SVEUILITE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET

DRAVNA REVIZIJA SEMINARSKI RAD

Predmet: Raunovodstvo prorauna i neprofitnih organizacija Mentor: doc.dr.sc. Davor Vaiek Student: Jelena Magdaleni, 0081091695 Iva Matulina, 0081093637 Studijski smjer: Financije i bankarstvo

Rijeka, 13.12.2010. KAZALO:

1. UVOD...................................................................................................................3 2. REVIZIJA.............................................................................................................4 2.1. Pojam i karakterisitike revizije.......................................................................4 2.2. Naela revizije................................................................................................5 2.3. Vrste revizije..................................................................................................6 3. ORGANIZACIJA DRAVNE REVIZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ........8 4. DRAVNA REVIZIJA.......................................................................................12 4.1. Revizijska naela i standardi........................................................................12 4.2. Vrste dravne revizije...................................................................................14 4.2.1. Financijska revizija............................................................................14 4.2.2. Revizija uinkovitosti........................................................................15 4.3. Izvjeivanje.................................................................................................16 4.4. Primjer dravne revizije Primorsko goranske upanije................................19 5. ZAKLJUAK ....................................................................................................22

2

1. UVOD

Revizija se u Republici Hrvatskoj pojavljuje tek krajem prolog stoljea. Za razvoj revizije najznaajnije je osnivanje Revizijskog ureda u Zagrebu. Rad Revizorskog ureda financirao se doprinosima revizora koji su iznosili 20 % revizorskih honorara. Revizorski ured u Zagrebu moe se smatrati prethodnicom nacionalnog instituta u Hrvatskoj kakvi postoje u razvijenim zemljama. Ako bilo koji subjekt eli funkcionirati i egzistirati na poslovnoj sceni, mora suraivati s poslovnim partnerima. Ti subjekti trebaju znati itati i razumjeti financijske izvjetaje kako svojih tako i drugih poslovnih subjekata. Treba postojati odreeno uvjerenje prema kojemu upravo ti financijski izvjetaji prikazuju objektivno i istinito stanje nekog poslovnog subjekta, a za osiguravanje neohodne vjerodostojnosti financijskih izvjetaja slui revizija. Revizijom se utvruje iskazuju li financijski izvjetaji revidiranog subjekta istinit financijski poloaj, jesu li proraunska sredstva utroena u skladu s planom, primjenjuju li se zakoni i drugi propisi. Ukoliko postoje odreene nepravilnosti u poslovanju i financijskim izvjetajima, to moe biti posljedica nedovoljne djelotvornosti i uinkovitosti sustava unutarnjih kontrola, to utjee na pouzdanost podataka iskazanih u financijskim izvjetajima. Revizija je u najirem smislu postupak ispitivanja tonosti, potpunosti, vjerodostojnosti, zakonitosti i objektivnosti odreenih pojava i procesa. U najuem smislu pod pojmom revizija smatra se ispitivanje realnosti financijskih izvjetaja poduzea, zakonitosti poslovanja poduzea te ocjena internih raunovodstvenih kontrola, a sukladno Meunarodnim revizijskim standardima.

3

2. REVIZIJA Revizija je sistematiziran proces objektiviziranog pribavljanja i stvarnja dokaza o ekonomskim dogaajima i rezultatima s ciljem da se ustanovi usklaenost izmeu postojeih izvjetaja o poslovanju i unaprijed postavljenih kriterija i da se to dostavi zainteresiranim korisnicima (Akrap i suradnici, 2009, p.16).

2.1. POJAM I KARAKTERISTIKE REVIZIJE

Rije revizija vue korijene od glagola revidere, to u doslovnom prijevodu s latinskog jezika znai ponovno vidjeti. Sukladno takvom znaenju te rijei revizija se moe definirati kao ponovni odnosno naknadni pregled poslovnih procesa i stanja. Temeljem Zakona o reviziji, revizija je postupak provjere i ocjene financijskih izvjetaja i konsolidiranih financijskih izvjetaja obveznika revizije te podataka i metoda koje se primjenjuju pri sastavljanju financijskih izvjetaja, na temelju kojih se daje struno i neovisno miljenje o istinitosti i objektivnosti financijskog stanja, rezultata poslovanja i novanih tokova. Revizija obuhvaa takoer i druge poslove predviene Zakonom o trgovakim drutvima te posebnim propisima. Za reviziju je karakteristino (Vukoja, p.2): naknadno ispitivanje financijskih izvjetaja ili financijskih informacija kad je takvo ispitivanje potaknuto od strane subjekta ili predstavlja zakonsku obvezu, reviziju obavljaju neovisne i strune osobe, revidiranjem se eli utvrditi prikazuju li predoeni financijski izvjetaji realno i objektivno (odnosno fer i istinito) financijsko stanje i rezultat poslovanja subjekta, objektivnost i realnost financijskih izvjetaja utvruje se prema definiranim kriterijima,

4

kriteriji za ocjenu objektivnosti i realnosti financijskih izvjetaja moraju biti unaprijed poznati, a njih ine: a) raunovodstvena naela, b) meunarodni standardi financijskog izvjetavanja, c) zakonski propisi i d) usvojene raunovodstvene politike, revizija se obavlja u skladu s Meunarodnim revizijskim standardima, potujui Kodeks profesionalne etike revizora, miljenje o realnosti i objektivnosti financijskih izvjetaja potpisuje ovlateni revizor revizorsko izvjee s miljenjem temelji se na objektivnim dokazima i dostavlja se zainteresiranim korisnicima, (te) revizorsko izvjee o objektivnosti i realnosti financijskih izvjetaja dostupno je javnosti.

2.2. NAELA REVIZIJE

Primjena jednakih naela i standarda u postupcima revizije uvjet je za uspjeno funkcioniranje institucije dravne revizije. U revizijskoj teoriji i praksi uobiajeno se navode i koriste sljedea revizijska naela (Filipovi, 2009, p.47): Naelo zakonitosti- jedno je od najstarijih naela od kojeg revizor polazi, a sastoji se u ispitivanju usklaenosti stvarnoga stanja s postojeim zakonskim propisima; Naelo profesionalne etike- podrazumijeva da se revizor u svom radu mora pridravati odreenih pravila ponaanja kako bi se zatitila revizija kao profesija. Ta pravila obuhvaena su Kodeksom profesionalne etike revizora; Naelo neovisnosti- zahtijeva da revizori moraju biti neovisne i samostalne osobe. Upravo zbog toga eksternu reviziju obavljaju revizorska drutva ije osoblje nije ni u kakvoj vezi s poslavanjem klijenta;

5

Naelo strunosti i kompetentnosti- zahtijeva da revizor, osim moralnih normi koje proizlaze iz Kodeksa profesionalne etike revizora, mora imati i odreeno struno obrazovanje i znanje za meritorno obavljanje revizijskih poslova; Naelo odgovornosti- sastoji se u obvezi revizora da utvrdi konkretnu odgovornost za nastale eventualne nepravilnosti u poslovanju klijenta. U sluaju prikrivanja stvarnog stanja i donoenja pogrene ocjene odgovornost snosi revizor; Naelo dokumentiranosti- znai da podlogu za reviziju treba initi pouzdana, pregledna, dobro organizirana, sreena i aurna raunovodstvena, statistika i ostala operativna evidencija. Podloga za reviziju nije samo dokumentacija u smisluj evidencije nego i pojedini postupci odnosno poslovni procesi koje revizor ispituje izravnim promatranjem; Naelo korektnog izvjeivanja- sastoji se u izraavanju revizorova miljenja koje mora biti korektno i konkretno.

2.3. VRSTE REVIZIJE Revizija se moe podijeliti prema: Objektu ispitivanja Subjektu koji provodi reviziju Prema objektu ispitivanja razlikuje se (Vukoja, p.3): Revizija financijskih izvjetaja Revizija podudarnosti Revizija poslovanja Prema subjektu koji provodi reviziju razlikuju se (Vukoja, p.3): Interna revizija Dravna revizija Eksterna revizija

6

Interna revizija je nadzorna aktivnost utemeljena unutar poslovnog subjekta koja slui poslovnom subjektu. Internu reviziju obavljaju osobe zaposlene kod poslovnog subjekta. Funkcije interne revizije odnose se na: pregledavanje raunovodstvenog sustava i s njime povezanog sustava internih kontrola, ispitivanje financijskih i poslovnih informacija, pregledavanje uspjenosti i uinkovitosti poslovanja ukljuujui nefinancijske kontrole u poslovnom subjektu, (i) provjeru usklaenosti sa zakonima i propisima te ostalim vanjskim odredbama kao i provjeru sukladnosti s politikama i odlukama menadmenta i ostalim internim zahtjevima. Eksterna revizija odnosi se na aktivnosti ovlatenih revizora koje su usmjerene na izraavanje miljenja o tome jesu li financijski izvjetaji u svim znaajnim odrednicama pripremljeni i prikazani u skladu s primjenjivim okvirom financijskog izvjetavanja. Eksternu reviziju obavljaju osobe koje nisu zaposlene kod poslovnog subjekta iji se financijski izvjetaji revidiraju. Dravna revizija ureena je Zakonom o dravnoj reviziji. Na osnovi ovog Zakona provodi se revizija dravnih prihoda i rashoda, revizija financijskih izvjetaja i financijskih transakcija jedinica dravnog sektora, jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, pravnih osoba koje se djelomice ili u cijelosti financiraju iz prorauna, javnih poduzea, drutava i drugih pravnih osoba u kojima Republika Hrvatska, odnosno jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave imaju veinsko vlasnitvo na dionicama, odnosno udjelima, te koritenje sredstava Europske unije i drugih meunarodnih organizacija ili institucija za financiranje javnih potreba. Dravna revizija se obavlja na nain i prema postupcima utvrenim revizijskim standardima Meunarodne organizacije vrhunskih revizijskih institucija. Reviziju obavljaju ovlateni dravni revizori. Ovlateni dravni revizor jest neovisna struna osoba koja posjeduje certifikat ovlatenoga dravnog revizora i ispunjava druge uvjete iz ovoga Zakona, zaposlena u Dravnom uredu za reviziju. Nakon zavrene revizije, ovlateni dravni

7

revizor sastavlja i potpisuje izvjee revizora. Izvjee revizora dostavlja se zakonskom predstavniku revidiranog subjekta gdje je obavljena revizija i nadlenom ministru i/ili fondu. Radi obavljanja poslova utvrenih Zakonom o dravnoj reviziji osnovan je Dravni ured za reviziju. Dravni ured za reviziju izravno je odgovoran Hrvatskom saboru. Dravni ured za reviziju, pored drugih poslova, podnosi godinje izvjee o obavljenim revizijama Hrvatskom saboru do konca tekue za prethodnu godinu. Dravnim uredom za reviziju rukovodi glavni dravni revizor.

3. ORGANIZACIJA DRAVNE REVIZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Zakon o dravnoj reviziji donesen je sredinom 1993. i njime su ureena navedena pitanja osnivanja i rada Dravnog ureda ze reviziju te obavljanja revizija, a posebno odnos prema Hrvatskom saboru kojemu podnosi izvjetaje o svom radu i obavljenim revizijama i kojemu je za svoj rad iskljuivo odgovoran. U Zakonu o dravnoj reviziji su i osnovne odredbe o dravnim revizorima kao neovisnim strunim osobama koje posjeduju certifikat ovlatenoga dravnoga revizora i ispunjavaju druge uvjete propisane ovim zakonom. U pogledu naina i postupaka po kojima se obavlja revizija, Zakon upuuje na standarde Meunarodne organizacije vrhovnih revizijskih institucija (INTOSAI). Pitanja ustroja i naina rada ureena Statutom Dravnog ureda za reviziju, koji donosi glavni dravni revizor i koji, u skladu s odredbama lanka 11.istog zakona, potvruje Hrvatski sabor. Statutom Dravnog ureda za reviziju, u skladu s politikom i teritorijalnom organizacijom cijele drave i osnivanjem tijela vlasti na dravnoj i lokalnim razinama, i organizacija Dravnog ureda za reviziju provedena je putem osnivanja Sredinjeg ureda u Zagrebu i 20 podrunih ureda u upanijskim sreditima. Sredinji ured ustrojen je na funkcionalnom principu, to znai da su radi specifinih strunih zahtjeva osnovani posebni odjeli. Funkcionalnim ustrojem i osnivanjem posebnih odjela za srodne vrste revizije, odnosno srodne subjekte koji podlijeu reviziji, postignuta je mogunost spezijalizacije pojedinih dravnih revizora, a istodobno je osiguran i visok stupanj ujednaavanja prakse u pogledu naina obavljanja srodnih revizija i izrade izvjea kako bi svi subjekti imali isti tretman, a Hrvastki sabor i cijela

8

javnost dobili ujednaena izvjea i uvid u rad javnih tijela i troenje javnih sredstava (Akrap i suradnici, 2009, p.107). Dravni ured za reviziju profesionalno je povezan s istovrsnim institucijama drugih zemalja i njihovim strukovnim udrugama1, a sve u cilju (Filipovi, 2009, p.33): Razmjene znanja, iskustava i informacija radi ujednaivanja i razvoja metodologije rada u okviru meunarodno prihvaenih revizijskih standarda, Praenja suvremenih pravaca razvoja revizijske profesije, Doprinosa razvoju struke na temelju vlastitih rezultata, Informiranja drugih o radu i rezultatima Ureda te doprinosa njegovu ugledu i prihvaanju kao strune i profesionalne institucije od strane drugih dravnih revizija i profesionalnih udruga. Zakonom o dravnoj reviziji odreeni su slijedei uvjeti koje ovlateni dravni revizor mora ispunjavati (Dravni ured za reviziju, www.revizija.hr/hr/dokumenti/): Da je dravljanin Republike Hrvatske Da ima visoku strunu spremu- ekonomske, pravne, informatike ili druge odgovarajue struke Da nije osuivan za kaznena djela iz oblasti gospodarskoga kriminaliteta Da je astan, poten, da ispunjava uvjete utvrene kodeksom profesionalne etike Da je poloio ispit za ovlatenog dravnog revizora i stekao certifikat ovlatenoga dravnog revizora. Ispit se polae u Dravnom uredu za reviziju, pred komisijom koji je imenovao glavni dravni revizor, a prema Pravilniku o pologanju ispita za zvanje ovlatenog dravnog revizora. Radi izbjegavanja sukoba interesa i mogue pristranosti, propisane su okolnosti i injenice koje spreavaju sudjelovanje ovlatenih dravnih revizora u pojedinim revizijama, i to (Zakon o dravnoj reviziji, www.tvrtka.biz/web/zakoni/zakon_o_reviziji.html):1

Dravni ured za reviziju je lan INTOSAI od 1994. I EUROSAI od 1996.godine.

9

ako je lan nadzornog odbora ili kojega drugog organa pravne osobe gdje se obavlja revizija, ako je sudjelovao u voenju poslovnih knjiga ili izradbi financijskih izvjetaja pravne osobe kod koje se obavlja revizija, ako je suprug(a), krvni srodnik u pravoj liniji do etvrtoga stupnja srodstva, a u pobonoj liniji do drugog stupnja srodstva, staratelj, usvojitelj, usvojenik, hranitelj jednog od zakonskih predstavnika pravne osobe ili lanova nadzornog odbora. Novanom kaznom u iznosu od 3.500,00 do 40.000,00 kuna kaznit e se za prekraj jedinica dravnog sektora ili druga pravna osoba (Zakon o dravnoj reviziji, www.tvrtka.biz/web/zakoni/zakon_o_reviziji.html): ako ne stavi na raspolaganje ovlatenom dravnom revizoru potrebnu dokumentaciju, isprave, izvjea i druge informacije radi obavljanja revizije (lanak 2. stavak 1.), ako ne prui ili prui pogrene informacije radi obavljanja revizije financijskih transakcija (lanak 2. stavak 2.), ako ne prui ili prui pogrene informacije radi obavljanja revizije kojom se daje ocjena o djelotvornosti i ekonominosti djelatnosti i/ili ocjena o uinkovitosti ostvarenja ciljeva (lanak 2. stavak 3.), ako ne stavi na raspolaganje potrebnu dokumentaciju, ne prui ili prui pogrene informacije radi obavljanja revizije pretvorbe i privatizacije (lanak 2. stavak 4.) Dravni ured za reviziju obvezan je jednom godinje obaviti reviziju jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, dravnog prorauna i korisnika dravnog prorauna i izvanproraunskih fondova na razini drave. Revizija ostalih proraunskih korisnika, neovisno od toga financiraju li se iz dravnog prorauna ili lokalnih prorauna, obavlja se u skladu s programom rada Dravnog ureda za reviziju (Burian, 2004, p.457). Koristi od rada dravne revizije su (Vaiek, 2007, p.5):

10

Upravljanje javnim sredstvima u skladu s propisima, programima i ciljevima, neovisna ocjena o nainu upravljanja i ostvarenim koristima, vea transparentnost i odgovornost, objektivni i pouzdani podaci o rezultatima poslovanja te poboljanje javnih usluga. Aktivnostima dravne revizije prepoznaju se sluajevi i naini netedljivosti i nedjelotvornosti, koji bi ako se isprave, omoguili ekonominiju uporabu javnih sredstava, Nadalje dravna revizija pomae smanjivanju korupcije, ostvarivanju dugorone stabilnosti financija u javnom sektoru i poveanju povjerenja graana i investitora u institucije pravne drave. Otkrivaju se nepravilnosti i zlouporabe javnih sredstava i prepoznaju slabosti u sustavu unutarnjih kontrola koje mogu ugroziti integritet organizacije i dovesti u pitanje djelotvornu provedbu planiranih ciljeva. Time se stvaraju temelji za poboljanje upravljanja javnom imovinom i drugim javnim resursima, Daju se pouzdani podaci o programskim rezultatima kao osnovi za budue izmjene u zakonima, politici i proraunskim stavkama, izravno se utjee na efikasnije (ekonominije, uinkovitije i djelotvornije) obavljanje zadaa organizacija javnog sektora.

11

4. DRAVNA REVIZIJA Dravna revizija je postupak ispitivanja i ocjenjivanja financijskih izvjetaja i financijskih transakcija jedinica dravnog sektora, jedinica lokalne samouprave i uprave, pravnih subjekata koji se u cijelosti financiraju iz prorauna ili su u veinskom vlasnitvu drave ili jedinica lokalne samouprave ili uprave. 4.1. Revizijska naela i standardi Revizijska naela za institucije dravne revizije definirana su dokumentom pod nazivom Limska deklaracija. U okviru spomenute deklaracije, u sedam grupa (zasebnih cjelina) propisana su naela koja se odnose na (Akrap i suradnici, 2009, p.113): Opi dio (svrha revizije, prethodna i naknadna revizija, unutarnja i vanjska revizija, financijska revizija formalna revizija i revizija uinkovitosti revizija uspjeha) Neovisnost (neovisnost institucija dravne revizije i njezinih dunosnika, financijska neovisnost) Odnos s parlamentom, vladom i drugim dravnim tijelima Ovlasti institucija dravne revizije Metode revizije, zaposlenike u institucijama dravne revizije, meunarodnu razmjenu znanja i iskustava Izvjeivanja (izvjeivanje parlamenta i javnosti, metode izvjeivanja) te ovlasti u obavljanju revizije. Prema Limskoj deklaraciji, dravna revizija je jedan od vanijih dijelova kontrolnog sustava u javnom sektoru ija je zadaa utvrditi odstupanja od usvojenih standarda te naela zakonitosti, djelotvornosti, uinkovitosti i ekonominosti u procesu koritenja i upravljanja javnim sredstvima, s ciljem da se pravodobno omogui otklanjanje svih uoenih slabosti i nepravilnosti, prihvati odgovornost, nadoknadi teta ili poduzmu mjere za spreavanje njihova ponavljanja.

12

INTOSAI (eng. International Organization of Supreme Audit Institutions Standards) revizijski standardi nastali su kao rezultat usvajanja i primjene Limske deklaracije. Srandardima su propisana (INTOSAI revizijski standardi, Narodne novine, br.70): 1. Osnovna naela revizije javnih sredstava (javnog sektora) 2. Opi standardi dravne revizije 3. Standardi podruja rada dravne revizije 4. Standardi izvjeivanja dravne revizije Osnovna naela revizijskih standarda jesu osnovne pretpostavke, dosljedne premise, logina naela i zahtjevi koji pomau u razvijanju revizijskih standarda te slue revizorima u oblikovanju njihovih miljenja i izvjea, a poglavito u sluajevima gdje se ne primjenjuju posebni standardi. Opi revizijski standardi opisuju uvjete osposobljenosti revizora i/ili revizorske institucije za obavljanje zadataka koji se odnose na standarde podruja rada i standarde izvjeivanja na mjerodavan i djelotvoran nain. Svrha je standarda podruja rada ustanoviti kriterije ili opi okvir ispunjenja ope namjene te sustavne i uravnoteene korake ili akcije koje treba provoditi revizor. Ovi koraci ili akcije predstavljaju pravila istraivanja koja provodi revizor, kao kreator revizijskog dokaza, da bi postigao postavljeni cilj. Standardi podruja rada postavljaju okvir za voenje upravljanja poslom revizije. Oni se odnose na ope revizijske standarde, koji utvruju osnovne zahtjeve za poduzimanje poslova obuhvaenih standardima podruja rada. Oni se takoer odnose na standarde izvjeivanja koji obuhvaaju revizijski aspekt obavjeivanja, te kao rezultat izvrenja standarda podruja rada, predstavljaju glavni izvor sadranja miljenja ili izvjea. lzvjeivanje" obuhvaa revizijsko miljenje i druge primjedbe u vezi skupa financijskih izvjetaja kao rezultat revizije financijske pravilnosti revizije i revizorovo izvjee kod dovrenja revizije uspjeha (INTOSAI revizijski standardi, Narodne novine, br.70).

13

4.2. Vrste revizije INTOSAI revizijskim standardima definirano je da cjelokupni djelokrug dravne revizije ukljuuje reviziju financijske pravilnosti i reviziju uspjeha (toka 38. INTOSAI revizijskih standarda), a odnosi se na poslove koje ee nazivamo: revizija financijske pravilnosti i usklaenosti sa zakonskim propisima (financijska revizija) te revizija uspjeha (revizija uinkovitosti)

4.2.1. Financijska revizija Ova vrsta revizije tradicionalna je zadaa dravne revizije i obuhvaa (Akrap i suradnici, 2009, p.147): potvrivanje financijske odgovornosti jedinica koje podlijeu miljenja u vezi s financijskim izvjetajima potvrivanje financijske odgovornosti dravne uprave u cjelini reviziju financijskih sustava i transakcija, ukljuujui procjenu usklaenosti s primjenjenim zakonima i propisima reviziju funkcija interne kontrole i interne revizije reviziju potenosti i istinitosti upravnih odluka koje su donesene unutar jedinice kod koje se obavlja revizija i izvjeivanje o bilo kojim drugim pitanjima koja se pojavljuju ili odnose na reviziju. Revizija financijske pravilnosti i usklaenosti sa zakonskim propisima podrazumijeva provjeru finanancijskih izvjetaja i provjeru poslovanja subjekta revizije za odreeno razdoblje, tj.njihovu suglasnost i udovoljenost odreenim zahtjevima i oekivanjima koja proizlaze iz zakonskih propisa ili usvojenih raunovodstvenih politika i standarda. reviziji, ukljuujui ispitivanje i procjenjivanje financijskih dokumenata i iznoenje

14

Postupkom revizije financijskih izvjetaja ocjenjuje se u kolikoj su mjeri pri sastavljanju financijskih izvjetaja: primjenjena raunovodstvena naela i raunovodstveni standardi za dravne jedinice i potovani zakonski propisi iz tog podruja. Osnovni cilj svake financijske revizije su provjere: istinitosti i vjerodostojnosti financijskih izvjetaja ostvarenja prihoda i primitaka te izvrenja rashoda i izdataka u skladu s proraunom i financijskim planom financijskih i drugih transakcija u smislu opravdanosti koritenja sredstava te primjene zakona i drugih propisa koji ureuju poslovanje subjekta revizije. 4.2.2. Revizija uinkovitosti Revizija uinaka (perfomance audit) odnosi se vie na reviziju ekonominosti, uinkovitosti, i djelotvornosti koritenja ljudskih, financijskih i drugih resursa, na ocjenu postignutih ciljeva dravne jedinice i reviziju ostvarenih aktivnosti u usporedbi s namjeravanim. Subjekti revizije uinkovitosti su dravne i javne institucije, ije aktivnosti su predmet revizije. U Republici Hrvatskoj to su jedinice dravnog sektora, jedinice lokalne i podrune samouprave, pravne osobe koje se djelomino ili u cijelosti financiraju iz prorauna, javna poduzea, drutva i druge pravne osobe u kojima Republika Hrvatska, odnosno jedinice lokalne i podrune samouprave imaju veinsko vlasnitvo nad dionicama. Svrha revizije uinkovitosti je utvrditi stupanj ostvarenja ciljeva i namjera predvienih dravnim i drugim programima i aktivnsotima od javnog interesa, osigurati mjerenje rezultata i svrsishodnost programa, utvrditi sredstva za ostvarenje ciljeva i namjera, vrednovanje djelotvornosti raspodijeljenih resursa te procjena usklaenosti sa zakonima i drugim propisima. Rezultat revizije su preporuke usmjerene na unapreenje javnih usluga.

15

Tablica 1. Osnovne razlike izmeu financijske i revizije uinkovitosti FINANCIJSKA REVIZIJA Revizija nije usmjerena na optimalnu uporabu resursa. Revizija je usmjerena na raunovodstveni sustav. Revizija proispituje jesu li transakcije prihoda i rashoda pravilno provedene. Revizijske metode su standardizirane, odnosno odreene. Kriteriji procjena su odreeni. Radni materijal je standardiziran. Izvjee o obavljenoj reviziji je standardizirano i odreeno. Razlog revizije nije odreeni problem. REVIZIJA UINKOVITOSTI Revizija je usmjerena na optimalno koritenje resursa. Revizija je usmjerena na organizaciju, programe i njihovu uinkovitost. Revizija proispituje cijelo poslovanje ili odreeni dio, projekte ili aktivnosti subjekta revizije, ocjenjujui ekonominost, djelotvornost i svrsishodnost (3E). Revizijske metode nisu standardiziranemogu biti razliite od revizije do revizije. Kriterji procjene razlikuju se od revizije do revizije, a odabir kriterija ovisi o procjeni dravnih revizora. Radni materijal ovisi o predmetu revizije. Struktura izvjea ovisi o predmetu revizije. Revizija se provodi ako je uoen odreeni problem.

IZVOR: Prirunik za reviziju uinkovitosti, Dravni ured za reviziju, Zagreb, svibanj 2007.,str.9.

4.3. Izvjeivanje Prema INTOSAI meunarodnim revizijskim standardima, jedno od osnovnih naela dravnih revizija je javna odgovornost. Kako bi zadovoljile to osnovno naelo, dravne revizije izvjeuju javnost o svom radu i obavljenim revizijama. Znaaj izvjeivanja vidljiv je i iz injenice da se revizijski ciklus dravne revizije u Republici Hrvatskoj sastoji od est osnovnih faza, od kojih je jedna izvjeivanje. Izvjeivanje u dravnoj reviziji obuhvaa (Akrap i suradnici, 2009, p.78): izvjeivanje Hrvatskog sabora izvjeivanje zakonskog predstavnika revdiiranog subjekta izvjeivanje najire javnosti izvjeivanje na temelju Zakonu o pravu na pristup informacijama 16

Dravni ured za reviziju izravno je odgovoran Hrvatskom saboru (Zakon o dravnoj rveiziji, NN, 177/04). Dravna revizija podnosi godinje izvjee o obavljenim revizijama i o svom radu Hrvatskom saboru i to do konca tekue za prethodnu godinu. Na taj nain izvjeuje saborske zastupnike o svom radu i obavljenim revizijama. Godinje izvjee o obavljenim revizijama sadri podatke o (Akrap i suradnici, 2009, p.79): obavljenim revizijama prema vrstama revizije i subjektima revizije iznesenim miljenjima (prema vrstama) utvrenim nepravilnostima radnjama koje je subjekt revizije poduzeo s ciljem uklanjanja nepravilnosti utvrenih prethodnom radnjom ostvarenju javnih prihoda i izvrenju javnih rashoda te iznesenim ocjenama ekonominosti i djelotvornosti obavljanja djelatnosti i uinkovitosti ostvarivanja ciljeva iz pojedinih programa Godinje izvjee o radu dravne revizije sadri podatke o izvrenju godinjeg programa rada, informatizaciji, materijalnim uvjetima rada, mjerama za unapreenje i programu rada za sljedeu godinu. Izvjea se dostavljaju u elektronikom i pisanom obliku. O izvjeima dravne revizije prije plenarne sjednice odluuju radna tijela Sabora, i to Odbor za financiranje i dravni proraun i Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost. Na poetku rasprave u Saboru, dravna revizija objavljuje izvjea o svom radu i obavljenim revizijama na stranici Dravnog ureda za reviziju, to omoguuje i najiroj javnosti sagledavanje izvjea o radu dravne revizije ali i obavljenim revizijama. Alati izvjeivanja pomou kojih rad dravne revizije psotaje transparentan i javan su pisana izvjea, intervjui glavnog dravnog revizora, priopenja za medije, odgovori na upite predstavnika medija, odgovori na upite pravnih i fizikih osoba te internetska stranica Dravnog ureda za reviziju.

17

Za svaku obavljenu reviziju sastavlja se izvjee, iji su najznaajniji dijelovi nalaz i miljenje. U nalazu su saeto opisane injenice utvrene revizijom s nalozima, miljenjima i preporukama Dravnog ureda za reviziju. U miljenju se izraava stav o financijskim izvjetajima i poslovanju subjekta revizije, u skladu s revizijskim standardima. Ovisno o broju i znaaju utvrenih nepravilnosti, izraava se bezuvjetno, uvjetno, nepovoljno ili suzdrano miljenje. Izvjee se dostavlja zakonskom predstavniku revidiranog subjekta na oitovanje. Oitovanje se ugrauje u izvjee, koje potpisuju svi lanovi tima i uruuju zakonskom predstavniku revidiranog subjekta. Zakonski predstavnik moe staviti prigovor na urueno izvjee u roku osam dana. O prigovoru odluuje glavni dravni revizor. Sljedea revizija zapoinje s utvrivanjem, to je uinjeno na otklanjanju nepravilnosti koje su utvrene u prethodnoj reviziji. U skladu sa Zakonom o dravnoj reviziji, Ured jednom godinje podnosi Hrvatskom saboru izvjee o svom radu i izvjea o obavljenim revizijama. Ova izvjea se objavljuju i na Internet stranici Dravnog ureda za reviziju ime ona postaju dostupna najiroj javnosti. Na taj nain Ured upoznaje javnost sa svojim radom u prethodnoj godini i nainom na koji se troi novac poreznih obveznika. Iz godine u godinu, Dravni ured za reviziju obavlja sve vei broj reviziji, kojima obuhvaa sve vie sredstava. Tako je 1995. obavljeno 536 revizija kojima je obuhvaena 41 milijarda kuna, a 2005. je obavljeno 899 revizija, kojima je obuhvaeno 118 milijardi kuna. Poveanje broja obavljenih revizija postignuto je, najveim dijelom, poveanjem broja i strunosti dravnih revizora, primjenom i informacijske metodologije tehnologije, (Dravni specijalizacijom, ured za te usavravanjem postupaka rada reviziju,

www.revizija.hr).

4.4. Primjer dravne revizije Primorsko-goranske upanije

18

2008.godine obavljena je revizija financijskih izvjetaja i poslovanja Primorskogoranske upanije u skladu s odredbama Zakona o dravnoj reviziji. Postupci revizije su provedeni u skladu s revizijskim standardima Meunarodne organizacije vrhovnih revizijskih institucija INTOSAI i Kodeksom profesionalne etike dravnih revizora. Proraunski prihodi i primici svih jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, prema financijskim izvjetajima za 2008. u odnosu na planirana sredstva, ostvareni su kako slijedi:

IZVOR: http://www.revizija.hr/hr/izvjesce/redovne-revizije/

19

Prihodi i primici na razini upanije ostvareni su za 439.875.297,00 kn ili 15,5% manje od plana. Iznad plana ostvareni su prihodi od poreza na dobit za 118.161,00 kn ili 8,0%, te neznatno prihodi od upanijskih poreza za 41.961,00 kn ili 0,2%. Proraunski rashodi i izdaci svih jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave prema financijskim izvjetajima za 2008. u odnosu na planirane rashode i izdatke, izvreni su kako slijedi:

IZVOR: http://www.revizija.hr/hr/izvjesce/redovne-revizije/

20

Proraunski rashodi i izdaci izvreni su manje od planiranih za 453.954.331,00 kn ili 16,0%.

Obavljenim revizijama prorauna, financijskih dokumenata i financijskog poslovanja jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave uoeno je da su prorauni jedinica doneseni u skladu s odredbama Zakona o proraunu te da su prihodi i primici te rashodi i izdaci iskazani u skladu s raunskim planom prorauna. Veina jedinica postupila je po nalozima revizije za prethodnu godinu, osim to su kod nekih jedinica ponovljeni nedostaci u izvravanju rashoda iznad planiranih iznosa, u poslovnim knjigama nije evidentirana sva imovina u vlasnitvu jedinica lokalne samouprave, nisu poduzimane mjere potpunog i pravodobnog prikupljanja pojedinih proraunskih prihoda, te pojedini proraunski prihodi nisu utroeni u skladu s propisanim namjenama (Dravni ured za reviziju, revizije/). Primorsko-goranska upanija, http://www.revizija.hr/hr/izvjesce/redovne-

21

5. ZAKLJUAK

Revizija je neovisno ispitivanje financijskih izvjea ili onih financijskih informacija to se odnose na subjekt, onaj profitno usmjeren ili onaj koji to nije, bez obzira na njegovu veliinu ili zakonski oblik, kad je takvo ispitivanje potaknuto s namjerom izraavanja miljenja o tome. Revizijom financijskih izvjea eli se utvrditi da li prezentirana financijska izvjea realno i objektivno prikazuju financijski poloaj i uspjenost poslovanja poduzea, to podrazumijeva izbor kriterija za ocjenu realnosti i objektivnosti, a to su raunovodstvena naela, raunovodstveni standardi i zakonski propisi. Reviziju obavljaju neovisne i strune osobe izvan poduzea, prema utvrenim pravilima sadranima u revizijskim standardima i kodeksu profesionalne etike. Revizorovo izvjee o financijskim izvjetajima mora se temeljiti na objektivnim dokazima i dostavlja se zainteresiranim korisnicima. Temeljni je, dakle, zadatak revizije zatita interesa vlasnika kapitala, te stvaranje pouzdane informacijske podloge za racionalno odluivanje i upravljanje. Reviziju uvijek valja promatrati kao pretpostavku kvalitetnih i vjerodostojnih informacija i kao takva ona postaje jedan od kljunih instrumenata upravljake ekonomije, odnosno temelj meusobnog komuniciranja i povjerenja svih interesnih skupina koje izravno ili neizravno upravljaju poslovanjem poduzea.

22

LITERATURA: KNJIGE: 1. Akrap, V. i suradnici 2009, Dravna revizija, MASMEDIA, Zagreb 2. Burian, K. I suradnici 2004, Raunovodstvo prorauna i proraunskih korisnika, RriF, Zagreb 3. Filipovi, I. 2009, Revizija, Sinergija, Zagreb 4. Prirunik za reviziju uinkovitosti, 2007. Dravni ured za reviziju, Zagreb LANCI: 5. Vaiek, D. 2007, Prikaz konferencije Hrvatski javni sektor - reforma i

razvojne perspektive, Riznica, HZRiF, no.5, p.5 6. Vukoja, B. Revizija financijskih izvjetaja gospodarskih drutava, Dostupno na: www.revident.ba/.../revizija-financijskih-izvjestaja-gospodarskih-drustava.pdf OSTALI IZVORI: 7. Dravni ured za reviziju. Dostupno na: www.revizija.hr 8. INTOSAI revizijski standardi, 1993, Narodne novine, Zagreb, br.70 9. Zakon o dravnoj reviziji, 2004, Narodne novine, Zagreb, br.177

23