seminarski - narodnsdsda banka srbije
DESCRIPTION
sadsdTRANSCRIPT
Naziv fakulteta: Pravni fakultet za privredu i pravosuđeSmer: Opšte pravniPredmet: Privredni sistemiMentor: prof. Marko Carić
Seminarski radNarodna banka Srbije
Student:
Broj indeksa Ime i prezime 54/09 Smiljka Panić
Novi Sad, 2015
Sadržaj
1) Uvod.................................................................................................................22) Istorijat Narodne banke Srbije..........................................................................33) Funkcija Narodne banke Srbije........................................................................44) Organi Narodne banke Srbije...........................................................................55) Izvršni odbor.....................................................................................................56) Guverner Narodne banke Srbije.......................................................................67) Savet guvernera Narodne banke Srbije............................................................68) Organizaciona šema Narodne banke Srbije......................................................89) Novac...............................................................................................................910) Poslovanje Narodne banke Srbije.................................................................1011) Zaključak.......................................................................................................1212) Literatura.......................................................................................................13
1
Uvod
Bankarski sistem jedne zemlje definiše: vrste bankarskih organizacija, način njihovog osnivanja, opšte uslove mobilizacije sredstava, prava upravljanja, obaveza održavanja likvidnosti i snošenja rizika u bankarskim organizacijama, planiranje i poslovnu politiku, upotrebu i raspoređivanje prihoda i dobiti finansijskih organizacija itd. Bankarski sistem naše zemlje trebalo bi da: omogućava ulaganja u zdrava, profitabilna i izvozno orijentisana preduzeća, uz realnu kamatnu stopu, sa ciljem upošljavanja kapaciteta proizvoda; održava stabilnost kursa i cena, odnosno celokupnih tržišnih prilika; podržava finansijsku disciplinu u smislu efikasnije kreditno-monetarne politike i blagovremenosti davanja i povraćaja kredita; sanira i transfomiše delove bankarskog sitema ukoliko ne zadovoljavaju određene bankarske kriterujume; obezbeđuje inostrane kredite sa povoljnim uslovima za izvozno orijentisanu proizvodnju;omogućava uslove za selektivno uvođenje potrošačkih kredita; omogućava reprogramiranje kredita;prilagođava nivo kamatnih stopa visini inflacije na godišnjem nivou; reguliše gotovinu u opticaju; omogućava slobodno formiranje cena kapitala na tržištu; odobrava dugoročne kredite za poboljšanje proizvodnje u mnogim granama, uz povoljne kamatne stope; prilagođava monetarnu polituku zahtevima tržišta itd. Bankarski sistem Republike Srbije se sastoji iz centralne banke, poslovnih banaka i ostalih finansijskih organizacija koje su nezavisne institucije. Poslovne banke svoju delatnost obavljaju nezavisno, radi ostvarivanja profita na principima solventnosti, profitabilnosti i obezbedjivanja likvidnosti. Narodna banka Srbije je centralna banka Republike Srbije, koja je samostalna i nezavisna u obavljanju funkcija predviđenih zakonom i za svoj rad je odgovorna Narodnoj skupštini Republike Srbije.
2
Istorijat Narodne banke Srbije
U vreme kada je srpska država, nakon oslobađanja od Turaka, započela obnovu i osnivanje državnih i kulturnih institucija potreba za osnivanjem centralne banke postajala je sve očiglednija. U „Srbskim novinama“, u članku „Današnja novčana kriza“, objavljenom 1854, nailazimo na prvi pisani pomen o neophodnosti osnivanja jedne takve institucije. Ipak, od prve inicijative o tome do njene realizacije protekle su tri decenije. Tek 1884. zaživela je takva institucija pod imenom Privilegovana narodna banka Kraljevine Srbije. Banka je organizovana po ugledu na Belgijsku narodnu banku, formirani su zbor akcionara, Glavni odbor, Upravni odbor, Nadzorni odbor i Eskontni odbor i ustanovljene funkcije guvernera i viceguvernera. Prvi guverner je bio Aleksa Spasić, do tada ministar bez portfelja. U prvo vreme, Narodna banka Kraljevine Srbije bila je smeštena u samom centru grada, u Knez-Mihailovoj ulici, a posle u reprezentativnom, namenski podignutom zdanju u Ulici kralja Petra, u kome je i danas. Nakon Prvog svetskog rata i ujedinjenja dela Južnih Slovena, Prvilegovana narodna banka Kraljevine Srbije prerasla je, po zakonu od 26. januara 1920, u Narodnu banku Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca i pod tim imenom preuzela poslove na celoj teritoriji Kraljevine. Iako osnovana kao privilegovana privatna akcionarska ustanova, poslovanje Banke se odvijalo pod stalnom kontrolom države. Do 1920, kada je njena teritorijalna nadležnost proširena, zakonodavac je Banku smatrao samo kao kreditnu ustanovu, a od 1931. poverena joj je kao prva funkcija — monetarna politika, a kao druga — kreditna politika. Prvi i najvažniji zadatak Banke, koja, u skladu s promenom imena države od 1929. deluje pod nazivom Narodna banka Kraljevine Jugoslavije, postaje staranje o novcu i održavanje njegove stabilnosti. Za vreme Drugog svetskog rata (od aprila 1941. do oktobra 1944) obavljala je poslove iz svog predstavništva u Londonu. U septembru 1946. Banka je nacionalizovana i od tada je obavljala svoje funkcije pod imenom Narodna banka Jugoslavije. Zakonom za sprovođenje Ustavne povelje državne zajednice Srbija i Crna Gora, koji je stupio na snagu 4. februara 2003, Narodna banka Jugoslavije nastavlja i dalje da radi kao organ države Srbije. Zakonom o Narodnoj banci Srbije, koji je stupio na snagu 19. jula 2003, utvrđeni su položaj, organizacija, ovlašćenja i funkcije Narodne banke Srbije.
3
Funkcija Narodne banke Srbije
Narodna banka Srbije je pravno lice upisano u registar pravnih lica sa sedištem u Beogradu. Statut NBS potvrđuje Narodna skupština Srbije. Prema zakonu, Narodna banka Srbije može obrazovati filijale (Novi Sad, Kragujevac, Niš), unutrašnju organizaciju, delokrug rada. Prava i dužnosti filijala se utvrđuju se utvrđuju statutom Narodne banke Srbije.Prema zakonskim normama Narodna banka Srbije obavlja sledeće funkcije:
1. utvrđuje i sprovodi monetarnu i deviznu politiku,2. upravlja deviznim rezervama,3. utvrđuje i sprovodi, u okviru svoje nadležnosti, aktivnosti i mere radi
očuvanja i jačanja stabilnosti finansijskog sistema,4. izdaje i oduzima bankama dozvole za rad, vrši kontrolu boniteta i zakonitosti
poslovanja banaka i obavlja druge poslove, u skladu sa zakonom kojim se uređuju banke,
5. izdaje i oduzima dozvole za obavljanje delatnosti osiguranja, vrši kontrolu ove delatnosti, odnosno nadzor nad obavljanjem te delatnosti, izdaje i oduzima ovlašćenja za obavljanje pojedinih poslova iz delatnosti osiguranja i obavlja druge poslove, u skladu sa zakonom kojim se uređuje osiguranje
6. izdaje i oduzima dozvole za obavljanje poslova lizinga, vrši nadzor nad obavljanjem ovih poslova i obavlja druge poslove, u skladu sa zakonom kojim se uređuje lizing,
7. izdaje i oduzima društvima za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondovima dozvole za rad i dozvole za upravljanje tim fondovima,vrši nadzor nad ovom delatnošću i obavlja druge poslove, u skladu sa zakonom kojim se uređuju dobrovoljni penzijski fondovi,
8. izdaje novčanice i kovani novac i upravlja tokovima gotovine,9. uređuje, nadgleda i unapređuje nesmetano funkcionisanje platnog sistema,10. obavlja zakonom, odnosno ugovorom utvrđene poslove za Republiku Srbiju
ne ugrožavajući pri tom samostalnost i nezavisnost iz člana 2. ovog zakona.Osnovni cilj Narodne banke Srbije je postizanje cenovne stabilnosti. Pored toga, ona za cilj ima i očuvanje finansijske stabilnosti.
4
Organi Narodne banke Srbije
Narodnu banku Srbije predstavlja i zastupa guverner. Organi narodne banke su: izvršni odbor, guverner, savet guvernera NB. Pored guvernera NBS ima 2 do 4 vice guvernera. Vice guvernere bira Savet guvernera Narodne banke Srbije na predlog guvernera na period od 5 godina. Guvernera bira Narodna skupština Srbije na predlog Odbora Skupštine nadležnog za finansije na period od 6 godina sa pravom ponovnog izbora.
Izvršni odbor
Izvršni odbor Narodne banke Srbije čine guverner i vice guverneri, saglasno Zakonu o Narodnoj banci Srbije. Izvršni odbor utvrđuje monetarnu i deviznu politiku, kao i aktivnosti radi očuvanja i jačanja stabilnosti finansijskog sistema, a posebno utvrđuje:
1. program monetarne politike NBS,2. način utvrđivanja kamatnih stopa NBS i način obračuna, naplate i plaćanja
kamate na plasmane i druga potraživanja NBS, kao i na sredstva na koja NBS plaća kamatu
3. uslove i način izdavanja hartija od vrednosti NBS4. uslove pod kojim i način na koji NBS sprovodi operacije na otvorenom
tržištu i obavlja diskontne poslove5. politiku odobravanja kratkoročnih kredita6. politiku kursa dinara7. osnovice za obračunavanje obavezne rezerve i stope obavezne rezerve, kao i
način, uslove i rokove izdvajanja i korišćenja sredstava obavezne rezerve banaka,
8. strategiju i politiku upravljanja deviznim rezervama, kao i smernice za upravljanje tim rezervama,
9. druge instrumente i mere monetarne i devizne politike,10.mere za održavanje likvidnosti banaka,11.mere i aktivnosti, u okviru nadležnosti NBS, radi očuvanja i jačanja
stabilnosti finansijskog sistema.
5
Izvršni odbor utvrđuje referentu kamatnu stopu i druge kamatne stope koje Narodna banka Srbije primenjuje u sprovođenju monetarne politike. Izvršni odbor donosi propise NBS iz oblasti kontole i nadzorne funkcije, u skladu sa zakonima kojima se uređuje obavljanje tih funkcija. Izvršnim odborom presedava guverner NBS.
Guverner Narodne banke Srbije
Guverner NBS je u obavezi da članovima Saveta guvernera dostavi izveštaj o sprovođenju monetarne politike, izdavanju i oduzimanju dozvole za rad, kontroli boniteta i zakonitosti poslovanja banaka i drugih finansijskih organizacija. Guverner NBS obavlja sledeće poslove:
1. rukovodi poslovanjem Narodne banke Srbije i organizuje njen rad,2. sprovodi odluke Izvšnog odbora i Saveta,3. donosi propise, opšte i pojedinačne akte iz nadležnosti Narodne banke Srbije
koji zakonom nisu stavljeni u nadležnost Izvršnog odbora i Saveta,4. predlaže propise, opšte i pojedinačne akte koje donose Izvršni odbor i Savet,
ako ovim zakonom nije drukčije uređeno,5. uređuje unutrašnju organizaciju NBS i sistematizaciju radnih mesta u NBS,
kao i radne odnose zaposlenih u Narodnoj banci 6. imenuje i razrešava zaposlene koji rukovode, organizacionimm jedinicama u
NBS7. obavlja i druge poslove utvrđene ovim i drugim zakonom
Funkciju guvernera Narodne banke Srbije od 06. avgusta 2012. godine obavlja Jorgovanka Tabaković.
Savet guvernera Narodne banke Srbije
Savet guvernera NBS obavlja sledeće poslove:1. donosi Statut, na predlog Izvršnog odbora,2. utvrđuje režim kursa dinara, na predlog Izvršnog odbora, uz saglasnost
Vlade,3. donosi finansijski plan NBS,4. usvaja godišnje finansijske izveštaje NBS,
6
5. bira spoljnog revizora, razmatra izveštaj spoljnog revizora i prati primenu preporuka tog revizora u NBS,
6. vrši nadzor nad sistemom finansijskog izveštavanja, upravljanja rizicima i unutrašnjih kontrola u NBS,
7. ocenjuje da li su računovodstvene politike i procedure koje su usvojene u NBS odgovarajuće,
8. usvaja godišnji plan o obavljanju interne revizije u NBS i periodično razmatra izveštaje o obavljenoj internoj reviziji,
9. vrši nadzor nad obavljenjem interne revizije i obavljanje usklađenosti poslovanja u NBS,
10.donosi strategiju razvoja NBS, koju predlaže Izvršni odbor, i prati njeno sprovođenje.
Savet guvernera po potrebi, a najmanje jednom godišnje, Narodnoj skupštini podnosi izveštaj o svom radu. Sednice Saveta se održavaju najmanje jednom u dva meseca. Sednice se održavaju ako su prisutna najmanje 3 člana, a odluke se donose većinom glasova od ukupnog broja članova.U cilju nespojivosti funkcija i izbegavanju sukoba interesa, guverner, vice guverneri, članovi Saveta guvernera i zaposleni sa posebnim ovlašćenjima, ne mogu biti poslanici u Narodnoj skupštini, članovi vlade, funkcioneri političkih organizacija, članovi organa lokalne samouprave, rukovodioci sindikalnih organizacija, spoljni saradnici banaka, članovi upravnih i nadzornih odbora banaka, drugih finansijskih organizacija i revizorskih organizacija sa kojima NBS sarađuje i koje ona kontroliše.
7
Organizaciona šema Narodne banke Srbije
8
GuvernerJorgovanka Tabaković
ViceguvernerVeselin Pješčić
Sektor za monetarne operacije
Direktorat za ekonomska
istraživanja i statistiku
Sektor za platni sistem
Prinudna naplata
Viceguverner
Ana Gligorijevi
ćSektor za
devizne poslove
Sektor za međunarodnu saradnju
ViceguvernerDiana
Dragutinović
Sektor za finansijsku stabilnost
Generalni sekretarNataša TanjevićDirekcija za računovodstvo i finansije Ljudski resursi
Direkcija za opšte poslove
Centar za nabavke
Filijala u Beogradu(opšti poslovi)
Filijala u Novom Sadu(opšti poslovi)
Direktor Uprave za nadzor nad finansijskim institucijamaĐorđe Jevtić
Sektor za kontrolu poslovanja banakaCentar za zaštitu i edukaciju korisnika finansijskih uslugaCentar za
superviziju informacionih
sistema
Sektor za nadzor nad obavljanjem
delatnosti osiguranja
Pored ovih sektora postoje još : Sektor za restrukturiranje banaka, sektor za poslove s gotovinom, nacionalni centar za platne kartice, kabinet guvernera, interna revizija, direkcija za zakonodavno-pravne poslove, sektor za informacione tehnologije, centar za kontroling, filijala u Beogradu (poslovi sa gotovinom), filijala u Novom Sadu (poslovi sa gotovinom), filijala u NIšu, filijala u Kragujevcu, filijala u Užicu, zavod za izradu novčanica i kovanog nocva Topčider.
Novac
Izdavanje (emisija) novčanica i kovanog novca jedna je od osnovnih funkcija Narodne banke Srbije. Narodna banka Srbije ima isključivo pravo izdavanja novčanica i kovanog novca u Republici Srbiji. Narodna banka Srbije izdaje novčanice i kovani novac, utvrđuje apoene i osnovna obeležja novčanica i kovanog novca i donosi odluke o puštanju u opticaj i povlačenju iz opticaja novčanica i kovanog novca U okviru Narodne banke Srbije posluje specijalizovana organizacija pod nazivom Zavod za izradu novčanica i kovanog novca na Topčideru.
Pregled novčanica u opticaju
9
Pregled kovanog novca u opticaju
Poslovanje Narodne banke Srbije
Zakonom o računovodstvu i reviziji i i Zakonom o Narodnoj banci Srbije definisana je obaveza Narodne banke Srbije da vođenje poslovnih knjiga, sastavljanje i prezentaciju finansijskih izveštaja vrši u skladu sa računovodstvenim
10
načelima definisanim u okviru Međunarodnih računovodstvenih standarda, odnosno da za priznavanje, procenjivanje i prezentaciju finansijskih izveštaja primenjuje Međunarodne računovodstvene standarde. Narodna banka Srbije obavezna je da finansijske izveštaje za tekuću poslovnu godinu sastavlja i prezentuje sa stanjem na dan 31. decembra tekuće godine.Finansijski izveštaji obuhvataju: 1) bilans stanja, 2) bilans uspeha, 3) izveštaj o novčanim tokovima, 4) izveštaj o promenama na kapitalu, 5) napomene uz finansijske izveštaje.Prema zakonu imovinu NBS čine a) dinarski i devizni kratkoročni i dugoročni plasmani, b) devizna sredstva, c) hartije od vrednosti, d) ostala aktiva u posedu NBS, e) pokretne i nepokretne stvari, f) novčana sredstva na žiro računu NBS. Prihodi NBS se ostvaruju po osnovu:
1. kamata i drugih prihoda na sredstva deponovana u inostranstvu,2. kamata na kredite i plasmane iz primarne emisije,3. naknada za izvršene usluge,4. kupovine i prodaje HOV,5. pozitivnih kursnih razlika,6. ostalih prihoda NBS i specijalizovanih organizacija u sastavu NBS.
Rashodi NBS se odnose na:1. kamate i druge troškove po inostranim kreditima,2. kamate na sredstva koja se drže (deponuju) kod NBS,3. kamate i druge troškove po hartijama od vrednosti,4. troškove izrade novčanica i kovanog novca,5. troškove amortizacije, materijalni i nematerijalni troškovi,6. negativne kursne razlike,7. zarade zaposlenih u NBS,8. ostale troškove NBS i njene specijalizovane organizacije.
Kapital Narodne banke Srbije se sastoji od osnovnog kapitala i posebnih rezervi. Osnovni kapital (minimalni iznos) treba da iznosi 10 milijardi dinara koji se formira na osnovu viška prihoda nad rashodima Narodne banke Srbije. Posebne rezerve se formiraju u visini do 30% ostvarenog viška prihoda nad rashodima Narodne banke Srbije (najviše u dvostrukom iznosu od vrednosti njenog osnovnog
11
kapitala, odnosno do 20 mlrd.dinara). Ukoliko preostane viška prihoda nad rashodima, nakon izdvajanja za osnovni kapital i posebne rezerve banke taj iznos predstavlja prihod budžeta Republike Srbije. Ukoliko je prisutan slučaj da su rashodi veći od prihoda (gubitak), tada se razlika pokriva iz posebnih rezervi, iz budžeta Republike Srbije ili emitovanjem HOV.
Zaključak
Današnji ekonomski odnosi u bilo kojem delu sveta su nezamislivi bez banaka. Razvoj savremenog bankarstva je doveo do situacije da skoro nema privrednog subjekta ili pojedinca koji danas nema kontakt sa bankom. Ovo znači da bankarski sistem predstavlja jedan od najvažnijih sistema u državi. Polazeći od pozitivnih zakonskih propisa bankarski sistem Srbije se može posmatrati preko Narodne banke Srbije, poslovnih banaka i drugih finansijskih organizacija. Narodna banka Srbije je centralna banka Republike Srbije. NBS je samostalna i nezavisna u obavljanju funkcija i za svoj rad odgovorna je Narodnoj skupštini Republike Srbije, a u obavljanju svojih funkcija neće tražiti niti primati uputstva od državnih organa i drugih lica. U izvršavanju svojih funkcija, sarađuje sa Vladom i drugim državnim organima i, u okviru svoje nadležnosti, preduzima mere za unapređenje te saradnje. Za obaveze Narodne banke Srbije jemči Republika Srbija, a osnovni cilj Narodne banke Srbije jeste postizanje i održavanje stabilnosti cena. Pored osnovnog cilja, ima za cilj i očuvanje finansijske stabilnosti. Sve ovo gore navedeno pokazuje nam da je Narodna banka Srbije jedna od najznačajnijih institucija u državi čije poslovanje utiče na celokupni privredni sistem Republike Srbije.
12