakodnevno se namee nevezano za kolsku sredinu. Namjera je bila istraiti stavove i miljenja uenika u osnovnim i srednjim kolama, i to istraivanjem na terenu u opinama, koje su pozitivno odgovorile na na zahtjev i pokazale se spremnima za saradnju, ali je cilj bio i nastavljanje i produbljivanje ove teme i diskusije, sa posebnim osvrtom na problematina pitanja pobrojana u prethodnom poglavlju, u toku i nakon istraivanja, i posebno tokom druge faze projekta, tj. predavanja i radionica. Nastojali smo dobiti to raznovrsniji teritorijalni uzorak koji bi ujedno bio to reprezentativniji, i stoga smo kontaktirali u poetku sve opine Federacije, Republike Srpske, i Brko Distrikt. Pokazalo se da je uee ipak moralo biti uvjetovano odobrenjem od strane nadlenih Ministarstava obrazovanja, bilo da se radi o odreenom kantonu, RS-u ili Brko Distriktu, ali i spremnou opina (a posebno kola) da na njihovom teritoriju prihvate ovaj projekat. Projekat je najprije bio ponuen kolama u svim dijelovima Bosne i Hercegovine, a kroz istraivanje je postignut uvid u situaciju po pitanju percepcije sebe i drugog, kako kroz religijsku komponentu, tako i kroz etniku odnosno kulturoloku, i na kraju su omoguene preporuke, koje se tiu religijske kohabitacije u sredini kao to je kola, ali i u irem kontekstu zajednice. Kada je u pitanju socijalna i ekonomska situacija, ona je bila raznolika u ispitanim regijama. Takoe postoje razlike kada su u pitanju periferne i centralne kole, a one su posebno izraene kod veih istraivanja kao to je bila Tuzla ili Brko Distrikt. Prevladavajua socijalna i ekonomska situacija je, pored individualnih razlika, i onih koje smo susreli unutar kola i razreda, prilino nejednaka i u ispitanim opinama. Kada je u pitanju unaprijed dogovorena financijska pomo dobivena od opina za realizaciju projekta, ona je varirala s obzirom na broj kola obuhvaenih projektom, tj. obim istraivanja, ali se ugovarala imajui u vidu budet, koji opine imaju na raspolaganju, za projekte pomoi civilnom drutvu. Ta pomo je zapravo bila samo simbolina. Neke su opine bile suoene sa financijskim potekoama, ali su se unato tome pokazale spremne na podrku, uglavnom iz razloga to su projekat smatrale vanim i releventnim za

njihove kole i lokalne zajednice. Neke su pak opine bile zainteresirane za istraivanje i projekat, ali nije dolo do implementacije jer nije moglo biti obezbijeeno nikakvo, pa ni simbolino financijsko uee. Fokus ovog istraivanja je ukljuivanje mladih u intereligijski dijalog i ohrabrivanje njihovog ispravnog razumijevanja kako svoje, tako i drugih religija i vjerovanja u Bosni i Hercegovini. Svrha projekta bila je izmeu ostalog, prevazilaenje predrasuda i neprijateljstava karakteristinih za post-konfliktna drutva, ali takoe pojanjavanje moguih naina inkluzije (drutvanog ukljuivanja) mladih i drugih ugroenih skupina kao to su manjine, ene, pa ak i osobe sa posebnim potrebama, u socijalne i ekonomske procese, te informiranje o nainima na koje se moe poboljati njihova drutvena participacija, i na koje ih se moe osvijestiti o moguim krenjima njihovih prava, koja su se ili ve dogodila ili im se mogu dogoditi, u drutvu i odreenim socijalnim procesima. Kroz sve tri faze projekta nastojali smo objasniti ciljanim grupama, ispitanicima i uesnicima, odnose koji su oduvijek postojali, od vremena nastanka Svetih knjiga pa sve do danas, i povezanost izmeu ljudskih prava i svih religija, a posebno smo naglaavalli ona osnovna prava koja se niti u jednom ureenom drutvu ne bi smjela kriti kao to su pravo na ivot, na rad, na slobodu savjesti i vjeroispovijesti, pravo na miljenje ili vjerovanje, na vlasnitvo, pravo izraavanja i slino. Dodatna svrha projekta bila je saznati vie o potencijalnim kapacitetima ciljanih grupa, o broju i razmjeru institucionalnih struktura koje meu njima imaju odreeni kredibilitet, kao to su nevladine i druge organizacije, stranke, interesne skupine, a koje su predstavljene lokalno ili nacionalno, te o njihovim aktivnostima i dosadanjim uspjesima. Rezultat projekta je prikupljanje podataka na osnovu odgovora ispitanika i primjedbi uesnika, o tome koje grupe i koje organizacije njih najbolje predstavljaju, ta su do sada kroz njih postigli, te zato smatraju da je uee u aktivnostima ovog projekta korisno i od pomoi za njih. Neke od alternativa su ciljanim grupama ponuene od strane religijskih zajednica u Bosni i Hercegovini ili drugih struktura, ali takoe od strane naih i meunarodnih strunjaka za religiju i srodna pitanja, koji su se predstavili u drugoj fazi. Posebno smo nastojali osvijestiti znaaj socijalnoekonomskih prava i uea u procesima donoenja odluka. Svaki problem je potrebno sagledati sa vie kulturalnih i religijskih gledita, te su predstavljene razliite prakse rjeavanja spomenutih problema, koritene u drugim dravama i drutvima. Kako bi se religijski i kulturalni dijalog uinio to uspjenijim u riskantnim podrujima BiH, a osobito u onim gdje jedna religijska skupina prevladava u odnosu na druge, istraivanje je bilo fokusirano na

mlae generacije, roene nakon konflikta u BiH, i koje iz nekih razloga imaju razliitu ili deformniranu viziju multireligijskog i multirkulturnog u naem drutvu. Vano je istaknuti da mlada populacija predstavlja vaan indikator za situaciju po pitanju definiranih problema u skoroj budunosti, odnosno ukazuje na nivo budueg potivanja i tolerancije meu razliitim religijskim zajednicama, i mogunost mirne koegzistencije meu njima. Procjena i evaluacija trenutne situacije meu izabranim ciljanim grupama ovog projekta bila je potrebna zbog daljeg implementiranja i promoviranja promjena, u osnovnim i srednjim kolama, a to je promoviranje u drugoj fazi napravljeno i kroz medije, te u treoj kroz samo prezentiranje rezultata istraivanja, odnosno ovu publikaciju. Bilo je osigurano medijsko pokrivanje organiziranih predavanja, radionica i prateih dogaaja, iji su ciljevi obuhvaeni i u ciljevima ovog projekta. Namjera je pokrenuti tzv bottomup proces, od ciljanih skupina i uesnika projekta (graana, uenika, nastavnika), koji e potaknuti dalje razmiljanje i otvoriti diskusiju na nivou ministarstava, kola ali i meu svim nosiocima obrazovne refrome, o edukacijskom sistemu u oba entiteta Bosne i Hercegovine, te dovesti do ponovnog razmatranja od strane drave, sistema obrazovanja koji treba biti prilagoen realnom i postojeem konglomeratu razliitih kulturnih i religijskih tradicija. Projekat je realiziran u saradnji sa sljedeih 8 opina na teritoriju B&H: Foa Ustikolina, elinac, Vare, Visoko, Kakanj, Fojnica, Tuzla i Brko Distrikt. Osoblje IMIC-a bilo je glavni koordinator zadataka i sudjelovalo je u definiranju tema radionica/ predavanja, te naknadno angairalo strunjake za rasprave na temu religijske razliitosti, tolerancije, potivanja drugog i razliitog. Aktivnosti koje su uspjeno finalizirane su: istraivanje i procjena o socijalnom i obrazovnom iskljuivanju odreenih religijskih grupa u Bosni i Hercegovini; analiza njihove situacije posebno u monoetnikim i monoreligijskim dijelovima B&H, i u podrujima gdje je proces povratka izbjeglica poeo , te se sredina suoava sa brojnim problemima povezanim za vjerske i etnike predrasude; priprema evaluacije i plana za buduu integraciju etnikih, religijskih i kulturolokih ili socijalnih manjina u pomenutim dijelovima BiH, u obrazovne sisteme, drutvo i procese donoenja odluka; organiziranje predavanja i radionica o mogunostima ukljuivanja mladih u BiH (uenika, studenata i profesora/nastavnika) u interreligijski dijalog etiri dominantne religije; prevazilaenje monoetnike i monoreligijske izolacije i segregacije u obrazovanju, radu i interakciji, koja bi bila neprirodna s obzirom na sastav BH drutva; zatim objanjavanje mogunosti za djelovanje ovih grupa u socio-ekonomskim procesima; aktivizam na terenu u smislu dijeljenja publicirane literature iji je cilj podudaran sa ciljevima i misijom IMIC-a; te promoviranje ideja multireligioznosti odnosno

6

7

IMIC - ZAJEDNOmultietninosti kroz predavanja, kako za uenike i studente osnovnih, srednjih kola i univerziteta, tako i za sve zainteresirane, i o multikulturalnosti kao osnovnoj vrijednosti Evropske unije, a osobito multikulturalnh drutava kao to je BiH. Tokom ukljuivanja ciljanih skupina kroz drugu fazu projekta u diskusije fokusirane na ideju multireligijskog dijaloga, selektirani su pozitivni primjeri multireligijskog suivota u BiH, i naglaena je mogunost prilagodbe u drugim podrujima u BiH uz odgovarajue drutvene i obrazovane reforme, a date su i nastavljaju se davati informacije o kulturalnim i religijskim tradicijama koje su karakteristine ne samo za BiH, nego i za blie i dalje narode, ija je istorija na direktan ili indirektan nain vezana za BiH. Tako je poela paralelna implementacija srodnog projekta nazvanog Saradnja sa ambasadama kroz koji su dosada organizovana tri dogaaja i to dva sa Ambasadom Arapske Republike Egipat (predavanje profesora Nabila Sweilama o egipatskoj kulturi i drevnoj civilizaciji i After-Bajram Party) i jedan sa Ambasadom Islamske Republike Iran (Proslava ShabeJalda Najdua no-22.decembra), a planiramo priprediti sline manifestacije u 2009. godini sa ambasadama Maarske, Grke, Austrije, Italije, Slovenije i Turske, sa ciljem da svim uesnicima projekta pribliimo kulturu i tradiciju tih zemalja ali i da prihvatimo najnovije promjene koje slijede u procesima europeanizacije i globalizacije, a koje e jo vie dovesti do porasta multikulturalnosti, multietninosti i multireligioznosti u mnogim savremenim drutvima. Postignuto je uvrivanje saradnje sa predstavnicima ciljanih grupa, nastavnim kadrom i opinskim slubama koje se bave civilnim drutvom, te sa ambasadama koje su kroz srodan projekat pokazale interes i spremnost za zajedniko djelovanje, ali i sa nevladinim i vladinim, domaim i meunarodnim organizacijama koje rade na promoviranju istih vrijednosti ili se bave slinim aktivnostima. Na kraju, ostvarili smo prve kontakte sa drutveno odgovornim kompanijama poput Vermonta, BH Telecoma i Coca Cole koje takoe ele pomoi stvaranju i izgradnji stablinog i prosperitetnog drutva u BiH. Predstavljeni su naini na koje svi uesnici projekta mogu skupa raditi na ostvarivanju zajednikih ciljeva, zastupati svoja prava kroz meunarodne i lokalne organizacije koje ih predstavljaju, i pojaana je svijest o potrebi da se pomogne odreenim grupama u drutvu i da se potkane njihova socijalna inkluzija. Ujedno su ciljane grupe informirane o standardima kada su u pitanju njihova prava u BiH i drugdje, i to je uinjeno analizama vrlo ilustrativnih komparativnih sluajeva . Projekat je poeo fund-raisingom, odnosno prikupljanjem sredstava koje je trajalo od 1. februara do 1. marta 2007. godine. Dva projekt koordinatora radila su puno radno vrijeme u prostorijama IMIC-a i prije poetka implementacije projekta postignuti su dogovori sa loklanim vlastima vezano za realizaciju prve faze. Odrano je nekoliko sastanaka sa organizacijama i institucijama kao to su OSCE, USAID, Fondacija Heinrich Boll, Fondacija Konrad Adenauer, te su postignuti dogovori sa opinama, kolama, kantonalnim i entitetskim vlastima i Ministarstvima obrazovanja. Pored 8 opina koje su potvrdile svoje uee u projektu, i minimalnu financijsku podrku, od privatnih sponzora na projektu, imali smo Vermont d.o.o. koji je simbolino podrao projekat u prvoj fazi i BH Telecom koji je projekat podrao u treoj fazi. IMIC je dodijelio sredstva u iznosu od 6000 KM za ovaj projekat, a ostatak je financijski podran od strane Matching fonda Soroevog Programa podrke obrazovanju i Misije OSCE-a u BiH koja je u veoj mjeri financirala treu fazu projekta odnosno, ovu publikaciju. Uspjeli smo definirati neke od problema u multireligijskim i multietnikim zajednicama, a utvrivanje je izvreno na osnovu Upitnika, odnosno niza pitanja, analizom dobijenih odgovora. Takoe je poboljano znanje o izazovima multireligijskog suivota. Jedan od indikatora uspjenosti projekta bila je posjeenost i kooperativnost, odnosno aktivno ukljuivanje u drugu fazu kroz predavanja i radionice, koje su utjecale na transformaciju rezultata u usmene prepruke za saradnju, razmijenjene izmeu ciljanih skupina, obrazovnih radnika, i predavaa u kolama i sredinama u kojima ive i rade. Jedan od ciljeva projekta bio je poboljati kapacitet i popularnost Centra, te otvoriti mogunosti za neke od ciljanih skupina da se ukljue u IMIC ili neku drugu organizaciju, koja bi mogla zatititi njihov interes. Cilj je bio popularizirati i intenzivirati koritenje nae biblioteke i drugih resursa organizacije, otvaranjem vrata novim lanovima, stvaranjem mree saradnika i zainteresiranih za promoviranje interkulturnog i interreligijskog dijaloga, i definirani su novi potencijalni lanovi udruenja koji e nastaviti raditi na promoviranju ovih vrijednosti. Kratkorono je projekat ocijenio postojeu situaciju meu mladima razliitih religijskih i etnikih pripadnosti, te mogue socijalno iskljuivanje i inkluziju, a koje se tie njihove pozicije, bilo kao ugroene drutvene skupine ili kao manjine u religijskom, etnikom ili socijalno-kulturolokom smislu. Istraivanje je sprovedeno kroz Upitnik struktuiran kroz otvorena pitanja, od kojih su samo neka bila deskriptivna, a pitanja su sluila za procjenu trenutne situacije. Dugorono su pripremljene prepruke za sve odgajatelje, nastavnike, profesore Religijskog odgoja i srodnih predmeta, te druge sudionike koji mogu raditi na produbljivanju i poboljavanju dijaloga, potrebnog zbog religijske razliitosti u kolskom okruenju i ire, a ovaj proces je zapoeo sa radionicama i predavanjima u drugoj fazi projekta, gdje se poelo diskutirati o podrujima u kojima se primjeuju problemi. Zadnje to je uinjeno je podrka reformi sistema obrazovanja u Bosni i Hercegovini, koji bi trebao i morao uzimati u obzir religijsku i drugu razliitost kao neminovnu i osnovnu paradigmu za ustanovaljavanje sistema vrijednosti meu populacijom mladih. Dugoroni plan i ciljevi ovog projekta takoe su u vezi sa razvojem organizacije IMIC i poboljavanjem kapaciteta njenog osoblja. Vizija naeg udruenja je irenje vrijednosti koje Centar promovira ve godinama, postizanje interkulturalno, etniki i religijski mijeanog drutva, ali takoe proirivanje mree partnerskih organizacija sa istim ciljevima, i stvaranje kvalificiranog osoblja, koje e omoguiti da IMIC postane jaa, snanija i utjecajnija organizacija. Najbolji nain da se ovo postigne, kao to je do sada nekoliko puta ve uinjeno, jeste kroz uspjeno implementiranje projekata i zapoljavanje strunjaka i strunih timova koji rade na tim projektima, inzistirajui uvijek na istim idejama i davajui neposredno pomo svima koji su zainteresovani za promoviranje istih vrijednosti, te branei njihova prava utemeljena na ovim vrijednostima. U ovisnosti o uspjehu trenutnih projekata i aktivnosti, misija IMIC-a moe se razvijati i treba se postii samoodrivost organizacije, koja bi bila dobro opremljena ljudskim i drugim resursima, i funkcionalna u svom radu. Konani cilj je, s obzirom da organizacija ovisi o meunarodnim i domaim partnerima i sponzorima, utvrivanje i implementacija dugoronih aktivnosti, te financijska neovisnost koja bi pridonijela postizanju samoodrivosti i vee samostalnosti u smislu financijskih i ljudskih resursa i kapaciteta.

UKRATKO O ISTRAIVANJUodnosno radionica/predavanja, kojima je bio omoguen uvid u problematina podruja, kao i nova saznanja o religijskom odgoju, te su im pruene informacije o mogunosti do-kolovavanja i daljeg kolovanja u ovim oblastima. Trea ciljana skupina bili su svi strunjaci i predavai koji su bili aktivni u drugoj fazi projekta, te organizacije i institucije koje se bave srodnim pitanjima, i koje su nam uinile dostupnim neke od materijala za radionice/predavanja, kao i svi zainteresirani za misiju ovog projekta i ciljeve koje promovira IMIC. U treu skupinu takoe spadaju nezavisni istraivai koji su naknadno mogli koristiti rezultate ovog istraivanja u svome radu, bilo naunom bilo praktinom, i IMIC je primio i odobrio tri takva upita u toku i nakon implementacije projekta, odnosno istraivanja.

I.4. METODOLOGIJA I KRITERIJI ISTRAIVANJAPriprema Upitnika izvrena je u saradnji sa ekspertima za podruja sociologije, ljudskih prava i religije. Nastojalo se osigurati da strunjaci i sami imaju odreenu korist od kvantitativne metodologije koja je koritena u analizi istraivanja, od samog mjerenja i uzorka, odnosno da istraivanje i za njih predstavlja izazov u smislu saznavanja neeg novog, te da im bude od pomoi kada je u pitanju prikupljanje znanja i informacija koje e kasnije moi koristiti u svom radu. to se tie tima koji je radio na terenu i analizi rezultata, radilo se o sedmostepeno ili magistarski obrazovanim istraivaima, uglavnom iz podruja drutvenih nauka. Istraivai su prije rada na terenu informirani o glavnim uvjetima koji se trebaju postii prilikom ispitivanja.2 Pored obrazovanja, kada su pitanju istraivai koji su radili na terenu, i njihovi asistenti, bilo je vano da oni posjeduju prethodno znanje i senzibilitet za socijalne i obrazovne probleme u Bosni i Hercegovini. Ukljuivanje predavaa i strunjaka u drugoj fazi projekta kod pripreme radionica i predavanja , nakon i u toku analize rezultata dobivenih na osnovu Upitnika, ovisilo je, izmeu ostalog i o njihovom interesu za projekat, te o temama koje su se pojavile i identificirale kao prioritetne. Predavai su morali biti minimalno fakultetski obrazovani, a veina su zapravo visokoprofilirani strunjaci za diskutirana podruja, koji imaju ili magisterij ili doktorat bilo iz drutvenih nauka bilo iz religije. Neki od njih ve su ranije bili ukljueni u pripremanje preporuka za nastavni plan i program Religijskog odgoja za osnovno i srednje obrazovanju u BiH, te u pripremu udbenika za predmet Kultura religija koji je u vrijeme trajanja projekta bio u fazi izrade i finalne pripreme.2

I.3. CILJANE SKUPINE/GRUPETri su najznaajnije ciljane skupine ovog projekta. Prva ciljana grupa bili su uenici viih razreda osnovnih i srednjih kola, odnosno sudionici prve faze projekta, istraivanja, tj. ispitanici koji su davali odgovore na pitanja iz Upitnika. Oni su svojim ueem pomogli da se doe do traenih zakljuaka i rezultata na osnovu kojih smo utvrdili problematina podruja u religijskom obrazovanju i nastavnom planu, ali i u obrazovanju kada su u pitanju predmeti srodne skupine (Demokratija i ljudska prava, Sociologija, Filozofija, Historija, Geografija itd.) kao i aktualna situacija po pitanju percepcije religioznosti kako svoje tako i religioznosti, kulture, i etniciteta drugog. Druga ciljana skupina ovog projekta bio je nastavni kadar, a posebno nastavnici i profesori predmeta kao to su Religijski odgoj (islam, katolianstvo i pravoslavlje), Kultura ili Historija religija, Filozofija, Sociologija, Istorija, Geografija, Demokratija i ljudska prava, te drugih drutvenih predmeta, razrednici, pedagozi, psiholozi i direktori kola, te svi drugi nastavnici i profesori koji su bili zainteresirani, i svi uesnici druge faze projekta

Na strani 6, poglavlje I.1, navode se tri uslova koje je trebalo zadovoljiti prilikom istraivanja

8

9

IMIC - ZAJEDNOuinili da rezultati budu na raspolaganju svim uesnicima i ciljanim skupinama projekta, a iz tih tabela se mogu saznati i podaci koji nisu opisani u ovoj brouri/publikaciji. Obrada rezultata je pokazala da je za analizu jednog razreda od otprilike 20 uenika bilo potrebno 3 sata rada na dobivenim podacima, tj. kako bi se dobili kvantitativni i procentualni iznosi koji su navedeni u tabelama. promovira demokratizaciju i reintegraciju u zemlji, potivanje ljudskih prava i kulturu tolerancije, mira i meusobnog razumijevanja. Prije svega, meu ciljevima IMIC-a je olakavanje razumijevanja centralne uloge koja pripada spiritualnoj dimenziji u mirovnom procesu. IMIC je aktivan i lokalno i globalno u podrci za mirovne susrete i razumijevanje kroz teoretski dijalog, i esto djeluje zajedno sa meunarodnim organizacijama, spajajui zajednice u molitvi, akciji i svakodnevnom ivotu. Centar je uvjeren da tolerancija u multireligijskoj Bosni i Hercegovini mora biti sauvana i da je ona garancija za odriv i dugotrajan mir u zemlji. Internacionalni multireligijski interkulturni centar takoe se nalazi u Registru naunih i istraivakih udruenja BiH i ukljuen je u istraivanja i nauni rad vezan za ove ciljeve i misiju. Dva najvanija projekta kada je u pitanju nauno-istraivaki rad su ene, Religija, Politika koji je rezultirao publiciranjem istoimene knjige na BHS-u (bosanskom-hrvatskom-srpskom jeziku), a koja e uskoro biti tampana i na engleskom jeziku, te ovaj projekat, odnosno Interreligijski dijalog kroz obrazovanje i komunikaciju mladih u multikulturnom drutvu u Bosni i Hercegovni, koji je istraivao stavove prema religioznosti i religiji, sa sociolokog aspekta, u 8 opina i u vie od 40 kola u BiH. IMIC je osnovan 10.decembra 1991. godine, na godinjicu UN-ove Deklaracije o ljudskim pravima, kao nevladina organizacija, u prostorijama Jevrejske zajednice u Sarajevu. Jedno je vrijeme djelovao iz prostorija Sarajevske Akademije znanosti i umjetnosti, a od 1. jula 1996. IMIC ima svoje prostorije i biblioteku na adresi Obala Kulina Bana 39, Sarajevo, u Starom gradu-Sarajevo. Neke od meunarodnih organizacija koje su ranije podravale IMIC su: Ujedinjeni krani za odnose u Istonoj Evropi, FMO, Fondacija Robert Schuman, razne jevrejske i islamske organizacije, Savjet Evrope, Ambasade Njemake, Austrije, vicarske, Velike Britanije, Mitteleuropaeische Konferenz der Franziskanischen Provinziaele, Hilfswerk der Evangelischen Kirchen in der Schweiz (HEKS), Evangelishe Kirchentag 93, Erzbischifliches Ordinariat Munchen, Curia Generalis Ordinis Fratrum Minorum, Rome. U novijim projektima IMIC podrava Grad Sarajevo, SOROS-Odjel za obrazovanje, OSCE Odjel za obrazovanje, Vlada SAD-a i Odjel za kulturne i obrazovane poslove, IREX, Ambasade USA, Kanade, Norveke, Grke, Arapske Republike Egipat, Islamske Republike Iran, opine u B&H, Kantonalna ministarstva, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, Federalno ministarstvo kulture i sporta, Evropska komisija, Centralni evropski univerzitet (CEU), CDEER-Center for Democracy and Reconciliation in Southeast Europe itd. Od kada je osnovano 1991. do danas udruenje IMIC je organiziralo kratke kurseve o multireligijskom

UKRATKO O ISTRAIVANJUi interkulturnom ivotu, kao i zajedniku molitvu i meditaciju, sa ueem muslimanske, jevrejske, pravoslavne i katolike kongregacije u Sarajevu. Od 1993. organizirana je Sarajevska sedmica multireligijskog dijaloga, koja je ujedno analizirala ulogu religije u mirovnom procesu; zatim su implementirani projekti Multietniko i multireligijsko pomirenje, Drava i religijski poslovi, Religija i socijalni ivot (Sarajevo, 1994); Pomirenje: Put ka slobodi (Sarajevo 1997); Religija i ljudska prava (Sarajevo 1998); te Religija i javni ivot (Sarajevo 1999). 2000. godine, IMIC je priredio simpozij o dijalogu civilizacija u Bosni, Srbiji, Kosovu i Bugarskoj. Od 1994, u Centru je pruana pomo izbjeglicama u Njemakoj i to uglavnom u regiji Bayern, u saradnji sa Arbeitsgemeinschaft der Christlichen Kirchen Bayern, te sa jevrejskom i islamskom zajednicom iz Zagreba, Hrvatska. 1996. otvorena je Biblioteka za promoviranje multireligijskog dijaloga, ljudskih prava, mira i pravde, a otvaranju je prisustvovao rektor Sarajevskog univerziteta. 1997. uspostavljen je Savjetodavni centar Usluge dobroinstva za povratnike i raseljene osobe u kojem su se redovito sastajale porodice iz svih slojeva drutva. Od 1997. godine IMIC je bio ukljuen u rehabilitaciju stanova u Sarajevu, posebno za suprunike u mijeanim brakovima i za samohrane majke svih religija i etniciteta. Od 1999. SOPG (Servis za Mir i Dobru Volju) zapoeo je zajedniki projekat sa IMIC-om i FMO-om (Franjevcima Istone i Jugoistone Evrope) za rekonstrukciju, multireligijski dijalog i pomirenje na Kosovu. Od 2000. godine IMIC organizuje Duhovni zov za sve monoteistike vjerske zajednice i to obino na Dan dravnosti ili na Dan nezavisnosti u BiH, uz uee utjecajnih predstavnika politikog i kulturnog miljea. Od 2004. IMIC je zapoeo pilot-projekat Multireligioznost i reintegracija u Bosni i Hercegovini a od 2005. projekat ene Religija, Politika. Pored istoimene gore spomenute knjige, publicirane su jo dvije knjige koje se bave ulogom religije u faizmu, te religijom i antifaizmom, Zlodusima nasuprot i Zlodusima unato. IMIC je takoe jedan od organizatora Magistarskog programa Religijske studije pri CIPS-u, zajedno sa Dravnim univerzitetom iz Arizone, Oslo UniverzitetomNorveka i Sarajevskim univerzitetom. Ovaj je program organiziran od 2007. godine. Trenutni i najaktuelniji projekti IMIC-a su: od 2006. ene, Religija, Politika- projekat i publikacija na BHS-u i engleskom; od 2007. Inter-religijski dijalog kroz obrazovanje i komunikaciju mladih u multikulturnom drutvu Bosne i Hercegovine- istraivanje, radionice, publikacija; od 2007. Saradnja sa ambasadama (3 manifestacije odrane dosada); od 2008. Poboljavanje usluga IMICove biblioteke (uz podrku Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke i Aleksandrijske biblioteke); od 2009. Otvaranje enske sekcije unutar IMIC-ove bibliotekeSekcija za literaturu o enskim pravima i religiji (uz

U projekat su takoe bili ukljueni neki od sudionika srodnog i ranije spomenutog projekta Saradnja sa ambasadama, koji je zapoeo paralelno sa projektom Interreligijski dijalog kroz obrazovanje i komunikaciju mladih u multikulturnom drutvu u Bosni i Hercegovini, jer oba projekta imaju jedan zajedniki cilj, promoviranje razliitosti kulture i religije, a u projektu saradnje sa ambasadama, posebno se radi o promoviranju povezanosti kulture drugih zemalja sa kulturom Bosne i Hercegovine. Kroz ovaj paralelni projekat ideje i misija IMIC-a dodatno su promovirani i putem medija jer je za sve dosada odrane manifestacije bilo osigurano i njihovo manje uee. to se tie metodologije, na samom poetku projekta, prikupljena su sredstva u periodu mjesec dana, a nakon toga je pripremljen Upitnik za prvu fazu projekta -istraivanje. Zatim su odreeni istraivaki timovi koji su se sastojali od istraivaa iz IMIC-a i asistenata na terenu i zavrena je prva faza odnosno istraivanje tokom 4 mjeseca : marta, aprila, maja i juna 2007.godine. Nakon prvog terenskog istraivanja u Brko Distriktu, odmah se prelo na analiziranje podataka dobivenih istraivanjem. Obino su istraivai koji su bili angairani na terenu bili kasnije angairani i za analizu rezultata na terenu na kojem su radili. Analiza istraivanja pravljena je u dvije tabele za svaku opinu u kojoj je proveden upitnik. Prva tabela pokazuje rezultate za pitanja 1-18 i 20-39, a druga rezultate za pitanje 19 odnosno Linkartovu skalu. Ukupno je napravljeno 16 tabela, odnosno po 2 za svako istraivanje i rezultati su prikazani u kvantitativnim i procentualnim iznosima. Nakon istraivanja i zapoinjanja analize dobijenih podataka, konano je od juna 2007. godine do februara 2008. godine zapoeta i implementirana druga faza projekta, odnosno predavanja/radionice kojih je ukupno odrano etiri. Rezultati su analizirani sve do mjeseca februara 2008, i analize su zavreene uoi zadnje radionice, odrane u Zenici 8.februara. Istovremeno je u septembru 2008. poela implementacija srodnog, ve spomenutog projekta Saradnja sa ambasadama, te priprema i prikupljanje sredstava za publiciranje rezultata istraivanja. Rezultati istraivanja u kvantitativnim i procentualnim iznosima u 16 tabela, po 2 za svaku opinu, nalaze se na websiteu organizacije www. dijalog.net, a do njih se moe doi koristei nae Korisniko ime i ifru koja glasi IMIC (ukoliko nemate zasebno korisniko ime i ifru, to je u toku projekta bilo regulisano samo za neke od korisnika i ciljanih grupa), a nakon registracije, pratei link IMIC. Na websiteu se takoe nalaze vizualni prikazi rezultata za 10 pitanja iz Linkartove skale, koje je za IMIC iz marketinkog fonda pripremio Gauss iz Tuzle, firma koja se bavi geo-prostorinim bazama podataka. Na taj nain smo, pored ove broure,

I.5. KO JE SVE SARAIVAO NA OVOM PROJEKTU?Istraivai koji su radili na ovom projektu su: 1. Dragana Lazi, diplomirani urnalist-novinarstvo i komunikacije, Univerzitet u Banja Luci, Filozofski fakultet, aktivna u nevladinom sektoru, i uposlena u vrijeme istraivanja i analize rezultata 2007/2008 kao junior-konsultant u OSCEovom projektu Parlamentarne podrke, dobitinica je jednogodinje stipendije za kolovanje u USA na Univerzitetu u Montani, 2. Arijana Aganovi, diplomirani bibliotekar i komapartist knjievnosti, Filozofski fakultet, Univerzitet u Sarajevu, 3. Amir Prasho, apsolvent raunovodstva na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, 4. Gorana Stojanovi, radni praktikant u IMIC-u u vrijeme istraivanja, tanije u periodu juli/august 2007, i bivi student postdiplomskog programa Ljudska prava i Demokratija pri CIPS-u, Univerzitet u Sarajevu, diploma steena na Fakultetu drutvenih nauka u Oslu, Norveka, 5. Sabina Pstrocki, Profesor engleskog i francuskog jezika i knjievnosti, Filozofski fakultet Univerziteta u Zagrebu i Magistar evropskih znanosti-Kraljevski univerzitet u Engleskoj, stipendist BST-ja, takoe zaposlena u OSCE-ovom programu Parlamentarne podrke u vrijeme istraivanja i analize podataka, odnosno 2007/2008. Asistenti koji su saraivali na terenu su: 1. Abdulah Beirovi, za istraivanje u Brko Distriktu, profesor Demokratije i ljudskih prava, Ekonomska kola, 2. Midhat Spahi, za istraivanje u Tuzli, profesor i magistar Istorije, uposlenik Ministarstva obrazovanja, kulture i nauke Tuzlanskog kantona, 3. ivana Ili, za organiziranje radionice u Zenici, profesorica Istorije i Kulture religija u Tehnikoj koli Zenica.

I.6. TA JE IMIC I TO NASTOJI?IMIC (Internacionalni Multireligijski Interkulturni Centar) stvara platformu za promoviranje interreligijskog dijaloga i razvoj diskursa mira i pravde u Bosni i Hercegovini i Jugoistonoj Evropi. Organizacija podrava multireligijsko, multietniko i multikulturno drutvo u BiH,

10

11

IMIC - ZAJEDNOpodrku Kanada fonda, Ambasada Kanade), od 2007. Magistarski program Religijske studije pri CIPS-u- Centru za Interdisciplinarne Postdiplomske Studije, od 2007, takoe, Vjera i Zajednica: Dijalogprogram stipendiranja 24 religijska lidera iz BiH; Srbije i Hrvatske, te organiziranja uzvratnih posjeta amerikih strunjaka kao i dvanaest malih programa/projekata uesnika, u vrijednosti do 1000 $, uz podrku (EAC)Ureda za poslove kulture i obrazovanja Amerike vlade i IREX-aMeunarodnog odbora za istraivanje i razmjenu). Tehnika kola Brko IV 1 IV 4 Veterniarska kola Poljoprivredna kola Gimnazija Medicinska kola UKUPNO kola 13 IV IV 5 IV 2 IV 5 IV 4 22 odjeljenja 16 19 23 29 23 24 30 474 uenika 37% 15 godina, na osnovu toga moemo zakljuiti da je veina ispitanika bila u dobi od 14 godina, odnosno da injenica to je ispitan jedan osmi i jedan sedmi razred nije imala veeg utjecaja na razliku u dobi ispitanika. Ovo navodimo kao relevantno jer kada je pisan projekat i istraivanje, naveli smo da je predvieno ispitivanje zadnje godine srednjih i osnovnih kola. Rad na terenu je pokazao da nismo uvijek mogli dobiti saglasnost da ispitamo samo osme razrede osnovnih kola, odnosno samo etvrte razrede srednjih kola, te smo nekada ispitivali i sedme razrede osnovnih, odnosno tree razrede srednjih kola. Smatramo da to nije imalo utjecaja na rezultate istraivanja i da bismo do slinih podataka doli i ispitujui iskljuivo etvrte, odnosno osme razrede, kako smo u poetku namjeravali. Tree istraivanje bilo je u opini Fojnica koja je dala saglasnost za ovaj projekat 2.marta 2007. Ugovaranje rada na terenu nam je omogueno uz pomo Josipa Markote iz Slube za civilne i drutvene poslove opine Fojnica. Ukupno je ispitano 70 uenika u tri odjeljenja, i to: kola Osnovna kola Muhsin Rizvi Odjeljenje VIII d VIII c Osnovna kola VII 2 Ivan Goran Kovai UKUPNO: 2 kole Broj uenika 30 26 24

PRVA FAZA PROJEKTA-ISTRAIVANJEkola Osnovna kola Vare Odjeljenje VIII VII 1 III 2 Broj uenika 25 17 35

Ekomoska kola Nordbat 2 Gimnazija III 1 29 UKUPNO: 3 kole 4 odjeljenja 106 uenika

II PRVA FAZA PROJEKTAISTRAIVANJE (APRIL, 2007.SEPTEMBAR, 2007)II.1. ISTRAIVANJE NA TERENU U 8 OPINAKako je bilo predvieno u Aplikaciji za sredstva za ovaj projekat, IMIC je trebao poeti istraivanje (odnosno prvu fazu projekta) u martu 2007. S obzirom da se ekalo na odobrenje sredstava i finaliziranje dogovora sa kolama i opinama, istraivanje je poelo u aprilu 2007. Prvi rad na terenu zavren je u Brko Distriktu, a Vlada Brko Distrikta pristala je da podri ovaj projekat 23. marta, 2007. Istraivanje je provedeno u 22 odjeljenja, u 8 osnovnih i 5 srednjih kola, i trajalo je tri dana. Sa dva istraivaa iz IMIC-a na terenu je radio jedan asistent, iz Pedagokog zavoda Brko Distrikta, a njegov angaman se sastojao u dogovaranju vremena ispitivanja u kolama. Ukupno je ispitano 474 uenika: kola Prva osnovna kola Druga osnovna kola Trea osnovna kola Odjeljenje VIII 1 VIII 3 VIII 1 VIII 3 VIII 2 etvrta osnovna kola VII 1 VIII 2 Peta osnovna kola VIII 2 VIII 3 Sedma osnovna kola- VIII 3 -Gornji Rahi -Maoa -Bijela VIII 1 VIII b VIII b Deveta osnovna kola- VIII a Deseta osnovna kola- VIII a Broj uenika 26 19 26 21 21 17 24 22 23 19 17 18 18 17 22

to se tie spola ispitanika, 234 ispitanika bili su mukog, a 240 enskog spola. to se tie mjesta stanovanja 43.5% je navelo da je sa sela, 23.4% iz prigradskog naselja, a 31.9% da je iz grada. Kada je u pitanju dob ispitanika, njih 179 je bilo u dobi od 14 godina, 131 u dobi 15 godina, 5 u dobi 16 godina, 2 u dobi 17 godina, 101 u dobi 18 godina, 56 u dobi 19 godina. Stoga moemo zakljuiti da je vie od 80% ispitanika bilo u dobi od 14, 15 i 18 godina. Na analizi rezultata istraivanja sprovedenog u Brko Distriktu radilo je 3 istraivaa, i s obzirom da je ovo istraivanje bilo najvee u okviru projekta, analiza je trajala nekoliko mjeseci, i nije zavrena prije odravanja radionice i predavanja u Brko Distriktu. Prema raspoloivim izvorima u ovom distriktu Kultura religija poduava se kao predmet samo u jednoj koli, u Gimnaziji. Drugo istraivanje provedeno je u opini FoaUstikolina i po obimu je najmanje od 8 istraivanja.3 Opina Foa-Ustikolina prva je prihvatila ovaj projekat i odobrila istraivanje u jednoj osnovnoj koli Ustikolina 27. februara 2007. Istraivanje je napravljeno u dva razreda (jednom sedmom i jednom osmom), a istraivaima su na terenu pomogli direktor kole Murto Horo i profesor Religijskog odgoja Admir Ikovi. kola Osnovna kola Foa Ustikolina UKUPNO : 1 kola Odjeljenje VIII VII 2 odjeljenja Broj uenika 23 7 30 uenika

Mapa 0- pokazuje lokaciju kola u kojima jenapravljeno istraivanje u opini Fojnica. 52 ispitanika bila su mukog a 54 enskog spola. to se tie mjesta stanovanja, 30 ispitanih je navelo da je to selo, 13 ispitanih da je iz prigradskog naselja, a 61 ispitanih ili skoro 60% navelo je da je njihovo mjesto stanovanja grad. to se tie dobi ispitanih, najvie ih je bilo u dobi od 17 (32%) i 18 godina (26%), a neto manje u dobi 14 (16%), 13 (13%) i 15 godina (10%). Samo su dva ispitanika bila u dobi 19 godina. Peto istraivanje na terenu bilo je u opini Visoko koja je pristala na ovaj projekat 3. marta 2007. Istraivanje je napravljeno u 7 odjeljenja, u 3 osnovne i 2 srednje kole. Ukupno je ispitano 167 uenika i to: kola Odjeljenje Broj uenika Gimnazija Visoko III a 17 III e 18 Srednja kola II 2 22 Hazim abanovi II a 31 Osnovna kola VIII 2 25 Motre Osnovna kola VII 3 31 Safvet Beg Beagi Osnovna kola VII 3 23 Mula Mustafe Beeskije UKUPNO: 5 kola 7 odjeljenja 167 uenika

3 odjeljenja 70

Pola ispitanika bilo je mukog i pola enskog spola. to se tie mjesta stanovanja 44.3% je navelo da je sa sela, 25.7% da je iz prigradskog naselja, a 27% da je iz grada. 2 uenika nisu odgovorila na pitanje o mjestu stanovanja. Kada je u pitanju dob ispitanih u opini Fojnica najvie je bilo ispitanika u dobi 15 godina (25 uenika), zatim 14 godina (23 uenika) i 19 ispitanika u dobi 13 godina, a po manje od 3 % bilo je u dobi 16 godina (2 uenika) i 19 godina (samo jedan ispitani). etvrto istraivanje sprovedeno je u opini Vare koja je prihvatila projekat 28. februara 2007, a IMIC je dobio podrku Vlade Ze-Do Kantona, i to je znaajno s obzorim da su u ovom kantonu ispitane 3 opine. Jo jedna opina ovog kantona pokazala je interes za ovaj projekat, i to je opina Breza, ali zbog nemogunosti financijskog uea od strane ove opine i ogranienih sredstava nismo bili u mogunosti da Brezu ukljuimo u istraivanje. U opini Vare ispitano je 106 uenika u jednoj osnovnoj i dvije srednje kole, i to:

Ukupno je ispitano 30 uenika, od kojih 23 u jednom osmom razredu i 7 uenika u jednom sedmom razredu. Od tih 30, 11 je bilo uenika (36.6%), i 19 (63.4%) uenica. to se tie mjesta stanovanja, 40 % ispitanih je navelo da je njihovo mjesto stanovanja, selo, a malo vie, odnosno 53.3% da je njihovo mjesto stanovanja prigradsko naselje. Ispitanici su mogli slobodno ocijeniti da li je njihovo mjesto stanovanja, tj. Foa-Ustikolina selo ili prigradsko naselje, i stoga ne smatramo da ovaj podatak ima poseban znaaj. to se tie dobi ispitanika njih 13% je imalo 13, 50% 14 a3

Prema raspoloivim izvorima, u Bosansko-podrinjskom kantonu Kultura religija se eksperimentalno poduaava u etvrtoj godni Gimnazije

12

13

IMIC - ZAJEDNOto se tie spola ispitanika njih 82 bilo je mukog, a 85 enskog spola. to se tie mjesta stanovanja njih 96 ili skoro 60% je navelo da je sa sela, 27 da je iz prigradskog naselja i 43 ili malo vie od 25% da je iz grada. Kada je u pitanju dob ispitanika, ovo je jedina opina u kojoj su ispitana dva druga razreda srednje kole u Srednjoj koli Hazim abanovi , i to stoga jer nismo bili u mogunosti da ispitamo etvrte ili tree razrede. Najvie ispitanih je bilo u dobi od 13 godina, odnosno preko 26%, i u dobi od 17 godina (preko 24%), zatim 18% je bilo u dobi 14 godina, 18% u dobi od 16 godina (to je posljedica ispitivanja dva druga razreda srednje kole). Malo vie od 10% ispitanih bilo je u dobi od 18 godina, a samo 2 ispitana bila su u dobi od 15 godina, te 1 u dobi 19 godina. esto istraivanje napravljeno je u opini elinac. Ovo je ujedno jedina opina iz entiteta Republike Srpske koja se pokazala zainteresirana za ovaj projekat i potvrdila svoje uee 7.marta 2007. godine. Jo tri opine iz Republike Srpske, Vukosavlje, Prijedor i Rogatica su pokazale interes za projekat, ali nisu imale mogunosti da podre projekat financijski. Stoga se IMIC obratio Ministarstvu obrazovanja Republike Srpske, ali ni Ministarstvo nam nije moglo izai u susret, te nismo mogli ukljuiti i ove opine u istraivanje i projekat. U opini elinac ispitano je ukupno 99 uenika u 4 odeljenja i to: kola Odjeljenje Osnovna kola VIII 3 Milo Duji Srednja kola III 1 elinac-smjer Ekonomski tehniar III 2 Osnovna kola VIII a Ukrina-Novak Pivaevi (devetogodinji sistem) UKUPNO: 3 kole 4 odjeljenja Broj uenika 26 26 23 24 Republika Srpska ve uvodi Kulturu religija kao obavezan predmet, i to u drugi semestar, prve godine srednjih kola.4 Sedmo istraivanje zavreno je u opini Kakanj gdje je ispitano 72 uenika u dvije kole, i to : kola Gimnazija Muhsin Rizvi Osnovna kola Hamdija Kreevljakovi UKUPNO: 2 kole Odjeljenje III 1 VII 1 Broj uenika 18 26 Mjeovita srednja mainska kolasmjer: Mainski tehniar za kompjutersko projektovanje III* 20

PRVA FAZA PROJEKTA-ISTRAIVANJEkantona.5 U samom istraivanju i organizovanju radionice koja je uslijedila ubrzo nakon rada na terenu pomogla nam je Ernesa Mei iz Slube za drutvene djelatnosti opine Tuzla. Opina Novo Sarajevo takoe je bila ukljuena u projekat, ali tek u drugoj fazi, te je jedna od radionica/predavanja odrana je u opinskoj sali Novog Sarajeva. Prema informacijama kojima raspolaemo u Sarajevskom kantonu se Kultura religija takoe nejedinstveno poduava, i to u osmoj godini osnovnih kola, etvrtoj godini Gimnazije i treoj godini pedagokih kola.

VII 3 28 3 odjeljenja 72 uenika

Opina Kakanj zadnja je opina u Ze-Do Kantonu u kojoj je provedeno istraivanje i 27. februara je pristala na realizaciju projekta. Od ispitanih uenika njih 35 bilo je mukog, a 37 enskog spola. to se tie mjesta stanovanja skoro 60% je navelo da je njihovo mjesto stanovanja grad, 32% da je to prigradsko naselje i ostatak ili samo 7 ispitanika da je to selo. Najvie ispitanih bilo je u dobi 13 (41.6%) i 14 godina (30.5%), po 9 ispitanih bilo je u dobi 17 i 18 godina, a samo 2 ispitana u dobi od 15 godina. to se tie Ze-Do kantona, i tri opine koje su ispitane (Visoko, Vare i Kakanj) prema podacima kojima raspolaemo Kultura religija se poduava samo u etvrtoj godini Gimnazije. Zadnje ili osmo istraivanje finalizirano je u opini Tuzla i predstavlja drugo po obimu, nakon Brko Distrikta, od ovih 8 istraivanja na terenu. Ukupno je ispitano 437 uenika i to: kola Osnovna kola Tuanj Odjeljenje VII b VII a VII b Broj uenika 27 27 22 19 19 17 17 42 62

Jezina Gimnazija Ismet Mujezinovi Pedagoka Gimnazija III b Ismet Mujezinovi Graevinska kola III Mjeovita srednja III* saobraajna kola III III GraevinskoIII geodetska kola UKUPNO kola 12 19 odjeljenja

III III d

20 23 29 21 48

II.2. TA POKAZUJU REZULTATI ISTRAIVANJA?24 437 uenika Upitnik se sastojao od ukupno 39 pitanja i Linkartove ljestvice ponuene kroz 19. pitanje. U ovoj analizi samo su neka od pitanja detaljno opisana i vizualno prikazana, a to su ona koja smo smatrali najvanijim. Neka su pitanja samo spomenuta, a kvantitativni i procentualni rezultati za svako pitanje mogu se nai kako je navedeno u poglavlju I.4, str. 10. Kako pokazuju rezultati istraivanja, a to se tie Pitanja 5: Da li vjeruje u Boga? najvie ispitanih, odnosno svi ispitani ili5

Napomena * pored odjeljenja znai da istraivai nisu zabiljeili o kojem se tano odjeljenju radi, nego raspolaemo podatkom da je npr u dva trea razreda Rudarske kole ispitano ukupno 42 uenika i slino.

99 uenika

53 ispitanika bilo je mukog i 46 enskog spola, a neto vie od 50% navelo je da je njihovo mjesto stanovanja selo, 39% da je to prigradsko naselje i 22 % da je to grad. S obzirom da je dolo do preklapanja u procentima, to znai da nekada ispitanici nisu bili sigurni da li je njihovo mjesto stanovanja selo, prigradsko naselje ili grad. Zbog toga kod ovog pitanja, Pitanja 3 govorimo o slobodnoj procjeni ispitanika i rezultati se ne mogu smatrati injenicama. to se tie dobi ispitanih u opini elinac, njih 23 je bilo u dobi 13 godina, 25 u dobi 14 godina, samo 2 u dobi 15 godina, te 23 u dobi 17 i 24 u dobi 18 godina. Moemo zakljuiti da je otprilike jednak broj ili po etvrtina ispitanika bila u dobi od 13, 14, 17 i 18 godina. Vano je napomenuti da prema najnovijim informacijama,

Osnovna kola Mejdan Osnovna kola Centar VII a VII b Osnovna kola Tuzla VII b Osnovna kola Jala VII a Rudarska kola III* III Medicinska kola, III* III

49% ispitanih bilo je mukog, a 51% enskog spola. to se tie mjesta stanovanja 54.7% ispitanih je navelo da ivi u gradu, a po 21.3% da ivi u selu ili prigradskom naselju. Kada je u pitanju dob ispitanika, najvie njih ili skoro 40% bilo je u dobi 17 godina, to je razumljivo s obzirom da je ispitano 13 odjeljenja treih razreda srednjih kola, zatim po neto vie od 22% bilo je u dobi 13 i 18 godina, malo vie od 10% bilo je u dobi 14 godina, 3.7 % ili 16 ispitanika bilo je u dobi 19 godina, a manje od 1 % u dobi 15 i 16 godina. Ovdje je vano naglasiti da s obzirom da se radilo o zadnjem istraivanju u okviru projekta i da je opina Tuzla pristala na projekat 4. juna 2007, a da je ovo istraivanje finalizirano u mjescu junu 2007. (tanije 7. i 8. juna 2007) godine. Ispitivali smo samo tree i sedme razrede, jer su osmi i etvrti razredi ve bili zavrili sa nastavom i uenici su bili nedostupni zbog priprema za malu i veliku maturu u drugoj polovini mjeseca. Istraivanje je trajalo dva dana a asistent na terenu bio je Midhat Spahi iz Ministarstva obrazovanja Tuzlanskog

Tuzlanski kanton je ujedno i prvi kanton u kojem je implementiran kao pilot-projekat predmet Kultura religija u nastavi, uz podrku Soroevog Odjela za obrazovanje od 2000.godine. Ministarstvo obrazovanja Tuzlanskog kantona i Opina Tuzla pokazali su veliki interes za ovo istraivanje i dali podrku IMIC-u. Ipak, nain implementacije predmeta Kulture religija u nastavi nije jedinstven, kako na porduju BiH, tako i na podruju Tuzlanskog kantona, pa tako predmet negdje postoji u osnovnim kolama u svim godinama ili ak od prvog razreda, negdje samo u jednoj godini osnovnog kolovanja, negdje u srednjim kolama, a negdje uope ne postoji. Takoe u nekim kolama ovaj predmet uenici mogu izabrati umjesto Religijskog odgoja , a u nekim opet mogu sluati oba predmeta. Istraivanje je ukazalo da postoji potreba za sinhroniziranjem ovog pilot projekta i uvoenjem jedinstvenog sistema obrazovanja na podruju Tuzlanskog kantona kada je u pitanju predmet Kultura religija.. Prema novijim informacijama predmet se poduava u svim godinama osnovnih i prvoj godini srednje kole, ali je taj predmet razliit od onoga to OSCE trenutno implementira i to se nastoji uvesti kao obavezan predmet u svim kolama. Vie informacija o provedbi pilot-projekta Kultura religija moe se takoe nai u Izvjetaju Na putu ka vjerskom suivotu i razumijevanju u Bosni i Hercegovini

Pitanje 5. Da li vjeruje u Boga ?100.00% 80.00% 60.00% 40.00% 20.00% 0.00% Foa Ustikolina Visoko Fojnica e linac Tuzla Vare Brko Kakanj DA/% NE/% Be z odgovora

4

to ipak nije u potpunosti u skladu sa primarnim planom uvoenja Kulture religija, kako je opisano u fusnoti 1

Graf A 1

14

15

IMIC - ZAJEDNO100% je odgovorilo sa Da u opini Foa- Ustikolina. Zatim dolazi Visoko sa 98.8% ispitanika koji su odgovorili sa Da, pa Fojnica 98.6%, pa elinac 98% i Tuzla 96.1%. Na estom mjestu je Vare sa 93.3%, a na sedmom Brko Distrikt sa 89.5%. Na zadnjem mjestu je Kakanj gdje je 75% (ili tri etvrtine) Tabela A 1 5.Da li vjeruje u Boga?DA / %

PRVA FAZA PROJEKTA-ISTRAIVANJEispitanih koji su odgovorili sa Ne na ovo pitanje je primjetno vei, odnosno u Tuzli ih je 18 odgovorilo sa Ne, a u Brko Distriktu 13. Ipak, i u ova dva istraivanja koja su znatno vea po obimu, broj ispitanika koji su odgovorili sa Ne zanemariv je , ili manji od 5%. Smatramo da bismo na ovo pitanje dobili veliku razliku u postotku i odgovorima da smo istraivanje provodili prije uvoenja Religijskog odgoja u kole i da bi tada stupanj vjerovanja koji smo mjerili ovim pitanjem (a koji treba razlikovati od stupnja religioznosti koji se mjerio upitom o prakticiranju vjere, odnosno u ovom Upitniku s tim u vezi je Pitanje 8 koje glasi Koliko esto ide u crkvu/damiju/neku drugu religijsku instituciju?), bio znatno nii, te da bi prevladavao i javio se u znatno veem postotku odgovor Ne. Ako uzmemo npr. rezultate za Pitanje 8 u opini Foa-Ustikolina, a u tom sluaju moemo pretpostaviti da se za veinu (s obzirom na odgovore u Pitanju 6, radi o damiji), 37% ispitanika je odgovorilo vie puta sedmino, 17% je odgovorilo jednom sedmino, 30% par puta mjeseno, 7% jednom mjeseno i jedan uenik- par puta godinje, te jedan uenik da ide u religijsku ustanovu samo za praznike. S obzirom da se radi o manjem istraivanju, manjeg broja ispitanika, dobivene vrijednosti, odnosno rezultate istraivanja navodimo ili u postotku ili u brojevima, odnosno ili u kvantitativnim iznosima ili u procentima. Kod veih istraivanja naveden je iskljuivo postotak, zbog injenice da je ilustrativniji i da se putem postotaka lake predoavaju rezultati. Rezultati za Pitanje 8 pokazuju da je stupanj religioznosti , koji moemo mjeriti uestalou prakticiranja religije prilino visok, odnosno preko 84%, i to ako zbrojimo odgovore pod prve tri opcije (vie puta sedmino, jednom sedmino i vie puta mjeseno), a opcije kao jednom mjeseno, par puta godinje i samo za praznike, ostavimo kao indikatore niskog stupnja religioznosti. Takoe, primjeuje se da najvei postotak uenika ide u damiju u ovom sluaju vie puta sedmino (37%) ili vie puta mjeseno (30%). Na slian nain, iz tabela ponuenih na websiteu moemo utvrditi stupanj religioznosti i za preostalih sedam opina. Zbrajanjem postotaka za prva tri odgovora, moemo zakljuiti da stupanj religioznosti nije nuno najvii u tri sredine koje smo identificirali kao preteito monoreligijske (Foa-Ustikolina, Visoko i elinac) i postotci se kreu od najvie ili gotovo 84% u Foi Ustikolini, zatim Fojnici 80%, Visokom 73.7%, Kaknju 65.15%, elincu 59%, Vareu 54.6%, do najniih vrijednosti u najurbanijim i najveim sredinama, odnosno Brko Distriktu 53.8% i Tuzli 31.1%. Ovo nas navodi na zakljuak da je u urbanim sredinama (gradovima) manji stupanj religioznosti tj. uestalost prakticiranja vjere. Tabela A 2 5.Da li vjeruje u Boga? UKUPNO DA 93.33 % NE 2.68 % Bez odgovora 4.05 % pretpostavimo da oni ispitanici koji nisu odgovorili na ovo pitanje nisu sigurni da li vjeruju ili ne. Zanemariva je greka od 0.07% koja se dobije kada se saberu odgovori pod Da, Ne i postotak ispitanika bez odgovora. Postotci za Pitanje 6 ukazuju i na injenicu koje su opine u istraivanju jednonacionalne ili monoreligijske. Najuoljivije su Foa-Ustikolina, Visoko i elinac, ali Tuzla i Kakanj ne zaostaju mnogo za njima, i postotak zastupljenosti jedne religije je skoro 90%. Na ovaj nain otvara se pitanje manjine u sredini i njenog statusa, odnosno prava, te percepcije ove manjine od strane veine. Mali postotak uenika druge religije ili etniciteta, koji samo pretpostavljamo, predstavlja u navedenoj i ispitanoj sredini manjinu, odnosno potencijalno ugroenu drutvenu grupu, moda ak nedovoljno mnogobrojnu da bi imala na raspolaganju u nastavi svoj Religijski odgoj ili Kulturu religija kao alternativu. Kod Pitanja 7 Da li pohaa vjeronauku? pilikom istraivanja na terenu, pokazalo se da je ovo pitanje u neku ruku neprimjenjivo na ispitanike u srednjim kolama, jer vjeronauka kao predmet postoji samo u osnovnim kolama. Istraivai su ispitanicima uklazali da mogu zaokruiti odgovor Da, ukoliko su pohaali vjeronauku ranije u osnovnoj koli. Ipak, s obzirom da ne moemo biti sigurni da su svi ispitanici razumjeli i uli ovo uputstvo, neemo ulaziti u detalje kad se radi o rezultatima odgovora na ovo pitanje. Kao primjer moemo navesti jedinu opinu u kojoj je ispitana samo jedna osnovna kola, Fou-Ustikolinu gdje je 90% uenika pozitivno odgovorilo na ovo pitanje, 2 uenika nisu uope odgovorila na ovo pitanje, a 1 je odgovorio da ne pohaa vjeronauku, i tu ponovo dolazimo do nagaavanja problema nepostojanja alternative za nacionalnu ili religijsku skupinu koja je u ovoj sredini u manjini. Ovaj rezultat nam ukazuje na situaciju u svim opinama, u osnovnim kolama, a s obzirom na injenicu da je vjeronauka obavezan predmet, a da nekada ne postoji kao opcija u obrazovanju ukoliko je premalo uenika odreene religije, i ukoliko oni u datoj sredini predstavljaju manjinu. Kao to je sluaj za Pitanje 5, dobili bismo sigurno potpuno razliit rezultat da

Foa Ustikolina 100.00% 0.00% 0.00% Visoko Fojnica elinac Tuzla Vare Brko Kakanj 98.80% 98.60% 98.00% 96.10% 93.30% 89.50% 75.00% 1.20% 0.00% 0.00% 1.40% 1.00% 1.00% 4.10% 0.00% 4.70% 2.00% 2.70% 7.80%

Bez NE / % odgovora Ukupno 100.00% 100.00% 100.00% 100.00% 100.20% 100.00% 100.00% 100.00%

0.00% 25.00%

ispitanih, odnosno 54 uenika odgovorilo sa Da na ovo pitanje. Uoljiva je i oigledna razlika izmeu Kaknja i ostalih opina koja se kasnije moe ponovo primijetiti kod Pitanja 9, na koje je takoe 25% ispitanih odgovorilo da ne eli imati u nastavi predmet Kultura religija. Ovo ukazuje na to da negativan stav prema alternativnom predmetu, kada se radi o opini Kakanj, ne proizilazi nuno iz neprijateljstva prema drugim religijama, nego iz injenice da je u ovoj opini stupanj vjerovanja u Boga openito nii za gotovo 25% nego u ostalih 7 opina. Interesantan je podatak da u opini Kakanj, koja pokazuje najnii postotak pozitivnih odgovora na ovo pitanje, niko nije odgovorio sa Ne, to znai da 18 ispitanika nije uope odgovorilo na pitanje. U opini Vare 5 ispitanih je odgovorilo sa Ne na ovo pitanje, a u elincu samo jedan ispitani. Kod veih istraivanja kao to su Tuzla i Brko Distrikt, broj

Kod opine Tuzla primjeujemo greku od 0.2%, s obzirom da je 96.1% ispitanih na ovo pitanje odgovorilo sa Da, a 4.1% sa Ne, to ukazuje da je najvjerovatnije 0.2% ispitanika6 (odnosno jedan uenik) na ovo pitanje odgovorio i sa Da i sa Ne, odnosno da drugim rijeima, nije bio siguran da li vjeruje ili ne, te da je istraiva koji je obraivao taj upitnik uzeo u obzir oba odgovora kod upisivanja rezultata. Ovakve greke u zanemarivim postotcima susreemo i u analizi jo nekih pitanja. Kada pogledamo ukupne rezultate za sve opine zajedno na Tabeli A 2 i Grafu A 2, moemo vidjeti srednju vrijednost, odnosno postotak svih ispitanih koji su odgovorili sa Da, sa Ne ili koji nisu odgovorili na ovo pitanje. Primjetljivo je da je vei postotak onih koji nisu odgovorili na ovo pitanje, od onih koji su odgovorili sa Ne. Ovo jo jednom potvruje da je stupanj vjerovanja prilino visok i da je samo neto manje od 3% od svih ispitanih odgovorilo da ne vjeruje u Boga, sa sigurnou, ako6

Pitanje 5. Da li vjeruje u Boga - Odgovori svih ispitanih.93.33

Tabela A 1; rezultati za opinu Tuzla, 5ti red, postotak Bez odgovora i Ukupno

100.00 80.00 60.00 40.00 20.00 0.00

DA NE Bez odgovora 2.68 DA NE 4.05 Bez odgovora

Pitanje 6. Ako, da koja je tvoja religija a) c) d) e) f) vie religija katolika b) islam pravoslavna judaizam drugo smatram svojima Foa Ustikolina 0.00% 93.00% 0.00% 0.00% 3.00% 0.00% Visoko Fojnica elinac Tuzla Vare Brko Graf A 2 Tabela B 1 Kakanj 0.60% 34.30% 1.00% 6.20% 33.90% 12.20% 8.30% 96.40% 64.20% 1.00% 87.90% 57.90% 39.50% 87.50% 0.00% 0.00% 97.80% 2.30% 0.00% 44.90% 2.70% 0.00% 0.00% 0.00% 0.70% 0.00% 0.40% 0.00% 0.00% 0.00% 1.00% 1.40% 0.00% 0.00% 0.00% 1.20% 0.00% 0.00% 2.00% 0.90% 0.00% 0.00%

16

17

IMIC - ZAJEDNO100.00% 90.00% 80.00% 70.00% 60.00% 50.00% 40.00% 30.00% 20.00% 10.00% 0.00% Foa Ustikolina Visoko Fojnica elinac Tuzla Vare Brko Kakanj a) katolika b) islam c) pravoslavna d) judaizam e) drugo f) vie religija smatram svojima

PRVA FAZA PROJEKTA-ISTRAIVANJEP itanje 6. Ako, da koja je tvoja religija? Ukupno po mjestima

2% 1% 1% 0% 22% 11%

Graf B1 smo ispitivanje vrili prije rata kada vjeronauka uglavnom nije postojala kao predmet ponuen u dravnim kolama. Tabela B1 prikazuje rezultate istraivanja u postotcima za Pitanje 6: Koja je tvoja religija?. S obzirom da je u opini Foa Ustikolina 93% ispitanih odgovorilo da je njihova religija b) islam, a 3% da je njihova religija e) neto drugo, to znai da samo jedan uenik nije uope odgovorio na ovo pitanje, te da je sastav uenika u odjeljenjima ispitanim u opini Foa-Ustikolina gotovo potpuno jednonacionalan, odnosno monoreligijski. U Brko Distriktu 12.2% ispitanih je navelo da je njihova religija a) katolianstvo, 39.9% da je to b) islam, a 44.9% da je to c) pravoslavlje. Samo su 2 uenika navela da je njihova religija e) neto drugo, a jedan je uenik zaokruio odgovor f) vie religija smatram svojima, i dopisao da su njegove religije i katolianstvo i pravoslavlje. Ovo ukazuje na injenicu da je sastav ispitanika u Brko Distriktu vienacionalan odnosno viereligijski, iako smo prilikom istraivanja primijetili da je u kolama prisutna odreena vrsta segregacije i da se u jednom odjeljenju nalaze uglavnom pripadnici jedne religije i nacije, a najvie dvije, i to obino u omjeru pola pola. kole u Brko Distriktu odvajaju uenike u nastavi kada su u pitanju predmeti nacionalne grupe (Historija, Maternji jezik, Geografija i Religija), ali se moe zakljuiti da je ovaj vid segregacije koji postoji u Brko Distriktu, manje ekstreman od onog koji se moe susresti u drugim dijelovima B&H i koji ustvari prevladava u svim sredinama, a gdje se djeca suoavaju ili sa potpunom segregacijom (samo jedna nacija/religija prisutna u koli) ili je zastupljen fenomen dvije Tabela B 2 Pitanje 6. Ako, da koja je tvoja religija? - Ukupno u svim opinama a) c) d) e) f) vie religija smatram katolika b) islam pravoslavna judaizam drugo svojima 10.51% 63.91% 22.13% 0.34% 0.54% 0.82% g) bez odgovora 1.72% kole pod istim krovom ili pak dolazi do asimilacije u potpuno monoetnikim kolama (situacija kada je samo jedno ili dvoje djece u koli ili razredu drugaije religije/etniciteta od ostalih uenika). Rezultati za Pitanje 6 ukazuju na etnicitetne enklave koje postoje u BiH i na monolitnost u strukturi religija, a stoga i etniciteta koji su u tim podrujima dominantni. Drugo po obimu istraivanje, u opini Tuzla pokazalo je da je sastav uenika vie jednonacionalan ili monoreligijski, iako su u manjim postotcima prisutni i a) katolici ( 6.2% i c) pravoslavni (2,3%). 1.4% je odgovorilo da je njihova religija neto drugo, a 2% da vie religija smatra svojima (moemo pretpostaviti da se kod zadnja dva odgovora esto radi o djeci iji su roditelji razliite religije/etniciteta, odnosno djeci iz tzv. mijeanih brakova) . U opini elinac 1 je uenik naveo da je njegova religija katolianstvo, jedan da je to islam, a ostali da je njihova religija pravoslavlje. Samo 1% je navelo da je njihova religija e) neto drugo. Ovo ukazuje na injenicu da je to druga izrazito jednonacionalna , odnosno monoreligijska sredina, pored opine Foa Ustikolina. Kasnije u istraivanju i analizi primjeujemo neke zajednike karakteristike ovih dviju opina. U opini Kakanj rezultati pokazuju otprilike slian sastav ispitanika kao i u opini Tuzla; odnosno u Kaknju je 8.3% navelo da je njihova religija katolianstvo, 87.5% da je to islam i dva ispitanika su navela da je njihova religija c) pravoslavlje. Rezultati za opinu Vare pokazuju da su prisutne dvije religije, i to a) katolianstvo u malo manjem obimu 33.9% i islam sa 57.9%, a 0.9% ispitanika je63%

Graf B2

a) katolika b) islam c) pravoslavna d) judaizam e ) drugo f) vie re ligija smatram svojima g) be z odgovora

navelo da je njihova religija neto drugo. Rezultati istraivanja pokazuju da je u opini Visoko sastav ispitanika bio uglavnom monoreligijski i to je trea po redu opina, nakon Foe-Ustikoline i elinca u kojoj je prisutan ovaj fenomen. Samo je jedan ispitanik naveo da je njegova religija a) katolianstvo, a dva ispitanika da f)vie religija smatra svojima (jedan ispitanik je dopisao islam i katolianstvo). Situacije u ove tri opine u kojima je sastav ispitanika preteito monoreligijski i gdje prevladava pripadnost jednoj religiji otvaraju pitanje dostupnosti religijskog odgoja za sve uenike u koli ili odreenom odjeljenju, a na terenu smo saznali da u takvim kolama i odjeljenjiima postoji najee opcija samo jednog religijskog odgoja, odnosno da ukoliko nema dovoljno uenika druge religije, da za njih ne postoji ponuen religijski odgoj u nastavi, nego da oni prate nastavu religijskog odgoja za veinu uenika. Tamo gdje postoji i ako postoji Kultura religija prate taj predmet u nastavi ili jednostavno ne idu na nastavu u periodu predvienom za Religijski odgoj. Na ovaj nain ostaje otvoreno pitanje manjine u ovoj sredini i njenog statusa, odnosno njihovih prava u obrazovanju s obzirom da nemaju u nastavnom programu predvien religijski odgoj za svoju religiju. Ovo je jo jedan argument u korist uvoenja Kulture religija kao opcije u nastavi, gdje bi ovakvi uenici mogli sluati barem taj predmet s obzirom da ne mogu pohaaati Religijski odgoj. Mali postotak uenika druge religije ili etniciteta, koji ovdje

pretpostavljamo, predstavlja u navedenoj i ispitanoj sredini manjinu odnosno potencijalno ugroenu drutvenu grupu koja je najee nedovoljno mnogobrojna da bi imala na raspolaganju u nastavi svoj Religijski odgoj ili Kulturu religija kao alternativu. To je znaajna spoznaja ovog istraivanja koja e navesti na lobiranje kod pedagokih zavoda i Ministarstava obrazovanja Ze-Do Kantona, Bosnansko-podrinjskog Kantona i Republike Srpske za uvoenje ovakve alternative u nastavu, ili na nain da se ponudi jo jedan predmet u okviru nastavnog programa, ili na nain da se u okviru religijskog odgoja koji ve postoji trai obavezno komparativno poduavanje o drugoj religiji ukoliko ima uenika koji su druge, u ovom sluaju, neponuene kao predmet, religijske pripadnosti.7 IMIC e se zalagati za uvoenje ovakve alternative u svim kolama gdje ona ne postoji. Bilo bi ispravno da je Kultura religija ponuena u nastavi i zbog onih koji eventualno ne vjeruju ili su pripadnici neke manjine koja je manje zastupljena na nivou drave, npr. jevreji i zato to bilo koji Religijski odgoj koji je kao iskljuiv ponuen u kolama moe ugroavati njihova prava na nevjerovanje ili drugo vjerovanje.7 U opini Visoko kroz IMIC-ov projekat Vjera i Zajednica:Dijalog tampana je publikacija 'Edukacija-Religije-Tolerancija' koju izmeu ostalog preporuujemo kao dodatnu literaturu za nastavnike Religijskog odgoja, a koja komparativno tretira tri najzastupljenije religije (judaizam, kranstvo i islam) u BiH, uz to je vrlo saeta i daje najosnovnije i najvanije informacije, publikacija se moe downloadovati sa naeg webistea www. dijalog.net; pratei link Participant projects, i koristei korisniko ime i ifru kako je objanjeno na strani 10, pri kraju poglavlja I.4

18

19

IMIC - ZAJEDNOda su gotovo potpuno monoreligijske. Pojam tolerancije nastojat emo zamijeniti pozitivnijim pojmom kao to je potovanje, jer u nekim novijim sociolokim istraivanjima govori se o negativnim konotacijama pojma tolerancija. Naime nekoga moemo tolerisati/tolerirati ali ga uope ne moramo potovati. Stoga u ovom kontekstu preporuujemo upotrebu pojma potovanja a ne tolerancije. Rezultat odgovora na ovo pitanje moe se ocijeniti kao povoljan i za potencijalno ugroenu manjinu i za otvaranje nove alternative kojom bi manjina dobila pristup Religijskom odgoju, a veina opet znanje o toj manjini. Na taj nain reducirao bi se rizik od konflikta, nerazumijevanja i predrasuda koje bi mogle dalje ugroziti manjinu u ovoj sredini. Stoga smatramo da su opine i kole u kojima je napravljeno istraivanje otvorene za reformu obrazovanja u ovom smislu i da ne bi trebalo biti potekoa u uvoenju spomenutih alternativa. Sa Pitanjem 9 usko je povezano i Pitanje 10 koje mjeri stupanj poznavanja drugih religija, uz pretpostavku dovoljne samokritinosti i dobrog razumijevanja ovog pitanja , te dodatna objanjenja istraivaa koji su ispitanicima skrenuli panju da se pitanje ne odnosi na formalno i usko poznavanje druge religije u smislu poznavanja imena praznika ili bogomolja u kojima se pripadnici odreene religije mole. Na primjer u opini Foa-Ustikolina 83% je odgovorilo da poznaje katoliku religiju, 73% da poznaje pravoslavnu religiju, 90 % islam, 40% judaizam i 10% da poznaje jo neke religije. Razumljivo je da se i u ostalim opinama postotak poznavanja vlastite religije uvijek oitavao kao najvei, ali je interesantna i injenica da je u svim opinama, osim u Brko Distriktu i Visokom postotak poznavanja tri glavne religije (islam, katolianstvo i pravoslavlje) vii od 50%, a u nekim opinama taj je postotak ujedno iznimno visok. Manji se postotci oituju samo u Brko Distriktu, gdje je 21.5% ispitanika je izjavilo da poznaje islam, i u Visokom gdje samo 8% poznaje katolianstvo. Kada je u pitanju odgovor pod e) odnosno poznavanje nekih drugih religija, ispitanici su najee navodli da poznaju: hinduizam i budizam, ali su takoe navodili i sljedee pojmove: komunizam, sekte, Kabala, satanizam, protestantizam, scientologija, amanizam, intoizam, idolopoklonstvo, Jehovini svjedoci, konfucionizam, politesitike religije, wicca9, Jevreji, ateisti, evoangelisti, Hare Krina, kalvinizam, totemizam, dadaizam, nita (odgovor koji je u moda samo nekim sluajevima najvjerovatnije vezan uz filozofski pojam i stav nihilizam). Pitanje 10 moe se u analizi direktno porediti sa Pitanjem 6 gdje se moe vidjeti kojoj religiji pripadaju ispitanici za svako odreeno istraivanje,9 Wicca-neopaganska religija naklona oboavanju Zemlje, prema nekim izvorima povezana i sa crnom magijom i vjeticama, religija naklonjena prirodi, popularizirana 1954. od strane Geralda Gardnera, umirovljenog britanskog dravnog slubenika. Detalji se mogu pronai u Wikipediji na linku www. en.wikipedia.org/wiki/Wicca

PRVA FAZA PROJEKTA-ISTRAIVANJEa kako pokazuje sluaj Foe Ustikoline gdje se veina njih izrazila pripadnicima islamske religije, dobro je zakljuiti da u nekim opinama samo u malo manjim postotcima ispitanici poznaju i druge dvije najzastupljenije religije u BiH. Ovo jeste jo jedan pozitivan indikator u smislu mogunosti poboljavanja interreligijskog dijaloga i podizanja stupnja potovanja unutar sredine prema drugome, a s obzirom da su dosadanja istraivnja pokazala da najee upravo neznanje dovodi do netolerancije, konflikta, i mrnje. 11. pitanje takoe je povezano sa pitanjem 9 i 10, i ono glasi: Da li eli da sazna vie o drugim religijama? Rezultati za sve opine pokazuju da je vei postotak ispitanika odgovorio sa Da (vrijednosti se kreu od 56.6% za elinac do 91.4% za Fojnicu), a manji postotak sa Ne na ovo pitanje ( od 33.3% u elincu do 8.6% u Fojnici) i ovi podaci su pozitivni, u smislu pogodnosti za implementiranje promjene.10 Na Pitanje 12. Da li misli da dovoljno zna o svojoj religiji? samo u jednoj opini, tj. u Fojnici, vei je postotak ispitanika odgovorio sa Ne od onih koji su odgovorili sa Da to pokazuje da je eventualno potrebna intervencija i u religijskom odgoju veinske skupine, znai u predmetu Religijski odgoj - islam/katolianstvo/pravoslavlje. Tabela C 210

Izuzetno je znaajno u ovom istraivanju Pitanje 9: Da li bi voljeli u koli imati poseban predmet Kultura religija koji bi te upoznao i sa drugim religijama, osim religije koju smatra svojom? Najvei postotak ispitanih odgovorilo je sa Da u opini Fojnica, zatim u Foi-Ustikolini (to je zanimljiv podatak s obzirom da je Foa-Ustikolina meu tri opine u kojima je sastav ispitanika bio preteno monoreligijski). Trea je opina Vare (takoe jedna od tri monoreligijske), zatim Kakanj. U Foi Ustikolini 17% ispitanih je odgovorilo da ne bi voljelo imati ovaj predmet u koli i nastavi, u opini Vare 19.8%, a u opini Kakanj 25% ispitanih je dalo odgovor Ne. Nakon toga dolaze etiri opine gdje je malo vei postotak ispitanika negativno odgovorilo na ovo pitanje. U opinama elinac, Tuzla, Brko Distrikt i Visoko ak vie od 30% je odgovorilo da ne bi voljelo imati Kulturu religija u nastavi. Sve etiri su ujedno preteito monoreligijske sredine, elinac i Visoko su izrazito monoreligijske. Ipak, pozitivan je pokazatelj da je u svim opinama u kojima je sprovedeno istraivanje vie od 60% ispitanih odgovorilo na ovo pitanje sa Da, i da niti u jednoj opini nije bilo vie onih koji su odgovorili sa Ne od onih koji su pozitivno odgovorili na ovo pitanje.8 Rad i komunikacija sa uenicima na terenu doveo je istraivae do zakljuka da negativan stav prema uvoenju novog predmeta, koji bi uenike pouavao o svim religijama zastupljenim na prostoru BiH, esto proizilazi iz straha uenika da e im taj predmet biti optereenje i da e biti teak i zahtijevan poput npr. Povijesti i slinih predmeta koji ve postoje u nastavnom planu. esto je dolazilo do situacije da uenik kae da ne eli Kulturu religija kao obavezan predmet, ali da ga svakako zanima fakultuativno. Ovo je bitan detalj koji treba uzeti u obzir u vezi sa 9. pitanjem i analizom odgovora. Tabela C1 9. Da li bi voljeli u koli imati poseban predmet Kultura religija? DA Foa - Ustikolina Visoko Fojnica elinac Tuzla Vare Brko Kakanj 77.00% 63.50% 88.50% 74.70% 65.70% 76.40% 60.60% 75.00% NE 17.00% 35.30% 8.50% 30.30% 31.12% 19.80% 34.40% 25.00%

11. Da li eli da sazna vie o drugim religijama? DA Foa - Ustikolina Visoko Fojnica elinac Tuzla Vare Brko Kakanj 80.00% 67.70% 91.40% 56.60% 70.70% 80.10% 72.20% 77.70% NE 17.00% 31.70% 8.60% 33.30% 28.60% 17.90% 27.40% 22.20%

Graf C i Tabela C 2

Ovo takoe znai da veinska skupina smatra da ne zna dovoljno o svojoj religiji, odnosno da bi trebala znati vie. Nismo uzimali u obzir ispitanike koji nisu dali odgovor na ovo pitanje jer nemaju religiju, odnosno nisu religiozni, a najee se radi o malom postotku koji se dobije kada se od 100% oduzme zbir postotaka za odgovore pod Da i Ne. Na pitanje 13. Da li misli da zna dovoljno o drugim religijama? sve opine pokazuju da je manji postotak ispitanika odgovorilo sa Da (raspon 11-29%) nego sa Ne (6789%), to znai da su se ispitanici pokazali kritiniji prema svom znanju o drugim religijama, nego prema znanju o vlastitoj religiji, te da veina njih smatra da ne zna dovoljno o drugim religijama. Ovo predstavlja jo jedan argument u korist uvoenja Kulture religija kao obaveznog predmeta u kole, te

Ovo ukazuje da postoji relativno visok stupanj interesovanja za druga vjerovanja, i samim tim potencijalno visok nivo tolerancije prema drugim vjerovanjima, iako je karakteristika tri sredine u kojima je napravljeno istraivanje ili ak samo odjeljenja/kola u viereligijskim sredinama8

Tabela C 1, Graf C

Graf C

20

21

IMIC - ZAJEDNOu korist inkorporiranja znanja i nauke o drugim vjerovanjima unutar postojeeg religijskog odgoja koji se poduava u ovoj koli.11 Tabela C3 12. Da li misli da zna dovoljno o svojoj religiji? Foa Ustikolina Visoko Fojnica elinac Tuzla Vare Brko Kakanj DA 63.40% 54.50% 48.60% 61.60% 70.00% 64.10% 65.20% 56.90% NE 36.60% 44.90% 50.00% 32.30% 30.70% 34.90% 35.40% 43.00% prijateljice druge religije, u opini Foa-Ustikolina samo 40% je odgovorilo sa Da, a u opini elinac samo 37.4%. Ovo su ujedno dvije jedine opine u kojima je vie ipitanika odgovorilo sa Ne, dok se u ostalim opinama postotci pozitivnih odgovora kreu od 64% do 86.7% Kada se radi o manjem postotku odgovora sa Da, kao to je sluaj u opinama Foa-Ustikolina i elinac to vjerovatno prizilazi iz injenice da je sredina manje vie jednonacionalna/monoreligijska, odnosno da se ispitanici najvjerovatnije i ne susreu esto sa pripadnicima druge religije, te ih ne mogu imati ni kao prijatelje. Naime, Foa Ustikolina je 93.3 % monoreligijska sredina (religija: islam), dok je elinac ak 97.8% monoreligijska sredina (religija: pravoslavlje). Ovdje elimo istai opasnost od nasilne segregacije koja se dogodila u bosanskohercegovakim kolama i nekim sredinama nakon rata, a koja za ovo drutvo, regije, sredine i kole nije prirodna niti povoljna, upravo zbog opasnosti od izolacije raznih etnikih/ nacionalnih ili vjerskih grupa. Ovo takoe navodi na potrebu prevazilaenja paranoje i predrasuda koje nastaju kao posljedica takve segregacije, i kao dobar primjer za prevladavanje opasnosti od sukoba i neprihvaanja, navodimo organiziranje eventualne razmjene ili tzv. kampova mladih, na nain na koji je to npr. uinila nevladina organizacija Ravangrad iz Sombora u Srbiji, koja se predstavila na konferenciji Gradei mir slavimo Boga u Blagaju u oktobru 2008. godine, a koja ve nekoliko godina unutar projekta fokusiranog na interkulturalnu razmjenu organizuje kampove unutar kojih pripadnici jedne religije i etnicitetaupoznaju i provode vrijeme sa pripadnicima druge religije i etniciteta, saznavajui na taj nain vie o njihovim obiajima, praznicima, kulturi i vjeri, i razbijajui unaprijed stvorene ili naknadno drutveno konstruirane predrasude.1212 Ova se organizacija predstavila svojim projektom na konferenciji sa temom 'Nenasilno rjeavanje konflikta' Gradei mir, slavimo Boga: Odricanje od nasilja je put suivota koja je odrana u Blagaju od 9. do 11. oktobra 2008, a kojoj su prisustvovali i lanovi IMIC-a. Udruenje graana za ostvarivanje kulturnih i humanitarnih ciljeva RAVANGRAD registrovano je u septembru 1996. godine. Realizacijom svojih projekata podstie graane, a posebno mlade, na preuzimanje odgovornosti i aktivno uee u svojoj zajednici, otvorenost, humanost, saradnju, solidarnost, toleranciju izgradnju graanskog drutva i mira u svojoj zajednici i u regionu. Edukacijom na seminarima i radionicama, dijalozima i akcijama podie kompetenciju mladih za uee u zajednici i njihovu participaciju u interkulturalnim kampovima ui ih komunikativnim i nenasilnim vjetinama i podie nivo meuetnikog, meunacionalnog i meukonfesionalnog razumijevanja i tolerancije Udruenje je lan FENSa (Federacije NVO Srbije) i dvije mree NVO u Vojvodini. Realizovalo je preko 30 projekata u kojima je bilo angaovano oko 120 saradnika i hiljade direktnih korisnika, preteno djece i mladih. Adresa: Udruenje graana za ostvarivanje kulturnih i humanitarnih ciljeva Ravangrad Sombor; Trg svetog trojstva 1; 25000 Sombor; Tel/Fax: 025/ 23- 873; E-mail: oksombor@eunet. rs. Ljetni mirovni kamp mladih Odmak od rata sluio je kao priprema i osnaivanje djece i mladih i njihovo uestvovanje u mirovnom kampu u ivogou 2000-2002., Drveniku 2003. i u Neumu 2004-2008, i u Bakom Monotoru (kod Sombora, Srbija) 2008. godine. 386 djece i mladih iz Sombora, Bakog

PRVA FAZA PROJEKTA-ISTRAIVANJENa pitanje da li imaju lanova ue ili ire porodice koji su druge religije, odgovori su pokazali da je vie ispitanika koji nemaju lanova ue i ire porodice koji su druge religije i postotci negativnih odgovora kreu se od 54.5% u Tuzli do 86.6% u Foi Ustikolini, dok je najvei postotak pozitivnih odgovora u opini Vare 40.5%, a najmanji u Foi Ustikolini gdje samo 2 uenika (6.6%) imaju lanova ue ili ire porodice druge religije, i gdje dva ispitanika nisu uope odgovorila na ovo pitanje. Razlozi su vjerovatno isti kao i oni navedeni za prethodno pitanje, jednonacionalna i monoreligijska sredina, te se opet, s obzirom na ovu injenicu, podie nivo rizika od pojava kao to su: netolerancija, konflikt i razvijanje ili zadravanje predrasuda o drugim vjerskim i etnikim skupinama. koje su zapoele jo prije nekoliko godina, te rasprava i diskusija o bosanskohercegovakom identitetu, ali i zbog potekoa u razumijevanju, utvrivanju ili graenju tog identiteta, smatramo vrlo interesantnim Pitanje 18. Ako pogledamo sve opine zajedno14rezultati pokazuju da se 46.5% ispitanih izjasnilo pripadnicima bonjakog naroda, 20.3% srpskog i 8.2% hrvatskog naroda. Ujedno se 50.3% religijski odredilo muslimanima, 5.1% katolicima i 13.4% pravoslavnima. Ovo nam kazuje da je etniki i nacionalni identitet skupine Srbi i Hrvati, odnosno pravoslavni i katolici, ako gledamo ukupno, izraeniji od religijskog. To nije sluaj u opinama Visoko, Fojnica, Brko i Kakanj,kao pitanje demokratskog ureenja drave, njenog jaanja i jednakopravnosti svih graana i naroda. Regionalizacija se treba ostvariti na prirodnim i ekonomskim a ne etnikim kriterijima i ne na principu getoizacije. Meunarodna zajednica naglaava da je bitno usaglaavanje Ustava sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Zajedniko je stajalite da su reforme Ustava potrebne kako bi se drava borila sa tekom socijalnoekonomskom situacijom i ukljuila u procese euroatlanskih integracija, nakon potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju sa Evropskom unijom koje se dogodilo u aprilu 2008. godine. U procesu ustavnih promjena neizbjena je i znaajna uloga meunarodne zajednice i OHRa, a promjene ujedno predviaju smanjenje obima meunarodne zajednice i zatvaranje OHR-a. OHR smatra da bi u prvoj fazi ustavnih reformi trebalo eliminirati postojee diskriminirajue odredbe. Ono to je sigurno i potvreno je i u nizu dokumenata, recimo Vijea Evrope, na polju ljudskih prava morat e se mijenjati diskriminirajue odredbe sadanjeg Ustava, recimo sastava izbora predsjednitva BiH te Doma naroda Parlamenta BiH. Odredbe koje se odnose na izbor lanova Predsjednitva i Doma naroda Parlamenta BiH suprotne su Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima, jer onemoguavaju graanima jedno od osnovnih prava, da biraju i budu birani. Organizacije za promoviranje i zatitu ljudskih prava smatraju da se diskriminacija ostalih i graana koji ne pripadaju niti jednom od konstitutivnih naroda, naroito ogleda u onemoguavanju njihovog ravnopravnog sudjelovanja u politikom ivotu. To je nedostatak Dejtonskog ustava koji se najee iznosi kao primjer krenja Evropske konvencije o ljudskim pravima. Analitiari vjeruju da su promjene elementarnih odredbi Ustava, kojima se kre ljudska prava, neophodne i mogue. Probleme vide u dogovoru o preustroju dravne konstitucije, jer aktuelne bh. politike ispoljavaju potpuno razliite i meusobno iskljuive ciljeve. Zapravo se radi o jasno i otvoreno definiranim politikim ciljevima koji znae prvi korak ka secesiji. Prema analitiarima, to se tie hrvatskog politikog faktora, oni se ponaaju prilino razumno i bez radiklanog naina ispoljavanja ciljeva, ali su njihovi pritajeni ciljevi takoer na liniji predratnih politikih opcija zbog kojih se rat i vodio; bonjaki politiki faktor je konfuzan, nema inicijative i ima krive modele za ustavni preustroj, a oni takoer imaju skrivene politike ciljeve koji podrazumijevaju apsolutnu ili barem naglaenu dominaciju. Analitiari zato ujedno smatraju da ustavne promjene nisu mogue bez meunarodne medijacije pa i diktata. Odreeni pomaci oekuju se u promjeni ustavnih rjeenja koja su u suprotnosti sa konvencijama o ljudskim pravima, ali se niko ne usuuje prognozirati da li e to biti dovoljno za bolju funkcionalnost drave. Svaka promjena Ustava prvo mora imati cilj da povea funkcionalnost drave i da je u skladu sa evropskim normama i standardima i drugo da se bazira na principu konsenzusa sva tri konstitutivna naroda u BiH. Onoga trenutka kada BiH bude na pragu ulaska u Evropsku uniju, situacija e biti drugaija, smatraju analitiari i zvaninici meunarodne zajednice. Navode kako e stavovi koji se sada tvrdokorno brane tada biti prevladani. Koherentnost izmeu pojedinih dijelova BiH danas je na daleko manjem stepenu nego to je to u odnosu izmeu drava EU. Kao kandidat za EU, BiH e neminovno morati donijeti ustavni dokument i dravni ustroj kompatibilan sa standardima Evropske unije.14

II.3. O IDENTITETIMA

Tabela C4 13. Da li misli da