soc.antr. predavanja

7/25/2019 Soc.antr. Predavanja

1/5

Socijalna antropologija1. SAT UVOD

Feuerbach je uenik Hegela, pripadnik mladohegelijanaca

Hegel Istina je cjelina cjelokupnost, jedinstvo cjelokupnosti, mnogostrukost razliitosti,apsolutna ideja je posljedica razvoja

ovjek i !ena su apstrakcije, tek u ljubavi postaju ne"to konkretno

#ijalektika je pojmovni razvoj, no ne beskonani nego kao prevladavanje apstraktnosti$H%&'( )oda*

+ovijesnost i priroda su ostvarivanje umne spoznaje

#o istine se dolazi sjedinjenjem metode i problema, odnosno subjektivnog i objektivnog

+ria o plivau ' samo plivaju-i se mo!e nauiti plivati #o-i do istine znai ne raspodijelitimetodu i problem Istina je sinteza subjekta i objekta

.itak ' postojanje, egzistencija

Hegelov sistem razvoja duha/

0ogika

a* nauka o bitku ' kvantiteta, kvaliteta, mjera

b* nauka o biti bit, pojava, zbiljnost

c* nauka o pojmu subjektivni pojam, objekt, ideja

Filozo1ija prirode

a* mehanika

b* 1izika

c* organika

Filozo1ija duha

a* subjektivni ' nauka o du"i, 1enomenologija, psihologija

b* objektivni ' pravo, moralitet, etinost

c* apsolutni umjetnost, religija, 1ilozo1ija

.itak i nebitak nisu dva odvojena pojma, a samo bivanje je njihova sinteza 2ni sujedinstveni

Feuerbach kritizira/

a* ideju postavljanja bitka

b* ideju da je njegova 1ilozo1ija ostvarenje apsoluta preko sistemac* kritika vremenitosti


2/5

3ladohegelijancisuprotstavili Hegelove knjige njegovoj metodi, svi su izgubili mogu-nostda postanu 1ilozo1i ili dobiju katedre zbog politikih uvjerenja Sukobljavaju se sastarohegelijancima i +ruskom republikom na podruju religije 4to je umno to je zbiljsko, a"to je zbiljsko to je umno 5a "to Hegel misli, na 1aktike situacije ili dijalektiku$ ono "to

je istinito postaje, jest umno* Sve "to postoji osu6eno je propasti jer kad gubi umnost, nije

zbiljsko 7pliciranje na podruje religije i politike ateistika interpretacija 1il religije

Strues povjesno obja"njavao evan6elja, a .auer rekao da su izmi"ljenja od autora

.auer religija je objektivizacija svoje svijesti izvana

Feuerbach+riroda ne postoji nezavisno od 1ilozo1ije, ona je ono na emu ona izrasta8ritika spekulativne idealistike 1ilozo1ije, Hegel je okrenuo odnos apstraktnog i konkretnog

.ivstvovanje ljudsko je subjekt iz kojeg proizlazi misao$ predikat*

Hegel ka!e suprotno, daje misao subjekt, iz kojeg proizlazi sve bivstvovanje

Idealizam daje izokrenutu sliku stvarnosti

9a Feuerbacha je konkretno ovjek u njegovoj konkretnosti

+rvi zor koji ovjek ima je njegovo vlastito tijelo, mi"ljenje je neodvojivo od tijela

5esistematska 1ilozo1ija antropologija

+ovijest 1ilozo1ije i povijest religije su paralelni, oni nas vode kroz teologiju, preko 1ilozo1ijedo antropologije

7tributi .oga su atributi ljudskog roda koje je ovjek otu6io od sebe $ prikazi boga su

1enomenologija ljudske samosvijesti

+oliteizam ljudi se nisu poimalo kao ljudski rod

3onoteizam ' ljudi se poimaju kao cjelina roda

:eligija je otu6enje ali i integracija

ovjek pripisuje .ogu one karakteristike kojima najvi"e te!i

Idealizam i religija izra!avaju izokrenuti pogled jer

a* ine subjektom ono "to je u zbilji predikat $misao* , a predikatom ono "to je u zbilji subjekt$ bivstvovanje*

b* oni ine od uzroka $ bivstvovanje* posljedicu, a od posljedice$ misli* uzrok

3oderno doba je doba negacija teologije

:eligija je logika i dijalektika tvorevina uma

Hegel ne uzima u obzir ljudske zorove

5i jedan ovjek ne ostvaruje ljudsku bit, ve- se ona ostvaruje kroz ljudski rod, u zajednici sljudima :eligija je zato otu6enje

2. SAT


3/5

8roz ateizam ovjek vra-a otu6enu bit natrag sebi

:eligija nastaje iz ljudske potrebe

9a Feuerbacha dijalektika je dijalog

0jubav je ontolo"ki do!ivljaj da postoji ne"to izvan nas+oetak 1ilozo1ije je konano odre6eno, zbiljsko

ovjek je jedinstvo osjetilnog i misaonog

+rilog kritici Hegelove 1ilozo1ije/

Feuerbach kritizira 1ilozo1ski sustav kao takav, istina se ne mo!e pojmiti kao sustav 8ritikapoetku Hegelove logike Idealizam preuzima sadr!aje prethodnih 1ilozo1ija bez da ih kritikirazmi"lja ;reba razlikovati zorni in spoznaje $ intuitivno* od obja"njenja $ mogu-e samokroz komunikaciju*

2blici komunikacijeSaop-avanja

%%'%< Spoznajemo s drugima

3isao misle-a strana osjetilnog bi-a $ konkretne individualnosti*

Hegel poinje sa idejom, a ne sa ovjekom

5e sastoji se istina u jedinstvu sa svojom suprotnosti, nego u pobijanju #ijalektika je dijalogspekulacije i empirije 2sjetilno bivstvovanje nijee logiko bicstvovanje, jedno proturjeidrugom :je"enje tog bivstvovanja ne mo!emo dokazati $%=*

Hegel kao izvorno postavlja ono izvedeno, "to dolazi u sukob sa spoznajom

Feuerbach smatra da su mnoga od pitanja o kojima Hegel govori isto psiholo"ke naravi$ ideja o .ogu npr* Hegelova 1ilozo1ija je racionalna mistika $ *

?eneriko' kritika korijensko@izvorno kritika $


4/5

ovjek poku"ava na-i prvo poelo, a ne vidi sveukupnost prirode

Bedinstvo duha i materije je ovjek, a ne bog

ovjek postaje svjestan sebe kroz svoje tijelo ovjek misli, a ne um ili tijelo

Istina je u antropolo"koj biti koja je sinteza uma i tijelaovjek se ne poima kao tvorac svijeta, ve- pripisuje prednost misli $ Feuerbach to kritizira*

Cgzistencija odre6uje misao, a ne misao egzistenciju

ovjek sebe prepoznaje kroz objekt s kojim je u odnosu umjetnici ' veliki ljudi ' proveli!ivot ostvarenju nekog predmeta, time se ostvaruje bit

.og je kreacija ovjeka/

a* +ersoni1ikacija kvaliteta roda

b* 1antastinog ostvarenja htjenjaovjek kao ogranieno bi-e !eli biti neogranieno

c* ovisnost o prirodi bog je ogledalo ovjekabog je ogledalo u kojem ogledamo vlastituljubav prema sebi

ovjek vjeruje da priroda nije zatvoreni sustav ve- da postoji neko vi"e bi-e koje -epromijeniti stvari na bolje

Samo bi-e kojemu je predmet njegov rodA $ * Spoznaja putem vlastitih mo-i je spoznaja sebe .ez predmeta ovjek je ni"ta)eliki $ egzemplarni* ljudi su oitovali bit ovjeka svojim !ivotom

D 3o- predmeta nad nama 8roz osjete mi spoznajemo vlastite osjete

ovjek ne mo!e potvr6ivati ni"ta drugo, a da sam sebe ne potvr6uje

4to je razumu konano, srcu je ni"tavno ' 3i volimo iako smo konani

3i smo kroz .oga postali svjesni sami sebe ovjek ima kao cilj savr"enstvo ljudskogroda $iako je kao individua svjestan svojih granica* ovjek nije prvo spoznao sebe pa seotu6io od .oga ovjek misli sebe kao objekt kojeg je postavilo ne"to drugo$ Subjekt*

2)BC8


5/5

.2?

ovjek stvara .oga koji je stvorio ovjeka 4to vi"e ovjek stavlja u boga, to vi"e oduzimasamom sebi 5a"u subjektivnost smo upoznali kroz boga .og je jedini predmet dostojan

ovjekovog prepoznavanja, zato ga je stvorio

E antikom svijetu ovjek ima neposredan odnos s prirodom $obo!avanje prirode* sagledavanje prirode teoretskidjetinjast oblik

Gidovi su tu kontemplaciju uzdigli do kulta .oga $ od stvorenog su stvorili stvoritelja*+riroda je pojmljena u svrhu ovjeka

8reacija e nihilo, vjera u uda, molitve Geli razbiti prirodne zakone, ovjek !eli nametnutisvoju volju prirodi

8r"-anstvo je toretiziraju-e !idovstvo, a !idovstvo praktino kr"-anstvo +rijelaz jereinkarnacija 8rista .it !idovstva je bila u zakonima, !idovstvo se poistovje-uje s jednimnarodom ovjek voli .oga, pa voli bli!njega2d toga proizlazi bijes prema nevjerniku

5. SAT NISAM BILA

6.SAT

Ideologija 3ar smatra da je ideologija izokrenuta slika svijeta 2na nije namjerna ve-upisana u samim klasama I kapitalisti i radnici su !rtve ideologije Institucije svoga vremenaoni smatraju nepromjenjivima$ 8apitalizam, privatno vlasni"tvo, crkvene dogme* Svi imajuizokrenutu sliku svijeta jer su odvojeni od proizvoda rada

3ar5ain rada uvjetuje dru"tvene odnose

Feuerbach ne poima da je sve vremensko

Feuerbach o besmrtnosti ono "to u svijesti va!i kao istina, zapravo je obmana ;o "to svivjeruju u besmrtnost ne znai da je ovjek besmrtan ;o je posljedica nerazlikovanja subjektai objekta Bedina je besmrtnost !ivjeti u sje-anju nekoga, ali mi to izokre-emo i vjerujemo u

besmrtnost )jera naroda za drugi !ivot je vjera u ovaj !ivot, mi uvijek zami"ljamo zagrobni!ivot kao nastavak ovoga 9a"to 2ndje gdje prestaj na"a sposobnost da objasnimo,

poinjemo ma"tati

3i trebamo 1antaziju o besmrtnosti i vjenom

soc.antr. predavanja

Documents