predavanja i

Europska i svjetska povijest

EUROPSKA I SVJETSKA

Najmonije drave svijeta bile su europske drave. Francusko pruski rat doveo je do promjene dotadanje politike centralizacije, do tada dominiraju stare sile panjolska, Habsburka Monarhija, Francuska, Engleska. Apeninski poluotok je strateki vaan, jer preko njega se mogao kontrolirati jug Europe. Jake drave su nastojale iskoristiti slabosti i nejednakosti talijanskog i njemakog prostora. Ti slabi prostori se koriste za irenje moi velikih sila. Nakon ujedinjenja Italije, nestao je nestabilni prostor, ali 60-ih godina Italija jo uvijek nema snage i politike moi da se ukljui u borbu za prevlast u Europi, ali vie ne eli biti dio obrauna velikih sila. Nakon ujedinjenja Njemake 1871., ona prestaje biti bojinica velikih sila. Do ujedinjenja to je bio niz konfederacijskih dravica, nakon ujedinjenja postaje europska velesila, jaa od mnogih europskih drava. Francusko pruski rat odredio je njemako pitanje kao centralno pitanje sve do II. svjetskog rata. Nastankom II. Reicha, nastaje novi centar moi. Ujedinjenje Njemake rodilo se iz rata sa Francuskom. U Njemakoj pobjeuje nacionalizam nad prevladavajuim liberalizmom. Politika njemakog nacionalnog ujedinjenja 70ih ide pod pruskim vodstvom. Nakon ujedinjenja, Njemaka poinje izazivati divljenje, sve glasnije su snage koje se nadahnjuju nacionalizmom, one ele svoje zemlje pribliiti njemakom primjeru nacionalizma. Pruski duh u Njemakoj tei se nametnuti nad ostalima. Vilim II. bio je istinski konzervativac, druga navanija osoba nakon njega je Bismarck (1866-1890). Bismarck je postavio temelje mnogih kasnijih politikih i drutvenih zbivanja u Europi. Jedan je od najveih politikih inovatora. Najvaniji instrument njegova vladanje je nacionalna drava Realpolitik- koja proizlazi iz dubokih dravnikih pobuda, u sreditu drave je ostvarenje njene dobiti. Ta politika dotie kolstvo, znanost, vanjsku politiku, meunarodne odnose. Potrebno je osigurati mir i slogu u Europi, ali tako da se iskljui pobijeena Francuska, da je se izolira. Zbog takve Bismarckove politike, Francuska je uvijek spremna na sukob. Bismarck je svjestan ranjivosti Njemake, da moe biti napadnuta sa bilo koje strane. Okree se stvaranju saveza, osobito sa Carskom Rusijom, te stvaranje dobrih odnosa sa Velikom1


Britanijom. Ali u to vrijeme V. B. stvara Comonwealth i ne osvre se previe na europsku politiku. Bitni su odnosi Njemaka Rusija, Njemaka Britanija i Njemaka Habsburka Monarhija. Prva Bismarckova kriza sustava je 1875., za bosansko hercegovakog ustanka protiv Osmanskog Carstva. Potaknut je na rjeenje Istonog pitanja. Njegova ideja je sazivanje Berlinskog kongresa 1878., na kojem izjavljuje da Njemaka nema interese na Balkanu. Drugi Berlinski kongres se bavio pitanjem irenja kolonija u Africi. Primarno je da se nestabilna situacija ne prenese na europsko tlo. U to vrijeme se kolonijalizam najvie osjea. Imperijalizam slobodne trgovineneformalna kontrola jednog subjekta nad nekim prostorom bez upotrebe vojne sile. U zaposjednutom teritoriju dolazi do primjene kolonijalizma, primjene upravnih struktura kakve postoje u matinim zemljama. Nastoje se stvoriti centri za robnu razmjenu, na to veim prostranstvima stvoriti preslike institucija iz matine zemlje. Vrhunac imperijalizma je izbijanje I. svjetskog rata. Poetkom 20 stoljea porasle su povrine kolonija. Velika Britanija u zadnjim desetljeima 19. stoljea ima proirenje od 13 milijuna etvornih kilometara novih kolonija. Belgija, Italija, Njemaka se zalau za ukljuivanje u izvaneuropski kolonijalni prostor, kasno poinju sa kolonizacijom i ne mogu dostii stare zemlje. Rusko Carstvo koristi svaku priliku da utjee na podruja koja su im dostupna kopnenim putem. Bismarck eli izolirati Francusku zbog opsesivnog straha da bi se Francuska mogla osvetiti. Elita u Francuskoj trai da joj se vrati elna uloga u Europi. Pokuava dostii ciljeve uz pomo Crkve misionarstvo, odluujua komponenta nacionalizma. 1890. odlazi Bismarck, a Francuska sklapa dogovor s Rusijom poetkom 20. stoljea. Rusija je odluila militarizirati crnomorsku obalu, bez konzultiranja s drugim dravama. Na ruku im ide panslavistiki pokret, koji od Rusije trai zatitu. Potie je da se stvori konfederacija slavenskih naroda i postavi brana irenju njemakog utjecaja. Ruski nacionalizam2


pojavljuje se na europskom kontinentu, a ne u kolonijama izvan Europe. Ruski panslavistiki pokret usmjerio se na otimanje teritorija zemljama koje ne dri europskim, osobito Osmanskom C. Carigrad je trebao biti sredite panslavistike drave. Drugi smjer u kojem se Rusija kree je Azija. Rubna naselja se naseljavaju ruskim narodom u kojem se potie vlastita superiornost nad ostalim narodima. Velika Britanija je stara kolonijalna sila. Tijekom vladavine kraljice Viktorije vodi se politika veliine i izolacionizma, suzdravanje od uplitanja u europska pitanja. Politiki sustav postaje sve liberalniji, ali jaa i imerijalizam i interes za prekomorska podruja. Britanija je predvodnica u doba imperijalizma, jer je ona izvrila najveu kolonizaciju. Ima stabilan politiki sustav i moe se posvetiti kolonijalnim osvajanjima. No 70-ih uslijed opeg napretka industrijalizacija se dovodi do toga da i druge drave poinju konkurirati. Novi odnosi potiu Britaniju na jo vee irenje. Njemaka je uglavnom nezadovoljan irenjem u Africi, jer su ta podruja rascjepkana, osjea da nije prava kolonijalna sila. Ima Tanganjiku, Kongo i Kamerun. eli nametnuti presti na drugaiji nain. Pangermanski pokret je vaan za uvjerenje o vlastitoj moi. 1894. doneen je zakon koji ima zadau da svaki Njemac pridonese tom pokretu s vidljivim rezultatom. Vojno-politiki utjecaj Njemake se iri uz pomo Austro Ugarske preko Balkana do Bliskog istoka. Imaju planove za prodor u Aziju. I u Junoj Americi stjeu jednu enklavu. Njemaki nacionalizam je proet zabrinutou da je izgubila suvie vremena dok se nije ujedinila. Isto misli i Italija, tenzija izgubljenog vremena. Talijanski imperijalizma slian je Njemakom, ali i Francuskom, pate da dobiju ulogu velike sile. Talijanski imperijalizam slui politikoj eliti da se afirmira pred narodom, a potom pred ostatkom svijeta. Neke pokree i elja za bogaenjem, kolonijalizam kao alternativa iseljavanju imperijalizam siromaha. Europa sve do 1890. ima mir zahvaljujui Bismarckovoj politici, on ima sposobnost da nakon svake krize povrati mir, iako nije uspostavio ravnoteu sila, njegov sustav ravnotee oslanja se na prevlast Njemake. Njemaka vojna sila gotovo da moe kontrolirati cijelu Europu. S Bismarckom se raspada taj sustav. Smatralo se da je problem u linostima koje su ga zamijenile. Prvo naruavanje tog sustava je 1894. sa savezom Rusije i Francuske. Bismarck je3


uvijek pazio na dobre odnose sa Rusijom, da Francuska bude u izolaciji, opsjednut je opkoljavanjem Njemake. Raspadaju se mnogi savezi koje je Bismarck osigurao. Politiki sporovi su jo uvijek uglavnom u kolonijama. Komfuzno stanje nesreenih politikih i meunarodnih odnosa. Francuska i V. Britanija se osjeaju kao da ih se eli izolirati. U Italiji prevladava miljenje da je prebrzopleto stupila u trajni savez, zauzima ekvidistancu prema svima do I. svjetskog rata. Prvi zaokret ini Francuska, nakon sukoba s V. Britanijom oko kolonija, poinje voditi drugaiju politiku, 1904. Entenete cordiale. V. Britanija takoer naputa politiku izolacionizma i trai barem jedan oslonac na kontinenetu. Prvo je to trebala biti Njemaka, a ne Francuska. U Njemakoj gospodarstvo usljed intenzivne trgovine dobiva svjetske razmjere, postaje industrijska velesila. eli stei trajnu hegemoniju u Europi i svijetu. Poinje graditi veliku ratnu flotu, taj njezin poriv potie i V. Britaniju i SAD da se i oni ukljue u utrku naoruanja. Ispoetka je rije o politikom provociranju od strane Njemake, a ne provociranju svjetskog sukoba, no odnosi se zaotravaju. Prvi nagovjetaj rata je njemaki pritisak na francusku interesnu zonu u Maroku. 1905. Njemaka otro nastupa. Produbljen je francusko britanski politiki sporazum. Europske velesile su se nale u dva tabora. Italija je olabavila svoj sporazum, sporazum s Francuskom i politika iredintizma je udaljava od Austro Ugarske. Izolaciju potie sukob Austro Ugarske i Rusije oko aneksije BIH, Rusija je na strani srpskih odnosa. Njemaka eli izai iz tog izolacionizma. 1911. panterin skok u Agadir protiv francuskog prodora u Maroko. Sukob je rijeen njemakim povlaenjem, ali i proirenjem u Kamerun. PITANJE KRIVNJE ZA PRVI SVJETSKI RAT, postavlja se jo tijekom rata pa sve do drugog svjetskog rata. Nije nastao iz neposrednog sukoba V.Britanije i Njemake, nego njihovih saveznika. Njemaka histroriografija je mislila da mora obraniti nacionalno politiku ast zbog zloglasnog lanka Versailleskog sporazuma o krivnji za prvi svjetski rat. Ona dri njemake postupke nunom obranom od politike opkoljavanja. Dio dri odgovornim kancelara Hollwega. Krizu je izazvalo unutranje stanje u dvjema velesilama. U Rusiji je 1905. izbila burujska4


revolucija, Rusija je traila izlaz iz te krize u vanjskim uspjesima. Habsburka M. ima problema sa nacionalnim pitanjem, eli to rijeiti preureenjem Monarhije. To je shvatio nadvojvoda Ferdinand, on je pokuao oslabiti Ugarsku i ukinuti dualizam i ojaati njemaku prevlast. Njemaka smatra da mora poduprijeti Austro Ugarsku kao jedinog saveznika (panika izolacionizma). Ostale zemlje misle slino. U to doba rat se u Europi prihvaa ne samo kao legitimno, nego kao nuno sredstvo za postizanje ciljeva. Socijaldemokratske stranke su se nale kao neprijateljice. Uvertira u prvi svjetski rat je I. Balkanski rat i II. Balkanski rat, rat meu bivim saveznicima. U oba rata su se sukobili interesi svih velikih sila. Neposredan povod ratu je atentat, na koji reagira Austro Ugarska, Njemaka je uz nju, Rusija uz Srbiju. Ne ele rat, ali ne ele ni popustiti. Njemaka radi djelominu mobilizaciju u Rusiji, djelominu u Njemakoj. Njemaka objavljuje rat Francuskoj, prodire u Belgiju koja je neutralna, na to reagira Britanija, Austro Ugarska napada Srbiju. Italija jedina nije stupila u rat, neutralna je jer eka povoljni trenutak, tko e joj ponuditi vie teritorija. Odgovornost za rat po lanku 231. ugovora o miru u Versaillu, snose Centralne sile, napose Njemaka. Antanta smatra da je ulazak u rat neizbjena reakcija na njemaku agresiju, te vidi rat kao sukob liberalne demokracije i autoritarizma. To je rat za nezavisnost malih naroda i za naelo samoodreivanja naroda. Centralne sile vide rat kao odgovor na pokuaj da se ogranii razvoj Njemake i kao reakciju na uporno odbijanje sila da se Njemakoj prizna uloga na koju polae pravo zbog svoje veliine. Kod miljenja Antante prevladava imperijalizam. lanice poput Rusije nisu demokratske zemlje. To nije rat potlaenih, nego rat nacija. Odluujui faktor je suverenost nacija. Od svih drava pojaavaju se tendencije prema autoritarnoj vlasti. Wilson je vodio glavnu rije, zastupa prevladavanje demokratskih snaga nad autoritarnim. Ni interpretacija Centralnih sila nije tono tumaenje. Oni dre da je rat posljedica koja se nije mogla sprijeiti. Rivalstvo izmeu drava se ne moe pripisati samo Njemakoj. Pretena odgovornost ipak ide Njemakoj, ali ne u potpunosti, no ona je bila najzainteresiranija za remeenje ravnotee. U sovjetskoj histroriografiji, Lenjin se bavio tom temom, njegova teza je da je to rezultat unutranjeg imperijalnog stadija, koji je krajnji stadij kapitalizma. Imperijalizam je jedna od faza kapitalizma.

5


MIROVNI UGOVOR Imao je ambicije postati svjetski poredak, ali nije to postao jer ne poiva na sustavu ravnotee. Nije se mogao uspostaviti svjetski poredak jer je Europa podijeljena na dobitnike i gubitnike, to je poremeaj ravnotee. Mirovni pregovori, javni i tajni, vodili su se jo za vrijeme rata, no bez veih uspjeha dok se 1917. u rat ne ukljui SAD. 1918. na vlastiti zahtjev primirje trai Bugarska. U listopadu Turska, studenom Austrija, 11. 11. Njemaka potpisuje bezuvjetnu kapitulaciju. U ratu je sudjelovalo 36 zemalja. I. svjetski rat izmjenjuje politike odnose ne samo u Europi, nego i svijetu. lanice Centralnih sila doivjele su poraz, posljedica je raspad Austro Ugarske. Karlo IV. Habsburki je abdicirao, nadao se povratku, ali mu to nije uspjelo. Austrija je proglasila Njemaku Republiku Austriju. Mirovna konferencija ne doputa taj naziv. Svaka nacija ima pravo na samoopredjeljenje, no to nije doputeno leskim Nijemcima, oni postaju dio ehoslovake. Njemaka prestaje biti carevina, Vilhelm je abdicirao. Ustav je doneen u Weimaru 1919. Weimarska Republika. Maari su proglasili neovisnost 30. 10. 1918. Libralna graanska vlada dala je ostavku 1919., dobiva socijalistiku revoluciju. Komunisti su proglasili Sovjetsku Republiku Maarsku. 8. 1. 1918. Wilson u amerikom kongresu predstavlja 14 toaka. One su odredile svjetsku politiku i zacrtale naela meunarodnih odnosa nakon 1. svjetskog rata. 1. Ugovori se sklapaju javno 2. Sloboda pomorske plovidbe, bez ogranienja u miru, ali i u ratu. 3. Ukidaju se gospodarske prepreke, bez carinskih ratova 4. snienje naoruanja na najmanju moguu mjeru 5. nepristrano ureenje kolinijalnih potraivanja6


6. evakuiranje cijelog ruskog teritorija od strane vojnih sila, s tim da e Rusija odluiti o politikom i nacionalnom razvoju 7. uspostavljanje suverene Belgije 8. osloboditi cijeli teritorij Francuske 9. O Italiji u njenim nacionalnim granicama 10. o punom autonomnom razvitku naroda Austro Ugarske, to ipak ne znai suverenost ili stvaranje nacionalnih drava, ali tim narodima daje krila 11. evakuacija Rumunjske, Srbije i Crne Gore, a Srbiji slobodan prolaz moru 12. autonoman razvoj za neturske narode u Osmanskom Carstvu, i slobodan prolaz kroz tjesnac 13. o osnivanju Poljske s izlazom na more, prikljuenje teritorija naseljena s Poljacima 14. odnosi se na osnivanje Lige naroda, jamstvo za politiku i teritorijalnu nezavisnost i velikim i malim dravama.

Te toke mnogim europskim zemlajma daju nadu, svi ele to vee granice. No javlja se problem manjina, koje se ne mogu prikljuiti matinim draavama, aglomeracija raznih malih zajednica. Direktna posljedica i problem 14 toaka su velike teritorijalne promjene na tetu Centralnih sila. Ozraje konferencije je bilo nepovoljno, rat je tek zavrio, a vladala je jo jedna poast. Socijalana revolucija u Rusiji, ali se prenosi i na Njemaku i Maarsku, tamo ima prilian utjecaj na elitu. Sredinja linost je Wilson, on je doao pun optimizma, uvjeren da e konferencija ii po naelima graanske demokracije. Wilsonov autoritet je pojaan injenicom da je presjednik velike drave koja u rukama ima polovicu svjetskog kapitala, mnoge drave su se kod nje zaduile. Nema jedinstvenog stava u pogledu rata. Francuska smatra da ona treba imati prevlast u7


Europi, eli oslabiti Njemaku, trai da granica bude na Rajni i to vee ratne reparacije. Francuska se jako boji komunizma. Htjela je da Antanta intervenira protiv Sovjetske Rusije i tako sprijei irenje komunizma. Britaniji je stalo unititi njemaki kolonijalni utjecaj, da osigura prednost na moru, ali ne je suvie oslabiti jer bi mogla biti brana irenju sovjetskog utjecaja. Postoji i rivalstvo s Francuskom i mogla bi utjecati na ravnoteu s Francuskom. Italija je gradila svoju diplomaciju elei na neutralnosti izvidjeti teren. eli da se prizna Londonski ugovor s teritorijalnim proirenjem. Na konferenciji je sudjelovalo 25 drava, 5 kontinenata, bez Rusije. Stvarne odluke preuzelo je Vijee desetorice, po dva predstavnika iz velikih sila. Kasnije Vijee etvorice sa po jednim predstavnikom Velike Britanije, SAD, Francuska i Italija (Wilson, Clemenceau, Orlando i Lloyd George). Britanija i Francuska su se htjele domoi njemakih kolonija i dijelova Osmanskog Carstva, tim podrujima vie nisu mogle upravljati po vlastitoj volji, ve su preuzele ulogu mandatara Lige naroda, da e raditi na dobrobiti. Postojale su tri kategorije tih kolonija. Francuska je dobila Siriju i Libanon, a Velika Britanija Palestinu i Transjordaniju. Afrike zemlje dobile su niu, drugu kategoriju. Juna Afrika kao britanski dominion preuzela je mandat nad JI Afrikom. Zemlje koje su preuzele mandate morale su podnositi starateljski izvjetaj. Mandatna podruja na Bliskom istoku prouzrokovala su stalne neprilike, stalni oruani sukobi, najtee je u Palestini, ve tada idovsko palestinski spor. Naelo narodnosti je ukljuivalo pravo na samoopredjeljenje, to je ope naelo konferencije. No magloviti stav o tome to bi to trebalo biti, postalo je izvorite proturjenih stavova. Mnoge narodnosti bez drave pojavljuju se zahtjevima za novim granicama. Poljska je osobito impregnirana vlastitim nacionalizmom, dola je u sukob sa Sovjetskim savezom, zauzela je Vilnius Litvi. No zaokruivanje je Poljskoj donijelo samo probleme. Konferencija u Parizu je pribjegavala uporabi plebiscita, ali ni on nekad ne daje zadovoljavajue rjeenje. Novi izlaz je u pravima manjina. Sve nove drave moraju osigurati opstanak manjinama, bez asimilacije. Ta prava manjina su ograniila dotadanja shvaanja suverenosti dravnosti. U Maarskoj, ehoslovakoj, ba i nisu striktno potovana. Parika

8


konvencija je znaajna zbog meunarodnog prava manjina. Toma Masaryk je deklarativno izjavio da e dati sva prava nacionalnim manjinama, u stvarnosti nije tako. Naelo samoopredjeljenja nije moglo u cjelosti biti provedeno u praksi, zbog mnogih zajednica. To naelo je ilo u prilog njemakom narodu, Sudetski Nijemci, kao i Austrija trae prikljuenje Njemakoj, konferencija je time uplaena i ne eli ga provesti. Naziv Njemaka Republika Austrija morao je biti odbaen. Clemenceau posebno ustraje na tome. Wilson je inzistirao da se naelo samoopredjeljenja provede za sve pa tako i Nijemce. Kad se Wilson povukao sa konferencije izgubljeno je to naelo. Upozoravao je na psiholoke posljedice ne provoenja tog naela. Amerika se povlai zbog politike izolacionizma. Prvi mirovni ugovor je zakljuen s Njemakom 28. 6. 1919. Bio je to dikatat Konferencije u kojem je Njemaka proglaena jedinim krivcem. Njemaka delegacija nije smjela sudjelovati u izradi ugovora. Uruen im je gotov tekst i tek nekoliko dana da ga potpie. Na tom je inzistirala Francuska. Njemakoj je ostala tek simbolika vojska, bez ope vojne obveze, Antanti je morala predati veinu oruja, zabranjeno joj je imati mornaricu i graditi podmornice. Oduzete su joj Alsace i Lorraine. Neka podruja je dobila i Belgija. Danska je dobila lesvig. Podruje zapadne Pruske, grad Poznan i Gornju lesku, Poljska. Gdanjsk isto njemaki grad postaje slobodan grad, pod upravom Lige. Morali su na rok od 15 godina ustupati Sarsku oblast i demilitarizirati Rajnsku oblast. Zabranjeno sjedinjenje s Austrijom. Njemaka je izgubila 73 tisue etvornih kilometara i 6/7 milijuna stanovnitva. Oduzete su im kolonije. Najtea odredba je ratna odteta. U ugovoru nije precizirana nego je mora odrediti posebna komisija. U roku od 30 godina mora oteenim dravama platiti 126 milijuna franaka. Taj ugovor je postao obrazac za daljnje ugovore Antate. Ugovor 10. 9. u Saint Germainu s Austrijom. Na raun Austro Ugarske nastaje ehoslovaka. Italija je dobila juni Tirol i Istru. Italija je traila dijelove teritorija iz tajnog ugovora, slovensko primorje s Trstom, dio Koruke i Kranjske, otoke Cres i Loinj. Rijeka je bila problematina, Wilson je smatrao da treba uzeti u obzir etniki princip, ali ona e pripasti Italiji. Dobila je i Lastovo i Palagruu. Delegacija SHS vodila je teke pregovore sa Italijom oko teritorijalnih ustupaka. Paiu to nije toliko bitno, vanija mu je granica sa Rumunjskom. Trumbi je vodio teku bitku, uspio je da se Dalmacija sauva. Italija je htjela okupirati ibenik ali im to nije uspjelo.9


Ugovor s Bugarskom je sklopljen 27. 11. Izgubila je dijelove teritorija, dio Trakije, izlaz na Egejsko more. Ugovor s Maarskom 1. 6. 1920. u Trianonu, jedan od najgorih jer je Maarska izgubila ne samo dio nekadanjeg Ugarskog kraljevstva, nego i vlastiti teritorij, Transilvaniju. Izgubila je i Slovaku. Gubi i Prikarpatsku Ukrajinu, Baku, dio Baranje, sjeverni dio e ostati, Meimurje, dio Banata. Pravo na Rijeku je izgubila. Izvan granica Maarske je ostalo 3 milijuna Maara. 10.8. 1920. je potpisan mir u Sevresu s Turskom. Svedena je na etniki teritorij. Grka uprava nad Smirno na 15 godina. Turska je priznala samostalnu Armeniju. Ugovor u Sevru nikada nije ratificiran. Vlada Kemala Atatrka ga je odbacila. Mirovna konferencija je pokuala povui to pravednije granice, to nije ba uspjeno. Svi ugovori sadre i ugovore o granicama. Povui pravedne granice je veliki napor, dolazi do oruanih sukoba. Sarska oblast i Gdanjsk preputene su meunarodnim komisijama koje utemeljuje Liga. U Sarskoj oblasti je bilo prilinih tekoa ve 1920 ih. U Njemakoj je pala vrijednost marke, ali se situacija 1921. smirila. Rajnska oblast je pod okupacijom Lige. U lesvigu je odran plebisct, bio je u korist Danske. Zbog Gdanjska se neprestano sukobljavaju Njemaka i Poljska. leska je na tromei Poljska, Njemaka i ehoslovaka.1921. konferencija je odluila provesti plebiscit. Poljska je optuila Njemaku da je dovela Nijemce da glasaju, a optuba se pokazala tonom. Izbio je i ustanak u Gornjoj leskoj, u poljskom dijelu, na rubu rata, no situacija se smirila i podijeljena je u dva dijela. Problem je Vilnius kojeg je Litva izgubila, nezadovoljni su to je pripao Poljskoj. Poljska nije eljela vratiti Vilnius, ni na zahtjev Antante. Poljaci su ratovali sa Sovjetskim savezom i izgubili, a Rusi su vratili Litvi Vilnius. Poljska ga ponovno eli natrag i vodi oruane borbe s Litvom. Koruka je takoer sporna, zaposjele su je trupe Kraljevine SHS, to je rijeeno plebiscitom 1920. Podijeljena je na 2 zone, pokazalo se da veina stanovntva eli ostati u okviru Austrije. Gradie je bilo sporno izmeu Austrije i Maarske, najvie stanovnitva njemakog porijekla, drugi po redu su Hrvati, a tek trei Maari. Pripojeno je Austriji. Problem Albanije, ona je konstituirana kao nezavisna 1912. Austro Ugarska je eljela sprijeiti da Srbija ima izlaz na more. Italija e dobiti neke teritorije. Grci ele junu Albaniju, a Srbija sjeverni dio. Od 1920. Albanija je lanica Lige, vezala se uz Italiju koja ju je podravala.10


Uinjena je starteka pogreka da se uloga zatitnika Albanije povjeri Italiji (Konferencija ambasadora).

Japan se postavio kao velika sila, ima pretenzije prema kolonijama. SAD se pojavljuje kao takmac na istoku, doktrina otvorenih vrata. Japan je bio na strani Antante. eli voditi rat samo na istoku i za vlastiti raun, zauzeti njemake kolonije na istoku, doepati se njemakih posjeda u Kini. Osvojili Maralske, Marjanske, Karolinske otoke. Japan nije stao na tome, trai od Kine da Japanci imaju pravo kupovati zemlju s ciljem da Kinu pretvore u koloniju. Kina nema zatitu potpisala je sporazum s Japanom, i prihvatila skoro sve uvjete 21 toke. Japan je dobio suglasnost Rusije i SAD da ima posebne interese u Kini, da e potovati naela otvorenih vrata. Od 1917. na podruju Kine su dvije vlade i dvije drave, na jugu revolucionarna vlada, u Pekingu vojno birokratska vlada. Na konferenciji u Versailleu, dolaze delegacije obje vlade, pozivajui se na 14 toaka trae bive njemake kolonije koje dre Japan. Velike sile se nisu htjele odrei povlastica koje su imale u Kini, Antanta je podrala Japan. Diplomatska pobjeda Japana ali Pirova, jer je ogorenje u Kini ogromno. Kineska delegacija nije potpisala mirovni ugovor. Izbile su demonstracije u Kini, proirile se i na SAD, tamo se postavlja pitanje zato toliko koristi Japanu. Zbog javnog mnijenja ameriki senat je odbio Versaillski mirovni ugovor. Amerika se vraa izolacionistikoj politici, fokusirana na unutarnju politiku Amerike. Sukobi s Japanom zbog Koreje i istonog Sibira. 1919. u Koreji su antijapanske demonstracije i ustanak, Japanci su ga energino suzbili i uveli mnogobrojene represije. Pitanje istonog Sibira je aktualni problem od vremena zajednike intervencije u Rusiji. Kada se SAD 1920. povlai iz Sibira trai i da Japan uini isto. Japanci su i direktno pregovrali sa boljevikom republikom koja se uspostavlja krajem 1920. na podruju istonog Sibira. Japan trai potpunu kontrolu nad Sibirom. Pregovori sve do Washingtonske konferencije 1921.

11


Washingtonska konferencija je sazvana da se ogranii pomorsko naoruanje velikih sila. Sudjeluju SAD, Velika Britanija, Francuska, Italija, Japan, Nizozemska, Belgija, Portugal i Kina. Sovjetski Savez i Njemaka nisu pozvane. Traje od 12. 11. 1921. 6. 2. 1922. Rad konferencije je javan. Ugovor etiri sile o razbijanju anglo japanskog saveza na Dalekom istoku. Upereno protiv jaanja Japana. Garantiraju svoje posjede na Pacifiku i obvezuju se da e se konzultirati o teritorijalnim promjenama. Zapreka daljnoj ekspanziji Japana. Sporazum bi ograniio privilegije Japana u Kini. Morao se povui iz angaja, ali zadrao zakup Porth Arthura. Japan je odluke Washingtonske konfrencije doivio kao poraz, osobito japanski militaristi.

REVOLUCIONARNA ZBIVANJA U RUSIJI Ruska revolucija je trenutno djelovala na tijek prvog svjetskog rata, trae promjene. Centralne sile su rastereene na istonom bojitu. U dotadanjoj Carskoj Rusiji dolazi era novog razvoja, kakvu povijest do tad nije poznavala. Promjene drutvenih struktura. U 3 mjesecu 1917. poinje se kuhati revolucija, nezadovoljstvo buruazije koja je svrgnula cara. Reim su zajedno sa carem optuivali za neuspjehe u ratu i neostvarena imperijalne tenje. Formirana je privremena vlada od esera (stranka malograanstva) i menjevika (reformistiko radnika stranka). ele nastaviti rat, bez obzira na proturatno raspoloenje. Lenjin u vicarskoj okuplja ljevicu i propagira proletersku revoluciju. Ta bi revolucija mogla poeti u Rusiji i proiriti se na svijet. U travnju kreu u Rusiju. Za nastavak revolucije, koja e se pretvoriti u socijalistiku. Da se obori privremena vlada, koju bi zauzeli sovjeti, a oni su za suradnju sa liberalnim graanstvom. Ustavotvorna skuptina kao najvie zakonodavno tijelo. Vlada poinje progoniti boljevike, oni dobivaju veinu u Petrogradu. Lenjin sa zahtjevom da se orujem preuzme vlast. Vlada je znala za ustanak, a Lenjin je zato pourio . 7/8. 10. naoruani radnici crvenogardijci policiju pruaju snaan otpor. Povod je to je policija htjela zauzeti radniku tiskaru. Lav Trocki je pridobio Petrogradski garnizon na stranu crvenogardijaca. Radnici su zauzeli sve javne ustanove, idu na uhienje privremene vlade. Revolucionarna vlast poinje12


zasjedati te noi. Osnovana je nova vlada Savjet narodnih komesara, na elu je Lenjin. Donijeli su tri dekreta. Dekret o uspostavi sovjetske vlasti, dekret o zemlji i dekret o miru. Zakljueno je da se dekretom o zemlji sva veleposjednika zemlja preda sovjetima i podjeli seljacima bezemljaima. Zatraeno je primirje s Centralnim silama. Revolucija je pobijedila u veim gradovima i iri se na ruralno podruje. Izbori veinu mandata eseri, 412 manadata, boljevici 183 mandata. Lenjin je u tome shvatio opasnost. Pregovori s Centralnim silama, prekinuti su zbog velikih teritorijlanih zahtjeva. Nepovoljno za novu vlast. Prisiljeni su priznati nezavisnost Finskoj. Sovjeti su suoeni sa snanim protukretanjima ruralnih naroda. Dekret o pravima naroda, samoopredjeljenje ako ga zatrae sovjeti kao revolucionarna tijela. Ukrajinski boljevici su u Ukrajini zauzeli vlast, zadrali su se tek nekoliko dana. Njemaka i Austro Ugarska odluile su vojno prodrijeti u Moskvu, ta intervencija prijeti opstanku revolucionarne vlasti. Lenjin je zahtjevao da se ipak potpiu mirovni uvjeti, Brest Litovski mir. Razvijanje socijalistike inteligencije, moan sloj drave i politika birokracija usmjeravale su privrednu aktivnost, dre sve konce, raspolau akumulacijom. Taj tanak sloj se stavio iznad svih, pa i iznad radnikog sloja. Imali su probleme u gospodarstvu, stvorile su ih ratne prilike, revolucija, permanentna kriza. Suoavaju se sa seljakim nemirima. Pobuna mornara u Kronstadtu beskompromisna odluka sovjetske vlasti, revolucionarni teror. Na elu je Centralni komitet. Trockom se uloga sustavno umanjuje. 1925. pribliavaju se Trocki, Zinovjev, Kamenjev lijeva oporba. Desna oporba su Buharin, Rikov, Tomski. Sukob oko daljnjeg razvoja. Lenjin je uz desne. Staljin se poslije obraunao sa desnima, na pitanju sveope kolektivizacije sela. 30 -ih su najtei politiki obrauni s menjevicima, eserima i simpatizerima. Zapoinju procesi bez suenja. Ne doputa se kritika, velia se kult Staljina, vojna nespremnost, zato su posljedice u drugom svjetskom ratu teke.13


Staljinov kult je proizaao iz revolucionarnog pokreta, iao je s ciljem Lenjinova stava o boljevikoj partiji kao avangardi. Staljin je oboavao Ivana Groznog i Petra Velikog. Lenjin je potaknuo kult linosti. Iskoristio je kult linosti jer je trebalo osigurati nasljednika. Nakon 1924. nakon Lenjina, pridruuje se kult Staljina, radi ouvanja kulta Lenjina. Grade se spomenici na svim mjestima gdje je Staljin bio. Staljin kao voa, otac nacije, kanjavanje neprijatelja, kao mislilac. Narod je rtva masovne hipnoze. To nije uvjerljiv argument, jer se uspjeh kulta linosti oslanja na aktivno i vojno sudjelovanje milijuna ljudi. Razlozi nisu posve jasni, mnogi Staljinov kult objanjavaju u kontekstu njegovih nesigurnosti, uzdigao se iz jednostavne sredine do velike drave, moda je u glavi to neprestano trebao ponavljati. Svrha je ojaati dominantni politiki poloaj diktatora, otklanjanje svake moebitne kritike. Iskoritava potrebu za jakim voom. Sustavno se stvara mit o njegovoj nepogreivosti, otroj pravednosti, povjerenje da e zatiti narod i dravau. Stranaki i partijski dunosnici prihvatili kult, dodvoravanje za vlastitu socijalnu poziciju. Staljinov kult se razvijao postupno do 1936./37 tad je dosegnuo vrhunac, tijekom velikog terora. 1943. vraa se ojaan, kada je oita propast Njemake. Sljedeih deset godina, do 1953 ostao je sredinjim obiljejem tog politikog sustava. Mnogo je graana koji ne prihvaaju kult linosti, meu pukom je to teko ustvrditi, meu intelektualnom elitom ih ima dosta. Nakon Staljnove smrti uslijedila je kritika kulta. 1954. Nikita Hruov objavio je javnosti tekst, eksplicitno je reeno da je Staljin zloupotrijebio vlast. Rezolucija je dokument o odbacivanju kulta linosti. Trocki je imao naumu samo kako sruiti Staljina i stvoriti mreu protustaljinizma. Biltern oporbe njegovi primjerci su nekad znali dospjeti u SSR. elio je uspostaviti kontakt sa istomiljenicima, no oni su izloeni ogromnim opasnostima. 1936. Trocki je u Meksiku pokuao organizirati Svjetsku partiju drutvene revolucije. Staljin mu je pobio cijelu obitelj, a simpatizeri stradavaju u atentatima. Staljin je opsesivno radio na tome da mora ubiti Trockog, izradio je nekoliko planova, na kraju mu je uspjelo.

14


FAIZAM Pokret koji vremenski dolazi prije nacizma, kao fenomen se afirmira u ratu i nakon rata. Nerazdvojno je povezan uz Mussolinija, ali ih se ne moe u potpunosti poistovjetiti. Mussolini je preao put od socijalista do nacionalista. Pokrenuo je Popolo de Italia, poetkom rata. Svrstati se u ratu na stranu od koje e vie dobiti. Kult rata temeljn je na mitovima koji uzdiu nasilje kao najveu kreativnu vrijednost. Nakon rata Mussolini vie ne krije svoju aktivnost. Postaje voa skupine arbita jurinika, djeluju u Milanu. Onovao je prvi borbeni fascio. Ciljevi su ope pravo glasa, osam satni radni dan, porez na kapital, zapljena ratnih kapitala. Vanjska politika koja e znati raditi na ugledu talijanske kulture i ugleda. Ti zahtjevi su s vremenom veinom naputeni. Na parlamentarnim izborima 1919. Mussolini je doivio poraz. Krajem te godine u Italiji se poveava broj fascia, broje 870 lanova. Mussolini je svjestan da mu treba trenutni uspjeh koji e dati krila faizmu. Mussolini nije dobio aureolu voe, 1919. glavna zvijezda je predvodnik reakcionarnog pokreta Gabriele d'Annunzio. Upad njegovih ardita u Rijeku uinio ga je silno poznatim. Italiji je trebala Rijeka, Istra, teritorijalno proirenje. Wilson je namijenio Rijeci status slobodne drave. Upad d'Annunzia oduevio je talijanske mase. Kraljevina SHS ju je izgubila 1924. Rimskim ugovorima. 1920 vide se znaci oporavka u zapadnim zemljama, Italija za razliku od njih ne vidi izlaz iz krize. Potresa je val trajkova, inflacija je ogromna, broj nezaposlenih se ne moe smanjiti, paraliza cjelokupnog politikog ivota. Sukobili su se predstavnici vojske i krune sa predstavnicima ulinog nasilja, zapravo faistima. U takvim vremenima oni dolaze do izraaja. 900 tisua kaznenih postupaka protiv vojnika, nekoliko tisua protiv dezertera, navodno 4 tisue osuda na smrt. Mnogi na to gledaju kao na nastavak rata, samo sa unutranjim neprijateljem. U sveopem kaosu faisti su doivjeli uspjeh. Faizam je ponudio mogunost oduka nasilju, koje15


je ostalo prisutno od rata. Proces u kojem se faizam od urbanog pokreta malih grupa pretvorio u masovni, glavno uporite ima na selu. Velianje nasilja, faizam umnoava pristae miksom ovinizma i klasnog ponosa, poticaj za osnivanje naoruanih brojnih fascia, koje je krenulo 1920- ih iz Milana. Dolazi do munjevitog razvoja seoskog fascia. Zemljoposjednici ele sruiti socijalistiku vlast na lokalnoj razini. Seoski fascio bi se brzo raspao, da Mussolini i mnogi suradnici ne ulau mnogo truda da to usustave. Prvo znaajno irenje je u Trstu. Podmetnut je poar u hotelu Balkan sreditu slovenske kulturne politike organizacije, slovenske manjine. Radnici su poeli svojati tvornice, buroazija je u strahu, u pomo zovu faiste za obraun s radnikim pokretom, porast snaga faizma. Faistima je na ruku iao i izborni sustav koji je veinski, srednji sloj prestraen irenjem revolucije priklonio se desnici. Sljedei korak je krenuti u akciju protiv socijalista. Zauzeli su opinu u Bologni 1920. Ona je bila tradicionalno lijevi grad, uslijedilo je krvoprolie, a to se ponavlja i drugdje. Mussolini je imao dogovor sa presjednikom talijanske vlade kojemu je samom u interesu oslabiti jake socijalistike vlasti u Italiji. Pa toleriraju teror i nisu ga spreavali. Najprije se iri na selu. U jeku poljoprivrednih radova poslodavci poputaju nadniarima da ne bi dolo do pobune. Nakon rata je postojao viak radne snage. Dobili su povjerenje seljaka, ali oni nisu homogena masa. Osobito radikalni mali posjednici jer su odluni pod svaku cijenu braniti vlasnitvo. Socijalisti predlau da se objedini seljaka zemlja. 1921. je barbarska godina, faistiko divljanje, nasilje, teroristiki napadi, rue biblioteku, seljake zadruge. Historiografija to naziva graanskim ratom ali to on nije jer je nasilje jednostrano.

16


Nacionalna faistika stranka ima 24% seljaka, 15% radnici, 13% studenti, 10% inovnici, 9% trgovci, 2,5% industrijalci. 1922. 32 tisue lanova i postaje najjaa graanska stranka u Italiji. Dokazuje da se talijansko drutvo radikalno izmjenilo. Prijelomna vlada je vlada koju vodi Luigi Facta. Facta je nedorastao zadacima, upravo on je olakao dolazak faistima. Dugotrajno nasilje je dovelo do stanja gdje drutvene snage trae povratak reda. Faizam kao najorganiziraniji postigao je prednost. Centralni komitet nacionalne stranke faista trai rasputanje zakonodavne vlasti i nove izbore. Meu voama se javlja ideja Mara na Rim. Ideja da se ide na Rim sruiti legalne organe. U govoru u Udinama je umirio dinastiju, kralja, da je napustio republikanske tenje u faizmu. 1922. formirana je prva politika vojska koja je djelovala van zakona. Vlada Facte je tolerira i ne reagira. Mussolini umiruje kralja da ga nee maknuti, kontaktira istaknute politiare, a priprema pu. Mussolini se uputio u Milano da bi mogao pobjei u vicarsku, ako kralj proglasi izvanredno stanje upereno protiv faista. Kralj je odbio potpisati takvu naredbu. Facta je zato dao ostavku na mjesto premijera. Viktor Emanuel je bio sklon desnici. Mar na Rim u trenutku kada drava nije u stanju reagirati. Zauzimaju se eljeznice, pota, da se stvori dojam o opem kolapsu. 29 . 10. 1922. mandat za sastavljanje vlade dobio je Mussolini. Kralj mu je dao mandat da preuzme vlast. Vlast pobijeena nagodbom industrijskih monika, Crkve, kraljevske vlasti, koje su predale mo pod uvjetom da Mussolini ostavi postojeu ravnoteu. Mnogi su pristupili pod velikim pritiskom.

17


NACIZAM Duboka kriza, nacionalna frustracija, isto kao i sa faizmom samo deset godina kasnije. U Italiji kriza 1920 ih dovodi faiste, u Njemakoj nacisti dolaze iza velike ekonomske krize. 1918. Njemaku trese revolucija, zapoela je kad je Vilhelm II abdicirao. Friedrich Ebert, prvak socijalne demokratske stranke, na elu je privremene vlade. U nacionalnoj skuptini su socijaldemokrati. 1919. Ebert je novi presjednik, funkciju kancelara preputa Scheidemannu. Njemaku potresaju brojni trajkovi. U Bavarskoj je u travnju 1919 proglaena sovjetska republika. Dok se odvijaju pregovori u Njemakoj traje revolucija, nakon koje je uslijedila krvava represija. Mir koji je doneen izazvao je osjeaj poraenosti i ponienja. U Njemakoj je puno onih koji ga ne mogu prihvatiti. Puno je onih koji su nezaposleni i skloni nasilju. Nastaju udruenja, slobodni korpusi. Bio je izveden neuspjeli dravni udar pod von Kappom. Jako je puno oajnika. U slinoj situaciji je i Hitler, on je bio kaplar, tijekom rata je dobio eljezni kri prvog reda. Prodavao je male akvarele po ulicama i tako se uzdravao. Otiao je u Mnchen da bi izbjegao sluenje austro ugarske vojske. Tijekom potpisivanja primirja bio je u bolnici zbog trovanja plinom. Bio je bez posla, a posao mu je pronaao Ernst Rhm. Kao elnik nacional socijalistike stranke putovao je Njemakom da dobije pristae. Njemaka je u kolovozu 1919. proglasila Weimarski ustav. Taj ustav je u oima veine Nijemaca imao negativnu percepciju jer je prihavtio poraz Njemake. Po tom ustavu Njemaka je bila federacija. Parlamentarni ustav nailazi na tekoe, politike, ali su puno opasnije ekonomske. Problem je demobilizacija, nezna se iznos reparacija, inflacija je zastraujua. Dolo je do masovne pobune protiv Weimarske republike. Inicira je ekstremna desnica. Mnchenski pu 1923. najpoznatija je pobuna. Hitleru je smatrao da bi mu taj pu mogao posluiti u preuzimanju vlasti u Bavarskoj. Hitler je osuen na pet godina, odsluio je godinu. Preko noi je zbog suenja postao slavan. Boravei u zatvoru zapisao je najvei dio svojeg politikog programa. Za neuspjeh pua najvie je zasluan presjednik Ebert. Weimarska Republika se uvrstila nakon 1924. Ebert umire 1924 i dolazi Hindenburg, bivi zapovjednik njemake vojske. Na izborima 30- ih godina nitko ne shvaa ozbiljno nacistiku stranku, sve dok se ne pojavi ekonomska kriza. Njemaka je prva osjetila globalnu svjetsku krizu, koja je zapoela u Americi. 1932. je vie od 5 milijuna nezaposlenih. Vlada je pokuala ublaiti deflacijom, no18


1930 rasputen je parlament, prijevremeni parlamentarni izbori. Njemako birako tijelo se podijelilo, do tada vode stranke centra. Podijelili se na krajnju ljevicu i desnicu. To je nanijelo veliku tetu njemakoj narodnoj stranci. 1930. na izborima nacisti su dobili 107 mjesta, to je strelovit uspjeh, na prijanjim 14. Zahvaljujui krizi nacizam je postao velika drutvena snaga, prelila se uskoro na ulice. SA izaziva brojna nasilja, Rhm na elu. Hitler je centralizirao stranku. Goebbels je ef propagande. Hitler je svjestan da su preslabi da preuzmu cijelu vlast. Treba mu pobijeda na izborima da dobije vlast. Smatra da kada postane kancelar i uvede izvanredno stanje i tako uvede diktaturu. 1932. odrana su dva kruga parlamentarnih izbora, veinu je dobio Hindenburg, von Pappen je kancelar, on je raspustio parlament, nakon toga su nacisti dobili 230 mjesta, postal su najjaa pojedinana stranka, ali to nije potrebna veina jer parlament ima 607 mjesta. Hindenburg je predloio Hitleru da ue kao zamjenik presjednika vlade, ali on je to odbio. 1932. uline borbe, Hindenburg je prisiljen proglasiti izvanredno stanje, vlada ne moe uspostaviti red. Von Pappen je mislio da e to potkopati ugled nacista, pa su raspisani novi izbori, na kojima su izgubili, 96 poslanikih mjesta. Opet su mu ponudili mjesto zamjenika, ali je odbio. Schleicher tadanji kancelar je mislio prevladati krizu usvajanjem prijedloga socijalistike stranke, ali se uplaio lijevog utjecaja i pozvao Hitlera da preuzme mjesto kancelara. Mislili su da e Hitler brzo pasti. Hitler na vlasti 30. 1. 1933. Pale Reichstaga, vjerojatno nacisti. Zabranio je komunistiku stranku. Tisue komunista je izvan zakona i odlaze u koncentracijske logore, Dachau je prvi. Uskoro je raspustio parlament, nasilje je jo brutalnije. Parlament je Hitleru dao sve ovlasti, ukinio je sve stranke, potpuno centralizirana drava, ukinuti sindikati. Nakon Hindenburgove smrti ujedinio je funkciju presjednika i kancelara, postao je vrhovni vojni zapovjednik. 90% stanovnitva je glasalo za njega.

19


MALA ANTANTA Tri zemlje produkti Versaillskog sporazuma. Nastao u Srednjoj i JI Europi. Ta ideja je potekla od ehoslovake, a lanice su i Kraljevina Rumunjska i Kraljevina SHS. lanice pobjednike koalicije koje su pruale podrku Antanti u ratu. Nakon rata oslanjale su se na Francusku i Veliku Britaniju. Cilj je ouvanje statusa quo,ako neka od pobijeenih strana (Maarska, Bugarska, Italija) postavi pitanje promjene granica, oni su se proirili na raun Maarske, a i Bugarske. U jesen 1918. priznata je Masarykova vlada u ehoslovakoj. To je vienacionalna drava. Problem je s Nijemcima, pitanje svoje nacionalnosti postavljaju i Slovaci, ne doivljavaju tu dravu kao svoju. Slovaci su ruralni narod nisu imali jak integracijski proces. S Poljacima su u loim odnosima zbog pograninih podruja. Na vanjsko politikom planu trai se zemlje kojima odgovaraju odluke Versailla. Kraljevina Rumunjska je izala iz rata na strani Antante, iako ga je zapoela na strani Centralnih sila. Dobila je Erdelj, vei dio Banata, nove granice donosi nove probleme. To su multietniki prostori, velike skupine Maara, Rusa, Nijemaca i Bugara. Osobito TransilvanijaSasi i Maari. Bukovina sukob sa Rusima. Maarska politika je nestabilna. Opozicija neprestano rui vlade. Male drave su smatrale da bi meusobnim pribliavanjem mogle odrati status quo i svoje granice. ehoslovaka je u najteem poloaju, granii s Njemakom, Austrijom i Maarskom, konstantno je suoena s njhovim teritorijalnim zahtjevima. Te tri zemlje nemaju teritorijalnih sporova meusobno, a imaju zajedniki problem. Strah od Habsburgovaca, plae se i to Maarska nije priznala Trianonski mirovni ugovor. Najvaniju ulogu imao je Eduard Bene, ministar vanjskih poslova ehoslovake. Realiziran je bilateralni ugovor 1920. u Beogradu izmeu Kraljevine SHS i Rumunjske. 23. 4. 1921. Bukuret - Rumunjska i ehoslovaka. 7. 6. 1921. Beograd - Kraljevina SHS i Rumunjska. Ti ugovori imaju i karakter obrambenih saveza.

20


Mala Antanata je neraskidivi dio Versailleskog sustava, osnovni cilj je status quo. Predvia da e jedna pritei drugoj u sluaju neosnovanog upada u teritorij. Trebaju se konzultirati nemogu samostalno voditi vanjsku politku. Potpisane su i vojne konvencije. Protivile su se francuskoj politici, koja je htjela ukljuiti i Maarsku, dobila je opomenu da to ne radi. Kasnije ih je podrala, jer je shvatila da preko Male Antante moe uvrstiti svoj utjecaj u Europi. Francuska je prvo bila za to da se formira Podunavska konferencija, a Maarskoj je bila namijenila glavnu ulogu, u tu je svrhu bila podrala i Habsburgovce 1921., odnosno Karla da restaurira vlast u Maarskoj. Taj pokuaj je digao na noge cijelu Europu. Velika Britanija se ogradila od podrke Karlu IV. Bene je zaprijetio Maarskoj da e uiniti diplomatske korake i posegnuti za orujem ako bude potrebno. Bene je dao Maarskoj rok od 48 sati da se Karlo IV protjera. Uhien je i predan Britaniji. Nakon toga je Francuska usmjerila politiku prema Maloj Antanti, koja je trebala posluiti Europi kao tit pred boljevizmom. 1924. Francuska je s ehoslovakom potpisala ugovor o prijateljstvu i suradnji, a 1927. s Jugoslavijom. S Bugarskom je bio spor oko Dobrue, pripala je Rumunjskoj, a Rusi su neprijateljski raspoloeni jer je Mala Antanta brana komunizmu. Maarska u Italiji dobiva podrku, Mussoliniju treba politiki suradnik da vri stalan pritisak. Poputanje pritiska s Maarskom je sredinom 1923. Mala Antanta je dobila volju da joj se odobri zajam da prebrodi tekoe. Maarska je dobila podrku Male Antante, no klauzula kae da ne smije koristiti zajam u vojne svrhe i da e potivati Trianonski ugovor. 1925. je izbila nova kriza, maarska iridenta je planirala ubaciti falscificirani novac na prostor Male Antante i Francuske i dolo bi do privrednog sloma, no nije uspjelo. VMRO je teroristika organizacija u Bugarskoj, upada u Makedoniju, elei je prikljuiti Bugarskoj, to je zaustavila vlada Aleksandra Stamboskog u Bugarskoj. Da bi stabilizirao vlast, on je protjerao VMRO iz vojske. No on je ubijen, naslijedio ga je Aleksandar Cankov, desni politiar. 1925. na konferenciji u Bukuretu, Mala Antanta je osudila bugarsku militarizaciju, da kri odluke mirovnog sporazuma. Njenim pritiskom je nastupila demilitarizacija u Bugarskoj, suzbijanje aktivnosti VMRO a.21


lanice Male Antante su zbog razliite gospodarske situacije, razliito doivjele svjetsku gospodarsku krizu. Jugoslavija i Rumunjska su preteno agrarne, a ehoslovaka je industrijska zemlja. Trgovinski deficiti su sve vei, ehoslovaka uglavnom izvozi svoje industrijske proizvode, a druge dvije zemlje ne mogu pokriti taj deficit svojom poljoprivrednom proizvodnjom. Uslijed krize je odrana konferencija u Beogradu, ali se ne rjeavaju ti problemi, no javlja se ideja o carinskoj uniji izmeu Rumunjske i Jugoslavije. Francuska je dala prijedlog o Podunavskoj konferenciji, ta ideja nije zaivjela, jer su politike suprotnosti bile jae od ekonomskih razloga. Najgori deficit imala je Rumunjska, nije izvozila toliko poljoprivrednih proizvoda. Konferencija u Beogradu 1929. je svojevrsna prijelomnica, zato to je ta konferencija izmjenila unutarnju strukturu tog politikog saveza. Prelazi se sa bilateralnih na trilateralne ugovore. Na konferenciji 1930. usuglasili su vanjsku politiku. Ministarstvo vanjskih poslova postaje glavni organ tog saveza. Konferencija se odvija jednom godinje, presjednik bi bio ministar zemlje domaina. Na konferenciji 1931. dolo je do vojne reorganizacije. Vojna konvencija o tome da e zajedniki djelovati u sluaju maarske agresije. lanice e osigurati nesmetani prolaz trupama ako je jedna od njih u ratu sa treom zemljom, poniteni su dotadanji bilateralni ugovori o vojnim pitanjima.

ITALIJA Talijanski faizam ima duboke korijene u ekstremnom nacionalizmu, javio se jo u drugoj polovici 19 stoljea. Proirili su sferu interesa na cijeli Balkan, ali i Podunavlje. Mussolini 1933. radi planove da oko Italije stvori satelitske drave, misli na Austriji, Maarsku, ali i dijelove Jugoslavije. U realizaciji tih ciljeva jedina je prepreka Mala Antanta, strateki cilj je njeno unitenje. Italija gleda zemlje koje su joj bliske. Maarska sve vlade su natopljene iridentizmom. Bugarska je takoer nezadovoljna. Plan razbijanja Male Antante, sastojao se od dvostrukog udara, izvana uz pomo Maarske i Bugarske, a iznutra tako da pridobije neke njene lanice. Italija na tome konkretno radi, pomae naoruanju Maarske. Jugoslavija nije imala dobre22


politike odnose s Italijom, u Rapalskom ugovoru dobar dio teritorija dobila je Italija. Odnosi e se poboljati krajem 30 ih. Najlake je bilo sa Rumunjskom, jer su etniki blizu. Raunaju na izoliranje Jugoslavije. Pokuaj pakta s Rumunjskom, no razbijen je jer su osatle lanice reagirale.

NJEMAKA Do 1933. vanjska politika je manje vie miroljubiva, stanje se mijenja s nacistima. Interesi Treeg Reicha se sukobljavaju na tom dijelu. Hitler je imao plan, smeta mu Mala Antanta i politika Francuske, htio je ukloniti financijski utjecaj i unititi savez. Preko ekonomsko gospodarskog vezivanja Rumunjske i Jugoslavije, uspjelo mu je privui ove dvije zemlje da ih odvoji od Francuske i ehoslovake. Njemakoj neke stvari idu u korist, ima razvijenu privredu, a Jugoslavija je u strahu od talijanskih presizanja i to im ide na ruku. Poeo je otvoreno govoriti o Anschlussu, da vidi kako e reagirati velike sile. Na Austriju gleda kao na sastavni dio Reicha. Tu se sukobio sa Mussolinijem koji se smatra zatitnikom Austrije, koja se na Italiju oslanja u vanjskoj politici. U Berlinu smatraju kako ako Italija eli prijateljstvom s Njemakom mora napustiti planove u Podunavlju i s Austrijom i Maarskom. Na toj toci se kriaju interesi Njemake i Italije. Ti odnosi su se poeli normalizirati kad su Hitler i Mussolini uvidjeli da dogovorom mogu imati vie koristi. Mussolini je na kraju popustio, napadom na Abesiniju ostao je politiki izoliran. Napustili su politiku Podunavlja i fokusirali se na Sredozemlje. Mala Antanta nemono gleda na nacizam i faizam.

Pakt etiri velike sile, Italija, Njemaka, Velika Britanija i Francuska. Ta ideja je potekla od Mussolinija, smatra da je Liga nesposobna i ne moe odrati mir. 1932. je u govoru iznio prijedlog da se stvori Direktorij koji je imao zadau urediti politike odnose u svijetu. Njemaka je prihvatila Francusku i Veliku Britaniju s rezervom. Mussolini je otvoreno rekao da velike sile mogu po dogovoru vriti reviziju Versaillskog sporazuma, doputeno je mijeanje u unutarnju politiku zemalja. U Velikoj Britaniji su polemike u donjem domu, Churchill je smatrao da to treba odbiti zbog Njemake, jer ako bi Njemaka postigla jednakost u naoruanjau bio bi23


evidentan rat. Taj pakt je direktno uperen protiv francuskih interesa u Podunavlju, tu regiju bi prepustila Italiji i Njmakoj. Taj pakt je ipak potpisan u 7 mjesecu 1933., na rok od deset godina. No Francuska je lukavo ustrajala na stavu da se velike sile mogu pozvati na lanak 19 o osnivanju Lige, koji svim lanicama garantira nezavisnost. Taj pakt je unaprijed osuen na propast. Krajem 1933. Mussolini je svjestan neuspjeha, ako se pakt ne ralizira doi e do rata. Mala Antanta je znala da e taj pakt propasti nema mjesta optimizmu. 1934. je poetak raspada Male Antante. Prvi udarac je Balkanski pakt 1934. Ideja o povezivanju Balkanskih drava. Nakon konferencije u Locardi 1925, iskristalizirala se ideja o povezivanju balkanskih drava. Nakon Locarna se situacija stabilizirala i nije dolo realizacije, stabilno do gospodarske krize. 1934. je prva konferencija balkanskih drava u Ateni, o povezivanju ekonomske politike. 1931. u Istanbulu, 1932. Bukuret, 1933. Solun, zakljueno je da se zbog nacistike i faistike opasnosti pakt se ne smije odlagati. Za pokret je osobito zasluan Tit Lesku, ministar vanjskih poslova Rumunjske. Dobio je podrku od Grke, Jugoslavije i Turske. Zalagao se da pristupi i Bugarska, no ona je odbila. Pa su Turska, Rumunjska, Grka i Jugoslavija 1934. u Ateni potpisale stvaranje Balkanskog pakta. Tri su bitne odredbe: meusobno garantiranje granica, odricanje bilo kakve politike akcije prema dravama van saveza bez dogovora, te otvorenost i za druge drave na Balkanu. U praksi je bez uspjeha, pokuaj koji je naruio koherentnost Male Antante. Velika Britanija i Francuska su pozdravile ovaj pokuaj, Njemaka i Italija smatraju da je nepovoljno za sigurnost. Italija je poduzela konkretne korake i s Austrijom i Maarskom potpisala Rimske protokole. Odnos prema Sovjetskom savezu trajno optereuje odnose meu lanicama Male Antante. ehoslovaka i Rumunjska su priznale Sovjetski savez, a Jugoslavija je to odbila. Na inicijativu Francuske, Sovjetski savez je lanica Lige od 1934. Rumunjska je sa Rusima 1934. sklopila pakt. Jugoslavija pod njemakim utjecajem ne prihvaa pribliavanje prema Sovjetskom Savezu. Jugoslavija je nakon revolucije u Rusiji, uz Francusku prihvatila najvie protivnika boljevizma. Grka, Jugoslavija i Francuska su pune takvih izbjeglica, to utjee na formiranje javnog mnijenja. 1940. na inicijativu Jugoslavenske komiterne, Jugoslavija uspostavlja diplomatske odnose sa Sovjetskim Savezom. Mala Antanta sve vie slabi, izmeu sebe nije koherentna. Unutar nje je polarizacija to e dovesti do propasti. Novi raskol unutar Male Antante doi e do 1936., aktivirano je Rajnsko24


pitanje. Hitler je remilitarizirao Rajnsku oblast, 30 tisua vojnika je umariralo u Rajnsku oblast bez otpora. Mala Antanta nije zauzela jedinstveni stav. Tit Lesku je otro osudio njemaki postupak. Jugoslavija je postala njemaki sudionik u ruenju Versaillskog sporazuma. Sjednica u Bratislavi je okupila sve probleme. Presjednik Eduard Bene daje inicijativu da s Francuskom formiraju pakt o uzajmnoj pomoi. Vidjelo se da stav nije jedinstven, Jugoslavija i Rumunjska su protiv. 1937. Hitlerov izaslanik u Beogradu pokazao je da je jugoslavenska vanjska politika naklonjena Treem Reicha. Krajem 1937. Francuska je pokuala posljednji put da vrati utjecaj ministarstvu vanjskih poslova u Pragu, Varavi, Bukuretu. Francusku je podrala jedino ehoslovaka, propao je plan francuskog obrambenog saveza, da bi se suprostavila osovini Rim Berlin. Posebno razoarani vanjskom politikom Jugoslavije(Stojadinovi u Beogradu). Austrijsko pitanje je za Malu Antantu postalo jako bitno, sa Anschlussom Reich bi se naao na granici s Jugoslavijom. Vano je podrati austrijsku nezavisnu politiku da se sprijei povezivanje s Njemakom. Austrija je dio njemake ideje, 1937. je presudna za te Hitlerove planove. Mussolini je prihvatio politiku da dogaaji teku svojim tokom, ne mijeati se u njemake planove. Poetkom 1938. Nijemci pripremaju teren za Anschluss. 13 3. Trupe Wermachta su umarirale bez otpora, 10.4. je proveden je plebiscit, 99% je podralo. Novi korak je razbijanje ehoslovake, iji je meunarodni poloaj bio dobar. Propaganda Sudatske njemake stranke je pripremala teren da se ehoslovaka razbije. Sudetska njemaka stranka u Karlovim Varima iznosi program u 8 toaka, autonomija Sudetske oblasti. Hitler ispituje javno mnijenje. Italija je dala obeanje da e to prihvatiti bez protivljenja. Velika Britanija i Francuska daju mlake raakcije. Francuska je pokuala diplomatskom ofenzivom kontaktirati Sovjetski savez. No oni nisu imali zajedniku granicu, jedini put je preko Rumunjske i Poljske. Francuska je pokuala pridobiti na koridor, no bezuspjeno. Poljska se ne eli zamjeriti Hitleru, a Rumunjska se boji da e Rusija zauzeti Basarabiju. Sporazum u Mnchenu 29/30.11. 1938. Hitler je dobio sve to je elio. Nakon razbijanja ehoslovake, formalno je prestala postojati Mala Antanta.

25


26


27

predavanja i

Documents