1

Uvod u grki jezikNarjeja-

grki jezik je srodan s jezikom Inda, Armenaca, Italaca, Kelta, Germana, baltikih naroda i Slavena tri su glavna dijalekta

dorski govorili su ga Dorani na Peloponezu, Kreti i Magni Graeciji Pindar, Teokrit i korske pjesme tragedija eolski govorili su ga Eoljani u Maloj Aziji, Tesaliji, Beotiji i na Lezbu Alkej i Sapfa jonski govorili su ga Jonjani u Maloj Aziji, Atici i na nekim otocima Egejskog mora jezik prvih knjigao

dva vida starojonski ili

epski - Homer jonski elementi starojonskog + eolizmi i aticizmi - Herodot, Hipokrat

novojonski ili samo -

atiki dijalekt

ogranak jonskog njime su pisali Eshil, Sofoklo, Euripid, Aristofan, Tukidid i Ksenofont, Platon, Demosten od zlatnog doba Atene, kad se kae grki, misli se na atiki

-

koine

- opi grki dijalekt nastao za vrijeme Makedonskih ekspanzija iri se van Grke meunarodni jezik Istoka i Zapada

-

izmeu atikog i koinea piu

Aristotel Polibije, Plutarh, Arijan, Dion Kasije Strabon, Dionizije Halikarnaanin i Lukijan

GlasoviSlogoviduina sloga o slog je dug ako je nakon njega dva ili vie suglasnika ili sastavljen suglasnik (,, , , )

Naglasciproklitike o o o o enklitike o o o o o neodreena zamjenica - , neke osobne zamjenice - , , ; , , ; , , indikativ prezenta glagola i u svim dvoslonim oblicima neodreeni prilozi (negdje), (nekamo), i (nekako), (odnekud), (nekad) estice , - (i) , (doista), (dakle), (veoma), (jo), (kad znai smjer ili kad je pokazni dodatak) oksitona + enklitika rije normalno ostaje, enklitika gubi naglasakRoko RumoraKlasina gimnazija Zagreb - 2007/2008.

lanovi , , , prijedlozi , , , , veznici , negacija - , , kad je na kraju reenice je naglaena

kako se naslanjaju enklitike o

2

o o o o o o o

perispomena + enklitika rije normalno ostaje, enklitika gubi naglasak paroksitona + jednoslona enklitika rije normalno ostaje, enklitika gubi naglasak paroksitona + dvoslona enklitika rije normalno ostaje, enklitika zadrava naglasak proparoksitona + enklitika rije normalno ostaje, ali dobiva akut na prvi od kraja properispomena + enklitika rije normalno ostaje, ali dobiva akut na prvi od kraja proklitika + enklitika proklitika dobiva akut iza elizije enklitika zadrava naglasak

Zakonitosti glasovapodjela samoglasnika prema kvantiteti o o o kratki , dugi , kratki i dugi , , tvrdi ,, , , meki , guturali k, g, h labijali p, b, f zudni t, d, th likvide l,r nazali m, n, g spiranti hak, s aspirate h, f, th mutae guturali, labijali i dentali

podjela samoglasnika prema kvaliteti o o

-

podjela suglasnika o o o o o o o o

Stezanje stezanje istih samoglasnika o o ako se steu dva glasa jednaka po kakvoi, nastaje taj isti, ali dug (>, >, > >, > o-glas je jai od a-glasa i e-glasa pri stezanju a-glasa i e-glasa, jai je onaj lijeviji >, > ako je bio naglaen prvi, stee se u cirkumfleks, a ako drugi, u akut

stezanje razliitih samoglasnika o o o o

Prijevoj ima est stupnjeva primjer s kratkim e-redom (po samoglasniku u punini) o o o o o o redovi o kratki a-redRoko RumoraKlasina gimnazija Zagreb - 2007/2008.

punina (P) - punina o (P ) -- duljina (D) - duljina o (D ) - praznina (Pr) - slabina (S) - (- >-)o o

3

o

P P D - P P S P P S o o o o

dugi a-red

o

dugi e-red

o o o

kratki e-red kratki o-red dugi o-red

Naknadno produljivanje produljivanje koje dolazi kao naknada za ispale suglasnike , , > , , ( , ) > ( ) > ( ) kada dolazi do naknadnog produljivanja o o o pred ispada (sigmatska tvorba osnova) pred ispada pred ispada

Metateza kvantitete zamjena duljine kod samoglasnika nastaje kada iza ete slijede omikron i kratko alfa o o > > - > - - > -

Asimilacija muta promjene se dogaaju jer ispred dentala smije bit gutural/labijal koji je isti po vrsti ispred e o o i postati i postati i postati i postati i postati i postati ( - ) ( - ) ( - ) ( - ) ( - )

ispred e o o

-

ispred e o o

Disimilacija dentala izmeu dva dentala razvija se sigma, a prvi dental ispada o o o - > - > - > Roko RumoraKlasina gimnazija Zagreb - 2007/2008.

4

Promjene muta pred guturali prelaze u (- > ) labijali prelaze u (- > ) dentali prelaze u (- > )

Promjene muta pred sigmom guturali prelaze u ( - ) labijali prelaze u ( - ) dentali prelaze u , pa u ( - (hom.) )

Zakon o disimilaciji aspirata ako dvije aspirate slijede jedna za drugom, prva se gubi o o o - - - (! ) - - (ne ) , a ne (od orig. )

jednako se objanjavaju i ovi oblici o o o

-

ponekad je djelovanje zakona sprijeeno analogijom o

-

kod imperativa slabog pasivnog aorista ostala je prva aspirata da bi se sauvala karakteristika tog aorista o

Vezanje suglasnika za glas j , > () o o , > o o , > o o > o o - - - - epenteza ili diozmoza - omekava suglasnik koji je pred njim pa prelazi u preanji slog i ini diftong - - - - - > > - > > - - - - - - - - - - - -

, (--, --, --, --) > , , , o o o o

-

iza ostalih samoglasnika, se asimilirao suglasniku iza kojeg je, a onda je jedan od ta dva ispao uz naknadno produljivanje o o

Promjene glasa pred mutama, likvidama i sigmom kad se nae pred dentalom, (p)ostaje nazal kad se nae pred guturalom, postane guturalni nazal kad se nae pred labijalom, postane nazal kad se nae pred likvidom, izjednauje s - > - > > Roko RumoraKlasina gimnazija Zagreb - 2007/2008.

5

-

kad se nae pred sigmom, gubi se

- >

Asibilacija glas postaje u jonskoatikom pred esto o o - > legu-nt - >

ali poslije sigme ostaje (-)

Promjene sigme na poetku rijei pred vokalom prelazi u spiritus asper o o o septem - (sisto) - (sus) - - - - -

u sredini rijei meu vokalima se gubi o o

-

izmeu dva konsonanta se takoer gubi o

Hijat ili zijev kad su dva vokala jedan kraj drugog ili jedna rije zavrava vokalom a druga vokalom poinje naini ukidanja o Kraza ( - stapanje) krajnji vokal jedne i poetni druge rijei se stapaju u jedan dugi o oznaava se sa koronidom () tj. kovricom kao slabi hak iznad stegnutog sloga Elizija (elido,3 izbijanje) izbacivanje kratkog vokala prve rijei, oznauje se apostrofom o o o o o o o iznimka ako je na kraju prve rijei nikad se ne izbija, kao ni u , , , , ili o u

Afereza ( uklanjanje) elisio inversa izbijanje poetnog vokala 2. rijei Sinalefa ( spajanje) spajanje 2 duga vokala da bi se zadrao izgovor, vrijedi kao 1 slog Siniceza ( zajedno sjedim) spajanje kratkog V (obino ) s dugim V u diftong [jo] vrijedi kao 1 dugi V Hifereza ( oduzimanje) kratki vokal pred dugim ispada Apokopa ( - odsijecanje) ispadanje krajnjeg kratkog V ispred kons., osobito ispred , , Sinkopa ( zajedno zbiti) istiskivanje vokala izmeu 2 konsonanta Tmeza ( rez) rastavljanje rijei na sastavne dijelove (odvajanje prijedloga od glagola, npr.) ni ostaje ispred samoglasnika ili pred interpunkcijom slino je sa negacijom pred vokalima ( ) pred spiritusom asperom ( )

pokretljivo ni - javlja se kad je nastavak na ili o o

Deklinacija imenica i pridjevaDeklinacija rijeirazlikujemo osnovu/nastavak i korijen/svretak o o osnova -, nastavak - korijen -, nastavak

dual ima samo dva padea (NA i GD) rod imenice o muki rod imena mukaraca, rijeka, vjetrova i mjeseciRoko RumoraKlasina gimnazija Zagreb - 2007/2008.

6

o o -

enski rod imena ena, stabala, zemalja, otoka, gradova i apstraktnih imenica srednji rod najvie deminutivi

s obzirom na posljednji glas osnove, gri razlikuje dvije deklinacije o o vokalsku deklinaciju i konsonantsku deklinaciju

O-deklinacija N G D A V n g d a v - - - - -

-

po o-deklinaciji dekliniraju se rijei kojima osnova zavrava na o, a to su uglavnom rijei mukog i srednjeg roda enskog su roda one o-osnove koje oznaavaju ene, stabla, zemlje, otoke i gradove o (knjiga), (put), (bolest), (jarak), (kameni)

-

u vokativu je nastavak ista osnova u prijevojnoj punini (P) u Homera je G.sg. - , a D.pl. ()

A-deklinacijaenske rijei pur. N G D A V n g d a v imp. pur. imp.

-

a-deklinaciji pripadaju samo enske i muke rijei nastavak za genitiv plurala nastao je stezanjem od nastavak u genitivu singulara i akuzativu plurala uvijek je dug ()Roko RumoraKlasina gimnazija Zagreb - 2007/2008.

7

Muke rijei - N G D A V-

-

razlike u deklinaciji mukih rijeio o o

nom.sg. ima gen. sg. ima nastavak vok. sg. nije isti nominativu

imenice na - i imena naroda na - imaju nastavak (, imenice na - imaju nastavak

, , )

-

mnoga dorska i tua vlastita imena imaju nastavak -, umjesto na -o

ona u G.sg. imaju nastavak (, )

-

genitiv singulara je kod Homera - ()

Pridjevi vokalske deklinacije-

enski rod pridjeva je uvijek dugo alfa purum () ili impurum ()o

u NG.pl. se naglasak povodi za mukim rodom (, , a ne , )

-

sloeni pridjevi imaju samo 2 zavretka mf i n neki jednostavni pridjevi takoer imaju samo dva zavretkao o

- pitom - miran - stalan - pust koristan

-

neki imaju i 2 i 3 zavretkao o o

Ostale vrste vokalske deklinacijeStegnuta vokalska - N G D A V n g d a v-

-, -, - !! !! !!

- !! !! !!

-, -, -

vrsteo

imenice iz druge deklinacije i pridjevi iz prve i druge + /Roko RumoraKlasina gimnazija Zagreb - 2007/2008.

8

o

neke imenice iz prve deklinacije

, , , , +> (ako je ispred e ro, onda )

-

pravila stezanjao o

+>

/+>

pred ostalim vokalima i diftonzima se a,e,o gube

-

napomeneo o

nav srednjeg roda kod kojeg stee / (a ispred nije r) ne stee se u / nego u zbog analogije s normalnom dekl. nv mukog roda na oi je i dalje kratak iako je nastalo stezanjem od

Atika deklinacija-

naglasak se nigdje ne mijenja Akuzativ singulara ponekad je ista (, ) (, ) , N G D A n g d a

Openito o konsonantskoj deklinaciji-

podjela konsonantske1. 2. 3. 4. 5. 6.

guturalne labijalne dentalne nazalne likvidne sigmatske

vokalske 1. / 2. / 3. 4. 5. 6. iznimke

N G D A V n g d aRoko RumoraKlasina gimnazija Zagreb - 2007/2008.

()

()

9

v

Guturalne i labijalne osnove N G D A V n g d a v () () -

jednoslone rijei u GD naglaavaju nastavako

ako je nastavak dug, naglasak je cirkumfleks

akuzativ plurala zavrava na kratko as ovdje spadaju dvije nepravilne imeniceo o

, , NV i d nepravilni , ,

Roko RumoraKlasina gimnazija Zagreb - 2007/2008.

10

Dentalne osnovemuki/enski N G D A V n g d a v () srednji () nepravilna / o -

rije , ima nepravilan nominativ sing (d: ) ove rijei mijenjaju osnovuo o

, - koljeno , - koplje , - voda , - uho (g: !)

() -

o

sve baritone na / imaju Ak: /, a Vok. /o o o

> , > , > ,

kao dentalna osnova se deklinira i ptcp.perf.akt.o o o

, , , , (), , ()

Nazalne osnoveOsnove na ()

()

()

, ()

-

veina imenica N tvori asigmatski alio o

neke prenose duljinu (, ) neke tvore N sigmatski, ali gube ( , , (crn) , , (jadan) enski rod deklinira se kao imp. naglasak tei biti to dalje od kraja vokativ im je uvijek jednak osnovi , )

N G D A V n g d a v

()

-

samo dva pridjeva imaju 3 zavretkao o o

-

pravila o pridjevimao o

() () ()

-

pravila o vokativuo o

oksitone V = N (, ) baritone V = osn. (, ) to dalje

-

iznimkeo o o

, > Ak: ili ; Vok: , > Ak: ili ; Vok: , , , , , , , (), ,

Roko RumoraKlasina gimnazija Zagreb - 2007/2008.

11

Osnove na -

osnove na mogu nominativ tvoritio o

asigmatske im. ()

sigmatske im. ()

asigmatski prid. , , ()

sigmatski prid. , , ()

asigmatski (-,-) sigmatski (-, -)

Osnove na i participio

asigmatski

N G D A V n g d a v ()

()

()

()

()

()

ptcp.prz.akt. , ,

ptcp.fut.akt. , ,

ptcp.aor.akt (jaki tematski) , ,

o

sigmatski

ptcp.aor.akt. (sigmatski) , -,

ptcp.aor.pas. , -, -

ptcp.prz.akt glagola , ,

-

pravila za vokativ asigmatske tvorbeo o

kod imenica V=osnova kod pridjeva i ptcp. V=N

-

pravila za naknandno produljivanje u nominativ (sigm) i dativu plurala (sigm i asigm)o o o

+ > (, ) + > (, ) + > (, )

-

zgodne stvarice za enske rodove participa (tvore se nastavkom )o o o

, , > = = = , , > = = = , , > = = =

Likvidne osnovebez prijevoja (-) N G D A V n g d a v-

bez prijevoja (-) ()

prijevojni stupnjevi 1 () D Pr Pr P P P P Pr P P

prijevojni stupnjevi 2 ()

-osnove ()

()

nominativ se tvori sigmatski s produljenim osnovnim samoglasnikomRoko RumoraKlasina gimnazija Zagreb - 2007/2008.

12

o o -

kod nekih se u genitivu vraa kraina (, ) kod nekih u genitivu ostaje dug (, ) baritone V=osnova oksitone V=N

pravila za vokativo o

-

kao sklanjaju se io o o o

otac , majka , ki , trbuh ,

-

tim imenicama vokativ je naglaen to dalje od kraja (, , , ) iznimkeo o o o o o

Demetra - , ovjek - , ruka , (D: ) zvijezda - , (D: ) svjedok , (D: ) vatra - , , (Pl: , , , , )

Sigmatske osnove osnove ()

osnove ()

vlastita imena -()

, ()

-()

N G D A V n g d a v-

() ( > ) ( > ) ( > ) ( > ) ( > ) ( > ) ( > )

() () () () () () () () ()

() () () () () () () ()

()

() () ()

() ()

()

() ()

( ) () ()

() () ()

()

() () ()

() ()

pravila o stezanjuo o o o o o

> > > > > >

> > > > > >

-

kod pridjeva, Ak. plurala jednak je N plurala () neke imenice koje imaju as osnovu u nominativu prelaze u es osnovu u genitivuo

,

-

vlastita imena na sklanjaju se kao muki rod pridjevaRoko RumoraKlasina gimnazija Zagreb - 2007/2008.

13

o o -

akuzativ im je esto na umjesto na u vokativu im je naglasak to dalje od kraja

vlastita imena na imaju osnovu o o o

dativ im je dvostruko stegnut (++ > + > ) akuzativ se stee u jer je pred njim u vokativu naglasak to dalje od kraja

-

pridjevio o

oksitone imaju naglasak uvijek na prvom od kraja baritone imaju naglasak to dalje od kraja

iznimka su pridjevi na ,- i ,-

o

pridjevi koji pred - imaju (!) steu uvijek u jer je ispred stezanja

-

je jedina imenica koja ima os osnovu i izdeklinirana je gore

Vokalske / osnove N G D A V n g d a v () -

osnova na se pojavljuje samo u NAV sg, inae je svuda e osnova nastavci za genitive ( i ) su kratki za naglasak do stezanja dolazi uo o

dativu singulara- > NAV plurala - > Ak.sg. ima nastavak Ak.pl. jednak je nominativu pl.

akuzativio o

Vokalske / osnove-

osnova na se javlja samo u NAV sg. nastavci za genitive ( i ) su kratki za naglasak do stezanja dolazi uo o

N G D A V n ()

()

, , ()

dativu singulara- > NAV plurala - >

-

umjesto u NAV plurala postaje iznimkeo

pridjev ima u singularu samo NAV i sve pluralne oblike (, ... ...) rije moe imati i ovakve oblike

g d a v

o

, , , , , , , ,

Roko RumoraKlasina gimnazija Zagreb - 2007/2008.

14

N G D A V n g d a v ()

/

Vokalske osnove-

kod baritona je uvijek kratko kod oksitona je uvijeko o

dugo pred konsonantima i na kraju rijei (NAV, a) kratko pred vokalima i u dativu plurala (GD, ngdv)

()

()

-

akuzativ plurala zavrava na vokativ je uvijek jednak osnovi

Vokalske osnove N G D A V n g d a v () N G D A V -

-

sve rijei na - su oksitone genitiv im je uvijek - akuzativne su im uvijek duge rijei koje prije - imaju vokal steu ga u G, Ak. i ak.o o o o o

N - G - > A - > g - > a - >

rije Zeus ima posebnu deklinaciju

Vokalske osnove-

nominativ se tvori produljenjem osnovnog vokala () i gubljenjem (gubi se i u ostalim padeima) genitiv, dativ i akuzativ nastali su stezanjimao o o

G - > D - > A - > (naglasak se povodi za nominativnim) N G D A V n g d a vRoko RumoraKlasina gimnazija Zagreb - 2007/2008.

Iznimke vokalske deklinacije-

()

/ ()

> ()

()

rije ima dvije osnoveo o

pred konsonantima pred vokalima pred konsonantima pred vokalima G.sg. je nastao metatezom kvantitete od , , , ... , , , ,

-

rije ima dvije osnoveo o o

-

jo su nepravilne:o o

15

Dualni oblici za imenice-

a deklinacijao o

NA - - GD - -

-

o deklinacijao o

NA - - GD - -

-

3. deklinacijao o

NA - - GD - -

Nastavci za imenice koji nam govore puno toga-

gdje -, - (- za plural) meemo na Dativo

kod kue kui iz kue

-

kamo -, -, - - meemo na Akuzativo

-

odakle -o

PridjeviPodjela pridjeva-

pridjevi s tri zavretkao o o o

/ deklinacija , ,

(enski rod pur/imp.) (enski rod pur.) (enski rod imp.) (enski rod imp.)

vokalske / osnove , ,

nazalne osnove (asig.) , ,

nazalne osnove (sig. i asig.) , , nazalne osnove (sig.) , sigmatske osnove , dentalne osnove , ,- siromaan i ,- bjegunac samo za enski rod na -, ,

-

pridjevi s dva zavretkao o o

-

pridjevi s jednim zavretkomo o

-

pridjevi s osobitom deklinacijom: () Roko RumoraKlasina gimnazija Zagreb - 2007/2008.

N G D A V n g d a v

()

16

Komparacija pridjeva- i -

komparativ -,, superlativ -,, slui zao

vokalsku deklinaciju - > ,3 i ,3

ali: > ,3 i ,3 osnovno o se produljuje ako slog ispred nije dug iznimke

starinski , , star , , spor , , drag , , ( ., .)

o

konsonantsku deklinaciju

vokalske / osnove , , nazalne asigmatske osnove . , , sigmatske osnove , ,

- i -

komparativ -,, superlativ -,, slui zao o o o o

nazalne i osnove , , stegnute pridjeve na - , , asigmatske pridjeve osnova , , pridjev , , pridjev , ,

- , -, --

komparativ - , - superlativ -, -, - slui za 7 pridjevao o o o o o o

ugodan brz - lijep - sramotan - neprijateljski - zao - velik -

, , , , , , ,

-

dekliniraju se kao pridjevi na osnove ali mogu se koristiti i ovi oblicio o o

A sg. mukoenskog roda na - - NAV pl. mukoenskog roda na - - NAV pl. srednjeg roda na - -

Roko RumoraKlasina gimnazija Zagreb - 2007/2008.

17

Nepravilna komparacija pridjeva , ,3dobar

,3 ,3 ,3 ,3 ,3 ,3 (najmanje)

sposobniji bolji po udi jai korisniji gori loiji slabiji manji neznatniji manji vie laki

, , , ,

,3lo

, ,

,3malen

, 3 , , , ,

,3 ,3 ,3 ,3

,3 ,3

malen mnog lak

,3

Nepotpuna komparacija pridjeva (pro)

, 3 , 3 , 3

(prior) (ultior)

,3 ,3 , 3

(primus) (ultimus) (extremus) (supremus)

(ex) (supra)

(superior)

, 3

Prilozi-

prilozi nainjeni od pridjeva zavravaju nao o o

pozitiv G.pl. m.r. ( umjesto ) - komparativ A.sg. sr.r. - superlativ a.pl. sr.r. -

-

kao prilog se esto upotrebljava i srednji rod pridjeva u akuzativu singulara (, , ) stariji priloni oblik zavravao je na ( - moda, - zajedno, - jako) prilozi na - mogu nastati i od komparativa pridjeva prilozi mjesta na - nemaju sigmu ni u komparativu ni superlativuo

(gore), ,

ZamjeniceOsobne zamjenice-

nagl. oblici se upotrebljavaju kad zamjenica stoji iza prijedloga, inae enklitini da bi se oblici jae istaknuli, dodaje im se estica i naglasak se mie na prvi slog () N G D A

ja

ti

on

mi

vi

oni

() () ()

() () () ()

-

dualni oblicio o

za prvo lice - , za drugo lice - ,

-

za Nominativ 3. lica upotrebljava se zamjenica , 3 ili , 3 a u kosim padeima ,3 Postoje brojni Homerski oblici za line zamjenice:Roko RumoraKlasina gimnazija Zagreb - 2007/2008.

18

ja N G D A Zamjenica -

ti , , , ,

on, ona, ono , , , , ,

mi

vi

oni, one, ona

, , , ,

, ,

, ,

, , , ,

zamjenica , , sklanja se kao pridje samo to u NA sr. r. ne prima zavrno n znaenjao

sm (temeljno znaenje)

predikatni poloaj zam. l. im. ili l. im. zam. - , atributni poloaj l. zam. im. - u kosim padeima - u genitivima singulara m i roda i u genitivu plurala , ,

o

isti

o

on, ona, ono

o

njegov, njezin, njihov

Povratne zamjeniceja

umjesto itd. dolazi , a umjesto dolazi ti on, ona, ono sebe samog sebi samom sebe samog

direktni refleksiv zam. se protee na S iste re. indirektni refleksiv zam. se protee na S glavne r.o

, - , - , -mi

, - , - , -vi

, - , - , -oni, one, ona

-

esto osobna zamjenica za 3. lice

sebe samih sebi samima sebe same

posvojno-povratna zamjenica , , svojo

, -

, -

() , - (, -)

kod Hom. i , 3

, - , - , - (, -)

Posvojne zamjenice i izricanje pripadnosti-

NEREFLEKSIVNO moj, -a, -e tvoj, -a, -e njegov/njezin, -a, -o

pripadanje se kazuje na sljedee naineo

ako nije povratno znaenje

, 3 ()na, -a, e-

, 3 ()va, -a, -e

, (, ili , )njihov, -a, -o

posvojnom zamjenicom u atributnom poloaju G osobne zamjenice u predikatnom poloaju (enklitiki)

,3 ()ja svog

,3 ()REFLEKSIVNO ti svog

( ili )on svog

o

ako je povratno znaenje

G povratne zamjenice u atributnom poloaju posvojnom zamjenicom u atributnom poloaju

, (,3)mi svog

, (,3)vi svog

,

oni svog

(,3)Roko RumoraKlasina gimnazija Zagreb - 2007/2008.

(,3)

19

Reciprona zamjenica-

, , sklanja se kao i , , o o

- drugi - ostali

-

udvajanjem zamjenice nastaje reciprona zamjenica koja znai jedan drugoga/drugomu/drugoga M G D A Sr

Pokazne zamjenice

, , ovaj, ova, ovo

, , taj, ta, to

,3onaj, ona, ono

N G D A n g d a

-

sastavljene pokazne zamjeniceo

tolik (-)

-, -, -() --, --, -- -, -, -() --, --, -- -, -, -() --, --, --

o

takav (-)

o

te dobi, tako znatan (-)

o -

zamjenice koje u sebi sadre korijen zamjenice izbacuju tamo gdje bi trebalo bit (, ) zam + (lan + imenica) (lan + imenica) + zam pred kojim se kratki vokali izostavljaju + = + = + = Roko RumoraKlasina gimnazija Zagreb - 2007/2008.

pokazne zamjenice se uvijek stavljaju u predikativni poloajo o

-

pokaznim se zamjenicama esto pridodaje zbog pojaanja dugo naglaenoo o o

20

-

ove zamjenice mogu tvoriti prilogeo o

od prilog glasi (ovako) od prilog glasi (tako) od , od , i on - ovaj i onaj - ree on - '

-

i ove zamjenice imaju dualne oblikeo o

N G D A n g d a

-

pokazna zamjenica . (taj, on) dolazi esto kod Homera, a kasnije se javlja u izriajimao o o

-

kod Homera ak i lan moe biti pokazna zamjenica s poneto izmijenjenim oblicima -

() () ()

N G D A n g d a

Odnosna zamjenicaodnosna zamjenica poinje u svim oblicima s otrim hakom dualni oblici su rijetki a glase u svim rodovima: , odnosna zamjenica pojaava se enklitinom esticom (, , , ...)

Upitna i neodreena zamjenica-

upitna se od neodreene razlikuje samo naglaskomo o

, tko, to koji, kakav

, netko, neto neki, nekakav

upitna uvijek naglauje osnovi slog () i nikad ne prima gravis neodreena je enklitina N G D A n g d a

-

dvojni oblicio o

za GD sg. uz , imamo i , (enklitino , ) za NA pl. neodreene imamo oblik koji je uvijek naglaen upitna , neodreena , slae se od odnosne zamjenice koja se deklinira i naglauje i neodreene enklitine ima znaenje tko god, to god, koji god srednji rod se pie odvojeni da bi se razlikovao od veznika da, jer () i krai oblici GD se mogu deklinirati, ali se sklanja samo drugi dio rijei (glase , ) moemo deklinirati i drugi oblik za NA pl. a i on glasi dualni oblici za sva tri roda glase ,

-

dualni oblicio o

-

sloena zamjenica , , o o o o o o o

()

()

Homer ga deklinira drugaije N /, G /, D , A /, g , d (), a / () kao imenice znaenje tko, to, netko, neto kao pridjevi znaenje koji, kakav, neki, nekakav

-

upotrebljavati se obje mogu i imeniki i pridjevskio o

Roko RumoraKlasina gimnazija Zagreb - 2007/2008.

21

Korelativne zamjeniceodnosna upitna upravna i neupravna (-) nijene (-, -) neodreena enklitina (-) pokazna (-) individualna (-) gen. i neupr.upitna ()

tko?

, , ,

nitko

netko

, , , ()

ovaj, taj, onaj

koji

koji god

koji od dvojice?

nijedan od dvojice

jedan od dvojice

koji god od dvojice

kolik?

nekolik

, (,) , (, ) , (, )

ovolik, tolik

kolik

kolik god

kakav?

nekakav

ovakav, takav

kakav koje

kakav god koje god

koje dobi?

ove/te dobi, ovako/tako znatan

kako znatan?

dobi, kako znatan

dobi, kako god znatan

Korelativni priloziupitna upravna i neupravna (-) nijene (-, -) neodreena enklitina (-) pokazna (-) individualna (-) ovdje ondje ba tu ovamo onamo ba tamo odavde odatle ba od tamo ovuda tuda tada u ovo doba u to doba ovako tako odnosna gen. i neupr. upitna (-)

gdje?

nigdje

negdje

, , ,

,

gdje

gdje god

kamo?

nikamo

nekamo

,

kamo

kamo god

odakle?

niotkud

odnekuda

, , ,

odakle

odakle god

kuda?

nikada

nekuda

kuda

kuda god

kada?

nekada

kad

kad god u koje god doba kako god

u koje doba?

u koje doba kako, kao to

kako?

nikako

nekako

,

Brojevi 1 2 3 () () 4

Roko RumoraKlasina gimnazija Zagreb - 2007/2008.

22

Konjugacija-

stanja aktiv odrijeih o medij odrijeih si/se o pasiv bih odrijeen osobite oblike za pasiv imaju samo aorist i futur, inae medijalni oblici imaju i pasivno znaenje dva glavna razreda vremena o glavna vremena prezent perfekt futur o historijska vremena imperfekt pluskvamperfekt aorist etiri naina o indikativ o konjunktiv primarni nastavci o optativ sekundarni nasstavci o imperativ tri glagolska imena o infinitiv o particip o glagolski pridjevo

Aktiv primarni 1. 2. 3. 4. 5. 6. (-) (-) (-) - - - sekundarni - - / - - -/ DUAL 1. 2. 3. - - - - - - - - -

Pasiv primarni - - - - - - sekundarni - - - - - -

-

-

-

- -

-

Vremenske osnove-

prezentska osnova prezent i imperfekt futurska osnova futur (akt. i med.) jaka aoristna osnova jaki aorist (akt. i med.) slaba aoristna osnova slabi aorist (akt. i med.) perfektna osnova perfekt, pluskvamperfekt, futur egzaktni jaka pasivna osnova jaki aorist pas. i jaki futur pas. slaba pasivna osnova slabi aorist pas. i slabi futur pas.

Prezentska osnovaPREZENT Indikativ akt. 1. 2. 3. 1. 2. 3. - - - - - -() mp. - - - - - - Konjunktiv akt. - - - - - - mp. - - - - - - Dual 2. 3. - - - - - - - - - - - - - - - - akt. - - - - - - Optativ mp. - - - - - - - - - - - - - - Imperativ akt. mp. - Particip akt. -, -, - -, -, mp. Infinitiv akt. mp. -

Roko RumoraKlasina gimnazija Zagreb - 2007/2008.

23

Augment-

IMPERFEKT 1. 2. 3. 1. 2. 3. se udvostruuje nakon (, ) , > > , > , , > > > neki ne produljuju e u etu nego u ei ( , - , - ) 2. 3.

akt. - - - - - - Dual - -

mp. - - - - - -

silabiki dodaje se o

-

temporalnio o o o o o o

- -

-

- ima i silabiki i temporalni augment glagoli sloeni s prijedlogom dobivaju augment u sredini rijeio o o o o o

naglasak nikad ne prelazi preko augmenta > > > , se vraaju u svoje prvobitno stanje iz asimiliranih oblika svi prijedlozi koji zavravaju na samoglasnik gube ga, osim i

Roko RumoraKlasina gimnazija Zagreb - 2007/2008.