seminarski rad - centralna banka

Upload: tanja-uzelac

Post on 29-Oct-2015

437 views

Category:

Documents


7 download

TRANSCRIPT

Visoka kola za primjenjene i pravne nauke Prometej Banja Luka

UNIVERZITET ZA POSLOVNE STUDIJEFAKULTET ZA PRIMJENJENU EKONOMIJUBANJA LUKA

SEMINARSKI RAD

PREDMET: MONETARNI I BANKARSKI MENADMENTNAZIV RADA: CENTRALNA BANKA BIH I EUStudent:

Mentor:

Tanja Uzelac

Prof. dr arko RistiIndeks br.117/2012/13

Banja Luka, april 2013.godine

SADRAJ

UVOD ..............................................................................................................................31.ISTORIJSKI RAZVOJ CENTRALNE BANKE UOPTE ...................................4

2.CENTRALNA BANKA BIH .................................................................................5

2.1.Osnivanje, ciljevi i zadaci .............................................................................5

2.2.Organizacija Centralne banke BiH ................................................................63. ULOGA CENTRALNE BANKE U MONETARNOJ POLITICI .........................7

3.1.Ovlatenje CB u utvrivanju i sprovoenju monetarne politike ..................7

4. CB BiH I EVROPSKA UNIJA ............................................................................10

4.1.Uloga CB BiH u procesu pristupanja EU ...................................................12

ZAKLJUAK ................................................................................................................13Prilog 1 Mjeseni bilans stanja Centralne banke BiH ................................................15Literatura ........................................................................................................................16Popis priloga, tabela, slika, dijagrama ...........................................................................17UVOD

Bankarski sistem Bosne i Hercegovine (BiH) nastao je iz bankarskog sistema bive SFRJ te je samim tim naslijedio i loe osobine socijalistikog bankarstva, koji daleko od toga da je bio lo, no svakako nije bio prilagoen potrebnim uslovima zemalja u tranziciji. Sama slika bankarskog sistema nakon ratnih sukoba bila je veoma loa i ogledala se u nelikvidnosti i nesolventnosti banaka, zloupotrebe banaka koje su postale praksa.Potpisivanjem Dejtonskog sporazuma u novembru 1995. godine, prvi put se pravno regulie bankarski sistem BiH kako na nivou drave tako i na nivou entiteta. U budunosti e Centralna banka BiH jo vie dobijati na znaaju prvenstveno veim stepenom provoenja zakonskih propisa, oekivanim ekonomskim napredkom drave i sve eim meunarodnim ugovorima kao to je Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju Evropskoj uniji.Predmet i podruje istraivanja

Koja je uloga, nadlenost i odgovornost Centralne banke? Predmet istraivanja je sama Centralna banka BiH i njen uticaj u procesu pridruivanja EU.Cilj istraivanja

Cilj istraivanja je da se prikae uloga Centralne banke u organizaciji i funkcionisanju drave BiH, kao i u procesu stabilizacije i pridruivanja Evropskoj uniji.

Osnovna hipoteza

Osnovna hipoteza u ovom istraivanju polazi od stava da organizacija i nain funkcionisanja Centralne banke BiH ima bitnu ulogu u privrednom sistemu BiH, i da njen uticaj na ekonomsku i monetarnu politiku, statistiku i finansijske usluge moe biti od presudnog znaaja za ulazak BiH u EU.

Metodoloki okvir

Ovo istraivanje bazirano je na prvenstveno domaoj literaturi ali i na literaturi pripremljenoj od strane Direkcije za evropske integracije. Prikupljeni i raspoloivi podaci i informacije analizirani su primjenom opte prihvaenih metoda kao to su metode indukcije i dedukcije, metode analize i sinteze, deskriptivna metoda, metoda kompilacije i kauzalna metoda. Primjena ovih metoda omoguava da se prikupljeni podaci obrade, analiziraju i predstave na nain koji nedvosmisleno prikazuje uticaj funkcionisanja Centralne banke u procesu stabilizacije i pridruivanja EU.1. ISTORIJSKI RAZVOJ CENTRALNE BANKE UOPTE 1668. godineOsnovana je prva Centralna banka u svijetu, u vedskoj, pod nazivom Riksbank, od strane parlamenta.

1694. godineFormirana je u Londonu Bank of England, privatna komercijalna banka u formi akcionarskog drutva koja je imala zadatak da kupuje dravne hartije od vrijednosti koje su u velikom obimu bile emitovane 1693. godine. Nacionalizovana je 1947. godine.

1736. godineNacionalna Banka Danske - takoe osnovana kao privatna sa pravom da emituje note. Godine 1773. Danska vlada je preuzela kontrolu. Jedina je Centralna banka u dravnom vlasnitvu koja je ikada bankrotirala (1813. godine), zbog prevelike emisije nota koje nisu imale dovoljnog pokria u zlatu. Ponovo je otvorena 1814. godine.

1800. godineBanque de France je formirana u vrijeme vladavine Napoleona Bonaparte. U poetku se nalazila u privatnom vlasnitvu, ali je od 1806. godine Vlada poela da odreuje Guvernera i dva viceguvernera. Nacionalizovana je 1945. godine.

1816. godineAustrougarska banka - imala je veoma razvijen sistem filijala od kojih su mnoge bile i na teritoriji bive Jugoslavije.

1850. godineNarodna Banka Belgije - predstavljala je uzor po kome je formirana Narodna Banka Srbije.

1875. godineReichsbank - njemaka Centralna banka koja je 1957. godine promijenila ime u Bundesbank.

1884. godinePrivilegovana Narodna Banka Kraljevine Srbije.

1893. godineBanca d'Italia - nastala poslije ujedinjenja Italije. Prije toga je postojala u obliku lokalnih Centralnih banaka.

1905. godinevajcarska Narodna Banka u sadanjem obliku formirana na osnovu referenduma.

1913. godineFederal Reserve System - Sistemi Federalnih Rezervi - decentralizovani sistem Centralnih banaka SAD koji obuhvata 12 banaka.

1934. godineBank of Canada - Kanadska Banka - jedna od najmlaih Centralnih banaka.

1999. godineEuropean Central Bank (ECB) - Evropska Centralna banka koja se sa sistemom Centralnih banaka Evrope (European System of Central Banks) smatra jednim od najnezavisnijih sistema Centralnih banaka u svijetu.

2. CENTRALNA BANKA BIHOsnovne funkcije Centralne banke su:

Formiranje i dinamiziranje mase opticajnog novca U ovoj funkciji ogleda se njena osnovna funkcija monetarne politike ija je osnova kvantificiranje i dinamiziranje ponude novca.

Uspostavljanje kreditnih i depozitnih odnosa sa bankama, dravom i inostranim pravnim licima Ovom funkcijom vidi se njena makroekonomska uloga u kojoj obezbjeuje likvidnost u uslovima rastue privrede, to ostvaruje snabdjevanjem poslovnih banaka potrebnim kvantumom novca i kredita. Centralna banka time pokriva trenutni deficit novanih sredstava poslovnog bankarstva. Ovim postupcima Centralna banka ne garantuje bezuslovno likvidnost svake banke pojedinano.

Teoretski, pod pojmom Centralna banka smatra se dravna institucija koja vri:

emisiju novanica i kovanog novca regulie ponudu novca i kredita, devizni kurs i kamatne stope

nadzor finansijskog sistema

ulogu zajmodavca u krajnjoj instanci

upravljanje deviznim rezervama zemlje

uvanje depozita banaka i drugih finansijskih organizacija

organizovanje platnog prometa

plaanje, i kreditne poslove sa inostranstvom.

2.1. OSNIVANJE, CILJEVI I ZADACICentralna banka Bosne i Hercegovine osnovana je 20. juna 1997. godine Zakonom o Centralnoj banci koji je usvojila Parlamentarna skuptina BiH. Centralna banka je poela sa radom 11. avgusta 1997. godine.

Ciljevi Centralne banke su odreeni Dejtonskim sporazumom, kao i njena pravna regulativa. Centralna banka propisuje i odgovorna je za monetarnu politiku BiH. Monetarna stabilnost se ostvaruje currency board aranmanom u kojem je vezana za evro odnosom 1 KM : 0.51129 uz puno pokrie u slobodnim konvertibilnim deviznim sredstvima prema navedenom fiksnom kursu. Currency board aranman ograniava aktivnosti Centralne banke tako da ne moe kreditirati vladu, ne moe finansirati ekonomski razvoj, ne moe biti posuiva u krajnjoj nudi, i to je najbitnije, ne moe rtvovati kurs KM zbog saniranja ekonomskih okova ili loeg ekonomskog djelovanja.

Zakon o Centralnoj banci BiH propisuje slijedee njene zadatke: da definie, usvoji i kontrolie monetarnu politiku BiH putem izdavanja domae valute po kursu odreenom u lanu 32 zakona o CB i uz pokrie u slobodno konvertibilnim deviznim sredstvima, kao i kroz ostale funkcije koje ima prema zakonu da dri i upravlja slubenim deviznim rezervama Centralne banke na siguran i profitabilan nain

da potpomogne ili uspostavi i odrava odgovarajue platne i obraunske sisteme

da bude koordinator djelatnosti agencija koje su nadlene za izdavanje bankarskih licenci i vrenje supervizije banaka u entitetima na nain kako to odredi Upravni odbor Centralne banke, ukljuujui mjesene sastanke rukovodilaca tih agencija sa predstavnicima Centralne banke i podnoenje mjesenih izvjetaja od strane tih agencija Centralnoj banci o njihovim djelatnostima i o kretanju u finansijskim institucijama i njihovoj nadlenosti

da provodi monetarnu politiku u skladu sa lanom 2 stav lj. taka 3 zakona o CB

da prima depozite od BiH i komercijalnih banaka radi ispunjenja zahtjeva za obaveznim rezervama

da stavlja i povlai iz opticaja domau valutu, ukljuujui novanice i kovanice zakonskog sredstva plaanja, pridravajui se strogo pravila currency board definisanog u lanu 2 stav a. taka 3 zakona o CB.

2.2. ORGANIZACIJA CENTRALNE BANKE BIH Centralna banka BiH je smjetena u Sarajevu (Centralna kancelarija) i ima i tri glavne jedinice, jednu u Republici Srpskoj (Glavna banka Republike Srpske Banjaluka) i dvije u Federaciji BiH (Glavna jedinica Sarajevo, i Glavna jedinica Mostar), te dvije filijale, u Brkom i na Palama.

Najvii organ Centralne banke Bosne i Hercegovine je Upravni odbor, koji je nadlean za utvrivanje monetarne politike i kontrolu njenog provoenja, organizaciju i strategiju Centralne banke u skladu s ovlatenjima utvrenim Zakonom. U prvih est godina, Upravni odbor inili su guverner, koji je bio i predsjedavajui, i tri lana, od kojih su dva (Bonjak i Hrvat) iz Federacije BiH i jedan (Srbin) iz Republike Srpske. Nakon toga, Upravni odbor se, prema Zakonu o CBBiH, sastoji od pet osoba koje imenuje Predsjednitvo na period od est godina. Odbor za guvernera imenuje jednog od svojih lanova. 3. ULOGA CENTRALNE BANKE U MONETARNOJ POLITICICentralna banka je potpuno nezavisna, i od Republike Srpske, Federacije BiH, te bilo koje javne agencije i organa, a u cilju objektivnog sprovoenja svojih zadataka, osim ako nije drugaije odreeno zakonom. Ona ne prima instrukcije od bilo kojeg drugog lica. Dunost CB je da prua savjete ministarstvu nadlenom za budet BiH o svim znaajnim pitanjima koja se odnose na njene zadatke ili zadatke koji su na neki drugi nain u sklopu njene nadlenosti. Centralna banka i pomenuto ministarstvo se mogu meusobno konsultovati. U sluaju da je konsultovana, CB podnosi pisani izvjetaj Odboru ministara BiH o ekonomskim i finansijskim pitanjima. Ukoliko ne postoji odobrenje oba entiteta, CB nee djelovati kao bankarski ili fiskalni agent RS ili Fed BiH.

Depoziti institucija BiH i javnih agencija koje odreuje nadleno ministarstvo BiH se mogu prihvatiti u Centralnoj banci, centrali i glavnim jedinicama, u KM i stranoj valuti. Centralna banka, kao depozitar, prima depozite i vri isplate do granica deponovanih uloga prema platnim nalozima za te raune. CB plaa kamatu na takve depozite prema trino orjentisanoj stopi nakon oduzimanja njenih administrativnih trokova.3.1. OVLATENJE CB U UTVRIVANJU I SPROVOENJU MONETARNE POLITIKEValuta drave BiH je konvertibilna marka, 1 KM. Meunarodni simbol za KM je BAM. Novanice konvertibilne marke su prvi put izdate 22. juna 1998. godine u apoenima od 50 feninga, 1 KM, 5 KM i 10 KM.Prema trenutnim podacima, razmjena KM u inostranstvu mogue je izvriti u bankama samo u Srbiji i Crnoj Gori.

Slika 1 - Novanice konvertibilne marke

Jedini autoritet u BiH koji donosi odluke o izdavanju zakonitog sredstva plaanja je upravni odbor Centralne banke. U raune CB zavodi se ukupan iznos novanica i kovanog novca u opticaju kao pasiva cjelokupne Centralne banke; u tu pasivu nee biti ukljuene novanice i kovani novac koji se nalazi u rezervnom inventaru valute.

Kao sredstvo plaanja svih javnih i privatnih dugovanja u BiH prihvataju se u svojoj nominalnoj vrijednosti novanice i kovani novac koji je izdala CB kao zakonito sredstvo plaanja, a koji nisu povueni iz opticaja. Nominalnu vrijednost i veliinu novanica i kovanica odreuje upravni odbor Centralne banke, koji, uz odobrenje Predsjednitva BiH, treba da odlui i o dizajnu novanica i kovanica.

Centralna banka stavlja u promet kupone kao prelaznu mjeru, dok se ne nae trajno rjeenje za dizajn novca koji je dogovoren kao zakonsko sredstvo gotovinskog plaanja. Dok su kuponi u upotrebi, CB ne izdaje kovanice. Zajedniki elementi kupona Federacije BiH i RS su slijedei:

na novanici se nalazi rije kupon

itkim slovima je napisana reenica Donosiocu ovog kupona Centralna banka BiH na zahtjev isplauje [ ... ] konvertibilnih maraka

apoen kupona je ispisan uoljivim brojem sa obje strane novanice

kao tehnika karakteristika sigurnosti kupon ima i serijski broj.

Sve potrebne napore da osigura cirkulaciju kupona na cijelom teritoriju BiH u periodu od 3 mjeseca po usvajanju zakona preduzeo je upravni odbor Centralne banke.

tampanje novanica i kovanje kovanog novca organizuje CB koja se brine o sigurnosti i uvanju novanica i kovanog novca, a ako je potrebno, i o uvanju i unitenju otisaka i kalupa za kovanje novca i starih novanica i kovanog novca koji su u BiH zakonsko sredstvo plaanja. Neprikladna valuta se povlai iz opticaja, unitava i zamjenjuje se novanicama i kovanim novcem Centralne banke.Ukoliko se dizajn novanice ili kovanog novca ne moe itati, ako je bez oblika (izgubio oblik) ili je izbuen, ili ako je vie od 40% njihove povrine uniteno, CB moe da odbije da zamjeni novanice ili kovani novac. Takva sredstva za plaanje se povlae i unitavaju bez nadoknade vlasniku, osim ako u posebnim sluajevima CB ne dozvoli potpunu ili djeliminu kompenzaciju.

Bilo koje KM koje su u opticaju na teritoriji BiH Centralna banka moda odluiti da opozove i povue iz opticaja, i to u zamjenu za tampanje odnosno kovanje drugih novanica ili kovanog novca u jednakim iznosima. Odluka treba da bude doneena jednoglasno od strane upravnog odbora i u obliku propisa Centralne banke kojim se precizira vrijeme za koje novanice i kovani novac trebaju biti zamjenjeni, kao i gdje e se zamjena vriti (centrala, glavne jedinice ili ostale filijale Centralne banke). Novanice i kovani novac koji su odreeni za zamjenu, prestaju biti zakonsko sredstvo plaanja istekom vremena za promjenu novanica i kovanog novca.

Krivim za poinjeno krivino djelo smatrae se svako fiziko ili pravno lice koje falsifikuje, krivotvori ili mijenja bilo koju novanicu ili kovani novac, koji su zakonsko sredstvo plaanja, ili ako posjeduje, prenosi ili izdaje takvu novanicu, kovani novac, ek, vrijednosni papir ili karticu za koje je znao da su falsifikati, krivotvoreni ili izmjenjeni, ili proizvede, posjeduje ili prenosi bilo koji otisak, kalupe za kovanje novca, kamenje, papir, tintu ili neki drugi predmet ili tekuinu za koje je znao da su bili namjenjeni za falsifikovanje, kovanje, krivotvorenje ili izmjenu bilo koje takve novanice, kovanog novca, ekova, vrijednosnih papira ili kartice.Pisana dozvola CB potrebna je za bilo koje umnoavanje novanica, kovanog novca, ekova, vrijednosnih hartija ili kartica, bez obzira da li su izraeni u valuti BiH ili nekoj drugoj, kao i za stvaranje bilo kojeg predmeta iji dizajn imitira takve novanice, kovani novac, ekove, vrijednosne hartije ili kartice.

Ukupan iznos novane pasive nikada ne smije da pree ekvivalentan iznos neto deviznih rezervi. Ukupan iznos novane pasive Centralne banke uvijek je zbir:

svih novanica i kovanog novca koje su u opticaj stavile centrala, glavne jedinice i ostale filijale CB

potranih salda svih rauna koji se dre u knjigama Centralne banke i njenih organizacionih jedinica od strane rezidentnih vlasnika rauna.

Svakog mjeseca Centralna banka objavljuje mjesene podatke o ukupnom iznosu konvertibilnih maraka u opticaju kao i o zvaninim deviznim rezervama Centralne banke, sa presjekom koji prikazuje dranje evra i drugih valuta.4. CENTRALNA BANKA BIH I EVROPSKA UNIJASporazum o stabilizaciji i pridruivanju (SSP) je meudravni ugovor koji predstavlja novu generaciju sporazuma izmeu balkanskih drava i Evropske unije. Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju izmeu BiH i EU je parafiran 04. decembra 2007. godine u Sarajevu.

Sutinske razlike izmeu SSP za drave tada obuhvaene Procesom stabilizacije i pridruivanju (BiH, Srbija, Crna Gora, Hrvatska, Makedonija, Albanija) i evropskih sporazuma, naelno gledajui su u odredbama o regionalnoj saradnji. Sklapanjem ovog ugovora, BiH je potvren status potencijalnog kandidata za lanstvo u EU. SSP se sklapa na neodreeno vrijeme. Nakon potpisivanja, SSP mora ratifikovati Parlamentarna skuptina BiH, Evropski parlament i parlamenti svih lanica EU. Do stupanja na snagu, na snazi je Privremeni sporazum.

BiH je 16. juna 2008. godine u Luksemburgu potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju. Istovremeno sa potisivanjem tog sporazuma, potpisan je i Privremeni sporazum o trgovini i trgovinskim pitanjima, koji se primjenjuje od 1. jula 2008. godine do okonanja procedure ratifikacije SSP-a u svim zemljama potpisnicama.

Potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju po prvi put je uspostavljen formalni ugovorni odnos izmeu BiH i EU. Primarni cilj Sporazuma je formalno pridruivanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji u odreenom tranzicijskom periodu (est godina), tokom kojeg e Bosna i Hercegovina postepeno prilagoavati svoje zakonodavstvo s najznaajnijim standardima i pravilima unutranjeg trita Eropske unije. To je olakano uvoenjem institucionalnog okvira za politiki dijalog, postepenim stvaranjem zone slobodne trgovine, liberalizacijom drumskog saobraaja, uspostavljanjem regulacionog okvira za kretanje radnika, poslovnim nastanjivanjem, pruanjem usluga i kretanjem kapitala, kao i ugovornim formaliziranjem finansijske i tehnike pomoi. Potpisivanjem Sporazuma Bosna i Hercegovina ula je u novu reformsku i fazu prilagoavanja pravnim, ekonomskim i politikim standardima Evropske unije, te fazu sveobuhvatne pripreme za obaveze koje e joj donijeti status kandidata i potpuno ispunjavanje Kopenhakih kriterija (1993.) i Madridskog kriterija (1995.), tj. :

stabilnost institucija koje garantuju demokratiju, vladavinu prava, ljudskih prava i zatitu manjina;

postojanje funkcionalne trine privrede, sposobne da se nosi sa konkurencijskim pritiskom i trinim snagama unutar Unije;

sposobnost preuzimanja obaveza lanstva, ukljuujui privrenost ciljevima politike, ekonomske i monetarne unije;

stvaranje uslova za integraciju prilagoavanja administrativnih struktura (provoenje propisa kroz odgovarajue administrativne i pravosudne strukture).

Sve to zahtijeva puni angaman dravnih i entitetskih institucija, nevladinog sektora i drutva u cjelini.Budui da Sporazum predstavlja pravni temelj i sadrajni okvir odnosa BiH i EU, SSP oznaava i prvi korak ka institucionalizovanju odnosa sa Evropskom unijom, i omoguava postupne pripreme BiH za ostvarenje punopravnog lanstva u EU. SSP se sastoji od deset poglavlja:

Opta naela

Politiki dijalog

Regionalna saradnja

Slobodno kretanje robe

Kretanje radnika, poslovni planovi, pruanje usluga, kapital

Usklaivanje prava, provedba prava i pravila trinog natjecanja

Pravosue i unutranji poslovi

Oblici saradnje

Finansijska saradnja

Institucionalne, opte i zavrne odredbe.

Slika 2 Ekonomska i monetarna unija

Sa aspekta Centralne banke BiH, kljuna e biti poglavlja koja se odnose na ekonomsku i monetarnu politiku, statistiku i finansijske usluge.4.1 ULOGA CENTRALNE BANKE BOSNE I HERCEGOVINE U PROCESU PRISTUPANJA EVROPSKOJ UNIJI

Pristupanje Evropskoj Uniji (EU) predstavlja strateki prioritet Bosne i Hercegovine (BiH). Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH), kroz jaku institucionalnu saradnju sa Direkcijom za evropske integracije Vijea ministara BiH i resornim ministarstvima, kao i sa strukturama EU, uestvuje u procesu pristupanja drave EU i radi na afirmaciji evropskih vrijednosti kontinuirano unapreujui svoje poslovanje u skladu sa evropskim standardima. U kontekstu globalnih finansijskih previranja, ouvanje stabilnosti monetarnog sistema je od kljunog znaaja. Jaka, stabilna i nezavisna centralna banka doprinosi makroekonomskoj stabilnosti i cjelokupnoj boljoj pripremljenosti zemlje za proces evropskih integracija.

CBBiH doprinosi radu koordinacionih i ekspertnih struktura BiH koje su uspostavljene u cilju provoenja obaveza prema EU i uestvuje, u okviru svoje nadlenosti, u izradi priloga za sljedee dokumente: Izvjetaj o napretku BiH u procesu evropskih integracija, Akcioni plan provoenja odredbi Privremenog sporazuma i Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju, Akcioni plan provoenja prioriteta iz Evropskog partnertstva, Ekonomsko-fiskalni program, i Program integrisanja BiH u EU. Predstavnici CBBiH redovno uestvuju u ekonomskom dijalogu BiH sa Evropskom komisijom, Pododboru za ekonomska i finansijska pitanja i statistiku i sektorskim sastancima monitoringa reformskog procesa (RPM). U procesu konvergencije ka standardima EU i pripremama za ulazak u Evropski sistem centralnih banaka (ESCB) a zatim i u punopravno lanstvo u Ekonomsko-monetarnoj uniji (EMU), CBBiH nadzire monetarnu stabilnost uz dosljedno njegovanje principa nezavisnosti i politike transparentnosti.

Nezavisnost, efikasnost, poslovne prakse koje su u mnogim aspektima na nivou standarda EU ili blizu njih, povjerenje, dobra komunikacija s graanima i javnou Bosne i Hercegovine, kombinovano doprinose i potvruju izuzetnu reputaciju CBBiH.

ZAKLJUAK

Centralna banka spada u red najvanijih finansijskih institucija u okviru finansijskog sistema i finansijskih trita svake zemlje. Ona obavlja vei broj funkcija koje doprinose ostvarivanju kako makro, tako i mikro ekonomskih ciljeva. Na makro nivou, Centralna banka je odgovorna za sprovoenje monetarne, kreditne i devizne politike to ima znaajne implikacije na optu privrednu ravnoteu. Na mikro nivou ona vri kontrolu i daje podrku funkcionisanju veeg broja finansijskih institucija koje ine finansijski sistem.

U poetku nastajanja, neke od njih su se nalazile u privatnom vlasnitvu (primjer Bank od England, formirana jo 1694. kao akcionarsko drutvo), ali kasnije su pretvarane u dravne institucije. Potiu od razliitih emisionih institucija, to asocira na jednu od njihovih prvih i osnovnih funkcija - emisiju novca. Pored toga, one su obavljale poslove za finansiranje dravnih rashoda. Vremenom, broj funkcija centralne banke se irio u pravcu visokog nivoa regulative i supervizije poslovanja banka. One postaju centralna ustanova i institucija finansijskog sistema i najvaniji organ u ostvarivanju ciljeva monetarno-kreditne politike. Na taj nain su bile u prilici da spreavaju razliite probleme i haos koji bi mogao da nastane u funkcionisanju realnog i finansijskog sektora.

Danas, Centralna banka ima vrlo znaajnu ulogu na mnogim segmentima finansijskog trita. Posebno je aktivna na segmentu trita novca, gdje direktno odreuje koliinu novca u opticaju i visinu kratkoronih kamatnih stopa. Takoe, znaajne su njene uloge na tritu kapitala i deviznom tritu. Centralna banka se pojavljuje ne samo kao obian uesnik u poslovima na finansijskim tritima, ve esto i u ulozi regulativnog tijela. Njena ogromna uloga je u afirmaciji povjerenja i zatiti ostalih uesnika.

Centralna banka mora biti potpuno nezavisna i samostalna u svome radu. Ovom pitanju se u posljednje vrijeme poklanja izuzetno velika panja irom svijeta. ak se sprovode istraivanja stepena nezavisnosti centralne banke od uticaja politikih struktura i izvrne vlasti. Nezavisnost i samostalnost centralne banke se ogleda u sposobnosti da preduzima sve neophodne mjere kako bi se ostvarili zacrtani ciljevi.

Ponekad, pojedine mjere mogu biti nepopularne i protiv interesa pojedinih politikih struktura. Meutim, iskustva mnogih velikih zemalja (SAD, Velike Britanije, Njemake, Japana i drugih) nas ue da sa ovim pitanjem ne treba imati puno kompromisa.

Samo ukoliko je nezavisna i samostalna u svome radu Centralna banka moe da pomogne u ostvarivanju makro i mikro ekonomskih ciljeva, kao to su niska inflacija, jeftini krediti, niska nezaposlenost, efikasan bankarski i finansijski sistem, itd. Talas zalaganja za visok stepen nezavisnosti Centralnih banaka je novijeg datuma. U periodu izmeu 1989-91. godine tri zemlje (Novi Zeland, Meksiko i Kanada) su preduzele niz akcija na osamostaljivanju svojih centralnih banaka.

Jedna od vanijih tendencija u radu centralnih banaka je vezana za prihvatanje odreenih meunarodnih standarda kontrole. Posebno bitna pitanja su vezana za poveanje znaaja regulisanja visine i strukture kapitala, takozvana kapitalna adekvatnost. Juna 1988. godine u Bazelu su usvojeni odreeni standardi od strane vodeih zemalja sveta (SAD, Kanade, Japana, zemalja zapadne Evrope). Oni su poznati pod nazivom Bazelski standardi i u stvari predstavljaju prihvatanje odreenih proporcija (ili racija) kojih banke treba da se pridravaju u svome poslovanju. Reforma bankarskog sistema je bez sumnje sprovedena bolje od bilo kojeg drugog privrednog sistema. Vraeno je povjerenje u domau valutu, i izvrena je privatizacija bankarskog sektora. Bankarski sektor su unaprijedile slijedee promjene:

reforma platnog sistema

gotovinski platni sistem je postao ujedinjen, KM je postala dominantna i jedina valuta u javnoj upotrebi u BiH

u sferi bezgotovinskih plaanja, stari dravni centralizovani sistem, zamjenjen je modernim sistemom evropskog tipa.

Budue inicijative u finansijskom sektoru BiH:

pouzdana Centralna banka i stabilna valuta

bankarski sektor koji ubrzano napreduje finansijski sektor ima vrstu bazu, tako da su izazovi za naredne godine kako odrati finansijsku stabilnost, razviti trite kapitala i vrijednosnih hartija, u cilju proirenja obima finansijskih usluga koje su dostupne tediama i investitorima u BiH.Prilog 1 Mjeseni bilans stanja Centralne banke BiH

LITERATURA

Risti, ., Komazec, S. (2012), Monetarni i bankarski menadment, Beograd, Etnostil

Boji, M., (2010), Javne finansije, Banja Luka, Visoka kola za primijenjene i pravne nauke Prometej Zuki, J., (2010), Finansijska trita, instrumenti i institucije, Banja Luka, Visoka kola za primijenjene i pravne nauke Prometej Zvanini website Centralne banke BiH (www.cbbh.ba/index.php?id=13&lang=sr) http://sr.wikipedia.orgPOPIS PRILOGA, TABELA, SLIKA, DIJAGRAMA

Slika 1 Novanice konvertibilne marke ...........................................................7Slika 2Ekonomska i monetarna unija ...........................................................11Prilog 1 Mjeseni bilans stanja Centralne banke BiH .....................................15 Daytonski mirovni sporazum (ili jednostavnije Dejtonski sporazum ili Dayton), pravni je akt sporazumnog karaktera parafiran u vojnoj zranoj luci Right-Paterson kod Daytona, u amerikoj dravi Ohio, da bi se zvanino prekinuo rat u Bosni i Hercegovini, koji je trajao od 1992. do 1995. godine. Sporazum se naroito bavio buduim upravnim i ustavnim ureenjem Bosne i Hercegovine.

Osnovni prikaz Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju HYPERLINK "http://www.dei.gov.ba/press/publikacije/?id=1174" http://www.dei.gov.ba/press/publikacije/?id=1174

Direkcija za evropske integracije DEI HYPERLINK "http://www.dei.gov.ba" www.dei.gov.ba

HYPERLINK "http://www.ads.gov.ba/v2/attachments/2270_zakon_o_centralnoj_banci_1_97.pdf" http://www.ads.gov.ba/v2/attachments/2270_zakon_o_centralnoj_banci_1_97.pdf

Sistem deviznih kurseva je sistem koji odreuje vrijednost valute jedne zemlje prema vrijednosti drugih valuta na svjetskom tritu deviza.

Evrozona EMBED Paint.Picture , drave u procesu prikljuenja EMBED Paint.Picture , druge drave EU EMBED Paint.Picture , jednostrano koriste evro EMBED Paint.Picture

HYPERLINK "http://www.cbbh.ba/index.php?id=550&lang=bs" http://www.cbbh.ba/index.php?id=550&lang=bs

Izvor: website Centralne banke Bosne i Hercegovine, HYPERLINK "http://www.cbbh.ba/?id=1&lang=sr" www.cbbh.ba/?id=1&lang=sr

PAGE 5

_1422096314.unknown