Revizorski ciljevi u reviziji potraivanja i prodaje su:1. razmotriti funkcionisanje interne kontrole za potraivanje i transakcije prodaje2. potkrijepiti dokazima postojanje potraivanja i dogaanje transakcija prodaje 3. dokazati kompletnost potraivanja i transakcija prodaje4. odrediti da klijent ima pravo knjiiti potraivanja 5. dokazati tanost i ispravnost knjienja potraivanja i prodaje6. vrednovanje potraivanja i prodaje u odgovarajuoj netoostvarivoj vrijednosti.

Poslovne transakcije koje su povezane s prodajom i trebaju biti predmet kontrole su:1. prihodi od prodaje2. potraivanja od kupaca3. sumnjiva i sporna potraivanja4. iroraun5. popust6. povrat robe

ta je konfirmacija potraivanja i koja dva metoda se primjenjuju?

Konfirmacija potraivanja je postupak direktne veze sa dunikom u kojem se postie verifikacija salda na raunu potraivanja. Ovim postupkom revizor pribavlja dokaz da potraivanja i kupac postoje. U toku procesa konfirmacije mogu se primjeniti dvije metode: pozitivni i negativni metod. Pozitivni metod ima dva naina potvrivanja. Po prvom dunik treba da potvrdi iznos potraivanja dat u zahtjevu za konfirmaciju. Drugim nainom duniku se dostavlja zahtjev za konfirmaciju bez iznosa tako da dunik daje informaciju o dugu. Kada se koristi negativni metod onda se u direktnoj vezi od dunika trai da odgovori samo ako se ne slae sa iznosom duga. Ovaj metod se koristi kada ima mnogo kupaca sa malim saldom.

Koje su osnovne vrste dokumenata u ciklusu nabavke i stvaranja obaveza?

Osnovne vrste dokumenata u ciklusu nabavke i stvaranja obaveza su:

Nalog za nabavu kojim ovlateni radnici naruuju potrebnu sirovinu, robu, uslugu i sl Narudbenica sadri podatke o vrsti i koliini robe ili usluge, kao i izjavu zato se roba ili usluga nabavlja Ulazna faktura je raun koji alje dobavlja Knjina obavijest kojom se dobavljai zaduuju ili odobravaju za razlike u isporuci robe

Koje su glavne evidencije rauna vezanih za obaveze i plaanja?

Glavne evidencije su:

Knjiga ulaznih faktura (KUF) gdje se prema prispjeu fakture unose hronoloki Analiticko knjgovodstvo dobavljaa - salda konta dobavljaa, gdje se evidentiraju transakcije u vezi dobavljaa. Ukupan iznos salda konti dobavljaa mora biti jednak saldu obaveza prema dobavljaima u glavnoj knjizi Izvjetaj nadlene organizacije za platni promet o promjenama i stanju irorauna

ta je amortizacija?

Materijalna stalna sredstva osim zemljita se amortizuju i time se nadoknauju trokovi usluga sredstava za obraunski period. Znai trokovi nabavke materijalne imovine se alociraju u rashode za odreeni broj godina trajanja sredstva i taj postupak se naziva amortizacija.

Koji su revizorski ciljevi revizije amortizacije?

odreivanje je li koritena metoda obrauna amortizacije prihvatljiva primjenjuje li se metoda kontinuirano da li je obraun uraen izabranom metodom

Revizija prihoda?

Revizori pregledavaju prihode u toku drugih ciklusa revizije a prije svega revizije prodaje i potraivanja od kupaca. U procedurama revizije revizori koriste analitike procedure da uporedetrendove rauna prihoda u vie godina i tako dolaze do podataka koji ih mogu uputiti na neobina kretanja. U toku revizije prihoda panju treba obratiti i na prihode manjih stavki ili transakcija koje se rjee dogaaju. Analiza ovih rauna ukljuuje pregled naplaenih prihoda po osnovu ranije otpisanih potraivanja, prihodi od prodaje otpada, prihodi od prodaje sredstava i sl. Revizijom ovih rauna se najee utvrdi da neke transakcije nisu knjiene.

Postupak revizije plata?

Greke kod obrauna i isplate plate su danas rijetke iz vie razloga kao to su : obraun plata se vri na raunaru,podjele dunosti vezanih za plate, kontrolne liste zaposlenih i sl.Iako su greke u obraunu plata manje nego prije zbog toga to se obraun plata vri na raunarima moguce su greke kao npr. fiktivno upisani radnici, isplata plata radnicima koji su otili iz drutva, vee plate nego to je normalno i slino. Interna kontrola je potrebna i zbog velikog broja podataka i informacija na osnovu kojih se plate obraunavaju, kao i zbog jake kontrole primjene doprinosa i poreza.Program revizije plata uobiajno polazi od analize i razumjevanja rada interne kontrole plata.

Nakon toga vre se testovi kontrole koji ukljuuju sljedee specifine procedure: 1. usporedba imena i plata sa personalnim dokumentima;2. pregled evidencije o satima rada;3. poreenje platne liste sa ekom za podizanje plata;4. poreenje ukupnih plata sa trokovima rada knjenim u raunovodstvu kao i drugazapaanja i poreenja koja su potrebna prema procjeni revizora.

Pored toga vri se pregled plaanja prekovremenog rada, ispitivanje razloga za trokovima plata regularnost isplate, utvrivanje indetiteta svakog zaposlenog koji prima platu i slino.

Koji su osnovni elementi revizorskog izvjetaja (standard 700 FBIH)?

1. naziv2. primalac3. poetni ili uvodni paragraf- imenovanje finasijskih izvjetaja koji su predmet revizije- izjava o odgovornosti menadmenta drutva i odgovornosti revizora4. paragraf djelokrug (opisuje prirodu revizije)- pozivanje na odgovarajue F BIH standarde ili prakse- opis rada koji je obavio revizor5. paragraf - miljenje koji sadri miljenje o finansijskim izvjetajima6. datum izvjetaja7. revizorovu adresu8. revizorski potpis

injenice koje ne utiu na revizorovo miljenje?

injenice koje ne utiu na na revizorovo miljenje mogu biti znaajniji poslovni dogaaji izmeupovezanih drutava te vaniji naknadni dogaaji kao to su sudski sporovi i sl. Isto tako revizor moe naglasiti injenice povezane sa nedosljednou. NPR ako je drutvo promijenilo nain obrauna amortizacije to ima bitan efekat na uporedivost finansijskih izvjetaja pa revizor treba u dodatnim objanjenima naglasiti tu injencu. Treba napomenuti da ima promjena kao to su promjena raunovodstvenih procjena, promjena u klasifikaciji i jo neke manje bitne promjene koje se iznose u biljekama uz finansijske izvjetaje ali nije potrebno njihovo naglaavanje u samom revizijskom miljenju.

Kada revizor ne daje pozitivno miljenje?(injenice koje utiu na revizorovo miljenje)

Revizor nee dati pozitivno miljenje ako postoje ovi razlozi:

postojanje ogranienja djelokruga rada odstupanje od opteprihvaenih raunovodstvenih principa postojanje neslaganja s menadmentom u vezi odabranih raunovodstvenih politika, metoda njihove primjene ili adekvatnosti objavljivanja u finansijskim izvjetajima

Koje su vrste revizorskog miljenja? (injenice koje utiu na revizorovo miljenje)

1. pozitivno miljenje 2. uslovno miljenje3. suzdrano miljenje4. negativno miljenje

Standardno pozitivno miljenje se daje kada revizor zakljui da finansijski izvjetaji daju istinit i fer pregled (u svim znaajnim aspektima) u skladu sa odreenim okvirima finansijskog izvjetaja.

Uslovno miljenje (miljenje ili izvjetaj s rezervom) se daje kada se greka ili pogreno prikazivanje injenicama smatra znaajnim, ali odstupanje od opteprihvaenih raunovodstvenih principa, ogranienja djelokruga rada ili neslaganje sa menadmentom, nije toliko sutinsko da se izrazi miljenje da objavljeni finansijski izvjetaji nisu realni i objektivni.

Suzdrano miljenje se daje kada revizor nema dovoljno odgovarajuih dokaza za davanje miljenja o finansijskim izvjetajima.

Negativno miljenje revizor izraava kada postoji sutinsko neslaganje sa finansijskim izvjetajima, tj. kvalifikacija izvjetaja pokazuje da finansijski izvjetaji nisu realni i objektivni, te da odstupaju od opteprihvaenih raunovodstvenih prinicpa.

Okvir interne kontrole (COSO MODEL):

Coso model ima dvije osnovne namjene: Da odredi zajedniku definiciju internih kontrola koje e zadovoljiti potrene raznih korisnikaPromovie okvir na osnovu kojeg se mogu procjenjivati sistemi kontrola i kreirati nain njihovog ponaanjaCoso model definie strukturu internih kontrola sa osam sastavnih dijelova(kontrolno okruenje, postavljanje ciljeva, identifikovanje rizika, procjena rizika, upravljanje promjenama, kontrolne aktivnosti,informacije i komuniciranje, nadzor) kao okvirnih uslova za efikasnu implementaciju koncepta interne kontrole u preduzeu.U odnosu na raniji model sada se vie panja poklanja upravljanu rizikom.

Mjesto interne revizije u organizacionoj strukturi i uticaj na nezavisnost

Interna revizije moe i treba da bude samostalna jedinica ili da bude u sastavu:1. Finansijsko raunovodstvenih funkcija,2. Plana i analize,3. Kontrolinga,4. Ostalih funkcija.

Jedna od esto prisutnih ema organizacije polazi od stava da je raunovodstvena funkcija zadnja interna kontrola i kojoj je imanentan nadzor. U tom smislu i interna revzija se pozicionira kao organizaciona jedinica u okviru raunovodstva. Ovaj model organizacije interne revizije je i danas prisutan, ali gubi na znaaju, jer nije uredno da raunovodstvena funkcija ocjenjuje efikasnost svoje interne kontrole, tako da ovaj model ne omoguava potpunu nezavisnost.

Jedna od savremenijih verzija organizacije interne revizije zasniva se na koncepciji povezanosti interne revizije sa upravom i tako ona dobiva adekvatan organizacioni status i visok nivo nezavisnosti u odnosu na slube i sektore koje treba da revidira. Interna revzija jeste u funkciji uprave i najvieg menadementa, ali se postavlja pitanje nezavisnosti interne revizije u odnosu na upravu koja je postavlja.

OBJAVLJIVANJE O PREVARI I GREKI

Neregularnosti imaju razliiti tretman, zavisno od znaajnosti i uticaja na finansijske izvjetaje, ali i na trea lica. Ako su neregularnosti bez veih konsekvenci revizor obavjetava samo menadment, a za vee informie odbor za reviziju i nadzorni odbor. Diskreciono je pravo revizora da procijeni znaajnost i koji nivo treba izvijestiti. U svakom sluaju revizor mora imati punu podrku menadmenta i revizor treba odgovarajue kvalifikovati izvjetaj pa ak i napustiti angaman. Prema tome, eksterni revizor uvijek ima opciju da se povue iz angamana, ako menadment i nadzorni odbor ne preduzmu odgovarajue akcije.

Prilikom rada sa sumnjivim evidencijama revizor mora biti veoma oprezan i uvati relevantnu dokumentaciju u sluaju procesuiranja. Revizor mora paljivo obiljeiti evidenciju, izvriti opis identifikacije, lokacije, uslova, datuma i prilika vezanih za upozoravanje na prevare i greke. U takvim prilikama orginalni dokumenti se moraju posebno zatiti, a raditi sa kopijama.

Zbog povjerljivosti, mogunosti revizora da obavjetava posebne vanjske organe je ograniena, ali u nekim sluajevima moe se zahtijevati ukljuivanje policije i javnog tuioca.

Postupak inventarisanja (popisa) po otvaranju stecajnog postupka?

Po otvaranju steajnog postupka steajni upravnik je duan napraviti godinji obraun na dan koji prethodi danu otvaranja steajnog postupka. Steajni upravnik je duan voditi poslovne knjige, naroito sastaviti poetni bilans na osnovu inventarisanja prema stanju na dan otvaranja postupka, kao i podnijeti potrebne izvjetaje nadlenim organima. Steajni upravnik je obavezan i izvriti detaljan popis steajne mase i taj popis dostaviti steajnom sudiji najkasnije u roku od 45 dana od dana imenovanja.Uz svaki predmet potrebno je navesti oekivani iznos iz unovavanja kao i knjigovodstvenu vrijednost.

Ako postoji osnova za reorganizaciju onda se koristi poetni bilans sa knjgovodstvenim vrijednostima, u tom smislu se dalje nastavlja sa primjenom raunovodstvenih politika u provjenjivanju bilansnih pozicija. Ako se odlue za unovavanje imovine onda se poetni bilans sastavlja na osnovu procjena, a tu procjenu podjedinih dijelova imovine rade vjetaci, kako steajni upravnik ne bi bio optuen za nekorektne radnje. Razlike interne i eksterne revizije?

INTERNA REVIZIJAEKSTERNA REVIZIJA

Interni revizori su zaposleni u pravnom licu gdje i rade revizijeEksterni revizori rade u preduzeu za reviziju i sline usluge

Interna revizija je u funkciji unapreenja poslovanja organizacije i samog menadmentaEksterna revizija se radi za razne potraioce : vlasnike, bankare, dobavljae,investitore i dr.

Interna revizija je fokusirana na provjeru rada internih kontrola, ali radi i sve druge poslove nadzora koji se u procjeni rizika markiraju kao prioritetniEksterna revizija u skladu sa ugovorom radi uglavnom, reviziju finansijskih izvjetaja ali i druge srodne poslove po potrebi

Radei poslove i zadatke koji se postavljaju usvojenim operativnim planovima detektuju i rjeavaju prevare i nezakonite radnjeU procesu revizije, kod planiranja revizije eksterni revizor tako plania procedure da bi eventualno mogao otkriti nezakonite radnje i poduzeti odgovarajue mjere prijave

Interna revizija radi poslove po usvojenom operativnom planu od strane odbora za reviziju, uprave i nadzornog odbora, a u skladu sa procjenom rizika i po nalogu rukovodstvaEksterna revizija vri reviziju finansijskih izvjetaja i u principu je apsolutno nezavisna od menadmenta pravnog lica za kojeg se vri rvizija kao i drugih lica

Interna revizija radi kontinuirano i selektivno, koristei dostupnu dokumentacijuPribavlja dokazeo fer i objektivnom prezentiranju finansijskih izvjetaja

Interna revizija je nezavisna od aktivnosti koje se revidirajuEksterna revizija je nezavisna od klijenta, organizacije, a ova nezavisnot je karakteristika profesije

Interna revizija pregleda sve aspekte interne kontrole organizacijeEksterna revizija pregleda internu kontorlu za procjenu revizijskog rizika

Evidentiranje poslovnih promjena u steajnom postupku?Jedna od vanih obaveza steajnog upravnika je sreivanje poslovnih knjiga steajnog dunika. Prvo se mora napraviti obraun odnosno finansijskih izvjetaj za izvjetajni period od 1.januara tekue godine do dana koji prtehodi danu otvaranja steajnog postupka.Isto tako steajni upravnik je posebno duan sainiti poetni bilans na osnovu inventarisanja prema stanju na dan otvaranja steajnog postupka.

Steajni upravnik treba pripremiti varijante zakljuivanja poslovnih knjiga i poetna stanja sa knjigovodstvenom i procjenjenom vrijednou, ali bez zvaninog objavljivanja i predavanja finansijskih izvjetaja nadlenim organima jer se vrijeme do izvjetajnog roita ne rauna u rokove sastavljanja i objavljivanje finansijskih izvjetaja. Tek nakon izvjetajnog roita kada skuptina povjerilaca odredi tok steajnog postupka steajni upravnik treba odrediti na koji e se nain doi do poetnih stanja.

ta je knjina obavijest i kada se alje?

Ako postoji greka na fakturi ili nisu isporueni prozvodi prema specifikaciji u otpremnici javlja se knjina obavijest. Knjina obavijest se alje npr. ako je kupcu zaraunat vei iznos ili ako kupca treba zaduiti za greku ili za zateznu kamatu

Povezanost revizije zaliha i trokova prodaje

Zalihe i proizvodnja u toku ine proizvodni ciklus, dok prodaja zaliha i utvrivanje trokova za prodato pripadaju prodajnom ciklusu. Za provoenje interne kontrole zaliha, prizvodnje u toku i trokova za prodato potrebno je vriti provjeru usklaenosti osnovnih funkcija faze procesa, kako bi se utvrdila vjerodostojnost prikazanih stanja u finansijskim izvjetajima.

Postoje 4 osnovne faze koje treba uporediti. U prvoj fazi provjere uporeuje se izlaz materijala sa skladita i trokovi direktnog materijala koji terete trokove prizvodnje u toku. U drugoj fazi se vri provjera iznosa sa platnih lista i iznosa na odgovarajuim raunima grupe. Te se isto tako provjeravaju i iznosi rauna proizvodne reije i tereenje u klasi 3. U treoj fazi provjera se vri uporeivanjem stavki prenesenih sa konta Proizvodnje u toku i stavki na dugovnoj strani konta tj. Gotovi proizvodi u skladitu. U etvrtoj fazi se uporeuje potrana strana Zalihe gotovih proizvoda sa dugovnom stranom Trokovi prodatih proizvoda.

S kojim se problemima revizor moe susresti kod revizije zaliha za prvu godinu revizije i koji je to minimum istraivanja koje je neophodno izvriti?

Ako se revizija obavlja prvi puta u nekom drutvu, revizori moda nee biti u prilici da prisustvuju i nadgledaju inverturu. U tom sluaju treba procijeniti i stupiti u kontakt s prolim revizorom. Ako njihovi radni papiri ukazuju da se zalihe vode u skladu s opteprihvaenim raunovodstvenim revizijskim standardima onda se novi revizori mogu osloniti na manja istraivanja. Minimum istraivanja ukljuuje korake:1) prouavanje metode koja se koristi za vrednovanje zaliha 2) pregled knjienja zaliha 3) pregled liste inventure i poreenja sa listama prethodnih godina 4) poreenje poetka i kraja inverture i klasifikacija.

Definisanje i karakteristike prevara i greakaPrevara predstavlja svjesnu radnju u cilju pogrenog prikazivanja stanja u finansijskim izvjetajima ili uopte, sa namjerom da se nekom prouzrokuje gubitak ili teta. Prevara moe ukljuivati:1. Manipulaciju, falsifikovanje i promjenu evidencije ili dokumenta.2. Prisvajanje (zloupotrebu) sredstava.3. Sakrivanje ili isputanje rezultata transakcije iz evidencije ili dokumenta.4. Knjienje transakcije bez ikakve podloge5. Pogrenu primjenu raunovodstvenih politika.

Prevare zaposlenih nastaju koritenjem manipulacija i drugih naina da se od zaposlenih uzme novac ili druga imovina. Obino se koristi falsifikovanje raznih dokumenata, laganje i slino.

Pronevjera je tip prevare koju ine zaposleni ili nezaposleni protuzakonitim uzimanjem povjerenog novca ili sredstava, to je najee praeno pogrenim raunovodstvenim knjienjem i drugim formama prikirivanja.

Prevara menadmenta je namjerna prevara poinjena od strane menadmenta, uglavnom, poinjena da zavara ulagae i kreditora kroz znaajno (materijalno) pogreno finansijsko izvjetavanje.

Greke su nenamjerno pogreni ili neobjavljeni iznosi u finansijskim izvjetajima u vidu previda, raunske ili druge greke, kao i primjene raunovodstvenih politika.

1