D i a b e t e ss l a t k i ž i v o t

bespl

atni

primjer

ak Glasilo Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga

Časopis za zdrav život Broj 1 - siječanj 2016.

SKRB O ŠEĆERNOJ BOLESTI U REPUBLICI HRVATSKOJ

INTERVJU

BIO - ŠTO?

PREUZMITEČASOPIS

www.diabetes.hr

PLANIRANI PROJEKTI HSDU-a ZA 2016. god VANCOUVER 2015 RECEPTI I PREHRANA

Dr. Željka Rogulja Pepeonik, dr. Martina Tomić i dr. Romano Vrabec

HALO - HALOInfo telefon

REDOVITI PREGLED NAJVAŽNIJA JE PREVENCIJA OD NAJTEŽIH OČNIH

KOMPLIKACIJA DIJABETESA

“ “str. 10.

str. 6.

str. 36.

KRONIČNE BOLESTI

str. 31.

TEMA BROJA

Znanjem možemo ukloniti nejasnoće o životu s dijabetesom.Mi u Novo Nordisku vjerujemo da znanjem možemo poboljšati život ljudi s dijabetesom.Saznajte više na: www.mijenjamo-dijabetes.hr

Izd

anje

: 1-1

7.3.

2014

.

RIJEČ UREDNICE

RIJEČ PREDSJEDNIKA

INTERVJU

TEMA BROJA

DOGAĐANJA I AKCIJE

RECEPTI I PREHRANA

IZ UDRUGA HSDU-a

REDOVITI PREGLED NAJVAŽNIJA JE PREVENCIJA OD NAJTEŽIH OČNIH KOMPLIKACIJA DIJABETESADr. Željka Rogulja Pepeonik, dr. Martina Tomić i dr. Romano Vrabec

- VANCOUVER 2015.- HALO-HALO Info telefon- Planirani projketi HSDU-a za 2016. godinu- Vikend za udruge HSDU-a

SADRŽAJ

45

6

10

34

44

49

Diabetes/Slatki životISSN 1333-8404Glasilo Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga,broj 1/2016., godina izlaženja XXIII.Zagreb, Ilica 48/II, tel./fax: 01 4847 807,e-mail: casopis@diabetes.hrweb: http://www.diabetes.hr

Glasilo je Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga u kojem pišemo o zdravom načinu života, tjelovježbi i pravilnoj prehrani, a za osobe sa šećernom bolešću, one koji o njima brinu ili s njima žive donosimo i popularne članke poznatih stručnjaka te preporuke za dobru regulaciju šećerne bolesti kako bi se izbjegle kronične komplikacije.Časopis izlazi 6 puta godišnje i besplatan je, a za one koji žele dostavu na kućnu adresu naplaćujemo troškove poštarine u iznosu od 30 kn koju treba uplatiti na IBAN: HR6223600001101494782 Potvrdu o uplati s adresom OBAVEZNO poslati na fax: 01 4847 807 ili na diabetes@diabetes.hr

Izdavač:HRVATSKI SAVEZ DIJABETIČKIH UDRUGA

Za izdavača:mr. Davor Bučević, prof., predsjednik HSDU-a

Uredništvo:Glavna urednica:Kristina Blaslov, dr.med.Stručna savjetnica:dr.sc. Mensura Dražić, dipl.ing.chem.Medicinski urednik:Hrvoje Barić, dr.med.Prevencija:prim. Ana Švast-Singer, dr.med.Edukacija:mr.sc. Manja Prašek, dr.med.Prehrana:Snježana Gaćina, dipl.ms.Tjelesne aktivnosti:Jadranka Kos, prof. edukacijske rehabilitacije i viša fizioterapeutkinjaDjeca i mladi:mr.sc. Marina Grubić, psihologinjaGrafičko oblikovanje i priprema:Lara ŽigićLektura/Redaktura:Branimir MarkačAdministracija:Sandra KerimTisak:Tiskara VjesnikTiskano: siječanj 2016., u 30 000 primjeraka

Urednički savjet:Prim. Želimir Beer, dr.med. / prof.dr.sc. Irena Colić Barić / prof.dr.sc. Tomislav Čabrijan, dr.med. / Božena Dakić, dijetetičar / prof.dr.sc. Miroslav Dumić, dr.med. / Branka Duvnjak, vms / prim. Vesna Goldoni, dr.med. / prof.dr.sc. Željko Metelko, dr.med. / mr.sc. Manja Prašek, dr.med. / prim. Ana Švast-Singer, dr.med.

Uredništvo zadržava pravo redakture, korekture i kraćenja tekstova uz poštivanje autorskih prava. Rukopisi, slike i crteži se ne vraćaju ukoliko to nije izričito dogovoreno. U skladu s člankom 9. točka 4. Pravilnika o sadržaju, rokovima i postupku stručnog usavršavanja i provjere stručnosti liječnika HLK-a, članci objavljeni u časopisu Diabetes/Slatki život boduju se s 2 boda po članku.Hrvatski savez dijabetičkih udruga i Uredništvo časopisa Diabetes/Slatki život ne preuzima nikakvu odgovornost za sadržaj reklama i sponzoriranih članaka oglašivača.Hrvatski savez dijabetičkih udruga je nakladnik i jedini vlasnik časopisa Diabetes/Slatki život.

3Diabeteswww.diabetes.hr

HSDU je član međunarodne dijabetičke federacije (IDF)

- “BIO-ŠTO?”- DOBRA REGULACIJA - život bez komplikacija- Prvi susret sa šećernom bolesti

SKRB O ŠEĆERNOJ BOLESTI U RH

Step-by-step; korak-po-korak

RIJEČ UREDNICE

4

Kristina Blaslov, dr. med.

Sigurna sam da je iza svih vas mjesec promišlja-nja o protekloj kalendarskoj godini, više ili manje

ugodni trenutci oko blagdanskog stola, nešto lošija samokontrola i odluka da će u ovoj godini biti bolje sve što je u vašoj moći. Pa, prije svega, ispred cijelog Časopisa želim vam svako dobro u novoj godini, zdravlja i samodiscipline. Kada malo prolistate broj koji je pred vama, vidjet ćete da smo očito u godini koja puno obećava, u godini u kojoj će ujedinjene snage Međunarodnog dijabetološkog udruženja, Ministarstva zdravlja te Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac u suradnji sa svim ostalim ustanovama i pojedincima koji obnašaju skrb za dijabetološkog bolesnika dati sve od sebe da još više unaprijede skrb o šećernoj bolesti u Hrvatskoj. I mi smo, kao i vi, dosta promišljali o svemu, ne samo tijekom prosinca već i ranije te konstatirali dobro poznatu činjenicu koja se može sažeti u jednu rečenicu koju je jednom prilikom napisao slavni njemački pisac i dramatičar Ernst Toller: „Spoznali smo da nas tišti dvostruka nevolja: nevolja dana ljudskim životom i nevolja dana nepravdom društvenog sistema“. U tome se do danas ništa nije promijenilo, jer i malograđanski, nacionalni kapitalizam njegova doba i neoliberalni režimi današnjice zadiru čov-jeku u puki život i tamo, a što bi drugo i mogli, izazivaju ili produbljuju nevolje. No, opet ću citi-rati, ovaj puta mlađoj populaciji sigurno poznatijeg „lika“, Davida Bowieja: „War made him a soldier…“ (hrv. „Rat ga je učinio vojnikom...“).

Upravo u ovom našem društvu, čije su najbitnije koordinate očito zadane senzacionalističkim medij-skim nastupima i ispraznošću gotovo političkih pa-rola, kada čovjek na kraju ostaje sam i čini se da više ne preostaje previše manevarskog prostora… Rađa se jedinstvo suradnje malobrojnih entuzijas-ta. Komadići našeg djelovanja i dužnosti te vaših potreba povezani su neopipljivim nitima, sponama kojih nismo uvijek svjesni, a koje na neobjašnjiv način određuju smjer našeg djelovanja. Ti nevidljivi mostovi dovode do spoznaje da smo jedni drugi-ma potrebni upravo kako bismo ponovno bili svoji. Jer što je današnjica doli gole šepavosti koja svo-jim tlačenim suvremenicima, kad jedanput postanu beskorisni, baš i ne ostavlja mogućnosti samopot-vrđivanja.Važno polazište novih kreacija skrbi o šećernoj bolesti su iskustva i ambicije nositelja, poticatelja teizvođača raznih disciplina i talenata kako bi zajed-no stvorili iskonski pokret i preokret. Nikako ne treba zanemariti potrebu da se isti dovede u dija-log sa širom javnosti što je barem dijelom urodilo plodom obilježavanjem Svjetskog dana šećerne bolesti 2015. popraćeno tečajem “European train the foot trainers program„ – „Step by step foot“ projekt. Iako iskustvo govori da bolje prolaze podobni doli pametni, samo ako nas je više na ovoj drugoj stra-ni doista možemo učiniti vaše i naše sutra boljim mjestom. „Step by step“ (hrv. Korak po korak).

5Diabeteswww.diabetes.hr

RIJEČ PREDSJEDNIKA

DavorBučević, prof

Tema ovog broja našeg časopisa je skrb o osobama sa šećernom bolesti u Republici Hrvatskoj. Mogli bi o ovome napisati cijelu knjigu, zar ne? Počevši od skrbi na lokalnom nivou do nacionalnog nivoa.

Aktualnosti su sljedeće:1. Aktualna analiza resursa dijabetologije prema HZJZ-a utvrđuje sljedeće pokazatelje:Trenutačno epidemiološko i kadrovsko stanje može za-dovoljiti isključivo pretpostavljeni model 3 kojim se 147.305 pregleda dijabetologa godišnje, uz pretpostavku da svaki dijabetolog dnevno obradi 10 pacijenata. Za održavanje ovakvog broja liječnika endokrinologa/ di-jabetologa, anticipirajući odlazak u mirovinu na razini RH, potrebno je godišnje odobriti 4 specijalizacije iz en-dokrinologije/ dijabetologije.

Pretpostavljeni model 2 bio bi optimalan model, kojim bi skupine s najspecifičnijom potrebnom skrbi dobivale specijalističku skrb, pri čemu bi se svi oni, njih 174.486 koji prema ovoj projekciji ne bi bili uključeni u specijalis-tičku zdravstvenu zaštitu, ali bi se kontrolirali kod „dia-betes friendly“ liječnika obiteljske medicine (pogledajte: Liječnički vjesnik 135. (2013 , 5-6; 162-171)

Trenutačno Hrvatska ima 157 specijalista dijabe-tologa.2. Nacionalni program 2015.-2020.g. između osta-log određuje i: Revizija postojećih i donošenje novih stručnih smjer-nica i algoritama za liječenje bolesnika na primarnoj i specijalističkoj razini. Hrvatski savez dijabetičkih udruga (HSDU) će, u suradnji sa referentnim centrom i stručnim društvima HLZ-a, analizirati dostupnost postojećih smjernica te odrediti rok za donošenje novih smjernica koje bi se primjenjivale na svim razinama zdravstvene zaštite.Koordinator: HSDU

Trenutačno smo u fazi dopisivanja s relevantnim ustanovama i stručnim društvima. Iskustvo kaže, a i razgovori na prva tri sastanka potvrđuju usmjera-vanje diskusije u raznim smjerovima, a najmanje u

predlaganje novog/dorađenog protokola između obiteljskih i dijabetoloških specijalista, što zahtjeva ovaj segment novog Nacionalnog programa. Zadnji sastanak po ovoj točci (četvrti, održan 22.12.2015.g), bio je vrlo konkretan i nadam se da ćemo konsenzu-som donijeti novi protokol. HSDU, kao nositelj donošenja ovog protokola sigurno, zbog 300.000 stanovnika Hrvatske oboljelih od dijabetesa, neće odustati dok se ne donese.

3. HZZO – stalni kontakt u svrhu donošenja novih pri-jedloga lijekova i pomagala na A i B listama HZZO-a. Predstavnik HSDU-a član je Komisije za medicinska pomagala HZZO-a.Treba biti i objektivan i svjestan realnih mogućnosti HZZO-a i RH. U usporedbi s drugim i susjednim EU državama, ne postoji jedinstven model. U Slo-veniji npr. lakše se dolazi do inzulinskih pumpi, CGMS aparati su također dostupni, broj trakica za djecu i mlade nije ograničen već ih direktno prepi-suju dijabetolozi… no, osobe s tipom 2 dijabetesa uopće nemaju pravo na test trakice za razliku od Hrvatske gdje tih oko 170.000 osoba imaju pravo na aparatić i 100 traka godišnje. Stoga, u ovom mozaiku naših opravdanih želja i društvenih mogućnosti, kao i želja npr: obiteljskih liječnika o financiranju svakog novog protokola (što je i realizirano kroz novi model ugovaranja s HZZO-om) te pregovora za sve nove protokole i za specijalističku struku, u odnosu na naše želje, bit će potrebno puno međusobnog razumijevanja.4. Ministar i Ministarstvo zdravlja – stalni kontakt i aktualni sastanci oko unapređivanja medicinske i zdrav-stvene zaštite osoba sa šećernom bolešću, generalno, kao i specifično za pojedine dijelove Hrvatske. Jasno je da mogućnosti skrbi u Zagrebu i na Braču ili Iloku nisu iste. Kako isti protokol provesti prema osobi s dijabetesom u sva tri mjesta? Nadamo se da svi obiteljski liječnici, kao i dijabetolozi, znaju put učinkovite i najbrže obrade nas s dijabetesom. Pono-vo navodim slučaj kojem sam nazočio: Osobi koja je tvrdila da uopće nema dijabetes, nakon dolaska na Kliniku V.Vrhovac, nakon nekoliko dana morala je biti amputirana potkoljenica. Protokol očito nije funkcionirao na terenu! U Istri! U osječkom centru smanjuje se broj hospitalizacija zbog dijabetesa, ali istovremeno i povećava broj amputacija nogu zbog dijabetesa za 12%. Paradoks, zar ne?Kao što vidite, čeka nas zahtjevan rad u 2016. godini u utjecanju na donošenje zakonodavnih smjernica i odlu-ka koje utječu na život stanovnika s dijabetesom u Hr-vatskoj. HSDU odsada konkretno.Veseli i zdravi bili!

2016. – godina iščekivanja ili dočekivanja?

INTERVJU

6

Nataša Gajski Kovačić

REDOVITI PREGLEDNAJVAŽNIJA JEPREVENCIJA ODNAJTEŽIH OČNIH

KOPLIKACIJA DIJABETESA

Dijabetička retinopatija, odnosno promjene na krvnim žilama mrežnice oka, mogu biti već vrlo uznapredovale, a da

još uvijek nema nikakvih simptoma. Takve uznapredovale promjene često je teško zaustaviti. Zato su jako važni

redoviti pregledi očne pozadine kroz proširene zjenice. Svjetski stručnjaci iz područja dijabetologije i oftalmologije preporučuju svim osobama oboljelima od šećerne bolesti

takav pregled jednom godišnje

7Diabeteswww.diabetes.hr

INTERVJU

Kada je o uzročno posljedičnim komplikacijama šećerne bolesti riječ, tada problemi s vidom koje dijabetes može sa sobom donijeti uvelike narušavaju kvalitetu života osobe koja boluje od šećerne bolesti. Kako naglašava retinologinja Odsjeka za oftalmologiju Sveučilišne klinike za dijabetes, en-dokrinologiju i metaboličke bolesti Vuk Vrhovac KB Merkur, dr. Željka Rogulja Pepeonik, najvažnije je svima oboljelima dati do znanja da dijabetička retinopatija, kao jedna od najte-žih očnih komplikacija dijabetesa, nema simptoma dok nije prekasno pa su stoga u preventivi najvažniji redoviti godiš-nji pregledi očne pozadine. O očnim problemima dijabetičara razgovaramo, osim s dr. Roguljom Pepeonik, i s oftalmolozima iz Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac, dr. Martinom Tomić i dr. Romanom Vrabe-com. Svi oni naglašavaju važnost stalnog podsjećanja pacije-nata na potrebu redovitih pregleda.

Slabo regulirani dijabetes može dovesti do značajnih problema s očima. O kojim je problemima riječ? Koje su najčešće promjene i zbog čega dolazi do njih?Dr. Rogulja Pepeonik: Najveći problem je, bez ikakve sumnje, dijabetička retinopatija, odnosno promjene na krvnim žila-ma mrežnice oka. Mrežnica oka je nešto kao film u klasičnom fotoaparatu. Ako je film izgreban, slika ne može biti dobra. Točan mehanizam nastanka promjena nije još u potpunosti poznat, no poznato je da nakon duljeg razdoblja povišene vrijednosti glukoze u krvi dolazi do promjena, prvo na ma-njim, pa na većim krvnim žilama mrežnice. Žile se mogu ili začepiti ili pak postati pojačano propusne. Zbog toga dolazi ili do curenja iz krvnih žila ili s druge strane do nastajanja po-dručja slabo prehranjene mrežnice. Takva su područja poticaj za stvaranje novih krvnih žila. U drugim su dijelovima tijela, uglavnom, nove žile dobrodošle, no one u mrežnici su vrlo krhke, sklone pucanju i nastanku većih ili manjih krvarenja.

Takva krvarenja mogu prekriti dio mrežnice ili ispuniti unu-trašnjost oka. Jednako tako može se dogoditi da tim novim krvnim žilama organizam pošalje veznu potporu, a vezivo ima sklonost stiskanja i može zbog toga odvući mrežnicu s njenog mjesta. Riječ je ujedno o jednoj od najtežih komplika-cija – odignuću ili ablaciji mrežnice. Naravno da zbog tih promjena može doći i do sljepoće. Ipak, jedan od najčešćih uzroka sljepoće je dijabetička makulopatija, odnosno prom-jene u centralnom dijelu oka koji je najvažniji za precizan vid. Zahvaljujući centralnom dijelu oka sada kada gledam vas vidim upravo vas, a ne rupu umjesto vašeg lica. Prom-jene nastaju uglavnom zbog propuštanja iz oštećenih krvnih žila u taj centar gdje nastaje oteklina i posljedično slabljenje oštrine vida.

Dovode li uznapredovale promjene na mrežnici uvi-jek do gubitka vida?Dr. Rogulja Pepeonik: Važno je naglasiti da u svim tim slučajevima, ako se reagira na vrijeme, nije još sve izgublje-no. Kada je vid ugrožen, promjene se zaustavljaju laser-skom fotokoagulacijom mrežnice ili kombinacijom lasera i određenih vrsta lijekova, koji se u obliku injekcija daju direk-tno u oko. Kod velikih krvarenja koja se ne povlače, provodi se vitrektomija, dakle operacija kojom se uklanja krv iz oka ili se, pak, mrežnica vraća na mjesto ako je odignuta.

Kada osobe koje boluju od šećerne bolesti trebaju posjetiti oftalmologa?Dr. Rogulja Pepeonik: Ono što je najbitnije za sve osobe koje boluju od šećerne bolesti je naglasiti da nema simptoma promjena na mrežnici sve dok bolest, konkretno retinopatija nije jako napredovala, a onda je teže zaustavljati bolest. Zato su jako važni redoviti pregledi očne pozadine kroz proširene zjenice. Svjetske preporuke sugeriraju jednom godišnje.

Dr. Romano Vrabec, dr. Željka Rogulja Pepeonik, dr. Martina Tomić, Sveučilišna klinika Vuk Vrhovac

INTERVJU

8

Procjenjuje se da čak do 50 posto ljudi s dijabetesom koji žive u razvijenim zemljama propuštaju napravi-ti godišnji pregled očiju. Kakvo je stanje kod nas? Koliko se hrvatski dijabetičari toga pridržavaju?Dr. Rogulja Pepeonik: Teško je to reći jer nemamo statis-tičke podatke na razini cijele Hrvatske. Ipak, mogu reći da se bolesnici koji se kontroliraju kod nas u Sveučilišnoj klini-ci Vuk Vrhovac relativno dobro pridržavaju uputa. Prema ispitivanju koje sam napravila prije dvadesetak godina, 70% bolesnika koji su se kontrolirali u Sveučilišnoj klinici Vuk Vrhovac je obavljalo preglede očne pozadine redovito.Dr. Tomić: To zapravo i ne začuđuje zato što je Sveučilišna klinika Vuk Vrhovac specijalizirana ustanova za liječenje še-ćerne bolesti i njenih kasnih komplikacija u kojoj rade i surađuju specijalisti različitih struka. Dijabetolog povezuje ostale specijaliste, npr. neurologa, kardiologa, angiologa, oftalmologa, vaskularnog kirurga i sve ostale koji se bave komplikacijama dijabetesa i upravo je takav način multidis-ciplinarnog rada zapravo najbolji za rano otkrivanje, redo-vito praćenje i pravovremeno učinkovito liječenje svih kom-plikacija dijabetesa, pa tako i onih na očima. No, nije to uvi-jek tako idealno. Česte su situacije da ljudi dolaze oftalmo-logu na pregled žaleći se na slabiji vid i želeći nove naočale. To je zapravo i najčešći razlog očnih pregleda. Mnogi bole-snici ne shvaćaju da dijabetes stvarno može izazvati ozbiljna oštećenja na očima i da bi to trebao biti razlog očnim pregle-dima, a ne samo potreba za novim naočalama. Kada su oči zdrave, vrlo je jednostavno propisati naočale!

Koliko su onda pacijenti iz manjih sredina u lošijoj poziciji jer nemaju dijabetologa niti toliku blizinu referentnog centra pa se posljedično tome možda i manje kontroliraju?Dr. Rogulja Pepeonik: Mnogo toga ovisi o samom bolesni-ku i o liječniku koji ga vodi. Velik dio specijalista obiteljske medicine koji kontroliraju oboljele od šećerne bolesti i sami bolesnici vrlo su savjesni i vode brigu o redovitom očnim pregledu. Nažalost, ima i onih koji možda zaborave ili pro-puste podsjetiti bolesnika, a i sami bolesnici također znaju biti nemarni, pa nerijetko, usprkos tome što im se kaže da trebaju doći na kontrolu za godinu dana, propuštaju pre-glede i dođu tek kada imaju tegobe.

Imate li možda podatke u kojem postotku slučajeva dijabetička retinopatija vodi do sljepoće?Dr. Rogulja Pepeonik: Prema Svjetskoj zdravstvenoj organi-zaciji, podaci o sljepoći zbog dijabetičke retinopatije su ne-dostatni jer su epidemiološke studije vrlo skupe, a kriteriji sljepoće u raznim zemljama su različiti. Podaci kojima raspo-lažem za Hrvatsku, odnosno Zagreb, su iz moga magistar-skog rada, a odnose se na prevalenciju i incidenciju sljepoće zbog dijabetičke retinopatije. Iako to nije bila epidemiološka studija, studija je rađena temeljem capture-recapture metode koja se jedina može usporediti s rezultatima epidemiološke studije jer se radi o usporedbi podataka iz tri nezavisna iz-vora. To su bili Savez slijepih i slabovidnih Zagreb, Repub-lički fond mirovinskog i invalidskog osiguranja i Registar dijabetičke retinopatije u Sveučilišnoj klinici Vuk Vrhovac. Tako je 1994. godine u Zagrebu bilo 516 slijepih bolesnika od šećerne bolesti, odnosno približni udio slijepih osoba od šećerne bolesti bio je 1,8 posto, a četverogodišnja incidencija,

odnosno postotak novih sljepoća zbog dijabetičke retinopati-je u četiri godine bila je 0,6 posto, što je usporedivo ili čak manje od većine do sada objavljenih podataka.

Koje su ostale promjene na očima koje mogu biti posljedica dijabetesa?Dr. Rogulja Pepeonik: Oboljeli od šećerne bolesti mogu ima-ti i sve druge očne bolesti koje nisu specifične za dijabetes. Neke od njih, kao na primjer mrena, je možda nešto češća kod naših bolesnika, no i to je teško definirati jer kod ljudi preko 60 godina života mrena je ionako uobičajena pojava, ali je pitanje je li zbog šećerne bolesti nastala nešto ranije ili ne. Kod mladih ljudi koji boluju od dijabetesa tipa 1 znamo naći mrenu koja je direktna posljedica visokih šećera. Za glaukom se isto neko vrijeme smatralo da je češći kod osoba sa šećernom bolešću, ali je zapravo pitanje je li tako ili se možda kod dijabetičara samo češće otkriva jer su bolesnici sa šećernom bolešću podvrgnuti češćim kontrolama. Zato je taj podatak teško dati. Pareza i paraliza očnih mišića također se mogu dogoditi onima koji boluju od dijabetesa, ali riječ je ipak više o neurološkom problemu koji se obično spontano povlači.Dr. Tomić: Slabljenje vida je zapravo najveći problem. Iako nemamo podatke o utjecaju pojedinih komplikacija dijabete-sa na kvalitetu života oboljelih, mislimo da je upravo gubi-tak vida zbog dijabetičke retinopatije jedan od glavnih uzro-ka smanjenja kvalitete života. U današnje vrijeme često se u oboljelih osoba provode transplantacije bubrega ili bubrega i gušterača u bloku i tada ljudi „više ne boluju“ od dijabetesa, no danas ipak još uvijek nije moguće provesti transplantaci-ju oka, tako da naši transplantirani bolesnici i nakon uspjele transplantacije bubrega i/ili bubrega i gušterače ne vide do-bro ili uopće ne vide. A zahtjevi za vidom ostaju i u današnje vrijeme postaju sve veći i veći. Dr. Vrabec: Kada je u pitanju pogoršanje vida zbog di-jabetičke retinopatije, a vid je narušen u tolikoj mjeri da čovjek ne može čitati u tom slučaju nije moguće normalno funkcionirati.

Kada se pojavljuje dijabetička retinopatija, odnosno njezini teži oblici?Dr. Rogulja Pepeonik: Retinopatija ne nastaje brzo. Dijabetič-ka retinopatija kod tipa 2 šećerne bolesti može se godinama razvijati a da nije otkrivena, a potom su već promjene velike. Može se dogoditi da čovjek ni sam još ne zna da ima šećernu bolest, a već ima promjene na očima. Prema studijama, reti-nopatija počinje nakon otprilike pet godina trajanja šećerne bolesti, dok se ozbiljniji problemi javljaju nakon 15-20 godi-na. Jedan od glavnih čimbenika rizika dijabetičke retinopati-je je trajanje šećerne bolesti, a uz to definitivno dokazani čimbenik rizika je regulacija šećerne bolesti, što su potvrdile brojne studije, i za tip 1 i za tip 2 dijabetesa. Dakle, što je bolja regulacija šećerne bolesti to će se promjene na mrežnici oka javiti kasnije ili će barem biti blaže.

Spomenuli ste da se promjene na očima događaju i kod ljudi koji još uopće nisu svjesni da imaju šećer-nu bolest. S obzirom na to da je veliki broj bolesni-ka dugo godina neotkriven, smatrate li da bi trebao postajati nacionalni probir za šećernu bolest?Dr. Rogulja Pepeonik: Mogu reći da se i sada rade razne pre-ventivne akcije u kojima se pregledava razina šećera u krvi.

INTERVJU

9

Takva se akcija redovito provodi na Svjetski dan šećerne bolesti. Naveliko se pričalo o tome da će se kod specijalis-ta obiteljske medicine provoditi sistematski pregledi, da će čovjek za svoj rođendan dobiti poziv da napravi osnovni sistematski pregled, a onda je vrlo jednostavno napraviti i testiranje za šećernu bolest. Mislim da su ljudi ipak dosta educirani i osviješteni po tom pitanju. Sveučilišna klinika Vuk Vrhovac je puno radila na edukaciji i preventivi. Znam da u obiteljima dijabetičara i ostali članovi obitelji mjere šećer jer znaju da postoji nasljedni faktor. U svakom slučaju, nije loše s vremena na vrijeme napraviti laboratorijski nalaz da se provjeri razina glukoze u krvi.

S obzirom na to da je dijabetes u čitavom svijetu vodeći uzrok gubitka vida, da u usporedbi s općom populacijom osobe s dijabetesom imaju 25 puta pove-ćani rizik od sljepoće, na koji način obrađujete paci-jente koji dođu s problemima s vidom?Dr. Tomić: Pregled oka radi se na široke zjenice. Dakle, prvo u oči kapamo kapi za širenje zjenica jer se samo tako može dobiti kompletan uvid u cijelu očnu pozadinu. To nam je nezamjenjiv dio pregleda. U slučajevima kada utvrdimo neke promjene, postupamo ovisno o stupnju tih promjena. Ako je riječ o blažim promjenama, bolesnika naručujemo na češće preglede, a za one s uznapredovalim promjenama pre-poručujemo dvije vrste dijagnostičkih pretraga - fluorescein-sku angiografiju i OCT. Kada je o fluoresceinskoj angiografi-ji riječ, govorimo o dijagnostičkoj metodi za otkrivanje poremećaja krvnih žila mrežnice i žilnice oka i ostalih pri-padajućih struktura. Pretraga se radi uz primjenu kontras-ta, a slikovni nalaz dobivamo pomoću fundus kamere. Taj nalaz nam je bitan jer pokazuje ugrožena područja, područja gdje su oštećene i/ili nestale krvne žile, potom područja gdje je došlo do pojave novih krvnih žila, tzv. nezdravih ili div-ljih žila ili pak područja ugroženosti centra vida - žute pjege. Fluoresceinska angiografija je nezaobilazna dijagnostička pretraga za prvi korak u liječenju, a taj se prvi korak odnosi na lasersku koagulacija koja se radi na područjima unutar same makule oko centra vida koja su dostupna laseru, ali i nasvim područjima u periferiji oka gdje su nastale divlje žile, odnosno gdje je došlo do oštećenja cirkulacije. Veliki prob-lem nam predstavljaju sve one promjene u blizini samog centra vida koje nisu dostupne laseru. Zadnjih desetak go-dina su se, stoga, počeli koristiti i drugi oblici dijagnostike i liječenja retinopatije. Dr. Vrabec: Mrežnica je dio oka koji je važan za gledanje, građena je od deset slojeva koji svi sudjeluju u stvaranju slike. U današnje vrijeme slojevi su dostupni analizi, idealan je izbor optička koherentna tomografija (OCT), odnosno metoda laserskog snimanja slojeva mrežnice, vidnog živ-ca i rožnice. OCT aparat može analizirati mnoge promjene mrežnice, poput nakupljanja tekućine u centru najjasnijeg vida u mikronskim vrijednostima. Te se promjene uz OCT mogu i otkriti i dalje pratiti. Uz to, u zadnjih desetak godina koriste se i intravitrealni lijekovi koji se ubrizgavaju injekci-jom direktno u unutrašnjost oka gdje blokiraju čimbenike koji utječu na rast divljih krvnih žila. No, nedostatak takve terapije je visoka cijena, a možete onda misliti koliki je to problem u cijeloj HZZO strukturi. Što se tiče OCT aparata, trenutačno ga u Sveučilišnoj klinici Vuk Vrhovac nemamo, no očekujemo ga i trebali bismo ga uskoro dobiti što će nam uvelike olakšati posao jer bez tog aparata ustvari danas nije ni moguće pratiti promjene na oku na mikronskim razinama.

Koje su još u svjetskim okvirima novosti u liječenju očnih bolesti povezanih s dijabetesom?Dr. Vrabec: Osim VEGF, unutar oka postoji cijeli niz čim-benik koji utječu na rast divljih krvnih žila. U tijeku su is-traživanja različitih načina liječenja kojima bi se blokirali i os-tali čimbenici rasta neželjenih krvnih žila. Danas se provodi i terapija injekcijama koje pomažu pri smanjenju zadebljanja mrežnice, nakon čega se upotrebljava laser. Upravo je takva kombinirana terapija injekcijama i laserom najučinkovitija.

Dijabetička retinopatija je glavni uzrok sljepoće kod radno sposobne populacije, pokazuju svjetski podaci. Dr. Rogulja Pepeonik: Tako je, jer osnovni čimbenik rizika je, kao što smo već naglasili, trajanje šećerne bolesti i njena regulacija. S obzirom na to da će radna populacija uskoro biti radno aktivna do 70 godina, riječ je o doista velikom boju ljudi.

Što mislite o psihološkoj pomoći? Koliko je ona važ-na za osobe koje se suoče s gubitkom vida zbog reti-nopatije?Dr. Rogulja Pepeonik: Sveučilišna klinika Vuk Vrhovac ima i psihologa. Mi smo Referentni centar za dijabetes Republike Hrvatske i, usudila bih se reći, jedna od rijetkih ustanova u svijetu koja obuhvaća dijabetes i sve njegove komplikacije. Dr. Tomić: Imamo dobro organiziranu psihološku pomoć. Naš psiholog, a po potrebi i psihijatar, u potpunosti su uklju-čeni u liječenje osoba s dijabetesom i osnaživanje bolesnika s razvijenim kroničnim dijabetičkim komplikacijama, a prema tome i svih slabovidnih i slijepih.

Kada je riječ o dijabetesu tipa 1 jeste li se susreli s pacijentima koji imaju probleme s očima već u ranoj dobi?Dr. Rogulja Pepeonik: Ne. Iako se dijabetes tip 1 javlja u ranoj, pa i dječjoj dobi, svjetski pokazatelji govore nam da prije puberteta vjerojatno neće biti komplikacija. No, s druge strane, imala sam vrlo mlade ljude koji su imali teške kom-plikacije.

Je li moguće određenom prehranom poboljšati vid kada osoba boluje od retinopatije ?Dr. Rogulja Pepeonik: Ustvari ne. Kod dijabetičke retinopati-je poznate preporuke poput „jedite što više mrkve za bolji vid“ ili „uzimajte vitamine i minerale“ ne funkcioniraju. Svi bi rado uzeli čarobnu tabletu, ali to ne pomaže! Presudna je dobra regulacija osnovne bolesti da bi se retinopatija spri-ječila, odnosno odgodio ili usporio njezin tijek.

Koliko kao liječnici imate prilike sudjelovati u raz-mjenama znanja na međunarodnim kongresima i slično?Dr. Rogulja Pepeonik: Naše oftalmološko društvo jednom godišnje organizira stručni skup i kongres s međunarodnim sudjelovanjem, što je prilika za razmjenu iskustava. Također se povremeno organiziraju tečajevi prve kategorije iz različi-tih grana okulistike. Na kongrese u inozemstvo nažalost je teže otići jer su vrlo skupi, a većina nas ih sama financira. No, u današnje vrijeme brzog kolanja informacija, novosti se vrlo brzo saznaju i primjenjuju.

Diabeteswww.diabetes.hr

10

TEMA BROJA

„BIO-ŠTO?“Kristina Blaslov, dr. med.

KB Merkur, Sveučilišna klinika za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma „Vuk Vrhovac“Sve do 80-ih godina 20. stoljeća teretni vlakovi dovozili su

tone svinjskih gušterača u Indianapolis, glavni grad ameri-čke savezne države Indiane, nabavljenih s okolnih uzgajališ-ta svinja. Radnici su pretovarivali hrpe ružičastih svinjskih iznutrica u zgradu pokraj tračnica, koja danas služi kao ga-raža pored tvornice Eli Lilly & Co., prve koja je masovno proizvodila inzulin u Americi. U tvornici su ovi organi ko-rišteni kao sirovina za dobivanje inzulina, lijeka koji spašava živote dijabetičara.Prešli smo dug put od vremena kada je bilo potrebno dvi-je tone svinjskih gušterača da bi se dobilo tek 225 grama pročišćenog inzulina u prahu. Danas, inzulin koji dolazi u bočicama, penovima i pumpama, ne dobivamo od svinja i krava nego uz pomoć posebnih mikroorganizama, sposob-nih za stvaranje inzulina. Zahvaljujući ovim malim bićima, hormon inzulin (i to u obliku puno sličnijem humanom inzulinu) dostupan je milijunima osoba sa šećernom bolešću diljem svijeta.Inzulin u tijelu obavlja funkciju hormona, a prema kemijskojstrukturi spada u proteine. Proteini su velike molekule izgrađene od manjih molekula koji se nazivaju aminokiseli-nama. Postoji 20 različitih aminokiselina koje se mogu među-sobno povezivati i tako graditi proteine. Poput slova u riječi-ma, redoslijed i ukupni broj aminokiselina u pojedinom pro-teinu jasno su definirani. Ljudski (humani) i svinjski inzulin razlikuju se međusobno u samo jednoj aminokiselini, dok se humani i goveđi razlikuju u tri aminokiseline.

Povijest „inzulinske industrije“Sedamdesetih godina prošlog stoljeća, u potrazi za novim lijekovima znanstvenici su počeli smišljati načine za sinte-zu ljudskih proteina u laboratorijskim uvjetima. Igrali su se s genima i malenim organizmima poput bakterija i gljivica. Genska informacija prenosi se uz pomoć molekula deoksiri-bonukleinske kiseline, DNA. Poput proteina, i molekula DNA je sastavljena od lančano povezanih manjih molekula, u ovom slučaju tzv. nukleotida. Genetički inženjeri uspjeli su sintetizirati ljudske gene u laboratoriju i našli su način kako precizno posložiti nukleotide u odgovarajućem redoslijedu. To je omogućilo i dobivanje gena odgovornog za sintezu inzulina, a potom su znanstvenici otkrili kako mogu ubaciti sintetski dobiven gen u neku DNA molekulu koja služi kao nosač, kako bi omogućili stvaranje željenog proteina. Godine 1978. znanstvenici zaposleni u mladoj i perspektiv-noj tvrtki Genentech uspjeli su ubaciti gen za sintezu ljud-skog inzulina u jedan bezopasni soj bakterije Escherichia coli, koja je zatim proizvela inzulin. Genentech se zatim udružio s tvrtkom Lilly, koja je 1982. na tržište plasirala prvi lijek na svijetu dobiven uz pomoć rekombinantne DNA tehnologije - humani inzulin pod imenom Humulin. Ovaj biotehnološki postupak sada se koristi širom svijeta, kako za potrebe fun-damentalnih znanstvenih istraživanja, tako i za primjenu u farmaceutskoj industriji, stvarajući tisuće različitih proteina koji pomažu znanstvenicima pri rasvjetljavanju biokemijskihskih procesa u ljudskom tijelu, kao i liječenju bolesti poput

raka, reumatoidnog artritisa, i naravno, šećerne bolesti.Međutim, bio je to tek početak za inzuline. Jednom kad su mogli dizajnirati i oblikovati gen koji kodira inzulin, znan-stvenici su mogli dizajnirati i nove oblike inzulina, kakvi do tada nisu postojali u prirodi. Radi se o inzulinskim analozi-ma poput Humaloga (generičkog naziva lispro) i Lantusa (generički glargin). Dostupni su još i analozi Novorapid (aspart), Levemir (detemir) i Apidra (glulizin). Analozi su uskoro postali vrlo popularni među liječnicima i pacijenti-ma. Genetički inženjeri napravili su vrlo malene promjene u aminokiselinskom slijedu u ovim proteinima, što je dovelo do nekih novih poželjnih svojstava koja se odnose na brzinu djelovanja inzulina u organizmu. Ova nova svojstva dozvo-lila su osobama sa šećernom bolesti više fleksibilnosti.

Proces proizvodnjeProizvodnja humanog inzulina u samim počecima primjene rekombinantne DNA tehnologije krenula je od vrlo malenih količina bakterije E. coli. Epruvete s bakterijama drže se u hladnjači na temperaturi od -70 Celzijevih stupnjeva i tako mogu preživjeti desetljećima. Lilly je uzgojio početnu turu bakterija, koju danas nazivaju „glavna banka stanica“, još prije nekih 35 godina. Iz nje su uzgojene sve naredne genera-cije bakterija korištene za proizvodnju inzulina. Svaki ciklus proizvodnje započinje uzimanjem jedne epruvete bakteri-ja iz glavne banke stanica i bakterijskim rastom i uzgojem. Započinje se sa samo pola grama bakterija, ali one se zatim nastave razmnožavati čudesnom brzinom, udvostručujući svoj broj svakih 20 minuta. Jednom kad se epruveta napuni, bakterije se prebacuju u sve veće i veće posude, zatim u boce i na kraju u velike spremnike. Bakterijama su potrebni hrana i voda za rast; od hrane im je dovoljno nešto šećera, soli i duši-ka. Radnici u tvornici brinu se da bakterije sve to dobivaju u

Ne treba se bojati novih inzulinskih pripravaka, cijelu priču bolje je shvatiti

na način da je to pravi put za oduzimanje monopola nad inzulinskim tržištem

Diabeteswww.diabetes.hr

TEMA BROJA

11

dovoljnim količinama. Pored hrane, u smjesu treba dodati i odgovarajući antibiotik koji će spriječiti rast nekih drugih, nepoželjnih mikroorganizama. E. coli koja služi za proiz-vodnju inzulina stoga mora biti otporna na antibiotik koji se koristi u tu svrhu, tako da u smjesi raste samo naša, željena Escherichia koja će kasnije stvarati inzulin. Nakon nekoliko dana razmnožavanja, bakterije su sad spremne za ono za što se uzgajaju – za proizvodnju inzulina. Do tog trenutka, one nisu mogle proizvoditi inzulin zahvaljujući prisustvu jed-nog posebnog proteina, smještenog u njihovom organizmu u blizini gena za inzulin. Da bi proizvodnja mogla započeti, potrebno je onemogućiti daljnje djelovanje ovog proteina. To se postigne tako da se u smjesu u spremniku doda posebna kemikalija koja će osloboditi gen za stvaranje inzulina. Bak-terije smjesta počnu raditi stvarajući inzulin koji ostaje un-utar njihovog organizma. Nakon točno određenog vremena, obično nekoliko sati, vrijeme je za skupljanje i proces izolaci-je inzulina iz hrpe bakterijskog smeća, tzv. pročišćavanje.Prvi korak u pročišćavanju dobivenog inzulina jest odvaja-nje bakterija od ostatka smjese (tzv. „juhe“). Ovo se radi uz pomoć moćne centrifuge, tako da bakterije ostanu na dnu posude, „ocijeđene“ od ostatka smjese. Juha se zatim uklanja i umjesto nje bakterijama se dodaje tekućina koja sadržava tvari koje mogu probiti stanične membrane, tako da bi proiz-vedeni inzulin izašao iz bakterija. Pri svakom od mnogih koraka pročišćavanja duplo se provjerava čistoća produk-ta. Čak i proces pakiranja se pažljivo prati: svaka se bočica inzulina fotografira iz različitih kuteva, a zatim se računalno provjerava ispravnost. Cilj je osigurati da se uvijek dobije čist i pouzdan proizvod, tako da ljudi s dijabetesom imaju jednu brigu manje. U ovoj fazi, dobiveni produkt zapravo još uvijek nije inzulin. To je „proinzulin“, biološki neaktivna molekula koja nastaje u koraku prije samog inzulina i iz ko-jeg će on tek nastati. Sad je potrebno dodati jedan enzim koji će „odrezati“ jedan dio proinzulina nakon čega dobijemo molekulu inzulina samog, sastavljenu od 51 aminokiseline, a odrezani dio naziva se C-peptid. (To je također hormon i nekada se mjeri iz uzorka krvi jer govori koliko netko proiz-vodi vlastitog inzulina.)U sljedećoj fazi pročišćavanja, tekuća smjesa u kojoj je inzu-lin propušta se kroz gigantske kromatografske kolone koje izgledaju kao velike replike sličnih aparatura koje se mogu vidjeti u kemijskom laboratoriju. Radi se o vertikalnim cije-vima s posebnim punilima koja djeluju poput sita, odvaja-jući inzulin od ostalih kemijskih spojeva prisutnih u smjesi na osnovu razlika u električnom naboju, kiselosti, veličini molekula i drugim svojstvima. Inzulin koji izlazi na samom dnu kolone već je prilično čist, ali njegov oblik (tj. način na koji se „smotao“) je takav da još uvijek ne može biti biološki aktivan. Da se to popravi, potrebno je dodati još neke en-zime.Posljednji korak prije nego što je inzulin spreman za paki-ranje je kristalizacija. Inzulin se miješa s cinkovim solima što pomaže da se stvore stabilni kristali, a zatim se suši sve dok ne preostane suhi prah sastavljen od sitnih blistavih kristala. Kristali se mogu ponovno miješati s vodom tako da se dobije otopina koja se pakira u bočice, ampule i penove te se zatim kao gotov proizvod distribuira širom svijeta.

Drugačiji receptNakon što smo naučili sve ove zanimljive stvari oko bak-terija, osvrnimo se na još jedan mikroorganizam koji se može koristiti pri proizvodnji inzulina. Novo Nordisk,

koji je počeo proizvoditi humani inzulin 1987. za to koristi kvaščeve gljivice, jednostanični organizam. Prema riječima Novo Nordiskovoih stručnjaka za proizvodnju inzulina, ovi, za razliku od bakterija, izbacuju inzulin izvan stanice, izravno u „juhu“ što znatno olakšava proces pročišćavanja. Daljnje pročišćavanje ide kao i kod Lillyja, korištenjem kro-matografskih kolona.Cijena inzulina drugo je često pitanje oko kojega se brinu pacijenti i liječnici. Generički inzulini bili bi jeftiniji u odnosu na originale. Farmaceutske tvrtke nisu sretne kada postoje generičke verzije njihovih skupih lijekova, ali naravno da ih pacijenti i zdravstveno-ekonomska računica vole – u 2009. godini 75% svih recepata za lijekove izdanih u SAD odnosi-li su se na generike. Što se inzulina tiče, do sada se proiz-vođači nisu trebali natjecati s generičkim verzijama svojih proizvoda, ali takva situacija polako se bliži kraju. Patenti za inzulinske analoge polako ističu, a na tržište polako pristižu „kopije“ - biološki slični inzulini.

Biološki slični lijekovi - isti ili sličniBiološki sličnim lijekom nazivamo onaj medicinski proizvod koji je kopija originalnog odobrenog lijeka kojemu je istekao patent, a koji ne ispunjava uvjete za generički lijek u odnosu na razlike u sirovinama i razlike u procesima izrade tog bi-ološki sličnog lijeka i referentnog lijeka biološkog porijekla. Ovdje valja razjasniti što je „generik“. Generički lijek je lijek koji ima isti kvalitativni i kvantitativni sastav aktivnih sup-stanci i isti farmaceutski oblik kao i referentni lijek, i dozvolu za stavljanje u promet dobiva sa skraćenom dokumentaci-jom (bez rezultata provedenih nekliničkih i kliničkih ispi-tivanja), ali s rezultatima provedene studije bioekvivalencije kojom se dokazuje biološka ekvivalentnost generičkog lije-ka s referentnim lijekom. Iz navedenih razloga autorizacija, odnosno davanje dozvole za stavljanje biološki sličnog lijeka u promet radi se po principu “step by step, case by case”. Potrebno je da za biološki sličan lijek bude dostavljana pot-puna dokumentacija o kvaliteti, dokumentacija sa skraćenimkomparativnim nekliničkim podacima i plan upravljanja rizikom, odnosno da bude pokazana i dokazana kompara-bilnost s referentnim lijekom (usporedba s biološkim referen-tnim lijekom za svaku indikaciju i dozu). Do danas, svi bi-ološki lijekovi koji su stigli na tržište Europske unije (EU) prošli su centralizirani postupak davanja dozvole za stavlja-nje lijeka u promet, što znači da je za iste Komisija za hu-mane lijekove pri Europskoj agenciji za lijekove, dala pozi-tivnu ocjenu o kvaliteti/efikasnosti, odnosno pozitivnu oc-jenu za odnos korist/rizik.Registriran i odobren na europskom tržištu pred nešto više of godine dana, konačno je i kod nas na tržište stigao prvi biološki sličan inzulin - i to dugodjelujući analog glargin. Podaci o njegovoj djelotvornosti, u usporedbi s originalnim glarginom, još uvijek nisu dostupni, no s obzirom na to da se po sastavu ne razlikuje od originala te da su inzulini „čiste“ molekule, a ovaj „biološki sličan“ inzulin proizvodi se u istoj vrsti bakterije kao i originalni glargin, nije za očekivati da bi bio manje djelotvoran, a cjenovno je zasigurno povoljniji. U zaključku, ne treba se bojati novih inzulinskih pripravaka; cijelu priču je zasigurno bolje shvatiti na način da je to pra-vi put za oduzimanje monopola nad inzulinskim tržištem. Hoće li svakoj osobi sa šećernom bolešću odgovarati bolje original ili kopija originala ili neće biti razlike, nemoguće je predvidjeti jer ni medicina ni biotehnologija, a pogotovo šećerna bolest za sebe jednostavno nisu „2+2=4“.

12

TEMA BROJA

DOBRA REGULACIJA - život bez komplikacija

Neregulirane glikemije imaju presudnu ulogu u razvoju kroničnih komplikacija šećerne bolesti

„Dobra regulacija - život bez komplikacija“, rečenica je s kojom počinje i završava svaka priča o komplikacijama šećerene bolesti pa tako i ova. Naime, današnje mogućnosti liječenja šećerne bolesti zaista su velike i ostavljaju malo prosto-ra isprikama, odnosno opravdanjima zašto je HbA1c loš. Izjave tipa „Od sutra pazim!“ ili „Evo sad ću, samo da prođe ova sekiracija“ vjerojatno su poznate većini osoba sa šećernom bolesti. Ono što valja znati je da je neregulirana šećerna bolest vrlo marljiva - dok vi grickate kikiriki i gledate film, dok se vozite automobilom u šoping ili dokispijate kavu na popodnevnom suncu i pov-jetarcu, ona vrijedno stvara komplikacije, koje nažalost ne bole, niti se osjete sve dok nije prekas-no.

Komplikacije šećerne bolesti dijelimo na akutne i kronične. Akutne komplikacije nastaju naglo,

mogu ozbiljno narušiti zdravlje, u pravilu se li-ječe u bolnici i po izlječenju najčešće ne ostavlja-ju posljedice. Dijabetička ketoacidoza akutna je komplikacija koja se može javiti kod osoba s oba tipa šećerne bolesti, ali uglavnom se javlja kod novootkrivene šećerne bolesti tipa 1 ili kasnije u tijeku liječenja kada neko pridruženo stanje, a najčešće se radi o infekciji, naglo poveća potrebe organizma za inzulinom. Riječ je o „zakiseljava-nju“ organizma, koje nastaje iz razloga manjka-vog metabolizma ugljikohidrata (nedostatak inzulina), radi čega organizam za dobivanje ener-gije počne iskorištavati veću količinu masti, a u tom procesu nastaju i tzv. ketonska tijela koja su kisela. Kao što motor vašeg automobila radi na određenoj temperaturi, tako se i naš metaboli-zam odvija pri određenom stupnju „kiselosti“, a zakiseljavanje organizma dovodi narušavanja metabolizma.

Krešimir Martinac, dr. med.KB Merkur, Sveučilišna klinika za dijabetes, endokrinologiju i

bolesti metabolizma „Vuk Vrhovac“

Liječnik je tu da odredi terapiju i uvijek je prisutan kada nešto ‘zapne’, ali pravilno uzimanje terapije te svakodnevno provođenje temeljnih mjera liječenja šećerne bolesti zadatak je svakog pojedinca i njegova odgovornost za vlastito zdravlje

TEMA BROJA

Diabeteswww.diabetes.hr 13

Poremećaj se liječi nadoknadom tekućine, elektrolita i inzu-lina, kao i liječenjem stanja koje je do ketoacidoze dovelo. Iduća akutna komplikacija šećerne bolesti je tzv. hiperos-molarno stanje, uglavnom se javlja u tipu 2 šećerne bolesti i to kada iz nekog razloga, a najčešće je riječ o infekciji, količi-na inzulina u tijelu nije dostatna da unese glukozu u stanice, ali je dovoljna da spriječi razgradnju masti te time i nastanak ketoacidoze. Vrijednosti glukoze u krvi mogu biti i vrlo vi-soke (npr. i 50, 60, 70 i više mmol/l), a reakcija organizma na takve visoke vrijednosti glukoze u krvi je individualna, neki će se ljudi i pri vrijednosti šećera u krvi od 50 mmol/l os-jećati „normalno“, a neki će i pri nižim vrijednostima razviti poremećaj svijesti. Liječi se nadoknadom tekućine, inzulina i uklanjanjem samog uzroka, i to najčešće bolnički.

Kronične komplikacije Sav trud oko postizanja dobre regulacije šećerne bolesti posvećen je sprječavanju ili barem usporavanju nastanka kroničnih komplikacija bolesti. Iako današnja medicina nudi brojne i dobre terapijske mogućnosti, liječenje razvijenih komplikacija šećerne bolesti često je vrlo teško i nezadovolja-vajuće. Velik broj osoba ima razvijene kronične komplikacije već prilikom otkrivanja bolesti, jer od prvog porasta šećera u krvi do pojave prvih simptoma bolesti može proći i više go-dina. U kronične komplikacije šećerne bolesti ubrajamo tzv. mikrovaskularne - dijabetičku retinopatiju i nefropatiju, zatim dijabetičku neuropatiju, te makrovaskularne komplikacije - aterosklerotsku bolest velikih krvnih žila i, kao poseban en-titet, dijabetičko stopalo koje je posljedica i neuropatije i promjena na krvnim žilama. Dijabetička retinopatija posljedi-ca je oštećenja malih krvnih žila mrežnice radi nereguliranih glikemija koje se potom mogu začepiti, rupturirati i krvariti, što dovodi do gubitka protoka krvi u dijelovima mrežnice. U ranom stadiju je nazivamo neproliferativnom, koja je naj-češće asimptomatska, a potom prelazi u proliferativnu - radi ishemije nastaju nove krvne žile koje su lošije kvalitete, lako pucaju, zamjenjuju se vezivom što može prouzročiti gubitak vida do sljepoće. U liječenju se primjenjuje laserska fotoko-agulacija, a važno je retinopatiju otkriti na vrijeme. Zato je nužno da svaka osoba sa šećernom bolesti obavlja redovite preglede očne pozadine kod specijalista oftalmologa barem jedan puta godišnje, a po potrebi i češće. Dijabetičkom nefropatijom nazivamo oštećenje malih krvnih žila bubrega koje rezultira pojavom malih proteina u urinu. Napredovanjem bolesti količina proteina raste, a također dolazi i do poremećaja bubrežne funkcije, sve do bubrežnog zatajenja. Usporava je dobra regulacija glikemije, a primjenju-ju se i lijekovi iz skupine ACE-inhibitora. Također je vrlo važ-na dobra regulacija krvnog tlaka ako je povišen, što je u osoba sa šećernom bolešću često slučaj. Dijabetička neuropatija je posljedica oštećenja živaca koje nastaje radi dugogodišnje neregulirane šećerne bolesti, a njen razvoj primarno ovisi o kontroli glikemije. Postoje tzv. distalna, proksimalna i autonomna neuropatija. Distalna je najčešća i nastaje prvenstveno u stopalima. Javlja se gubitak osjeta (dodira, boli, temperature, osjeta vibracije), trnjenje i utrnulost, a u dijela bolesnika se javlja i neuropatska bol (sije-vajuća/paleća) koja je vrlo teška za liječenje. U početku se jav-lja u mirovanju, najčešće uvečer i po noći, a napredovanjem

bolesti se širi prema gore. Razvija se slabost distalnih mišića - prvenstveno nogu, a potom i hipotrofija mišića stopala i potkoljenica, mijenja se statika stopala što čini stopala pod-ložnim oštećenjima. Dijagnoza se postavlja mjerenjem brzine provodljivosti živaca (EMNG). U usporavanju njenog napre-dovanja vrlo je važna dobra regulacija glikemije. Valja još spomenuti i autonomnu neuropatiju koja može zah-vatiti kardiovaskularni, genitourinarni i gastrointestinalni sustav. U početku se obično manifestira poremećajem zno-jenja, a dovodi do povećane sklonosti srčanim aritmijama, gastropareze, proljevastih stolica te ortostatske hipotenzije - dolazi do pada krvnog tlaka prilikom naglog ustajanja što može uzrokovati vrtoglavicu ili čak nesvjesticu.

Makrovaskularne komplikacijeMakrovaskularnim komplikacijama nazivamo aterosklerot-ske promjene na velikim krvnim žilama. Sve osobe ima-ju aterosklerozu, već od mladosti. Brzina kojom napreduje ateroskleroza ovisi o broju rizičnih faktora, a najvažniji su: šećerna bolest, povišen krvni tlak, povišene masnoće u krvi i pušenje. Kao posljedica aterosklerotskih promjena na krvnim žilama nastaju angina pektoris, srčani udar, moždani udar, a aterosklerotske promjene na arterijama nogu dovode do tzv. intermitentne klaudikacije - pri hodu se javlja bol u mišići-ma noge, koja prisiljava osobu da stane, a nakon što odmori može krenuti dalje, da bi se nakon nekog vremena ponovo pojavila bol. Liječenje može biti operativno - tzv. premosnice kojim se „premosti“ značajno suženje krvne žile, a također su se razvile i invazivne radiološke metode - kateterom se kroz krvnu žilu dolazi do mjesta suženja koje se može balo-nom proširiti („propuhati“), a u istom se aktu može postaviti i žilni podupirač („stent“). Za liječenje aterosklerotske boles-ti od presudne je važnosti dobra regulacija šećerne bolesti, povišenog krvnog tlaka, liječenje povišenih masnoća u krvi i prestanak pušenja. Već je ranije bilo spomenuto da dijabetič-ka neuropatija dovodi do smanjenog osjeta i promijenjene statike stopala, što u kombinaciji s aterosklerotskim prom-jenama dovodi do nastanka tzv. dijabetičkog stopala. Sve navedeno čini stopalo dijabetičara posebno pogodnim mjes-tom za razvoj infekcija, koje najčešće nastaju kao posljedica nošenja neadekvatne obuće ili od nepravilnog rezanja nokti-ju. Kada jednom nastane, infekciju je često vrlo teško liječiti, a to može dovesti i do gubitka prstiju, stopala ili čak i cijelog ekstremiteta. Zato je iznimno važno da svaka osoba oboljela od šećerne bolesti pravilno skrbi o svojim stopalima te da ih redovito pregledava. I na kraju, završit ću kao što sam i počeo te još jedanput reći: „Dobra regulacija - život bez komplikacija“. Ako ste pažlji-vo čitali tekst, mogli ste vidjeti da neregulirane glikemi-je imaju presudnu ulogu u razvoju kroničnih komplikacija šećerne bolesti, a da dobra regulacija sprječava njihov nas-tanak te usporava napredovanje već razvijenih komplikacija. Vaš liječnik je tu da odredi terapiju i uvijek je prisutan kada nešto „zapne“, ali pravilno uzimanje terapije te svakodnev-no provođenje temeljnih mjera liječenja šećerne bolesti vaš je zadatak i vaša odgovornost za vlastito zdravlje. Iako sam svjestan činjenice da je to puno lakše napisati nego sproves-ti u djelo, dobrom kontrolom bolesti nećete samo produžiti svoj život, nego ga učiniti i puno kvalitetnijim.

PRVI SUSRET SA ŠEĆERNOM BOLESTI

Broj odraslih osoba oboljelih od šećerne bolesti svakodnevno raste, u isto vrijeme i broj djece oboljele od te kronične bolesti je sve veći. Na Klinici za pedijatriju KBC Sestre milosrdnice primamo između 20–30 novooboljele djece od šećerne bolesti godišnje.U trenutku kada se postavi dijagnoza šećerne bolesti u djete-ta, cijela obitelj je pogođena i zabrinuta. U početnoj fazi bolesti dob djeteta i faza odrastanja predstavljaju niz izazova u psihičkom i fizičkom smislu.

Edukacija – temelj za pripremu na život sašećernom bolesti

Prvi susret s bolesti dijete doživljava stresno. Javlja se cijeli niz reakcija i emocija. Prve i najčešće reakcije djeteta i rodite-lja su šok, poricanje, ljutnja, tuga, strah ili krivnja.Period prilagodbe na bolest vremenski je različit od djeteta do djeteta, od obitelji do obitelji. Kod djeteta prevladavaju anksioznost, strah od igle, osjećaj bespomoćnosti, frustracija zbog promjenjive razine šećera u krvi, strah od hipoglike-mije, strah od mogućih negativnih reakcija prijatelja, osjećaj izolacije.

Danijela Nožinić, bacc.med.techn.Klinika za pedijatriju

KBC Sestre milosrdnice

U periodu prilagodbe na bolest od velike je važnosti emocionalna podrška

prijatelja, obitelji i zdravstvenog osoblja. U tom periodu počinje edukacija

bolesnog djeteta i njegovih roditelja koja je temelj za pripremu na život sa

šećernom bolesti

14

TEMA BROJA

U periodu prilagodbe na bolest od velike je važnosti emo-cionalna podrška prijatelja, obitelji i zdravstvenog osoblja. U tom periodu počinje edukacija bolesnog djeteta i njegovih ro-ditelja koja je temelj za pripremu na život sa šećernom boles-ti. U edukaciju uključujemo i članove obitelji i/ili druge osobe koje se brinu o djetetu.Ovo je emocionalno vrlo teško razdoblje za dijete, ali i rodite-lje koji trebaju biti podrška djetetu, a zapravo i sami trebaju pomoć i podršku.Edukacija uključuje informacije o kontroli šećera u krvi, primjeni inzulina, planiranju i sastavljanju zadovoljavajućeg jelovnika, planiranju tjelesne aktivnosti, rješavanju mogućih komplikacija. Potrebno je savladati veliki broj novih infor-macija u kratkom periodu pa je tijekom cijelog boravka u bolnici važno postići, održati i zadržati pozitivan stav cijele obitelji.Roditelji žele zaštititi svoje dijete i često ne znaju kako razgo-varati s djetetom o bolesti, no treba naglasiti kako činjenice ne treba skrivati niti davati lažne nade. Doba puberteta je teško samo po sebi, a biti u pubertetu sa šećernom bolesti predstav-lja poseban izazov. Djetetu je važno imati osobu kojoj će se

15Diabeteswww.diabetes.hr

TEMA BROJA

Šećerna bolest ne sprečava dijete od postizanja najvećih ciljeva. S dobrom

pripremom i planiranjem ono je sposobno nositi se sa svakodnevnim aktivnostima i zahtjevima do najviše razine postignuća

povjeriti i podijeliti svoje misli i osjećaje. Ta osoba ne mora nužno biti roditelj pa djetetu treba ostaviti da samo odluči kome će se povjeriti.

Nužna dobra priprema i planiranjeBolesno dijete osjeća promjenu u obitelji, roditeljski strah i preveliku brigu koja može biti opterećenje za dijete. Takav odnos može izazvati ljubomoru braće i sestara bolesnog djeteta.Osim skrbi za bolesno dijete zdravstveni tim (osobito psiho-log) treba raditi i na snalaženju obitelji u novonastaloj situaci-ji kako bi njihovi unutarnji odnosi bili kvalitetni jer samo tako mogu biti podrška bolesnom članu obitelji.Šećerna bolest ne sprečava dijete od postizanja najvećih cilje-va. S dobrom pripremom i planiranjem ono je sposobno no-siti se sa svakodnevnim aktivnostima i zahtjevima do najviše razine postignuća. Uspjeh ovisi o dobrom funkcioniranju obitelji, edukaciji i dostupnosti iskusnog zdravstvenog tima.Šećerna bolest je doživotna bolest i kao takva u dječjoj dobi predstavlja veliko partnerstvo između djeteta, njegove obite-lji i zdravstvenog tima.

16

TEMA BROJA

Reakcije roditelja i preporuke edukatora kod otkrivanja šećerne bolesti tip 1

Kvaliteta zbrinjavanja bolesnika prilikom postavljanja dijagno-ze te dobra edukacija i podrš-ka bolesniku i obitelji tijekom

prvih nekoliko tjedana i mjeseci liječenja imaju značajan ut-

jecaj na prihvaćanje bolesti i održavanje motivacije za dobru

samokontrolu bolesti

Biserka Štajnkler bacc.med.techn.Jasna Radanović bacc.med.tech.KBC Zagreb – Klinika za pedijatriju- Zavod za endokrinologiju i dijabetes

Šećerna bolest je kronična bolest koja svojom složenošću i zahtjevnim načinom liječenja utječe na cjelokupni život bole-snika i njegove obitelji. Kao i svaku drugu kroničnu bolest treba je liječiti i kontrolirati od otkrivanja do kraja života i pritom imati na umu ne samo zdravstvene, već i psihološke i socijalne implikacije ove bolesti. Promjene nastale otkriva-njem bolesti zahtijevaju od obitelji mnogo energije, znanja i sposobnosti da bi se prilagodili na novonastalu situaciju. Kvaliteta zbrinjavanja bolesnika prilikom postavljanja dijag-noze te dobra edukacija i podrška bolesniku i obitelji tijekom prvih nekoliko tjedana i mjeseci liječenja imaju značajan ut-jecaj na prihvaćanje bolesti i održavanje motivacije za dobru samokontrolu bolesti. U stjecanju znanja bolesniku i obitelji pomaže tim zdravstvenih djelatnika sastavljen od liječnika dijabetologa, medicinske sestre – edukatora za dijabetes i psihologa.

17Diabeteswww.diabetes.hr

TEMA BROJA

Saznanje da je dijete oboljelo od dijabetesa predstavlja znača-jan šok za roditelje te prvih dana bolesti teško prihvaćaju nove informacije. Kao i kod drugih kroničnih bolesti, rodite-lji nakon postavljanja dijagnoze dijabetesa prolaze kroz ne-koliko dobro definiranih faza: prva faza je stanje šoka karak-terizirano nedostatkom emocija i roditelji u tom stanju ne mogu prihvatiti i shvatiti informacije o bolesti. Druga faza može biti stanje odbijanja. Treća i posljednja faza je faza prilagodbe.Roditelji oboljelog djeteta osim toga nerijetko osjećaju kriv-nju. Neki od najčešćih razloga su:“Jer nisu uočili simptome ranije”“Jer su djetetu dopustili jesti slatkiše”“Jer misle da se radi o isključivo nasljednoj bolesti”Za dijete, koje je u najvećem broju slučajeva do tog trenut-ka bilo potpuno zdravo, kao i za njegovu obitelj, prihvati-ti dijabetes može biti izuzetno teško. Stoga roditelji često sumnjaju u ispravnost dijagnoze, nakon nekoliko tjedana novog “režima” dvoji se o potrebi za baš takvim liječenjem, pogotovo ako dijete uđe u remisiju, a potrebe za inzulinom se značajnije reduciraju.

Edukacijom stvoriti pozitivan stav i razriješiti dilemeVrlo je bitno u edukaciji da dijete i obitelj stvore pozitivan stav prema šećernoj bolesti i razriješe sve dileme s kojima su u početku suočeni. Zbog toga se očekuje i važno je da edu-kator bude strpljiv, da iste stvari ponovi i nekoliko puta, da dopusti roditeljima da postavljaju pitanja i izraze emocije (da se rasplaču, razljute i sl.).Usprkos tome, s edukacijom treba započeti što prije jer stjeca-njem znanja o bolesti postupno popušta onaj početni „grč” velikim dijelom uzrokovan neznanjem i apstraktnim poima-njem bolesti te strahom roditelja da neće moći skrbiti o svo-jem djetetu. Povećanjem znanja o bolesti raste i njihova sigur-nost, javlja se mogućnost kritičkog promišljanja te roditelji sve više postavljaju pitanja o konkretnim životnim situacija-ma koje mogu utjecati na kontrolu bolesti. Time se smanjuje zabrinutost i tjeskoba kako roditelja tako i djece.

Slijede najčešća pitanja koja postavljaju roditelji naših no-vootkrivenih bolesnika i odgovori na njih.

1. U kojoj mjeri je šećerna bolest nasljedna?Šećerna bolest je multifaktorijalna autoimuna bolest, sklo-nost za koju se nasljeđuje, no tek u prisustvu nekih čimbeni-ka iz okoline dođe do pojave bolesti.Kada bi dijabetes bio nasljedna bolest, oba jednojajčana bli-zanca, s obzirom na to da imaju identično naslijeđe, nemi-novno bi oboljela od šećerne bolesti. Međutim, rizik oboli-jevanja drugog blizanca je samo 30-50%. To ukazuje na važnost čimbenika okoline u etiologiji dijabetes melitusa tipa 1. Autoimuna reakcija je potaknuta različitim i još nedovolj-no definiranim čimbenicima iz okoline (virusni, nutritivni, medikamentozni itd.), no bez obzira na uzrok ne mijenja se način liječenja ili prognoza bolesti.

2. Je li stres uzrokovao pojavu bolesti?Do danas nema dokaza da stres direktno utječe na nastanak bolesti. Situacije koje su stresne mogu uzrokovati kratkotraj-ni porast razine šećera u krvi, što je važno za buduću kon-trolu, a ne za nastanak bolesti.

3. Jesmo li ranije mogli spriječiti pojavu bolesti da smo dijete ranije doveli liječniku?Kada se pojave najraniji simptomi šećerne bolesti već je ra-zoreno oko 90% stanica u gušterači koje stvaraju inzulin. Da-nas ne postoji način da se proces razaranja stanica koji je već započeo zaustavi, tako da ranije otkrivanje bolesti ne mijenja prognozu.

4. Liječi li se dijabetes u cijelom svijetu injekcija-ma inzulina?Šećerna bolest u djece ili tip I dijabetesa liječi se isključivo injekcijama inzulina. Šećerna bolest koja se javlja prvenstvenokod starijih osoba ili tip II dijabetesa, ponekad se liječi samo dijetom i/ili tabletama.Igle koje se koriste za primjenu inzulina su u današnje vri-jeme značajno usavršene, tanje su i oštrije, tako da su injek-cije gotovo bezbolne. Istraživanja su pokazala da je gotovo 9 od 10 injekcija inzulina praktički bezbolno. Roditeljima se savjetuje da probaju dati injekciju sami sebi (i edukator može pokazati). Ipak treba biti iskren i objasniti da injekcija, iako rijetko, ponekad može biti bolna i to ako se slučajno pogodi živčani završetak.

5. A što je sa slatkišima?Iako slatkiši nisu dio zdrave prehrane, roditelji mogu očeki-vati da će dijete u nekim prilikama tražiti ili samo uzeti slatkiše. Djetetu se zbog toga treba unaprijed reći: ”Ako ti se slučajno dogodi da pojedeš nešto slatko reci roditeljima ili upiši u dnevnik kako bi znao zašto ti je šećer nakon toga visok”.

6. Čemu služi dnevnik samokontrole?U dnevnik samokontrole bilježe se doze inzulina i rezultati mjerenja (koncentracije glukoze u krvi i ketona u urinu) kako bi analizirajući ih, bolesnici sami ili liječnik na kontroli, mogli odlučiti treba li nešto promijeniti u dozi inzulina, prehrani ili tjelesnoj aktivnosti.Koliko god se bolesnik i roditelji trudili, povremeno će šećer u krvi biti visok. Tada se ne treba zabrinuti, razljutiti, niti rastužiti, već zajedno s djetetom mirno razmisliti koji je mogući razlog tome. Ako dijete osjeti da su roditelji poseb-no uznemireni zbog nalaza, može osjetiti krivnju, a kasnije i strah od mjerenja GUK-a.

7. Kakva je budućnost za moje dijete?U suradnji s dijabetičkim timom i uz nešto truda, način živo-ta se neće bitnije mijenjati. Dijete će se normalno tjelesno i mentalno razvijati, obrazovati se, imati vlastito potomstvo, baviti se sportom itd.

Otkrivanje šećerne bolesti neminovno mijenja dinamiku obitelji i zahtijeva prilagodbu svih članova novonastaloj situ-aciji, a dužnost je dijabetološkog tima da olakšaju prihvaća-nje bolesti pružanjem pouzdanih informacija, edukacijom te osiguranjem emocionalne i psihološke potpore svim članovi-ma obitelji kako bi se zadržala kvaliteta života i bolesnika i njegove obitelji i svakom djetetu omogućilo ostvarenje svih njegovih potencijala.

Saznanje da je dijete oboljelo od dijabetesa predstavlja značajan šok za

roditelje te prvih dana bolesti teško prihvaćaju nove informacije

18

TEMA BROJA

SVJESNOST BOLESNIKA

SA ŠEĆERNOM BOLESTI O SVOJOJ BOLESTI

Mara Jurić Kavelj, dr. med.

Šeć

erna

bo

lest

Diabeteswww.diabetes.hr 19

TEMA BROJA

Kao djelatnik tima hitne medicinske pomoći u Orebiću na poluotoku Pelješcu prilikom rada u ambulanti i na terenu imam priliku vidjeti koliko bolesnici imaju svijest o šećernoj bolesti i važnosti regulacije glikemije. Prilikom prvog pregleda bolesnika slijedimo pristup ABCDE – pri čemu procjenjujemo dišni put (A – airway), disanje (B – breathing), cirkulaciju (C – circulation) i uradimo kratki neurološki pregled (D – disability) te naposljetku razotkri-jemo odjeću i pregledamo kožu (E – exposure). Mjerenje GUK-a spada pod neurološki pregled, gdje osim mjerenja glukoze u krvi procijenimo stanje svijesti prema AVPU skali (A – alert što znači da je bolesnik budan; V – verbal, reagira na poziv; P – pain, reagira na bolni podražaj; U – unrespon-sive, ne reagira uopće).Također, paralelno ili neposredno nakon prvog pregleda uzima se ciljana anamneza prema SAMPLE upitniku, koji je osmišljen upravo da bi u kratkom vremenu sa samo par pi-tanja dobili što više podataka o eventualnim zdravstvenim tegobama našeg bolesnika. Pritom pitamo za:• Signs/ symptoms – znakove i simptome zbog kojih je poz-vana hitna medicinska pomoć• Allergies – eventualne alergije na lijekove• Medications – lijekove koje bolesnik uzima stalno ili povremeno• Past history – značajnije bolesti iz osobne anamneze• Last meal – zadnji obrok• Event – događaji koji su prethodili incidentuKroz dosadašnji rad u timu hitne medicinske pomoći, vidjela sam da su bolesnici na Pelješcu uglavnom svjesni svoje boles-ti te ju ne „skrivaju“ ili zaboravljaju, već odmah kažu da ima-ju „šećer“, dok s druge strane bolesnici koji se liječe ili su se liječili od epilepsije kriju svoje stanje i tek upornijim postav-ljanjem pitanja dolazimo do „priznavanja“ bolesti koju imaju. To možemo objasniti time da je šećerna bolest relativno čestau našem društvu, i u svjetskim razmjerima, dok epilepsija nije toliko učestala. Osim toga, epilepsiju nažalost iz po-vijesnih razloga prati jedna stigma, jer je u prošlosti padavi-ca (epilepsija) bila smatrana duševnom bolešću. Stoga, takvi bolesnici nerado progovaraju o svojoj bolesti te je za njih to tabu-tema. S druge strane, pacijenti koji nemaju šećernu bolest, kad im određujemo GUK, uvijek istaknu da nisu nikad imali visok šećer i da su razine glukoze uvijek do sada bile uredne. Važ-na im je razina glukoze, pitaju za izmjerenu vrijednost, kao

što im je važna i vrijednost krvnog tlaka. U svojoj praksi čes-to sam imala prilike susresti se s pacijentima koji na kućni tlakomjer izmjere povišeni krvni tlak, bez da imaju ikakvih simptoma, te nakon očitane povišene vrijednosti dođu u am-bulantu hitne medicinske pomoći ili pak zovu medicinski tim na intervenciju. Kao da su „navezani“ na brojeve i samo su im brojevi i vrijednosti bitne, a zapravo realno nemaju nikakvih simptoma ili tegoba. Iz moje dosadašnje prakse na hitnoj pomoći zaključila sam da bolesnici koji imaju šećernu bolest nastoje voditi kontrolu glikemije i prate medicinske upute u stručnim emisijama na TV-u. Tako sam nedavno imala slučaj pacijenta koji je na tele-viziji čuo da je dobro uvečer povisiti dozu inzulina i usprkos mom objašnjenju da slijedi upute svog liječnika, nedavno smo imali dvije intervencije zbog hipoglikemije u istog paci-jenta. U dosadašnjoj praksi vidjela sam da pacijenti s dijagnosti-ciranom šećernom bolešću tipa 2 da imaju dobru skrb od strane njihovih obiteljskih liječnika. Opće znanje o komplika-cijama šećerne bolesti je također dosta visoko, a čini mi se da je strah od najgorih komplikacija (sljepoća, gangrene) najveći motivator za redovno uzimanje terapije. Edukacija bolesni-ka koji su na inzulinu o korištenju kućnog glukometra je ta-kođer zadovoljavajuća, a većinom glukometara je relativno jednostavno rukovati pa se i stariji bolesnici lako priviknu na „tehnologiju“. Što je jednostavniji glukometar, to je veća suradljivost bolesnika. Nažalost, dojma sam da bi pacijenti kontrolirali šećer kućnim glukometrom češće nego što im HZZO odobrava po broju lanceta. Nažalost, čini mi se da se u našoj zemlji tek odnedavno među liječničkom strukom počinje govoriti o šećernoj bolesti kao o preventabilnoj bolesti. Tu veliku ulogu u prosvjećivanju sta-novništva imaju liječnici obiteljske medicine, ali i pedijatri. Veliku važnost za edukaciju imaju i akcije mjerenja krvnog tlaka i šećera u krvi, koje se zbog jednostavnosti organizacije mogu organizirati često na razini mjesnih odbora ili raznih udruga (npr. Lige za borbu protiv raka i sl.). Dakle, u promi-canju zdravlja cjelokupne zajednice ne sudjeluju samo me-dicinari, već i mjesna vlast i različite udruge. U zaključku, čini mi se da je djelatnost svih udruga di-jabetičara i zdravstvenog prosvjećivanja opće populacije kroz razne medije urodila velikim plodom, da je svijest boles-nika sa šećernom bolesti o njihovoj dijagnozi velika te da imaju odgovarajuću zdravstvenu skrb i pozornost od svojih liječnika obiteljske medicine.

Djelatnost svih udruga dijabetičara i zdravstvenog prosvjećivanja opće

populacije kroz razne medije urodila je velikim plodom

20

TEMA BROJA

“Train the foot trainers program„

Step by step footprojekt

U Republici Hrvatskoj potrebno je unaprijediti brigu o di-jabetičkom stopalu i otvoriti mrežu ambulanti za dijabetičko stopalo jer osobe sa šećernom bolešću do sada su dolazile s već razvijenim dijabetičkim stopalom, gdje je najčešće prob-lem sa stopalom toliko uznapredovao da je bila potrebna intervencija kirurga, a rana se često pretvorila u kroničnu ranu i liječila se mjesecima pa i godinama, a nerijetko je doš-lo do amputacija dijela stopala ili cijelog stopala. Sveučilišna klinika Vuk Vrhovac ima kurativni dio izvrsno razvijen i u zbrinjavanje bolesnika u bolničkim uvjetima uključeni su i stručnjaci drugih profila: angiolozi, intervencijski radiolozi, kirurzi, vaskularni kirurzi… Osobe sa šećernom bolešću da sada nisu imale podršku od strane zdravstvenih profesionalaca koje bi im mogle pružiti adekvatnu zdravstvenu skrb ako im se javi problem na sto-palu kao što je: žulj, ragada, natisak… to su mali problemi koji ne spadaju u domenu kirurga, mogu se riješiti brzo, ali moramo imati adekvatno educirano zdravstveno osoblje.Sveučilišna klinika Vuk Vrhovac KB „Merkur“ referentni centar Ministarstva zdravlja RH za šećernu bolest uključe-na je na Bledu, Slovenija od 17.do 21. veljače 2015. godine u svjetski projekt prevencije amputacija stopala - Međunarod-ne radne grupe za stopalo ((IWGDF- The International Work-ing Group on the Diabetic Foot) i Konzultativne sekcije za dijabetičko stopalo pri Međunarodnoj dijabetičkoj federaciji (IDF CS DF -Interantional Diabetic Federation Consultative Section on the Diabetic Foot). Sveučilišna klinika Vuk Vrho-vac provođenjem ovog projekta zadužena je započeti nacio-nalnu implementaciju programa i da se optimalno poveže s međunarodnom mrežom. Cilj je osposobiti dijabetološke centre u Hrvatskoj za provođenje ovog programa kojim će se unaprijediti briga o dijabetičkom stopalu. Važno je da se otvori mreža ambulanti za dijabetičko stopalo, a sve u cilju smanjenja broja amputacija stopala za bar 50%. U Sveučilišnoj klinici Vuk Vrhovac otvorena je Ambulanta za dijabetičko stopalo u kolovozu 2015. godine.U ambulanti radi prvostupnik/ca sestrinstva i dijabetolog koji su praktičnu edukaciju pohađali u KBC Ljubljana (Am-bulanta za dijabetičko stopalo), Slovenija. U ambulanti za dijabetičko stopalo, osim skrbi za probleme (žuljevi, natisci,

ragade, hiperkeratoze…), radi se i sva potrebna dijagnostič-ka obrada. Dio radnog vremena ambulante je rezerviran za skrining - za bolesnike koji su pregledom stopala u dijabe-tološkoj ambulanti upućeni na detaljno testiranje za rizik od nastanka dijabetičkog stopala.Kako bi projekt TtFT “Train the foot trainers program„ raši-rili po cijeloj Hrvatskoj, gdje bi se pri svim dijabetološkim centrima otvorile Ambulante za dijabetičko stopalo u, u Za-grebu je od 12. do 14. studenog 2015. godine održan tečaj pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja te ga je i otvorio Siniša Varga ministar zdravlja. Na otvaranju tečaja je bila predstavnica Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Tamara Poljičanin, ispred HSDU-a (Hrvatski savez dijabetičkih udruga) Sandra Brseč-Rolih, član IDF, također je pozdravi-la ovaj tečaj, kao i Sanacijski upravitelj KB „Merkur“ Dinko Škegro i Marija Kadović, pomoćnica Sanacijskog upravitelja za sestrinstvo - glavna sestra kliničke bolnice. U stručnom dijelu u održavanju Tečaja pomogle su doc.dr. Vilma Urbančič Rovan, dr.med, iz KBC Ljubljana i član IWGDF i Mira Slak, medicinska sestra (Ambulanta za di-jabetičko stopalo), KBC Ljubljana, Slovenija.Organizacijski odbor Tečaja su: prof.dr.sc. Lea Smirčić Duv-njak, dr.med, predstojnica Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac,

Sveučilišna klinika Vuk Vrhovac uključena je u svjetski projekt prevencije amputacija

stopala te je zadužena započeti nacionalnu implementaciju programa, osposobiti di-

jabetološke centre u Hrvatskoj za provođenje programa kojim će se unaprijediti briga o

dijabetičkom stopalu, a sve u cilju smanjenja broja amputacija stopala za bar 50%

Vilma Kolarić, dipl.med.techn.Glavna sestra Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac

TEMA BROJA

Diabeteswww.diabetes.hr 21

Anica Badanjak, dr.med., koordinator i Vilma Kolarić, glav-na sestra Sveučilišne Klinike Vuk Vrhovac.Bilo je prisutno 50 polaznika (25 timova), dijabetolog i medicinska sestra. Tečaj je bi podijeljen na bazični i napredni tečaj.Prije početka bazičnog dijela tečaja polaznici su dobili tes-tove kako bi se dobio uvid o znanju o dijabetičkom stopalu. Bazični tečaj se temeljio na edukaciji o najčešćim kliničkim manifestacijama dijabetičkog stopala, deformitetima stopala te definiranju stanja kada bolesnika treba uputiti liječnicima drugih specijalnosti (neurolog, angiolog, kirurg, ortoped…), koji sudjeluju u zbrinjavanju osoba sa šećernom bolešću i problemima s dijabetičkim stopalom. Mira Slak, medicinska sestra KBC Ljubljana imala je predavanje o pregledu stopala i edukaciji bolesnika, a posebno je važno spomenuti radioni-cu za pregled stopala na kojoj je održana simulacija skrininga u Ambulanti za dijabetičko stopalo te mjerenja AB indeks-a.Napredni tečaj započeo je 13. studenog gdje su također polaz-nici ispunjavali upitnik o mogućnostima primjene stečenog znanja i vještina te njihove implementacije u svoje dijabe-tološke centre. Teme predavanja su bile: Vrste ulkusa, MB Sharcot… Predstavljene su terapijske smjernice za liječenje dijabetičkog stopala te predavanja neurologa, angiologa, intervencijskog radiologa, vaskularnog kirurga, kardiologa, ortopeda, fizioterapeuta… Dvoje bolesnika podijelilo je s polaznicima tečaja svoja iskustva o tijeku njihovog liječenja, a kolegica Snježana Gaći-na je prikazala zanimljive slučajeve iz naše bolničke prakse bolesnika s dijabetičkim stopalom. Najzanimljiviji dio za polaznike je opet bila radionica. U ra-dionici smo simulirali rad u ambulanti za dijabetičko stopa-lo: prikazali smo i kasnije su svi polaznici tečaja pokušali ski-dati hiperkeratoze sa stopala (modeli su bile naranče). Želja

i zadatak nam je bio pokazati polaznicima koliko taj proces zahtijeva vještina svakog zdravstvenog profesionalca koji radi u ambulanti za dijabetičko stopalo.U subotu 14. studenog dr. Anica Badanjak koordinator u Republici Hrvatskoj dala je smjernice za sakupljanje i uprav-ljanje podacima na lokalnoj i nacionalnoj razini. Sveučilišna klinika Vuk Vrhovac je zadužena za mentorstvo i prikuplja-nje podataka iz svih dijabetoloških centara koji su bili pri-sutni na tečaju i koji su zaduženi organizirati Ambulante za dijabetičko stopalo u svojim sredinama. Vilma Kolarić održala je zadnje predavanje: Kako ćemo naučeno implementirati (organizacija, financiranje, marke-ting…). Nakon ovog tečaja svi timovi koji su bili prisutni, dužni su u svojim dijabetološkim centrima oformiti ambu-lantu za dijabetičko stopalo. Prije započinjanja rada ambu-lante potrebna je još praktična edukacija u Sveučilišnoj klini-ci Vuk Vrhovac uz mentora.Svaka osoba sa šećernom bolešću ako ima bilo kakve prob-leme s ranicama, ragadama, natiscima, hiperkeratozama (naslage debele kože), deformitetima, ranama koje ne cijele itd. na stopalima, treba se javiti u ambulantu za dijabetičko stopalo Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac. Osobe sa šećernom bolešću koje nemaju rane na stopalu, a imaju probleme kao što je smanjen osjet na stopalima, stopa-la im se ne znoje ili imaju naslage debele kože na stopalima (hiperkeratoze) trebale bi se javiti u ambulantu za dijabetičko stopalo radi skrininga.Potrebne informacije o radu ambulante za dijabetičko stopa-lo mogu se dobiti na 01 2353 830.S obzirom na to da je i jedan od ciljeva Nacionalnog pro-grama zdravstvene zaštite osoba sa šećernom bolešću 2015. – 2020.godine smanjenje amputacija za 50%, ovo je jedinstven pothvat u organizaciji Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac.

22

TEMA BROJA

Prof.dr.sc. Bruno Novak

pionir u uvođenju novih ljekovitih biljaka na naše tržište i naš veliki prijatelj.

Dragica Korolija

Neka hrana bude tvoj lijek…

23Diabeteswww.diabetes.hr

TEMA BROJA

Pionirski rad dr. Brune Novaka za nas dijabetičare je poseb-no važan i zbog toga ga iznimno cijenimo. Prvi je uveo na naše tržite prirodni zaslađivač steviju, biljku koja je unijela revoluciju u naš način razmišljanja i prehranu, zamijenivši vrlo štetne umjetne zaslađivače i rafinirane šećere. Educira-jući nas dijabetičare i mala poljoprivredna dobra, učinio je dostupnom steviju na našem tržištu i nama. No, stevija nije samo zaslađivač. Ona je i lijek. Ako se redovito konzumira u malim količinama u neprerađenom obliku, znači zeleni prah stevije, ona aktivira enzime, čini probavu boljom, smanju-je loš kolesterol, smanjuje razinu glukoze u krvi, stimulira rad gušterače, smanjuje krvni tlak, poboljšava funkciju mio-karda, usklađuje rad endokrinih žlijezda, jača regeneraciju organizma, neutralizira toksine u organizmu, ima antisep-tičko, antialergijsko djelovanje (koristi se u pastama za zube) jer sprečava karijes. Sveukupno gledajući, stevija je eliksir za organizam, a ujedno nam čini život slađim. Najjednostavniji način primjene zelenog praha stevije kao zaslađivača je: uzeti 1-2 grama zelenog praha stevije, stavi-ti u 1 dcl kipuće vode, kuhati 20 minuta, ohladiti. Sladiti s tom slatkom otopinom, s 1-2 žlice, kavu, čaj, sok. Neutrošeni ostatak otopine držati u hladnjaku. Može se koristiti u pri-premi slastica jer je stevia stabilna i na 200°C.

Nova funkcionalna hrana u Hrvatskoj. Zovu ga još i Pepi-no andino, Stuffing, Cucumber, Caigua, Achocha. Potječe iz Južne Amerike, suptropska je biljka penjačica, čije razgranate veže narastu i do pet metara u visinu. Uzgaja se zbog malih, zelenih plodova koji se koriste kao povrće, a mogu se koris-titi i mladi izboji i lišće. Sadrži obilje fitonutrijenata, kao što su amino kiseline, fenoli, peptini, lipoproteini, flavonoidi, vitamini i minerali, što ovu povrtnu biljku čini veoma ljeko-vitom u svakodnevnoj borbi protiv slobodnih radikala, jer ima jako antioksidativno djelovanje na naš organizam. Glavno ljekovito djelovanje ove povrtnice je da se njenom svakodnevnom konzumacijom smanjuje razina lošeg, a povećava dobrog kolesterola (HDL) u krvi, smanjuje visoki krvni tlak i stabilizira ga (u tretmanu se koriste suhe, sam-ljevene sjemenke), utječe na smanjenje razine šećera u krvi, u tretmanu se koriste plodovi i uzboji mladog lišća. Čisti ar-terije što je izuzetno važno jer rješava problem cirkulacije krvi u krvnim žilama. Divlji krastavac je i dobar diuretik, jer u kratkom vremenu detoksificira organizam. Ima pozitivno djelovanje na želučano-crijevne probleme, crijevne parazite. Najznačajniji i najučinkovitiji je upijač masti iz organizma pa se koristi i kod redukcije debljine i celulita. Za konzumaciju je najjednostavnije korištenje svježih plodo-va kao salata ili kao sok, kuhani kao varivo, ukiseljeni te smr-znuti, sušeni i mljeveni. Preporučena dnevna doza praha je 2-3 grama u juhi, varivima, jogurtu ili posipani po hrani kao začin. Neka hrana bude tvoj lijek…

STEVIJA (Stevia rebaudiana,BERTONI) DIVLJI KRASTAVAC (Cyclanthera pedata L).

Profesor dr.sc. Bruno Novak s ogromnim entuzijazmom, s prekrasnom voljom i znanjem, s dječačkom radoznalošću otkriva nove, čudesne biljke, nama nepoznate, iz dalekih ze-malja. Otkriva nam novi svijet biljaka, ali i velike mogućno-sti spoznaje da se liječimo uz pomoć hrane ili da sami sebi pomognemo olakšati i spriječiti tegobe već postojećih boles-ti. To čini s velikom ljubavlju, darujući nam znanje, ali i mo-guću dostupnost tim proizvodima na našem tržištu,preko našim malih poduzetnika i OPG- ova.Dr. Bruno Novak rođen je u Zagrebu 1947. godine. Diplo-mirao je na Poljoprivrednom fakultetu 1974. godine na VVVV smjeru. Pripravnički staž je obavio na Zavodu za povrćarstvo u Zagrebu. Doktorsku disertaciju „Učinkovi-tost endomikorize na neke povrtne kulture“ obranio je 1997. Od tada radi u Zagrebu kao profesor na Agronomskom

fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u Zavodu za povrćarstvo sve do 2012. godine kada odlazi u mirovinu. Surađuje na mnogim znanstvenim projektima Ministarstva znanosti i tehnologije, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva te Zagrebačke županije. Referentno sudjeluje na znanstvenim i stručnim domaćim i vanjskim skupovima. Kao autor i koautor objavio je niz znanstvenih i stručnih radova. No, najvažniji i za nas najinteresantniji njegov an-gažman je na području introdukcije i upoznavanja javnosti na našem području s novim povrtnim vrstama te uvođenjem tehnologije za uzgoj jestivih i ljekovitih gljiva, u čemu zaista uživa, čemu je posvetio svoj znanstveni rad i na što je zais-ta ponosan. Napisao je i knjigu „Uzgoj jestivih i ljekovitih gljiva“, koja je u izdanju HAD-a objavljena 1997. i služi kao udžbenik iz dijela predmeta „Gljivarstvo“.

Divlji krastavac

Stevija

24

TEMA BROJA

Povrtna kultura iz Južne Amerike, koja pripada porodici slakova, nema nikakve veze s krumpirom. Za jelo se koriste zadebljani korijen crvene, narančaste ili žute boje, kao i mla-do zeleno lišće. Batat je velike hranidbene vrijednosti. Ima puno škroba, ali malo šećera. Iznimnog je okusa, pun je vita-mina i minerala. Niskog GI, jer ima puno vlakana. Obogaću-je jelovnik dijabetičarima jer u potpunosti može zamijeniti krumpir. Najveća je vrijednost batata to što je iznimno bogat betakarotenom i E-vitaminom. Zbog svojih svojstava stabili-zira šećer u krvi, snižava masnoće u krvi, povoljno utječe na probavu, smanjuje rizik od raka debelog crijeva. Štiti organi-zam od krvožilnih bolesti. Antioksidansi iz batata povoljno djeluju na dobru funkciju mozga (Alzheimerova bolest). Batat je jednostavno prirediti za jelo. Može se kuhati, peći, frigati, kuhati na pari, a i poslužiti kao prilog jelu, kao salata, varivo, juha, pržen kao čips. Kolači od batata su interesantni zbog prekrasne boje, a braš-no od batata je pogodno za osobe koje su osjetljive na gluten. Od mladog lišća, kratko prokuhanog, može se raditi salata, a od osušenog vrlo ukusan čaj, pun vitamina i minerala.

Jam je od davnina korišten kao lijek u Kini. Sadrži 10 esen-cijalnih aminokiselina, glikogenski proteinholing. Ima mo-gućnost regulacije razine šećera u krvi i koristi se kod li-ječenja dijabetičara. Odličan je za poboljšanje rada bubrega. Sadrži steroid progesteron, koji ima sposobnost smanjiti ko-ličinu kolesterola u krvi. U kineskoj se tradicionalnoj medi-cini koristi veoma uspješno u liječenju upalnih procesa u želucu i crijevima. Ljekovita svojstva Jama su: Prevenira krvožilne bolesti (ima puno vitamina B6, koji je direktno povezan za jačanje krvnih stijenki, što je važno za ljude koji su preboljeli infarkt. Zbog sadržaja Dioskorida Jam je značajan za regulaciju tlaka, jer omogućava lakši protok krvi kroz bubrege, te time snižava tlak. Stimulira endokrine žlijezde i pojačava imunitet. Jam sadrži fitohormon Diosgenin, koji se u organizmu ugrađuje kao Progesteron. Ugljikohidrati iz Jama i vlakna održavaju osjećaj sitosti i usporavaju resorpciju šećera, što je od velike važnosti kod dijabetesa. Jam pozitivno djeluje na slezenu, pluća i bubrege (ovlažuje ih i djeluje tonizirajuće). Povoljno djeluje na ten i jača kosu. Cimetni Jam se najbolje koristi ako se uzme sirov, 3-4 cm korijena oguli se i pojede. Ostatak držati u hladnjaku na 4-6 stupnjeva Celzijusa.

JAM cimetni ili kineski jam (Dioscorea batatasL., Dioscorea opossitifolia)

BATAT (Ipomoea batatas (L.) LAM)

Mac je dvogodišnja biljka iz porodice kupušnjača, vrlo blis-ka repi. Koristi se gomoljasti korijen (može biti žute, bijele ili crvenkaste boje). Gomolj se može konzumirati svjež ili posušen. Najčešći proizvod za prodaju je brašno od samlje-venih posušenih gomolja od kojeg se radi kruh, kolači, pu-dinzi, a može se i fermentirati. Nutritivno je vrlo vrijedna jer sadrži mnogo aminokiselina, ugljikohidrate, tanine te kalcij, bakar, selen i željezo. Bogatstvo vitamina A, B1, B2, B6, B12, C i E te četiri jedinstvena alkaloida koji nisu pronađeni ni u jednoj drugoj biljci. Maca je jaki antioksidant. Djelovanje: Maca regulira metabolizam, daje tijelu energiju, štiti mentalno zdravlje (prevencija Alzheimerove bolesti). U peruanskoj tradicijskoj medicini koristi se kao afrodizijak, s naglašenim povećanjem muške i ženske plodnosti. Ublaža-va simptome menopauze te prevenira osteoporozu.

Maca-Maka (LEPIDIUM meyenii)

Maca-Maka

Batat

JAM

TEMA BROJA

25Diabeteswww.diabetes.hr

Moringa izvorno potječe s Himalajskih planina, ali se danas uzgaja diljem Afrike, Azije i Južne Amerike. Raste kao stab-lo. Ayrvedska tradicionalna medicina koristi moringu za li-ječenje više od 200 bolesti.Korisno djelovanje Moringe je: pomaže kod svih upala i tu-mora (tumor jajnika), obnavlja stanice mozga, regulira me-tabolizam, rad štitnjače, regulira tjelesnu težinu, održava razinu šećera u krvi, prevenira osteoporozu, (bogatstvo D vitamina), regulira krvni tlak, djeluje antibakterijski. Zbog velike količine željeza i B vitamina štiti od anemije i liječi anemiju. Zbog antioksidanata i zeatina čisti kožu i liječi neke kožne bolesti te usporava starenje kože. Moringa sadrži pre-ko 90 različitih nutrijenata, mnogo više vitamina i minera-la od poznatih povrtnica i voća te tri puta više esencijalnih aminokiselina nego u jajetu, 50 puta više B2 vitamina nego sardine, pet puta više E vitamina nego pšenične klice, a malo šećera i ugljikohidrata. Moringa je idealan dodatak prehrani, a najčešće se koristi lišće, koje se suši, melje i koristi kao čaj.

Gulan je kineska adaptivna biljka. To je jedan od višeper-spektivnih prirodnih lijekova za naše zdravstvene tegobe 21. stoljeća. Zbog svoje jedinstvene sposobnosti obnavljanja balansa tijela u svih pet glavnih sustava u organizmu: kar-diovaskularnog, digestivnog, imunog, nervnog i reproduk-tivnog prozvana je biljkom dugovječnosti ili „besmrtnosti“. Kemijski sastojci odgovorni za ove karakteristike su saponin (Gipenosidi). Ova biljka sadrži najširi spektar saponina od svih biljaka u prirodi. Blagodati konzumacije Gynostrme su: Snižava kolesterol i trigliceride vezivanjem direktno na ko-lesterol sprečava apsorpciju u crijevima, a trigliceride što pomaže tijelu da šećere direktno transportira u mišiće i pret-vara ih u energiju, umjesto da ih prvo pretvara u trigliceride i skladišti kao masti. Kontrola težine tako da pretilim osobama pomaže da smr-šave, a mršavim da dobiju na težini, time što regulira (adap-tira) šećere u krvi i snižava masnoće. Pomaže u očuvanju zdravlja crijeva čisteći tijelo od toksina i regulira metabolizam.Jača imunitet povećavajući broj bijelih krvnih tjelašaca. Jača probavni sustav pomažući funkciju jetre, oslobađa od stresa tako što opušta naš centralni nervni sustav pa se koristi i kod depresije i anksioznosti. Efekt kod dijabetesa: Studije su pokazale da Gynostrma u liječenju dijabetesa (Tip 2) utječe na brzo poboljšanje osjetlji-vosti na inzulin te je djelotvoran i bez ikakvih štetnih poslje-dica u liječenju ove bolesti.Liječenje kancerogenih bolesti: studije su pokazale znatnu stopu inhibicije na širok spektar kancerogenih stanica. Is-tražuje se potencijal prevencije i potencijal liječenja. Doka-zano je da ova biljka može spriječiti nastajanje raka, ali može poremetiti i diobu postojećih stanica raka. Gynostrma je bogata aminokiselinama, vitaminima i minera-lima koji su neophodni za zdravlje našeg organizma, kao što su kalcij, željezo, magnezij, fosfor, kalij, selen, cink i druge. Jedan od dokaza djelotvornosti jiaogulana su natprosječno dugovječni stanovnici kineske provincije Guizhou, koji re-dovito ispijaju njegov čaj. Zbog svojih moćnih adaptogenih i antioksidativnih svojstava u Kini ga zovu i biljkom besmr-tnosti. Gulan se može pripremati kao čaj, tinktura, ulje, ocat, ob-lozi, kapsule, ali se mogu suhim lišćem začinjavati i deserti te sladoled. Za čaj od gulana uzme se žličica suhe biljke, uli-je u hladnu vodu i kuha tri minute u 2,5 dcl vode. Ostaviti biljke što dulje stajati u čaju, to će čaj biti slađi. Pri kraju ku-hanja dodajte zelene stevije za slađi okus. Pijte ga u malim gutljajima kroz dan, jer je izvrstan i hladan.

Nepresušna volja za otkrivanjem nepoznatog

Kao zaključak, možemo biti zahvalni entuzijazmu Dr. Brune Novaka što je doveo na naše tržište nove ljekovite biljke i spoznaju o njihovim ljekovitim učincima na naš organizam te načinima kako ih uzgajati u našim vrtovima, u teglicama na prozoru, da bismo ih imali dostupnim u svakodnevnom životu. Dr. Novak je na naše tržište uveo amarant, kvinoju, biljke prekrasnih svojstava, koje pozitivno utječu na naše tijelo i obogaćuju našu prehranu. No, volja za otkrivanjem nepoznatoga tu ne staje, što se vidi po novim otkrićima našeg dragog prijatelja. O biljkama, koje su još predmet is-traživanja i dokazivanja njihove učinkovitosti, netoksičnos-ti, ali i mogućnosti uzgoja na našem klimatskom području je već nekoliko vrsta te ćemo na vrijeme o tome obavijestiti naše čitatelje. Spoznaja o njima potvrđuje onu Hipokratovu: „Neka hrana bude tvoj lijek…“

JIOGULAN (GULAN/Gynostrema penta-pfyllum)

MORINGA (Moringa oleifera)

MoringaJiogulan

26

Šećerna bolest kod kućnih ljubimaca

Andreja Bračun, dr.vet.med.

27Diabeteswww.diabetes.hr

Baš kao i ljudi i naši kućni ljubimci mogu oboljeti od šećerne bolesti. Psi najčešće obolijevaju od šećerne bolesti tip I (stani-ce gušterače ne proizvode inzulin), dok je kod mačaka češće riječ o dijabetesu tip II (inzulin se proizvodi u nedostatnoj količini).Prvi simptomi koji ukazuju vlasniku kućnog ljubimca da se možda radi o šećernoj bolesti i da je vrijeme da potraži stručnu veterinarsku pomoć su sljedeći:• povećanje apetita• učestalo uzimanje vode – u većim količinama nego prije• učestalo i obilnije mokrenje• nešto kasnije i gubitak na težiniOvisno o fazi šećerne bolesti, šećer u krvi se može kontroli-rati pravilnom ishranom, pojačanom fizičkom aktivnošću i tabletama koje potiču stvaranje inzulina ili direktnim dava-njem inzulina te izbjegavanjem stresnih situacija.Ako se bolest adekvatno ne liječi, najčešće dolazi do kompli-kacija :

Mrena Nažalost, kod mnogih pasa koji boluju od šećerne bolesti razvije se mrena (katarakta), odnosno dolazi do zamućenja leće te oslijepe brzo nakon postavljanja dijagnoze. Uobičaje-no liječenje mrene uključuje operaciju nakon koje se mnogim psima vid povrati.

Glaukom i upala okaMrena često uzrokuje i “curenje” bjelančevina u očnu jabuči-cu, a posljedica toga je upala šarenice i žilnice, tj. uveitis. Ako se uveitis ne liječi, vrlo lako prelazi u glaukom, odnosno bolest vidnog živca uslijed nereguliranog očnog tlaka (po-višenog). Moguće je i odljepljenje mrežnice. Ako se bilo koje od ovih stanja razvije, komplikacije s vidom uglavnom će biti trajne. Može biti zahvaćeno jedno ili oba oka. Ako se kod psa razvije uveitis, nije moguća operacija mrene jer je puno veća šansa za nastanak postoperativnih komplikacija.

Smanjena otpornost Pas s dijabetesom vrlo lako oboli od kroničnih, recidivira-jućih bakterijskih i virusnih infekcija jer je visoka koncen-tracija šećera u krvi vrlo povoljan medij za razvoj bakterija. Bakterije dodatno povećavaju razinu šećera u krvi i stvara se jedan začarani krug. Česte infekcije kod pasa s dijabetesom su infekcije prostate, kože, upala pluća, infekcije urinarnog trakta i druge.Rane teško zacjeljuju te je povećana mogućnost stvaranja gnojnih procesa na koži, što dodatno daje dojam neuredne i nekvalitetne dlake. Pse koji boluju od šećerne bolesti treba stalno nadgledati kako bi se što prije otkrila eventualna in-fekcija i krenulo u brzo liječenje.

Dijabetička neuropatijaOštećenje živaca može nastati kao posljedica visokih razina glukoze u krvi i ono često uzrokuje slabost u stražnjim noga-ma pasa. Vrlo lako se ovaj znak zamjenjuje s degenerativnim promjenama koje nastaju zbog starosti psa. Oštećenje živaca može biti prvi od znakova dijabetesa kod pasa, zanošenje u hodu te slabost na zadnje noge .

Oštećenje bubrega i srcaAko se šećerna bolest ne liječi, dolazi do oštećenja funkcije bubrega te povišenog krvnog tlaka.Liječenje dijabetesa zahtijeva veliki angažman vlasnika obo-ljele životinje, pogotovo ako je vaš ljubimac nekooperativan. Vjerojatno je svima poznato da se oboljeli od šećerne bolesti moraju pridržavati određenog režima prehrane te redovito uzimati inzulin.To znači, veterinar će, nakon postavljanja točne dijagnoze, odrediti dozu inzulina koju će vaš ljubimac morati redovito primati (najčešće u potkožnim injekcijama jednom ili dvaput dnevno) te hranu (i poseban režim prehrane) kojom će se na-dalje hraniti. To zahtijeva određenu discipliniranost vlasni-ka, no znatno pomaže kvaliteti života vašeg ljubimca.Postoje određene hrane različitih proizvođača - specijali-zirane formule za kontrolu ili pomoć u liječenju dijabetesa i za mačke i za pse. Terapiju je, uz redovite kontrole, isto kao i poseban režim prehrane potrebno provoditi doživotno.

Prevencija dijabetesa kod pasaDijabetes je ozbiljna bolest za pse i može imati životno ugrožavajuće komplikacije. Najbolji lijek za dijabetes je uopće spriječiti njegov nastanak. Mnogo je načina za to. Po-trebno je kontrolirati težinu psa, hraniti ga zdravom i manje masnom hranom te mu osigurati redovitu vježbu i kretanje.Češće obolijevaju pretili psi, kao i oni zrelije i starije dobi te ženke u periodu prije tjeranja. Pasmine koje češće obolijevaju od šećerne bolesti su njemački srednji špic, samojed (kod ko-jih je istraživanje potvrdilo i genetsku predispoziciju), zatim pudl, jazavčar, aljaški malamut, šnauceri, čau čau, bigl, koker španijel, doberman, labrador, puli, bobtail, zlatni retriver, patuljasti pinč, engleski springer španijel, rodezijski gonič, zapadnoškotski bijeli terijer...no, navedeno ih je toliko da se teško može govoriti o nekoj pasminskoj sklonosti.Mačke, za razliku od pasa, imaju najčešće šećernu bolest tip II, odnosno prolazni oblik kod kojeg potrebe za inzulinom rastu i padaju, a ponekad potpuno nestaju. I kod mačaka s neliječenom šećernom bolesti razvija se hiperglikemija i pos-ljedična pojava šećera u mokraći (glukozurija ) koja dovodi do učestalog, obilnijeg mokrenja te učestale potrebe za većim količinama vode. Pogoršanje bolesti dovodi do daljnjih me-taboličkih poremećaja i uzrokuje pojavu sistemskih znakova bolesti kao što su povraćanje, proljev, gubitak apetita, sla-bost, dehidracija i pospanost. Česta komplikacija u mačaka je slabost stražnjih nogu. Oboljele mačke imaju smanjenu ot-pornost pa često obole od kroničnih bakterijskih i gljivičnih infekcija, što je naročito vidljivo na koži i dlaci.U mačaka nije primijećena veća pasminska predispozicija, a gojazni mužjaci obolijevaju češće nego ženke.Ako se dijetom, hranom bogatom vlaknima, male kalorične vrijednosti i redukcijom tjelesne težine (uključujući i fizičku aktivnost) ne uspije kontrolirati bolest, potrebno je liječenje oralnim lijekovima ili inzulinom, prilagođavajući dozu kako bi se bolest stavila pod kontrolu .

Psi najčešće obolijevaju od šećerne bolesti tip I (stanice gušterače ne proizvode inzulin), dok je kod mačaka češće riječ o dijabetesu tip II (inzulin se proizvodi u nedostatnoj količini)

““

28

DIJABETES-Svjetska uzbuna

Preuzeto iz IDF Diabetes Atlas, Seventh Edition 2015

Dijabetes je jedna od najvećih globalnih zdravstvenih opas-nosti 21. stoljeća. Svake godine sve više i više ljudi živi s ovom bolešću, što može rezultirati komplikacijama u mijenja-nju života. Osim 415 milijuna odraslih, koliko se procjenjuje da ih trenutačno ima dijabetes, tu je i 318 milijuna odraslih osoba s poremećenom tolerancijom glukoze, što znači da kod njih postoji visoki rizik od razvoja bolesti u kasnijem životu.Mnoge zemlje još su uvijek nisu svjesne društvenog i ekonom-skog utjecaja koji donosi dijabetes. Ovaj nedostatak razumi-jevanja je najveća prepreka za učinkovitu strategiju prevenci-je koja bi mogla pomoći zaustaviti neumoljiv uspon dijabe-tesa tipa 2.Unatoč boljoj informiranosti i novim dostignućima u liječe-nju tipa 1 i tipa 2 šećerne bolesti i prevenciju dijabetesa tipa 2, svako izdanje IDF Diabetes Atlasa pokazalo je neumoljiv porast broja osoba s ovom bolešću.Ovo izdanje 2015. nije iznimka. Sedmo izdanje prikazuje tre-nutačno stanje dijabetesa u svijetu i donosi viziju budućnosti s procjenom kontinuiranog rasta do 2040.

Tri su osnovna tipa dijabetesaDijabetes tipa 1• Faktori rizika: dijabetes u obitelji, genetika, upale i drugi utjecaji iz okoliša• Pojavljuje se vrlo naglo i trenutačno je neizlječiva• Bez inzulina osoba s dijabetesom tipa 1 će umrijeti

Dijabetes tipa 2• Faktori rizika: prekomjerna tjelesna težina, tjelesna neak-tivnost, loša prehrana, genetika, dijabetes u obitelji, gestacij-ski dijabetes u prijašnjim trudnoćama i starija dob• Može proći neopaženo i nedijagnosticiran godinama• Često se može regulirati s promjenama u prehrani i pove-ćanjem tjelesne aktivnosti. U nekim slučajevima potreban je lijek

Gestacijski dijabetes• Pojavljuje se tijekom trudnoće• Može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih opasnosti za maj-ku i dijete• Povezana je s povećanim rizikom da se kod majke i djeteta razvije dijabetes tipa 2 kasnije u životu.

Procijenjeni broj osoba s dijabetesom u svijetu i po regijama u 2015. i 2040. (20-79 godina)

Sjeverna Amerika i Karibi

2015 44.3 milijuna2040 60.5 milijuna

Ju�na i Srednja Amerika

2015 29.6 milijuna2040 48.8 milijuna

Afrika2015 14.2 milijuna2040 34.2 milijuna

Azija

2015 78.3 milijuna2040 140.2 milijuna

Svijet2015 415 milijuna2040 642 milijuna

Europa2015 59.8 milijuna2040 71.1 milijuna

2015 153.2 milijuna2040 214.8 milijuna

Bliski Istok i Sjeverna Afrika

2015 35.4 milijuna2040 72.1 milijuna

Južna i

Procijenjeni broj osoba s dijabetesom u svijetu i po regijama u 2015. i 2040. (20-79 godina)

29Diabeteswww.diabetes.hr

Ljudski trošak

Dijabetes i komplikacije glavni su uzroci smrti u većini ze-malja.Dijabetes tipa 2 je najčešći oblik šećerne bolesti i povećan je usporedo s kulturnim i društvenim promjenama. U zemlja-ma s visokim dohotkom do 91% odraslih osoba s bolešću tipa 2 imaju dijabetes 1-4. Procjenjuje se od strane IDF-a da je 193 milijuna ljudi s dijabetesom nedijagnosticirano i stoga su u većem riziku od razvoja komplikacija.Osim toga, procjenjuje se da 1 od 15 odraslih osoba ima poremećaj tolerancije glukoze, a na jedan od sedam poroda utječe gestacijski dijabetes. Oba od ovih uvjeta su povezani s povećanim rizikom od razvoja dijabetesa tipa 2 kasnije u životu.

Odrasli koji su umrli od dijabetesa, HIV / AIDS-a, tuberkuloze i malarije

5.0 milijuna Od dijabetesa

2015IDF

1.5 milijuna Od HIV/AIDS

2013 WHO Global Health

Opservatorijski podaciRepozitorij 2013

1.5 milijunaOd tuberkuloze

2013WHO Global Health

0.6 milijuna Od malarije

2013WHO Global Health

Opservatorijski podaciRepozitorij 2013

Prevalencija dijabetesa2015

2040

Jedan od 11 odraslih ima dijabetes

Jedan od 10 odraslih osoba imat će dijabetes

Dijabetes prema spolu

Broj muškaraca s dijabetesom

2015 215.2 milijuna2040 328.4 milijuna

Broj žena s dijabetesom2015 199.5 milijuna2040 313.3 milijuna

Dijabetes u urbanim područjima

2015 269.7 milijuna2040 477.9 milijuna

Dijabetes u urbanim i ruralnim sredinama

Dijabetes u ruralnim područjima

2015 145.1 milijuna2040 163.9 milijuna

30

Dijabetes u djeceIako je dijabetes tipa 1 rjeđi, i dalje je u porastu za oko 3% godišnje, posebno među djecom. Oko 86.000 djece će svake godine razviti dijabetes tipa 1, a kada inzulin nije dostupan, životni vijek za dijete s dijabe-tesom tipa 1 vrlo je kratak. IDF-ov program „Life For A Child“ opskrbljuje inzulinom 17.000 djece u 46 ze-malja.

Financijski troškoviOsim velikog financijskog tereta za pojedince i nji-hove obitelji zbog troškova inzulina i ostalih bitnih lijekova, dijabetes također ima značajan ekonomski utjecaj na države i njihove nacionalne zdravstvene sustave. Razlog je povećano korištenje zdravstvenih usluga, gubitak produktivnosti i dugotrajne potrebe za prevladavanjem komplikacija vezanih uz dijabetes kao što su zatajenje bubrega, sljepoća ili srčani prob-lemi. Većina zemalja od ukupnog troška za zdravljepotroši između 5% i 20% na dijabetes, odnosno li-ječenje njegovih komplikacija. S takvim visokim troškovima, bolest je značajan izazov za zdravstvene sustave i prepreka održivom ekonomskom razvoju.

Djeca s dijabetesom

1

2

3

4

56

78

9

10

Ljestvica 10 zemalja po broju djece s dijabetesom tipa 1 (0-14 godina)

84,100

70.200

30.900

30.500

19.80018.500

16.10015.800

14.400

13.500

Sjedinjene Američke Države

Indija

Brazil

Kina

Velika Britanija

Ruska Federacija

Saudijska Arabija

Njemačka

Nigerija

Meksiko

Broj djece s dijabetesom tipa 1 u svijetu

542,000

0

20 000 40 000 60 000 80 000

Mnoge zemlje još su uvijek nisu svjesne društvenog i ekonomskog utjecaja koji

donosi dijabetes. Ovaj nedostatak razumijevanja

je najveća prepreka za učinkovitu strategiju

prevencije koja bi mogla pomoći zaustaviti neumoljiv

uspon dijabetesa tipa 2

Globalni zdravstveni troškovi za liječenje dijabetesa

Milijarde USD Milijuni

Trošak Slučajeva dijabetesa

Povećanje od 19% Povećanje od 35%

2015 2040 2015 2040

1 000

750

500

250

0

800

600

400

200

0

31

Potraga za boljim životom može dovesti do loših iskustava. Sekte pretražuju internet u potrazi za lakim žrtvama, a to su oni koji pate zbog bolesti.Zdravlje već dugo vremena predstavlja ulazna vrata mnogim sektama. Red Sunčevog hrama (L’Ordre du Temple Solaire – sekta osnovana 1984. u Francuskoj, poznata po kolektivnim samoubojstvima) je svoja novačenja u osnovi temeljio na potrazi za blagostanjem. No, da-nas trend postaje eksponencijalan. U samo nekoliko godina, od 2500 godišnjih prijava Miviludesu* (Mission interministérielle de vigilance et de lutte contre les dérives sectaires - Međuresorna misija budnosti i borbe protiv sekti) na tom području, postotak je povećan s 20% na 40%! Nekoliko je razloga kojima se može objasniti takav rast, no najvažniji je zanesenost alternativnom medicinom. Poveća-nje broja osoba oboljelih od kroničnih boles-ti i njihove želje za kvalitetnijim liječenjem i nadom za duljim životom, povezano je s po-tragom za boljim načinom života. Ponude po pitanju zdravlja su se promijenile, počevši od osobnog ispunjenja pa sve do osobnog raz-voja. Internet promiče masovnu distribuciju prijedloga svih vrsta, među kojima je ponekad teško izvršiti odabir. Pacijenti k tome postaju sve više autonomni, a da zlo bude još veće, potiče ih se da samostalno uzimaju lijekove te

tako sami upravljaju svojim zdravljem, iako nisu oboružani znanjem kako razlikovati „žito od kukolja“.„Sve sektaške dogme uključuju pitanje zdrav-lja“, upozorava Catherine Picard, predsjednica Unadfi*(Union nationale des associations de défense des familles et de l’individu victime de sectes - Nacionalna unija udruga obrane obitelji i pojedinačnih žrtava od sekti ). „To je problematika koja se tiče svakoga“, objašnja-va Chantal Gatignol, zdravstvena savjetnica u Miviludes. „Mi se suočavamo sa svim, u ovom ili onom trenutku, problemima sa zdravljem,

Angèle CossartÉquilibre, br. 305, svibanj 2015

KRONIČNE BOLESTIVeliko tržište za

gurue i šarlatane

Zdravlje već dugo vremena predstavlja ulazna vrata mnogim sektama, a u današnje vrijeme trend postaje eksponencijalan. Nekoliko je razloga kojima se može objasniti takav rast, no najvažniji je zanesenost alternativnom medicinom

Kad je u pitanju šećerna bolest, rijetki su gurui koji se usuđuju savjetovati

napuštanje inzulina, dok neki ne oklijevaju predložiti ekskluzivne metode! Zbog toga šećerna bolest, sa svim svojim

aspektima, nudi mnogobrojna ulazna vrata i dobro podnosi široka vrbovanja

Globalni zdravstveni troškovi za liječenje dijabetesa

800

600

400

200

0

Diabeteswww.diabetes.hr

32

od najobičnije gripe pa sve do puno ozbiljnijih patologija. Sekte su shvatile da tu postoji ogromno tržište, sa za njih neznatnim rizicima. Trivijalizacija novih primjena koje se pojavljuju, a mislimo pri tome na šarlatanstvo, omogućuju sektaškim pokretima da se uključe u konvencionalni sus-tav“, zaključuje Samir Khalfaoui, zdravstveni savjetnik u Miviludes. Razlučivanje može biti oslabljeno zbog bolesti. „Ranjivost bolesnih osoba može prouzročiti to da one počnu tražiti komplementarna rješenja, a njihov zahtjev je sasvim legitiman. No, to nije razlog da dobiju ta rješenja od varalica ili šarlatana“, buni se Catherine Picard.

Pseudoznanstvena maskaSekte koje su se nekad mogle lako prepoznati, sada mijenja-ju svoje lice. Vrlo su napredno organizirane, koriste se efi-kasnim tehnikama: marketing, psihološki pristup, sredstva komunikacije, uspješne internet stranice, pomno razrađene pseudoznanstvene rasprave, pozitivna svjedočanstva… Proučavaju moderne fenomene i pokazuju zavidnu moć brze prilagodbe. „Od početka 20. stoljeća velike, dobro poznate sekte se rehabilitiraju kako bi prolazile neprimijećeno. Svo-je mjesto ustupaju gomili stručnjaka koji nude skrb i njegu u širem smislu tzv. „inovativnim“ metodama čiji postup-ci su uglavnom u potpunosti izmišljeni. Mnogi tvrde da se njihova inspiracija temelji na znanstvenim osnovama i time navode korisnika ili konzumenta na grešku, miješajući znan-stveni vokabular s onim razumljivijim,dostupnijim, kako bi tim metodama dali ozbiljan izgled, iako su one najčešće varljive“, nastavlja Samir Khalfaoui. „U toj silnoj ekspanziji potrebno je napraviti razliku između varalice, koji prodaje neki čudotvorni proizvod ili aparat i kojeg više nikada ne vi-dimo, i pseudo-terapeuta manipulatora, čiji posao ima dulje vremensko trajanje“, upozorava. Doista, postoje terapeutski ogranci, slaže se Catherine Picard, no u tim ograncima posto-je sekte i njihovi ogranci. „No, ne treba u svemu vidjeti sek-te“, napominje Chantal Gatignol (za pomoć kod razlučivanja,pogledati okvir „Nekoliko kriterija koji upozoravaju“ ). Pro-fesije koje nisu priznate državnom diplomom, poput sof-rologije, organizirane su putem agencija (saveza, sindikata ), iz kojih je moguće informirati se i naći ozbiljnog praktičara.

Infiltracija u bolnice I same bolnice postaju žrtve stvarnih i polaganih pokušaja infiltracije, čijim rizicima nisu pošteđeni ni zdravstveni struč-njaci. „Generalno, ti pokreti ulaze kao posjete bolesnima, dakle na potpuno banalan način“, komentira Chantal Gatig-nol, ali i putem obuke osoblja, najčešće kod one upravljanja stresom. Ideja je da ih se navede da izađu iz bolnice. Osoblje koje radi na palijativnoj skrbi npr., pod velikim je emocio-nalnim opterećenjem i time su više ili manje ranjivi. Neki će se pridružiti tim pokretima, dok će ostali pritisnuti zvono za uzbunu, destabilizirani, otkrivajući da je trener običan ma-nipulator. Neke bolnice koriste komplementarna liječenja poput hipnoze ili akupunkture, s ciljem da pruže utjehu paci-jentima ili da ublaže nuspojave teških tretmana. „Provedene i nadzirane od strane medicinskog osoblja, dapače integrirane u protokol liječenja, te metode odgovaraju potrebi da se jasno definiraju.*(Vodič kroz zdravlje i ogranke sekta – Miviludes 2012.). U gradu, zdravstveni stručnjaci su izoliraniji. Neki mogu sasvim dobronamjerno odobravati prikazane prakse kao inovativne, dok ostali, sasvim suprotno tome, mogu

hotimice izabrati uključiti se u šarlatanstvo. Osim 4000 samo-proglašenih „psihoterapeuta“ koji nisu pohađali nikakvu obuku niti su upisani u ikakav registar, Nacionalno vijeće Reda liječnika je popisalo još 1995. godine 3000 liječnika koji su bili povezani sa sektama i njihovim pokretima.

Tehnike uključivanjaPrvi pristup je uvijek bezazlen: letak ili brošura u wellness centrima, u trgovinama s organskim proizvodima, knjiga koja bi trebala pomoći u otkrivanju uzroka slabosti, sudjelo-vanje na simpoziju... Tehnika se sastoji od nagovaranja osobe na uključivanje na alternativni put: ponajprije polazeći cikluse obuke ili raznolike sastanke...zatim je pseudo-praktičar upu-ćuje na nekog drugog iz svoje mreže, a taj na sljedećeg. Uk-ljučenje je pokrenuto: što osoba provodi više vremena s tim šarlatanima, ona sve dublje tone. Oko nje se stvara koridor koji je izolira od njenih bližnjih. Opasnost se povećava kada počinje napuštati krug konvencionalne, uobičajene skrbi i njege, u isključivu korist šarlatanske prakse, koja je navede da vjeruje kako ne bi mogla funkcionirati, ako se ne drži njih u potpunosti. Ako osoba pak ne postiže rezultate, to je njena greška jer nije dovoljno uložila u svoje ozdravljenje.

Šećerna bolest, velika metaPrivilegirana meta za sekte je rak, odmah uz bok sa sidom. Kad je u pitanju šećerna bolest, rijetki su gurui koji se usuđu-ju savjetovati napuštanje inzulina, dok neki ne oklijevaju predložiti ekskluzivne metode! Zbog toga šećerna bolest, sa svim svojim aspektima, nudi mnogobrojna ulazna vrata i do-bro podnosi široka vrbovanja: način života, prehrana, fizička aktivnost, kure mršavljenja... Pacijenti šećerne bolesti su sto-ga izloženi prijedlozima globalnih metoda, koje pokrivaju raz-ličite aspekte života. „Terapijski guru ne nudi samo ozdrav-ljenje, već i drugačiji način života“* (Vodič kroz zdravlje i ogranke sekta – Miviludes 2012.).Chantal Gatignol izlaže slučaj stresa „koji je prikazan kao stanje koje potiče šećernu bolest i pacijente se savjetuje da se oslobode vanjskih, nega-tivnih pritisaka kako bi im bilo bolje.“ Često im se savjetuju dijete na bazi sirovog povrća, konzumacija raznih biljaka. Jedna metoda o tome savjetuje „da bi se riješili šećerne bolesti, treba zaustaviti hipoglikemijske tretmane (ako ne, onda ćete stvarati hipoglikemiju), treba izbaciti sve rafinirane namir-nice (bijeli kruh, tjesteninu, bijelu rižu, šećer...), industrijski pripremljena jela; jesti sirovo povrće najmanje u jednom od dva obroka; imati redovitu fizičku aktivnost.“ Primjećuje-mo kako se miješaju realne preporuke, izvučene iz PNNS-a (Le Programme National Nutrition Santé – Nacionalni pro-gram zdrave prehrane ) i neozbiljni savjeti. Rizično je kada se osoba sa šećernom bolešću prepoznaje u tim preporukama, dok neke od njih i odgovaraju onome što zastupa i njihov liječnik! Naposljetku, bez obzira na to što donosi preporuče-ni proizvod, uviđa Catherine Picard, ono na što računaju je povezivanje s bolesnikovom ranjivošću.„Prvi savjet onima koji se žele povući s već započetog pris-tupanja tim pokretima jest da s drugima razgovaraju o tome, sa svojom obitelji, sa svojim bližnjima, sa svojim liječnikom“, savjetuje Chantal Gatignol. „No, najčešće su bližnji ti koji upo-zoravaju Milivudes, jer dotične osobe ne shvaćaju u kakav zupčanik su se zapetljali, a mi ih usmjeravamo prema druš-tvenim mrežama.

33Diabeteswww.diabetes.hr

Nekoliko kriterija koji upozoravaju- mentalna destabilizacija- financijski izdaci prema zelenašima- čudotvorna metoda ili lijek koji može otklanjati više različitih patologija (i rak i šećernu bolest, npr.)- obećanje ozdravljenja- prekidanje odnosa s obitelji i društvenim okruženjem- kritiziranje alopatskih tretmana ili čak zahtijevanje za njihovo napuštanje

Nepriznati / Skriveni ciljevi Sekte teže trima velikim ciljevima. Novac, naravno, bilo direktno putem prodaje raznolikih proizvoda: dodataka prehrani, aparata poput sokovnika za cijeđenje sokova iz voća i povrća, kako bi naučili zdra-vije se hraniti, svježije...bilo iznuđivanjem osobne baštine ili zaduživanjem osobe. Drugi veliki cilj je rad na crno. To može početi kroz par dobrovoljnih sati rada u nekoj firmi...I na kraju, seksualne usluge.

DOGAĐANJA I AKCIJE

34

Međunarodna dijabetička federacija (IDF) organizirala je prošle godine svjetski dijabetički kongres u Vancouveru, u Kanadi, domovini jednog od otkrivača inzulina, Frederica Bantinga.IDF je krovna organizacija koja okuplja više od 230 nacional-nih udruga za dijabetes u 170 zemalja svijeta. Zastupa inte-rese sve većeg broja osoba sa šećernom bolesti. Federacija je lider svjetske dijabetičke zajednice od 1950. Njena misija je promicanje skrbi za dijabetičke bolesnike, prevencija i is-traživanje lijekova za šećernu bolest.Kongres u Vancouveru je trajao od 30. studenoga do 4. pro-sinca, a na njemu su sudjelovali stručnjaci u liječenju šećerne bolesti iz cijelog svijeta. Svjetski kongres je mjesto za razmje-nu iskustava u liječenju šećerne bolesti, prikaz istraživanja i najbolje svjetske prakse. Liječnici, znanstvenici, medicinske sestre i drugi zdravstveni radnici, kao i vladini dužnosnici, političari i predstavnici 230 udruga članica IDF-a okupili su se kako bi naučili nešto novo i povezali se. Kongresni cen-tar brojio je tih dana posjećenost od oko 10.000 ljudi iz svih krajeva svijeta.S 220 sati predavanja, oko 350 predavača, više od 1.000 pred-stavljenih plakata, Svjetski dijabetički kongres predstavlja veliko iskustvo i doprinos svjetskoj dijabetičkoj zajednici. Idealno je to mjesto za povezivanje i umrežavanje sa svim dionicima u području liječenja dijabetesa, skrbi, upravljanja i zastupanja.Pored navedenoga, zastupnici Hrvatskog saveza di-jabetičkih udruga su predstavljali našu zemlju i na prigod-nom štandu u Global Village-u, dijelu kongresnog prostora predviđenom za predstavljanje udruga cijeloga svijeta, kao i na Skupštinama IDF Global-a te IDF regija Europa. U član-stvo IDF-a je na ovoj regionalnoj skupštini, pored HSDU-a kao dugogodišnje članice, primljeno Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma, stručno društvo iz Hrvatske te tako sada Hrvatska ima dva društva u članstvu IDF-a.Također, u Upravni odbor IDF-a za Europu, na prijedlog HSDU-a, izabran je i doc. dr. sc. Dario Rahelić, dr.med. na čemu iskreno čestitamo! Tako sada HSDU ima dvoje pred-stavnika u Upravnom odboru IDF-a, što je za našu malu zemlju izuzetan uspjeh i čast.Hrvatske su liječnice, prof. dr. sc. Lea Smirčić Duvnjak i dr.sc. Spomenka Ljubić predstavile svoja istraživanja i aktivno sud-jelovale u radu kongresa.

SVJETSKI DIJABETIČKI

KONGRES-VANCOUVER

2015.HSDU

U članstvo IDF-a je na ovoj regionalnoj skupštini, pored HSDU-a kao dugogodišnje članice,

primljeno Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma te tako sada Hrvatska ima dva

društva u članstvu IDF-a

“

“

DOGAĐANJA I AKCIJE

35Diabeteswww.diabetes.hr

U Upravni odbor IDF-a za Europu, na prijedlog HSDU-a, izabran je i doc. dr. sc. Dario Rahelić,

dr.med.te sada HSDU ima dvoje predstavnika u Upravnom odboru IDF-a, što je za našu malu

zemlju izuzetan uspjeh i čast

“

Susret Young Leadera u Vancouveru, Kanada

David i Maja

Od 24.11. do 4.12.2015. mladi dijabetičari iz brojnih zemalja svijeta u dobi od 18 do 30 godina sudjelovali su Vancouve-ru u programu pod nazivom „Young Leaders in Diabetes“, odnosno programu koji okuplja mlade osobe oboljele od di-jabetesa u cilju da pokaže već dobro poznatu poslovicu „Za-jedno smo jači“. Cilj ovog programa je osvijestiti ljude oko nas na potrebe mladih osoba oboljelih od dijabetesa, budući da je dijabetes bolest koja pretežito pogađa stariju populaci-ju, a samo je 10% od ukupnog broja oboljelih mlađe životne dobi. Program je bio edukativnog karaktera gdje smo ima-li priliku naučiti kako predstaviti vlastite projekte, na koji način doći do sponzora, na koji način komunicirati sa spon-zorima, kako pomoći roditeljima čija su djeca upravo obolje-la od dijabetesa, kako se boriti za prava SVIH dijabetičara te omogućiti inzulin svima, a ne samo nekima, kako podići glas da nas se čuje i da se ne zanemari niti jedna mlada osoba s dijabetesom. Puno smo učili i naučeno imali priliku primijeniti na konkret-nim primjerima, no ono što bismo htjeli istaknuti kao naj-važnije je međusobna razmjena iskustava te stjecanje novih prijateljstava. Imali smo priliku upoznati se s različitim situ-acijama od kojih pate dijabetičari diljem svijeta, od onih koji imaju priliku dobiti besplatno i inzuline i trakice za mjerenje šećera i uređaje za kontinuirano mjerenje glukoze, do onih koji moraju plaćati inzuline, a za trakice skoro pa da ni ne znaju… Susret s mladima koje tište isti problemi kao i nas je nešto što ostaje za cijeli život i nešto što nas tjera da podignemo svoj glas za one koje društvo odbija i ne razumije. Masa mladih ljudi okupljenih na jednom mjestu u isto vrijeme je nešto što ne ostavlja ravnodušnima nikoga pa tako ni one koji imaju mogućnost donijeti promjene. Stoga se ovim putem želimo zahvaliti svima onima koji su nam omogućili da budemo dio te mase, posebice HSDU-u i IDF-u, jer znanje i iskustvo stečeno ondje je nešto što obogaćuje i nas i okolinu oko nas.Hvala od srca!

36

DOGAĐANJA I AKCIJE

37Diabeteswww.diabetes.hr

DOGAĐANJA I AKCIJEZAJEDNO MOŽEMOPOSTIĆI VIŠE...

...u svakodnevnoj skrbi ošećernoj bolesti...

Učinimo više zajedno

Naša je misija razvoj individualiziranih rješenja koja objedinjuju sve potrebe osoba oboljelih od šećerne bolesti. Modernim terapijskim mogućnostima, inovativnim medicinskim proizvodima i pouzdanim programima podrške, nastojimo omogućiti osobama sa šećernom bolesti svakodnevnicu kakvu žele.

sanofi -aventis Croatia d.o.o. | Heinzelova 70/II, 10 000 Zagreb | Tel: 01/6003-400; Fax: 01/6003-444 | www.sanofi .com | HR.DIA.15.04.01.

38

DOGAĐANJA I AKCIJE

PLANIRANI PROJEKTI HRVATSKOGSAVEZA DIJABETIČKIH UDRUGA

U 2016. godini

• siječanj, ožujak, svibanj, srpanj, rujan, studeni 2016.Časopis Diabetes/Slatki život Dvomjesečnik, izdajemo ga 6 puta godišnje u pojedinačnoj nakladi od 30.000 primjeraka koji su za krajnjeg korisnika besplatni. Časopis je prvenstveno edukativnog, ali i informativnog karaktera i njegovo čitateljstvo je dobra baza za širenje svijesti o šećernoj bolesti i sprječavanju nastanka njezinih komplikacija.

• siječanj – prosinac 2016.Info-telefon HSDU-aPosebna telefonska linija koja je aktivna jedan dan u tjednu i na koju zainteresirane osobe s dijabetesom, članovi njihovih obitelji, njihovi prijatelji i znanci ili ljudi koje zanima zovu i dobivaju odgovore na svoja pitanja. Iz tjed-na u tjedan na liniji gostuju stručnjaci iz raznih područja: medicine – liječnici dijabetolozi, pedijatri, psiholozi, pravnici (ili socijalni radnici).

• ožujak 2016.Radionica za mlade osobe s dijabetesom, ZagrebSvrha radionice je uživo okupiti mlade osobe s dijabetesom koji se inače druže uglavnom virtualno, putem društvenih mreža. Na ovom edukacijskom vikendu mladi dolaze iz cijele Hrvatske i organizirana su im preda-vanja stručnjaka i radionice vezane za osnaživanje njih samih u borbi s bolešću te sprečavanju nastanka kompli-kacija, potiče ih se na okupljanje i umrežavanje što većeg broja mladih ljudi koje muče isti problemi odrastanja,školovanja, traženja radnog mjesta i sl., kao što ih se i potiče na aktivniji rad u svojim lokalnim udruženjima.

• travanj 2016.Radionica za roditelje i djecu oboljelu od šećerne bolesti Svrha radionice je okupiti sve zainteresirane roditelje čija su djeca oboljela od šećerne bolesti i njihovu djecu na jednom mjestu gdje će im se kroz dva dana pružiti mogućnost odgovora na sva pitanja koja ih muče kada se po prvi puta u životu susretnu s kroničnom bolešću unutar svoje obitelji. Kroz predavanja stručnjaka i psihološke radionice, kroz dragocjena iskustva osoba s dugim dijabetičkim stažem i pozitivnim primjerima života s dijabe-tesom prilika je to svima za druženje, razmjenu iskustava i međusobno povezivanje.

39Diabeteswww.diabetes.hr

DOGAĐANJA I AKCIJE

• svibanj 2016. Sportski susreti udruga HSDU-a

• lipanj 2016.Redovna izvještajna skupština udruga članica Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga, Zagreb.

• lipanj/srpanj 2016.Kamp za djecu i mlade osobe sa šećernom bolesti, Premantura – PulaKampovi za djecu i mlade podrazumijevaju desetodnevni boravak djece dobi 10-16 godina u odmaralištu uz 24-satnu medicinsku skrb. Prilika je to djeci i mladim osobama da se odvoje od roditelja, a pratećem osoblju pri-pada dužnost i odgovornost djeci pružiti punu pažnju i sigurnost boravka te potrebnu edukaciju.

• srpanj 2016.DiaEuro 2016, BiHMeđunarodno malonogometno prvenstvo za osobe sa šećernom bolešću. Ove godine održava se po peti puta, nakon zemalja domaćina Ukrajine, Hrvatske, Mađarske i Rumunjske, s otprilike 14 europskih zemalja sudionica. Ponovno okupljamo HR tim te se nadamo da će i ove godine HR tim moći dati svoj doprinos sudjelovanjem na ovakvom međunarodnom skupu, odnosno prvenstvu.

• 14. studenoga 2016. Obilježavanje Svjetskog dana šećerne bolestiNizom javnim aktivnosti, kampanja o podizanju svijesti građana o šećernoj bolesti, organizacijom tribina, pre-davanja, sudjelovanjem u medijskim istupima (tiskani i elektronski mediji) obilježavamo Svjetski dan šećerne bolesti.

Cijele godine radi se i održava internetska stranica HSDU-a www.diabetes.hr, kao i www.plavi-grad.com, kao i adekvatni Facebook profili.Pored navedenih planiranih aktivnosti za ovu godinu, planiramo i izdavanje nekoliko edukativnih letaka, odnosno brošura. Samostalno se jednom do dvaput godišnje sastaju i organiziraju koordinacije udruga po regijama RH.Aktivnost HSDU-a u sudjelovanju u kreiranju javnih politika vezanih za zaštitu prava osoba sa šećernom bolesti je tijekom cijele godine

Uključenost u unapređivanje zakonodavne i javnozdravstvene politike skrbi o osobama sa šećernom bolešću u Republici Hrvatskoj

HALO HALO INFO TELEFON HSDU-a

Nakon ljetne stanke Hrvatski saveze dijabetičkih udruga (HSDU) nastavlja s provedbom projekta Halo, halo – Info telefon HSDU-a. Od 16. rujna 2015. nastavljamo s radom u našem uobičajenom terminu - srijeda, od 16:30 do 18:30h - te se veselimo vašim pozivima i novim upitima! Podsjećamo da je HSDU ovu posebnu telefonsku liniju uveo početkom ove godine kako bi dodatno pomogao i savjetovao osobe s dijabetesom, članove njihovih obitelji, njihove prijatelje i znance te sve ostale zainteresirane u bor-bi sa šećernom bolešću.

Iz tjedna u tjedan na našoj liniji gostujući stručnjak/stručnja-kinja odgovara na vaša pitanja i pomaže vam u rješavanju problema. Na Info telefonu gostuju stručnjaci raznih profi-la: liječnici dijabetolozi, specijalisti za dijabetes kod djece, pravnici (specijalizirani za prava pacijenta), psiholozi te stručnjaci iz područja medicine rada i odgovaraju na sve vaše upite.

HSDU na ovaj način želi pomoći svim oboljelima od dijabe-tesa te njihovim obiteljima i prijateljima te vas potičemo da zovete i pitate naše stručnjake za pomoć. I dakako, ako imate prijedloge ili ideje koji profil stručnjaka trebamo poz-vati, javite nam.

Zahvaljujemo svim stručnjacima koji su gostovali na Info telefonu i pomogli našim korisnicima te ostalim zaintere-siranima i oboljelima od dijabetesa.

Veselimo se Vašim novim pitanjima!

Raspored i imena gostujućih stručnjaka bit će uvijek ažurirani na www.diabetes.hr!

Svake srijede pozivom na broj 01 55 30 503 od 16:30 do

18:30 sati možete razgovarati s dežurnim stručnjakom/

stručnjakinjom

01 55 30 503

Info telefon neće biti aktivan u perioduod 24. prosinca 2015. do 12. siječnja 2016.Ponovo ćemo biti aktivni 13. siječnja 2016.

Projekt

40

DOGAĐANJA I AKCIJE

DIJABETES OPĆENITOAko želite porazgovarati ili se posavjetovati s našim dežurnim liječnikom možete mu postaviti različita pitanja vezana za šećernu bolest, liječenje tabletimai/ili inzulinom, inzulinske pumpe za odrasle i sl.

Mladen Grgurević, dr.med., internist iz dnevne bolnice klinike Vuk Vrhovac, KB Merkur

DIJABETES KOD DIJECEUkoliko ste zabrinuti da vaše dijete možda boluje od dijabetesa, ako vaše dijete ima dijabetes i prob-leme s regulacijom u odnosu na dnevni ritam i obaveze, kao i sve vrste terapija koje dolaze u li-ječenju tipa 1 šećerne bolesti, tada nazovite našu dežurnu liječnicu i posavjetujte se s njom.

prim. Lavinia La Grasta Sabolić, dr.med., spec. pedijatar, Klinika za pedijatriju KBC Sestara Milos-rdnica, Odjel za endokrinologiju i dijabetes

PRAVNA POMOĆNazovite ako trebate savjet ili pomoć kako riješiti neki problem vezana za prava pacijenata. Vjeruje-mo da ste se susreli sa takvim problemima, a sada vam putem Info telefona možemo pomoći.

Thea Terlecky, Pravna klinika

13.1.2016.

20.1.2016.

27.1.2016.

3.2.2016.

DIJABETES OPĆENITOAko želite porazgovarati ili se posavjetovati s našim dežurnim liječnikom možete mu postaviti različita pitanja vezana za šećernu bolest, liječenje tabletamai/ili inzulinom, inzulinske pumpe za odrasle i sl.

Kristina Blaslov, dr.med., Sveučilišna klinika Vuk Vrhovac, KB Merkur

10.2.2016. DIJABETES OPĆENITOAko želite porazgovarati ili se posavjetovati s našim dežurnim liječnikom možete mu postaviti različita pitanja vezana za šećernu bolest, liječenje tabletamai/ili inzulinom, inzulinske pumpe za odrasle i sl.

PSIHOLOŠKA PODRŠKAAko ste zabrinuti radi svoje ili bolesti vama bliske osobe, tužni ste, strah vas je ili se osjećate bespo-moćno, ako vam je teško organizirati svakodnevne aktivnosti u odnosu na bolest, možete svoje prob-leme podijeliti s našom dežurnom psihologinjom.

Lana Žigić, mag.psych.

PRAVNA POMOĆNazovite ako trebate savjet ili pomoć kako riješiti neki problem vezana za prava pacijenata. Vjeruje-mo da ste se susreli sa takvim problemima, a sada vam putem Info telefona možemo pomoći.

Thea Terlecky, Pravna klinika

17.2.2016.

24.2.2016.

Raspored gostujućih stručnjaka na HALO HALO INFO TELEFONU objavljivat ćemo na www.diabetes.hr i facebook stranici HSDU-a.

Kristina Blaslov, dr.med., Sveučilišna klinika Vuk Vrhovac, KB Merkur

Raspored za siječanj - veljača 2016.

41Diabeteswww.diabetes.hr

DOGAĐANJA I AKCIJE

Svjetski dan šećerne bolesti

2015.Hrvatski savez dijabetičkih udruga povodom Svjetskog dana šećerne bolesti 14. studenoga 2014. organizirao je temat-ski Okrugli stol s temom Kvaliteta zdravstvene zaštite oso-ba oboljelih od šećerne bolesti danas, s posebnim osvrtom na dijabetičko stopalo. Na okruglom stolu prisutnima se u ime organizatora obratila Antonija Brlek, dopredsjednica HSDU-a i prof. dr. sc. Lea Smirčić Duvnjak, predstojnica Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac, KB Merkur, a prezentacije su, s uvidom u današnju zdravstvenu zaštitu osoba oboljelih od šećerne bolesti, održali dr. Valerija Stamenić, Ministarstvozdravlja RH, dr. Maja Vajagić, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, dr. sc. Tamara Poljičanin, Hrvatski zavod za jav-no zdravstvo i doc. dr. sc. Vinko Vidjak, KB Merkur. Ovim putem se zahvaljujemo svima na sudjelovanju na Okruglom stolu i moderatoru Mariju Harapinu, dr. med. Također smo tiskali i plakat povodom Svjetskog dana šećerne bolesti 2015. koji je bio postavljen u zdravstvenim ustanovama, na javnim mjerenjima u organizaciji lokalnih dijabetičkih udruga.

HSDU

42

DOGAĐANJA I AKCIJE

43Diabeteswww.diabetes.hr

DOGAĐANJA I AKCIJE

Hrvatski savez dijabetičkih udruga i ove je godine, na za-dovoljstvo članova svojih udruga, organizirao „Vikend za udruge HSDU-a” u Toplicama Sveti Martin na Muri. Pro-gram se održao od 20. do 22. studenoga 2015. godine, na kojemu je sudjelovalo preko 120 sudionika.Sudionicima je bio osiguran smještaj u hotelu „Golfer“ uz kupanje u bazenima s termalnom vodom, kao i prijevoz autobusom iz Zagreba i natrag. Uz edukativni dio vikenda, neizostavna predavanja i radionice, uživali smo i zabavljalise uz živu muziku i karaoke u pubu “Potkova”. Predavanjakoja su bila organizirana obuhvaćala su teme: sve komplika-cije koje može uzrokovati dijabetes, hipoglikemija u djece i mladih sa šećernom bolešću, hipoglikemije kod tipa 2 šećerne bolesti, pravilna prehrana u regulaciji šećerne boles-ti, kako razumjeti deklaracije na proizvodima u trgovini. Kroz zanimljivo predavanje bili smo informirani i o ostavšti-ni dr. Rudolfa Steinera, osnivača antropozofije, čije je rod-no mjesto nedaleko Termi, a opuštali smo se i razgibavali uz stručno vodstvo uz yogu, pri čemu smo učili i pravilno disanje.Zanimljivo nam je bilo na kulinarskoj radionici na kojoj smo naučili izrađivati zdravu međimursku gibanicu, gdje smo se uz puno smijeha, podijeljeni u grupama trudili, prema upu-tama glavne kuharice i voditelja grupa što vještije napraviti kolač. Gibanicu su u hotelskoj kuhinji potom ispekli i ponu-dili je svim gostima na večeri. Nažalost, vrijeme nas nije poslužilo, bilo je kišno cijelo vri-jeme tako da su izostale aktivnosti koje su bile planirane na otvorenom. No nordijsko hodanje, golf i disc golf, šetnju pa čak i bicikliranje ostavljamo za sljedeći posjet Toplicama. Umjesto toga, uživali smo u rekreaciji, kupanju u bazenima i jacuzziju te u igranju stolnog tenisa, odbojke, plesu.Zahvaljujemo se liječnicima iz SK Vuk Vrhovac KB Merkur i KBC Sr. Milosrdnice, Pedijatrije, kao i nutricionistima KBC Zagreb, bez čijih stručnih, odlično posjećenih predavanja ne bismo bili tako dobro informirani i regulirani.Također se želimo zahvaliti direktoru hotela te osoblju Ter-ma Sveti Martin na dočeku, profesionalnoj usluzi i gostolju-bivosti.Zbog velikog upita i interesa za još ovakvih edukacijsko-za-bavnih vikenda, planiramo ih ponovo organizirati.

VIKEND ZA UDRUGE HSDU-a U TOPLICAMA SVETI MARTIN NA MURI

HSDU

44

PREHRANA

MEDITERANSKA PREHRANA - model zdrave prehrane u svijetu

Mediteranska prehrana bogata je maslinovim uljem, orašastim plodovima, ribom te lisnatim povrćem, a od devedesetih godina prošlog stoljeća koristi se kao model zdrave prehrane u svijetu

Snježana Gaćina, dipl. med. techn.KB Merkur, Sveučilišna klinika za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma Vuk Vrhovac

45Diabeteswww.diabetes.hr

PREHRANA

Mediteranska prehrana model je prehrane koji je stolje-ćima očuvan među zemljama Mediterana. Namirnice koje odlikuju ovu prehranu su riba, maslinovo ulje, mahunarke, sušeno i svježe mediteransko voće te začini i nešto vina. Od devedesetih godina prošlog stoljeća koristi se kao model zdrave prehrane u svijetu. Za mediteransku prehranu nećemo koristiti izraz „mediteranska dijeta“ - jer ona to nije. To je zapravo stil života koja podrazumijeva objedovanje u miru, s obitelji za istim stolom. Temelji se na običaju da se jede dok se slavi, tuguje pa čak i kad se sklapaju do-bri poslovi. Ova prehrana ima za cilj očuvanje običaja, čuvanje tradicijskih vrijednosti i izvornih sorti. Ova prehrana poštuje tlo na kojem je nikla biljka, životinjai čovjek te čuva njihovo jedinstvo jer smatra da je prirodno konzumirati većinom ono što je niklo na istom tlu. Zemlje koje su se našle u ovom području su Grčka, Italija, Španjolska, Hrvatska, Maroko...

Smanjena opasnost od srčanih bolestiIako se o mediteranskoj prehrani zna od četrdesetih godina dvadesetog stoljeća, tek je od devedesetih poznata u literaturi nakon „studije sedam zemalja“. Ta je studija pokazala da je kod stanovnika ovih ze-malja, iako konzumiraju dosta masnoća, sklonost kar-diovaskularnim bolestima niska. Količina masnoća koje konzumiraju ovi stanovnici ista je kao ona koju konzumiraju stanovnici SAD-a, ali s puno manje po-bola od srčanih bolesti jer namirnice koje konzumira-ju Mediteranci, očito imaju protektivnu vrijednost. Dr. Walter Willett sa sveučilišta Harvard devedese-tih je godina u svojoj knjizi opisao ovu prehranu kao „model prehrane tipičan za Kretu i ostatak Grčke, te južnu Italiju do ranih 1960-ih”, koja uz „redovitu fizičku aktivnost” podrazumijeva „obilne količine hrane biljnog podrijetla, svježe voće kao dnevni de-sert, maslinovo ulje kao osnovni izvor masnoća, mli-ječne proizvode (uglavnom sir i jogurt), te malenu do umjerenu konzumaciju ribe, peradi i vina, od nula do najviše četiri jajeta tjedno te malu količinu crvenog mesa”. Ukupan udio masti u ovakvoj prehrani je 25% do 35% kalorija, od čega zasićene masnoće iznose tek 8% kalorija.Nezasićene masnoće u maslinovom ulju, posebice oleinska, smanjuju opasnost od srčanih bolesti. An-tioksidansi u maslinovom ulju pospješuju regulaciju ukupnog kolesterola i LDL redukciju, što ima za pos-ljedicu antiupalni i anti-hipertenzivni učinak.

Mediteranska prehrana bogata je maslinovim uljem, orašastim plodovima, ribom te lisnatim povrćem. Ono što mediteranskoj prehrani daje zdravstveni ok-vir kombinacija je maslinovog ulja i zelene salate ili lisnatog povrća. Znanstvenici su potvrdili da kombi-nacija povrća kao što je zelena salata, blitva, mrkva, celer, raštika i sl. koje je bogato nitratima i nitritima s masnoćama iz maslinova ulja, orašastih plodova djeluje protektivno na krvožilni sustav. Stručnjaci Kraljevskog sveučilišta u Londonu i kalifornijskog sveučilišta vjeruju da je tajna u kombinaciji namirnica. Preporuke zdrave prehrane mediteranskog porijekla promoviraju hranu baziranu na žitaricama bogatim vlaknima. Ugljikohidrati se dopunjuju grahoricama poput graha, graška i boba. Obilje lisnatog povrća, ali i samoniklog bilja. Izvor bjelančevina je riba i vrlo malo crvenog mesa i peradi. Prehranu upotpunjuje voće poput agruma, nara, smokve i grožđa (osobito crnog). Badem i maslina dobar su izvor masnoća. Crno vino (dva pića za muškarce i jedno za žene dnevno) bogat je izvor antioksidansa i ima također zaštitnu ulogu za krvožilni sustav.

Poštivanje izvornih sortiOrganizacija za prehranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) je upozorila da mediteranski način prehrane polako nestaje, što je uzrok sve češće preti-losti i kroničnih bolesti poput kardiovaskularnih. Po tom izvješću promjena prehrambenih navika na Sre-dozemlju ima brojne loše posljedice: pretilost, smanje-nje radne sposobnosti i prijevremenu smrt. Mediteran-ska prehrana nas uči da osim dobrim namirnicama uzgojenim na mediteranskom tlu poštujemo izvorne sorte voća i povrća. Da poštujemo domaće sorte životinja koje su potekle s Mediterana. Nije to jedini nauk. Ova prehrana preporučuje i čuvanje iskonskog načina pripreme hrane. Priprema hrane poštuje navade koje njeguju žene u obiteljima i prenose ju generacijama. Pripravljanje hrane na tradicionalan način podrazumijeva rad s tijestom od brašna do tjestenine, izradu kruha, kon-zerviranje hrane. Ovo podrazumijeva i čuvanje sjemena, nekorištenje pesticida nego prirodnih herbicida i prirodne zaštite biljaka te očuvanje čistoće tla. Ovaj je način prehrane i zaštita obitelji i tradicijskih vrijednosti gdje u kuhinji za istim stolom žene mijese tijesto, gdje se okuplja obitelj da zajedno, posvećeni samo uživanju u hrani blaguju za istim stolom.

RECEPTI

46

U potpunosti udovoljavasvim zahtjevima novog standarda

ISO 15197:2013

Vrhunska preciznost

Jednostavan i brz (5 sec.)

Mikro uzorak (0,3 µl)

Hematokrit 20-70%

Pokret je život: www.bauerfeind.hr

Nova japanska ARKRAY tehnologijaomogućuje vrhunsku TOČNOST uporabom mjerača GLUCOCARDTM S

47Diabeteswww.diabetes.hr

RECEPTI

Tijesto: • 30 dag brašna (glatko ili za savijaču)

• 10 g ulja (dvije čajne žlice)• 1,5 dl mlake vode.

• Možete uzeti i 8 listova gotovog tijesta za savijače

Nadjev: • 50 dag jabuka

• 2 dag krušnih mrvica• 5 ml tekućeg sladila bez energetske vrijedno-

sti koje se može kuhati.

Energija po osobi (kcal) 391,4Kruh i zamjene 1 jedinica

Voće 1/2 jedinice

Recept preuzet iz Priručnika pravilne prehraneR. Kovačevi, M. Rogić, B. Horvat

SAVIJAČA OD JABUKA (za 12 komada)

Priprema: U mljeveno meso dodajte očišćenu i opranu rižu, cijelo jaje i sol. Smjesu dobro promiješajte. Odaberite 7 listova kiselog kupusa, smjesu raspo-dijelite na sedam dijelova i savijte sarme. Na dno posude stavite dio sitno rezanog kupusa, poslažite sarme, dodajte nekoliko listova lovora, nekoliko zrna crnog papra te preostali sitnije narezani kupus. U vodi razmutite veliku žlicu pirea od rajčice, dolijte toliko vode da prekrije kupus, poklopite posudu i kuhajte na laganoj vatri oko dva sata. Sarmu razdijelite u sedam obroka. Prije serviranja obroka odmjerite potrebnu količinu koju ćete podgrijati. Poslužite s kuhani krumpirom (20 dag).

• 56 dag nemasnog junećeg mljevenog mesa• 2 dag riže

• 1 jaje• 7 listova kiselog kupusa

• 70 dag rezanog kiselog kupusa• žlicu pirea od rajčica • nekoliko zrna papra

• nekoliko listova lovora.

Energija po osobi (1 sarma i 1/7 rezanog kupusa)/(kcal) 174

Povrće 1 jedinicaMeso I i zamjene 2 i 1/2 jedinice

Recept preuzet iz Priručnika pravilne prehraneR. Kovačevi, M. Rogić, B. Horvat

SARMA (za 7 osoba)

Priprema: Bašno i 0,5 dl tople vode umijesite u jednolično tijesto. Umiješeno tijes-to nauljite s gornje strane, poklopite za¬gri¬janom posudom i ostavite ½ sata. Na stolnjaku posutom s malo brašna razvucite tijesto na deb-ljinu papira. Deblje rubove tijesta uklonite. Umjesto da tijesto mijesite, možete uzeti 8 listova gotovog tijesta za savijače. Jabuke očistite i nari-bajte ribežom. Na razvučeno tijesto stavite jabuke, dio krušnih mrvica i tekuće sladilo. Ako upotrebljavate gotovo tijesto, uzimajte po dva lis-ta gotovog tijesta i na njih stavljajte četvrtinu jabuka i tekućeg sladila samo na jednoj strani. Pecite u pećnici dvadeset minuta na temperaturi 180°C. Kad se ohladi, razrežite na 12 komada.

U potpunosti udovoljavasvim zahtjevima novog standarda

ISO 15197:2013

Vrhunska preciznost

Jednostavan i brz (5 sec.)

Mikro uzorak (0,3 µl)

Hematokrit 20-70%

Pokret je život: www.bauerfeind.hr

Nova japanska ARKRAY tehnologijaomogućuje vrhunsku TOČNOST uporabom mjerača GLUCOCARDTM S

48

GELOTOLOGIJAZA POČETNIKE

Gelotologija je učenje o blagotvornom djelovanju smijeha i vedrog raspoloženja na opće stanje čovjekova organizma i zdravlja. 10. siječnja je Međunarodni dan smijeha. Još je Mark Twain rekao da je humor najveći ljudski blagoslov i da je naj-bolji način da oraspoložimo sebe da pokušamo oraspoložiti nekoga drugog.

Zašto je smijeh zdrav?

1. Imunološki sustavSvaki čovjek u sebi imunološki sustav ima.On je posebno važan, za zdravlje je potreban svima.Infekcija nekad kad jurne u želji da zdravlje nam skrhaTaj sustav u obranu krene, a to mu je osnovna svrha.U nama stanica bezbroj zdravlje i život nam nude.Nekad se može dogodit’ da neke od njih polude.I one bujati počnu, to opasan može biti znak.Sustav u nama pomisli: „Je l’ ovi spremaju rak?“Ako se smijati voliš, sustavu u borbi za zdravljePomažeš uz čitavo tijelo ta sloga je razlog za slavlje!Jer bujanje stanica ludih koje zlu urotu kujuKada se što više smiješ sve snage obrane čuju.Smijati gromko se treba, ne biti pakosne ćudiSustav je od smijeha budan i pazi na zdravlje ljudi.A smijati se naučiti možeš. No! Udahni svježi zrak! Sada ga zvučno izbaci jer zraku ne treba mrak.

2. Potresi tijelaPotres u našem tijelu? Zar zadnja nam ura bije?Znaj da opasnosti nema, to s nama se tijelo smije.Ako se glasno smiješ u tijelu je ispunjen san, Ono će satima imat’ opće atletski dan. Srce će raditi brže, a krv će hrlit’ kroz žile, Nosit će kisik i šećer, organima sastojke mile. Usto će još obaviti neke zadatke kratke:Prodrmati malo crijeva, otpuhnut otrove slatke.Pluća će raširiti jedra k’o lađa kod dobroga vjetraSmijehom ćeš brodit’ kroz život rukama mornara spretna.Smiješ se nekad previše? Malo se i zafrkavaš?Nitko ti zamjeriti neće, živiš, a živ ne spavaš!

3. Stres„Stres, stres, stres! Živim kakti pes!Božek, kaj mi delaš? I kad bu to stalo?“STOP! Prikoči malo!Hoćeš život da ti dade astmu, dijabetes, bijes?Možda sve to staviti pod mogući stres??„Nekako ništa ne valja, život je postao skup,Obitelj me ne razumije, šef je oduvijek glup.Osjećam se poput crva koji po drveću gmiže. Najbolje je da me nema kad se jad za jadom niže“.

4. Tri srećeNo tri postoje divne stvari koje su svakom čovjeku dateTo su LJUBAV, SMIJEH I LJEPOTA, koristite ih što više znate.I neka vas sudbina ne mota, rođenjem ste dijete sreće!A sudbina LJUBAV, SMIJEH I LJEPOTU nikad shvatiti neće.

Zlatko Stanzer

Nacrtao Izv. prof. dr. sc. Damir Stanzer

49Diabeteswww.diabetes.hr

IZ UDRUGA HSDU-a

Društvo za zaštitu od dijabetesa Osijek tijekom 2015. go-dine provelo je niz akcija, od kojih bi izdvojili opsežnu ak-ciju mjerenja HbA1c-a i edukaciju na širem području grada Osijeka, odnosno po svim klubovima koji čine Društvo. Ak-cija je provedena u suradnji s Nevenkom Kovačić, stručnom prvostupnicom sestrinstva i Danicom Keleković, stručnom prvostupnicom sestrinstva sa Zavoda za endokrinologiju i bolesti metabolizma KBC-a Osijek. Ciljana skupina ispi-tanika bile su osobe koje nisu ranije registrirane kao di-jabetički bolesnici. Izvršeno je 92 mjerenja, a od toga je 15 novootkrivenih osoba koje boluju od dijabetesa. Sugrađani koji su pristupili akciji dobili su sve potrebne informacije o prevenciji i liječenju dijabetesa. Posebnu pozornost usmjerili smo na novootkrivene bolesnike, koji su upućeni na daljnjuliječničku obradu. Također, sve sudionike smo upoznali s aktivnostima Društva zaštitu od dijabetesa Osijek te ih poz-vali da se priključe članstvu i tako aktivno sudjeluju u zajed-ničkoj borbi protiv dijabetesa.

Povodom Svjetskog dana šećerne bolesti proveli smo, u suradnji s liječnicima i medicinskim sestrama Zavoda za en-dokrinologiju i bolesti metabolizma KBC-a Osijek, učenici-ma Medicinske škole Osijek, članovima Hrvatske udruge studenata sestrinstva Osijek te volonterima Crvenog križa, akciju predstavljanja rada Društva za zaštitu od dijabetesa Osijek u sklopu koje su izvršena mjerenja šećera u krvi i krv-nog tlaka. Medijski popraćenu akciju proveli smo u TC Por-tanova Osijek, uz financijsku i materijalnu potporu Grada Osijeka, KBC-a Osijek te tvrtki OTOS d.o.o., Abbott Labora-tories d.o.o., Roche d.o.o. i Bauerfeind d.o.o. Odličan odaziv građana koji su pristupili mjerenjima pripisujemo stalnim naporima da široj javnosti povećamo svijest i skrenemo po-zornost na opasnosti koje nose povišeni šećer u krvi i viso-ki krvni tlak. Provedeno je 115 mjerenja šećera u krvi i 96 mjerenja krvnog tlaka. Kod sedam je osoba izmjerena po-višena vrijednost GUK-a i krvnog tlaka te su upućeni da se što prije jave svojim liječnicima na daljnju obradu.

Posebno želimo pohvaliti rad kluba mladih, koji su tijekom 2015. godine bili izrazito produktivni. Svojim djelovanjem okupili su dvadesetak članova, koji su aktivni sudionici svih akcija koje Društvo provodi. Osim sudjelovanja na raznim međunarodnim akcijama (London Bridges Challenge 2015. i košarkaški turnir mladih dijabetičara pod nazivom “Koš za dijabetes” u Beogradu), posebno bismo izdvojili interak-tivnu radionicu na temu “Dijabetes tip 1”, koju su proveli u suradnji s dr. sc. Ines Bilić - Ćurčić, dr. med, Danicom Kele-ković, stručnom prvostupnicom sestrinstva te gospođom Nancy Lamza, stručnom predstavnicom tvrtke Abbott Labo-ratories d.o.o. Na radionici su prezentirani najnoviji trendovi i dostignuća u istraživanjima dijabetesa tipa 1 te sadašnje i buduće tehnologije koje nam pomažu u što boljem praćenju i regulaciji šećera u krvi. Spomenuti su i mnogobrojni lije-kovi od kojih su neki još u fazi kliničkih ispitivanja, no od kojih se u budućnosti puno očekuje. Predavači su mladim dijabetičarima, koji su pokazali veliki interes za usvajanjem novih i ponavljanjem ranije usvojenih znanja, još više produ-bili svijest o dijabetesu i važnosti dobre regulacije.

Godina ispunjena edukativnim aktivnostima

OSIJEK

Krunoslav Kurilj

SISAK

Aktivna briga o prevencijiDarko Velhes

Dijabetičko društvo grada Siska obilježilo je 14.11.2015. Svjet-ski dan šećerne bolesti na gradskoj tržnici “Kontroba” Sisak. Tim povodom Dijabetičko društvo grada Siska provelo je akciju mjerenja GUK-a građanima Siska uz simboličnu ci-jenu donacije od 1 kn. Donirana sredstva koja su se prikupila služe za kupnju Abbott FreeStyle Libre aparata (kontinuirani mjerač šećera u krvi). Udruga tijekom cijele godine brine o prevenciji građana, a pokušavamo doprijeti do njih na različite načine. Udruga inače broji preko 220 članova, a pravog podatka za naše po-dručje oboljelih od GUK-a u biti nemamo, no pretpostavlja-mo da ih ima više od 600 (jer nam se mjesečno pojavi po pet novih osoba oboljelih od GUK-a).Tijekom akcije na gradskoj tržnici imali smo čast da nas pos-jete čelnici Sisačko-moslavačke županije, dožupanica gđa. Anita Sinjeri-Ibrišević, predsjednica Skupštine SMŽ gđa. Ivanka Roksandić, a ispred Gradskog vijeća Grada Siska zamjenik gradonačelnice g. Marko Krička.Nakon provedene akcije nastavilo se ugodno druženje uz domjenak i tamburaški orkestar g. Ive Klekovića u prostori-jama Dijabetičkog društva grada Siska.Ovim putem želimo se zahvaliti svim donatorima koji su nam pomogli da naš rođendan protekne u ugodnoj atmos-feri i druženju. Pa zahvaljujemo: McDonald’s Sisak, Restoran “Grand”, Restoran “Mali Kaptol”, Restoran “Barun”, Resto-ran “Cocktail” , “Pizzeria 044”, Restoran “Gušti”, Pizzeria i slastičarna “Tri Jagode”, Restoran “Stara Klet”, Pizzeria “Gema”, Restoran “Stari Grad”, Restoran “Trattoria”, Fast Food “Tommy”, Pekarnica “EDI”, Pekarnica “Martinaj”, Pekarnica “Besa”, Fast food “Dora”, Pečenjar-nica “NASO”, Vinari-ja “Trdenić”, Vinarija “Florijanović”, Diskont pića “ROTO DYNAM-IC”, Atlantic Trade, Zagrebačke pekarne Klara, g. Darko Kirin, OPG Mihalić, John-son & Johnson, Roche, Balon Centar, Općina Martinska Ves.Ovim putem zahvaljujemo se i gostima koji su uveličali naš rođendan: Tamburaškom orkestru g. Ive Klekovića, Udruzi invalida rada grada Siska, Udruzi slijepih grada Siska i dijela Sisačko-moslavačke županije, Demokratskoj stranci umirov-ljenika, gđi. Mirjani Karajčić, a posebna zahvala mladom g. Pavi Aniću za ugodnu atmosferu koju nam je pružio svojim ugodnim pjevanjem i sviranjem.

Udruga dijabetičara Našice organizirala je 10. studeno-ga 2015. godine, povodom Svjetskog dana šećerne bolesti, predavanje o dijabetesu koje su održale dr. Maja Vučinić, pedijatar- endokrinolog s dječjeg odjela našičke bolnice i Valerija Sarajlić, dr. med., specijalist oftalmolog. Predavanje je održano u Srednjoj školi Izidora Kršnjavoga, za učenike obje smjene. Dr. M. Vučinić održala je predavanje s temom „Šećerna bolest u djece“ s glavnim osvrtom na šećernu bolest ovisnu o inzulinu (tip I). U navedenom predavanju je učeni-ke i prisutne profesore u osnovnim crtama upoznala s povi-ješću i ciljevima obilježavanja Svjetskog dana šećerne boles-ti, o tome koliko je liječenje i praćenje oboljelih od šećerne bolesti ovisne o inzulinu, od koje najčešće obolijevaju djeca, napredovalo od otkrivanja inzulina 1921 godine. Učenici su upoznati s definicijom bolesti, njenim nastankom, simptomi-ma, liječenjem i praćenjem, oblicima inzulinskog liječenja, akutnim i kroničnim komplikacijama vezanim uz šećernu bolest te naposljetku i s ciljevima koje medicinski timovi i društvo općenito trebaju ostvariti u radu i životu s osobama oboljelima od šećerne bolesti.Dr. V. Sarajlić održala je predavanje s temom „Dijabetes u mojim očima“, za kojega su učenici upoznati s kom-plikacijama šećerne boles-ti na očima te upozoreni na simptome koji bi mogli upućivati na poremećaje GUK-a kako bi na vrijeme potražili liječničku pomoć.U predvorju škole članovi Udruge i dvije medicinske sestre održale su akciju mjerenja tlaka i šećera u krvi. Akci-ji se, zajedno sa svojim profesorima, odazvalo 118 učenika. Iznenadio nas je takav odaziv jer smo po prvi puta bili među mladima, ali i rezultati: od tih 118, njih 45 imalo je šećer is-pod 5, a 13 je imalo šećer od 3-4.Udruga je na sam Svjetski dan šećerne bolesti, 14. studenoga 2015. godine, održala akciju mjerenja tlaka i šećera u krvi i za građane Našica u samom centru, na Trgu dr. Franje Tuđma-na, kojoj se odazvalo 104 građana.Grad Našice je, dakle, edukativnim predavanjima i 222 mjerenja tlaka i šećera u krvi obilježio Svjetski dan šećerne bolesti s Udrugom koja broji 35 aktivnih članova te koja akci-je mjerenja tlaka i šećera u krvi obavljaju kontinuirano svaki mjesec

Edukativnim predavanjima obilježen Svjetski dan šećerne bolesti

NAŠICE

Silvija Cindori

50

IZ UDRUGA HSDU-a

DUBROVNIK

Povodom obilježavanja Svjetskog dana šećerne bolesti Za-vod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske župani-je i Udruga ‘Slatki život’ održali su pred Sponzom akciju mjerenja šećera u krvi i tlaka. Izmjerili smo GUK kod oko 300 osoba i onima s povišenim vrijednostima dali upute za daljnju obradu od strane liječnika.Akcijom se želi upozoriti sugrađane na opasnost od neot-krivene i neregulirane šećerne bolesti. Uz to, učenici 2. razre-da Osnovne škole Marina Getaldića su, s učiteljicom Snježa-nom Viteškić, oko Orlandova stupa s plavim balonima napravili ‘plavi krug’, simbol borbe protiv šećerne bolesti.Također, u akciju se uk-ljučio i Grad Dubrovnik osvijetlivši dekorativ-nom plavom rasvjetom Stradun od 13. do 15. studenog, čime se i Dubrovnik pridružio brojnim svjetskim gra-dovima koji potiču svo-je građane na podizanje svijesti o opasnostima dijabetesa.

Podizanje svijesti o opasnostima dijabetesaŽeljko Jaković

VELIKA GORICA

Velikogorička udruga Dijabetičar pod vodstvom predsjednice Milke Vitez u Vatrogasnom je domu 1. prosinca 2015. godine održala pretprazničko druženje i proslavu pete obljetnice pos-tojanja udruge. Uz tradicionalni raspjevani nastup članica VIS Danice, pod vodstvom Sandre Kulijer, večer je protekla brzo i prelije-po. Pjevalo se i veselilo uz slasne kolače slane i slatke, naravno „bez šećera“. Uz domaćine pozivu su se odazvali gosti iz srodnih udru-ga HSDU-a Varaždin, Ivanić Grad, Jastrebarsko, Kutina, Dugo selo i Mali Lošinj, kao i predsjednici umirovljenika iz Velike Gorice i okolice.

Svečano obilježena peta obljetnica UdrugeMilka Vitez

Edukacijom do bolje i kvalitetnije skrbiSandra Bršec Rolih

Povodom obilježavanja Svjetskog dana šećerne bolesti, Udruga dijabetičara Zaprešić prisustvovala je Međunarod-nom gospodarskom sajmu u Zaprešiću. Članovi udruge Za-prešić naglasili su važnost ranog otkrivanja šećerne bolesti te su svim prisutnima besplatno mjerili šećer u krvi.Uz mjerenje šećera u krvi, članovi udruge Zaprešić razgo-varali su sa sugrađanima i o važnosti zdrave prehrane i re-dovite tjelovježbe. Naglasili su kako je od velike važnosti i uključenost cjelokupne lokalne zajednice za postizanje bolje i kvalitetnije skrbi svih osoba koje žive sa šećernom bolešću.

ZAPREŠIĆ

KNJIGE I PRIRUČNICI U IZDANJUHRVATSKOG SAVEZA DIJABETIČKIH UDRUGA

KNJIGE I PRIRUČNICI U IZDANJUHRVATSKOG SAVEZA DIJABETIČKIH UDRUGA

Darja Lovšin

Veliki kuharski vodič za dijabetičare

• tvrdi uvez • 260 stranica • bogato ilustriran• prvi takav na Hrvatskom tržištu

Kupite svoj primjerak po cijeni od samo 60,00 kn(+ troškovi poštarine)

Isprobani recepti za:• predjela • juhe • salate • glavna jela • slastice

• Jelovnik za čitav tjedan • Tabele • Rječnik pojmova • Savjeti

Hrvatski zbor nutricionista u suradnji sHrvatskim savezom dijabetičkih udruga predstavlja priručnik

Jelovnici pravilne prehrane

• spiralni uvez • jelovnici po kalorijskim vrijednostima• bogato ilustriran • birajte i izračunajte sami dnevni jelovnik

Kupite svoj primjerak po cijeni od samo 25,00 kn(+ troškovi poštarine)

• glavni obroci • međuobroci • izračuni kalorijskih i jediničnih vrijednosti

A K C I J A

Naruč i te na : 01 4847 807 • 091 3131 020 • www.d iabetes .hruplate izvršiti na IBAN HR6223600001101494782, kopiju uplatnice sa svim podacima za dostavu priručnika faksirati na: 01 4847 807

Prevencija dijabetesa naša je obveza.

Saznajte više na: www.mijenjamo-dijabetes.hr

Izd

anje

: 1-1

7.3.

2014

.Nitko ne očekuje dijagnozu dijabetesa.Opće je prihvaćen stav da dijabetes pogađa samo starije osobe i ne povezuje se s nezdravim načinom života.

U polovice osoba s dijabetesom dijabetes nije dijagnosticiran i ta brojka je veća u zemljama s lošijom skrbi za pacijente.Dijabetes tipa 2 u uskoj je vezi sa životnim navikama i moguće ga je spriječiti.

Mijenjamo dijabetes naša je aktivnost kojom želimo ukazati na problem epidemije dijabetesa.

Pokušavamo uključiti lokalnu zajednicu kako bismo podigli svijest o prevenciji i ranom otkrivanju dijabetesa.