seminar ski rad pravni lijekovi ivan kitic
TRANSCRIPT
UNIVERZITET U TRAVNIKU PRAVNI FAKULTET KISELJAK
PRAVNI LIJEKOVI(seminarski rad)
Predmet: Struktura prava Mentor: Prof. Dr. Zijad Hasić Student: Ivan Kitić Indeks br. 622/09Smjer Opće pravoKiseljak, april 2010.
Sadržaj
Uvod 3
Pravni lijekovi 4
Redovni pravni lijekovi 5
Žalba 6
Razlozi za žalbu 8
Odluke drugostepenog apelacionog organa po žalbi 9
Vanredni pravni lijekovi 10
Formalna materijalna pravosnažnost odluke 11
Zaključak 14
2
Uvod
Prvosteprmi postupak vođen od strane državnih organa ili sudova , završava
se donošenjem prvostepene odluke ,u formi rješenja ili presude .
Donošenjem prvostepene odluke ne mora značiti da je stranka čiji je pravni
interes povrijeđen zadovoljna ili da je odluka zakonita .
U principu potrebno je i poželjno da se svaka odluka prispita .
Za nezakonitu odluku općenito koristimo književnu alegoriju bolesno pravo .
Znači pravo koje je potrebno lječiti nekim od pravnih ljekova koji nam stoje na
rasplolaganju , jer nije poželjno da bolesne i nezakonite odluke egzistiraju u
pravnom poretku i proizvode bilo kakvo pravno dejstvo.
3
Pravni lijekovi
Pred pravni poredak svake države stavlja se zadaća da svojom
organizacionom šemom omoguće svakom pravnom ovlašteniku , licu čije je pravo
povrijeđeno ili ugroženo , stavi što veći i efikasniji instrumentarij zaštite . S jedne
strane da ta zaštitia bude efikasna ali i pravedna , zakonita . Da pruži pravnu
sigurnost građana i stabilnost države , pravni poredak u koji građani države vjeruju .
Savremeni pravi sistemi većinom su organizirani nekoliko nivoa :
- pvostepeni organi
- apelacioni organi ili drgostepeni organi
- kasacioni organi , kao organi najvišeg stepena i pravi autoriteti
Svaki od ovih organa koji su postavljeni hijerarhiski odgovara i određeno
pravno sredstvo , pravni lijek pa tako iste djelimo na :
- redovne pravne lijekove
- vanredne pravne lijekove
4
Redovni pravni lijekovi
Redovni pravni lijekovi su pravna sredstva koja stoje na raspolaganju
strankama radi pobijanja odnosno preispitivanja zakonitosti prvostepenih organa.
Najčešći pravni lijek je žalba a rijeđe i prigovor . (Prigovor protiv dozvole izvršenja
suda) .
Karakteristika ovih pravnih lijekova je da se ulažu u kratkom roku nakon
donošenja prvostepenih odluka (od 8 do 30 dana ).
Da su razlozi za pobijanje prvostepenih odluka dati široko.
Da se koriste protiv svih odluka organa koji su rješavali neki pravni odnos .
Procesnim zakonima svaki pravni poredak detaljno reguliše procesne
institute pa su tako i u našem zakonodavstvu detaljno razrađeni instituti žalbe ,
prigovora kao i sva druga pitanja vezana za korištenje ovih instituta.
5
Žalba
Žalba je , najpoznatiji , najvažniji i najčešće korišteni pravni lijek koji se koristi
protiv prvostepenih odluka nadležnih , sudskih i državnih , organa . Žalbom se pobija
valjanost prvostepenih odluka , odnosno njihova zakonitost a traži se njihovo
ukidanje ili preinačavanje .
Žalba u principu ima devolutivno dejstvo što znači da će o njoj raspravljati i
donjeti odluku neposredno viša instanca pravnog sistema .
U principu žalba ima i suspenzivno dejstvo jer njeno ulaganje za posljedicu ima
odgodu pravosnažnosti odluke .
Kada kažem u principu mislim da u svakom konkretnom zakonodavstvu ima
više izuzetaka od ovog opšteg pravila no iste će mo sada zanemariti .
Po svom procesno pravnom značaju ulaganje žalbe je uslov da bi se uopće
preispitivala prvostepena odluka u redovnom a kasnije eventualno i po vanrednom
pravnom sredstvu. Pravom na ulaganje žalbe stranke slobodno disponiraju .
Žalba se redovno podnosi prvostepenom organu koji je rješevao neku pravnu
stvar i donio prvostepenu odluku . U žalbenom postupku učestvuju i prvostepeni
organ i apelacioni organ .
Žalba mora biti izjavljena u pisanoj formi . Prvostepeni organ ispituje da li je
žalba u konkretnoj stvari ,
6
- Dozvoljena . Pored opšteg pravila da je žalba uvijek dozvoljena na odluke
prvostepenih organa postoje i izuzeci kada žalba nije dozvoljena ali su oni striktno
taksativno nabrojani u procesnim zakonima.
- Da li je izjavljena od ovlaštenog lica. Samo stranke u postupku njihovi
zakonski zastupnici ili punomoćnici mogu ulagati žalbu , u krivičnom postupku i bliža
rodbina u nekim situacijama ,
- Da li je blagovremeno izjavljena . Znači izjavljena u zakonskom roku koji je
prekluzivan i čim istekom stranka gubi pravo ulaganja žalbe , najčešće se radi o roku
od 15 ili 30 dana u nekim slučajevima , mjeničnog prava, izvršnog postupka i 8 dana.
- Da li je potpuna . Je li označena odluke koja se napada , razlozi zbok kojih
se napada , u kom pravcu se napada , da li cijela odluka ili samo njen dio , da li je
potpisana .
Ukoliko bi se radilo o nekom nedostatku koji se može otkloniti prvostepeni
organ će pozvati stranku da otkloni nedostatke ukoliko se radi o nedostatcima koji
su neotklonjive prirode , kao što je neblagovremenost , nedopuštenost , da je
izjavljena od neovlaštene osobe , prvostepeni organ bi odbacio takvu žalbu .
Nakon izvršenih provjera prvostepeni organ dostavlja žalbu na odgovor protivnoj
strani koja može u ostavljenom roku dati svoj odgovor na žalbu .
Nakon proteka roka za davanje odgovora na žalbu prvostepeni organ cio predmet
skupa sa žalbom i eventualnim odgovorom na žalbu koji nije obavezan dostavlja
višoj instanci popularno zvanoj drugostepeni ili apelacioni organ.
7
Takva žalba ima suspenzivno dejstvo jer odlaže pravosnažnost odluke a ima i
devolutivni karakter jer će po njoj donijeti odluku neposredno viši drugostepeni ili
apelacioni organ .
Razlozi za žalbu
Žalbeni razlozi postavljeni su široko i odnose se na sve vrste povreda u
prvostepenom postupku , najčešće su to ;
- Povreda odredaba procesnog zakona po kom je vođen neki spor .
Ne postupanje po odredbi procesnog zakona koje ima za posljedicu donošenje
nezakonite odluke (npr. postupak vodila osoba koja se morala izuzeti).
- Povreda odredaba materijalnog prava .
Odluka donesena po odredbama stvarnog prava a trebalo primjeniti odredbu ZOO.
- Netačno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje.
Ovaj razlog u stvari sadrži dva podrazloga
a. Netačno utvrđeno činjenično stanjekad prvostepeni organ na pravilno utvrđeno
činjenično stanje donese zaključak koji ne stoji, pogrešano protumaćen.
b. Nepotpuno utvrđeno činjenično stanje postoji kad sud do kraja nije rasvijetlio
neku činjenicu koja je pravno relevantna za konkretan spor.
-zbog odluke o troškovima postupka
U krivično pravnim stvarima zbog odluke o sankciji.
8
Odluke drugostepenog apelacionog organa po žalbi
Dostavljanjem spisa prvostepenog organa sa žalbom i odgovorom na žalbu
drugostepenom apelacionom organu započinje drugostepeni postupak .Po pravilu
ovaj postupak se vodi bez prisustva stranaka i bez raspravljanja sem u izuzetcima
kada sam drugocstepeni sud utvrdi postojanost potrebe za ponovnim
raspravljenjem . Zakonitost prvostepena odluke se cijeni u okviru žalbenih navoda a
izuzetno drugostepeni organ kontroliše i eventualna gruba kršenja zakona kada
postupa po službenoj dužnosti .
Drugostepeni organ cijeneći zakonitost prvostepeni odluke donosi slijedeće
odluke ;
- odbija žalbu i potvrđuje prvostepenu odluku
- ukida prvostepenu odluku i vraća je prvostepenom organu radi ponovnog
vođenja postupka
- preinačava odluku prvostepenog organa
Zavisno od odluke drugostepenog organa ,ukoliko odluka nije ukinuta nastupa njena
pravosnažnost .
9
Vanredni pravni lijekovi
Vanredni pravni lijekovi se upotrebljavaju protiv odluka drugostepenog
organa koje su postale pravosnažne i ne mogu se više pobijati redovnim pravnim
sredstvima. Vanredni pravni lijekovi su karakteristični po tome što su rokovi za
njihovo ulaganje duži ( 60dana do 6 mjeseci ) od donošenja drugostepene odluke ali
su razlozi za njihovo ulaganje znatno redukovani u odnosu na žalbu .
Najčešće su to ;
Zahtjev za obnovu postupka i
Zahtjev za zaštitu zakonitosti
Vanrednim pravnim ljekovima pravilnost i zakonitost ,jedinstvo pravnog
poretka izraženo kroz jedinstvenu primjenu zakona na čitavom području primjene
određenog procesnog zakona .
Vanredni pravni lijekovi su samostalna pravna sredstva devolutivnog ali ne i
suspenzivnog dejstva jer ne odlažu izvršenje pravosnažnih odluka , ograničena su
na najteže povrede zakonskih odredbi .
Blagovremenost , dopuštenost i potpunost su osnovni elementi . Razlozi su
strogo ograničeni i taksativno nabrojani u procesnim zakonima.
-odlukama koje se donose po vanrednim pravnim ljekovima ; potvrđivanje
drugostepene odluke , uvažavanje vanrednog pravnog lijeka i ukidanje odluka
nižestepenih organa , uvažavanje vanrednog pravnog lijeka i preinačenje pobijane
odluke .
10
Formalna i materijalna pravosnažnost odluke
Formalnom pravosnažnošću pravne odluke pravna stvar se smatra riješenom res
iudicata pa je nemoguće istu pobijati ulaganjem redovnih pravnih lijekova niti je
napasti novom tužbom . Ovdje dolazi do primjene pravilo no bis in idem – ne dva
puta o istoj stvari i principi ekonomičnosti i pravne sigurnosti .
U slučaju materijalne pravosnažnosti kažemo da je nadležni organ razmatrao
pravnu stvar u meritumu pa je takva odluka u konkretnom predmetu konačna i nije
podložna pobijanju u redovnom postupku. Takva odluka pravno je obvezujuća i za
stranku i za organ koji ju je donio . Kod ove vrste pravosnažnosti suština je
usmjerena prema pravu. Ispoštovana su kombinovana i dva osnovna principa da je
ispravnim donošenjem odluke u sporu postupak i konačan . Prvi zahtjev obavezuje
pravni poredak da se apstraktna pravna norma implementira u konkretan slučaj jer
je zahtjev za pravednim okončanjem postupka najosnovnije pravo svakog pojedinca
i ako to država nije u mogućnosti obezbijediti nastala bi pravna nesigurnost. S druge
strane je zahtjev da se nemože tolerisati beskonačno provjeravanje zakonitosti
odluke jer to dovodi do osječaja beskorisnosti pravnog poretka i njegove
neefikasnosti.
Pravosnažnost nastupa u zavisnosti od radnji koje stranke poduzimaju u
postupku kao i od radnji drugostepenog organa . Stranke slobodno disponiraju
svojim pravima u postpku pa tako mogu ;
- Odreći se pravnog lijeka na prvostepenu odluku nakon što im je saopćena
- Neulaganjem ili propuštanjem roka za pravni lijek ,
- Odustajanjem od uloženog pravnog lijeka do donošenja drugostepene
odluke
11
Na pravosnažnost odluke svi nadležni organi paze po službenoj dužnosti .
Materijano pravosnažnim postaje samo dispozitiv odluke dok činjenično stanje
utvrđeno odlukom služi samo da se utvrdi dispozitivni dio .
Pravosnažnost neke odluke ne znači ujedno i njenu konačnost.Konačnost
neke odluke nastupa u momentu kada se ona više ne može napadati ni redovnim ni
vanrednim pravnim lijekovima. Konačnost neke odluke nazivamo još i apsolutnom
pravosnažnošću i svi su dužni i organ i stranke da je smatraju pravnom istinom .
Državni organi su dužni da takvu odluku prvedu prinudno ukoliko je stranke ne bi
dobrovoljno izvršile. Stranka koja ima konačnu odluku može da slobodno disponira
pravom koje joj je priznato, može zatražiti njegovu realizaciju ali može ga se i odreći.
Stranke se pak za razliku od disponiranja svojim pravom ne mogu odreći
pravosnažnosti same odluke. Da bi se mogla prinudno izvršavati pravosnažna odluka
mora biti i izvršna .
Izvršnost i pravosnažnost odluke dva su različita pojma i obično nastupaju u
različito vrijeme . Npr. Sudskom nagodbom je istovremeno pravosnažna i izvršna s
danom donošenja .
Postoje u pravnoj prasi slučajevi pravosnažnosti bez izvršnosti i obrnuto
izvršnosti bez pravosnažnosti .
Pravosnažna odluka nije odmah i izvršna .Obično u odluci stoji neki rok za
dobrovoljno postupanje .
Odluka može biti Izvršna i prije pravosnažnosti primjersmetanja posjeda gdje
se naređuje trenutno izvršenje neke radnje.
12
Pitanje pravnog identiteta nekog pravnog akta utvrđuje se ne samo pravnim
zahtjevom stranaka istaknutim u tužbi već i pravnim osnovom .Pravna nauka
tipizirala je u svom razvoju mnoge pravne institute na osnovu sličnih ili istih
karakteristika , tipizirala pravne osnove kao ; nasljeđe , zakup , vlasništvo , štetu ,
posjed .
Kada se provjerom neke odluke utvrdi da je ona nezakonita moraju se poduzeti
mjere za njeno odstranjenje i stavljanje van pravnog sistema a posljedice odluke
eliminirati.
13
Zaključak
Odluke sudova i državnih organa koji pržaju zaštitu povrijeđenog pravnog
iteresa mogu biti nezakonite i donesene kršenjem procesnih ili materijalnih propisa .
No važno je da pravni poredak propisuje načine na koje se mogu i takve odluke
lječiti , odnosno preispitivati od strane viših institucija , bilo da se radi o redovnom ili
vandnom postupku, a time i odkloniti nezakonitosti i nedozvoliti da nezakonita
odluka egzistira u pravnom sistemu.
14
Literatura
Struktura prava , Sarajevo 2010. Pravni fakultet univerziteta Travnik ,Prof. Dr. Zijad Hasić
Pravni leksikon , II izdanje , Beograd 1970 , Savremena administracija Beograd , grupa autora
Zakon o parničnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine
15
Bilješke
16