nastavni planovi i programi odgoja i osnovnog školovanja učenika s

Click here to load reader

Post on 01-Jan-2017

328 views

Category:

Documents

4 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

  • MINISTAR5lVA PROSVJETE I SPORTA REPUBLIKE HRVATSKE

    POSEBNO IZDANJE, BROJ 4, ZAGREB, RUJAN 1996.

    NASTAVNI PLANOVI I PROGRAMI

    ODGOJA I SI(OLOVANJA

    UCENIKA S TESI(OCAMA

    U RAZVOJU

    Zagreb, 1996.

  • GlASNIK MINISTARSlVA PROSVJETE I SPORTA REPUBUKE HRVATSKE

    Posebno izdanje br, 4 I 1996.

    Nakladnik: Ministarstvo prosvjete i sporta Republike Hrvatske

    Za nakladnika:

    LjiIja Vokic, prof.

    G1avni urednik: Ivan Mrkonji~, prof.

    Urednica: Dubravka Subi~, prof. defektolog

    Pripremljeno u Upravi za programiranje, udfbenike i razvo]

    Ministarstva prosvjete i spona Republike Hrvatske

    Tisak: Kustos, lliea 257a, Zagreb

    Tel. I fax: 01 I 571-392

  • ,I

    ( :

    I I

    I I

    : c

    NASTAVNI PLANOVI I PROGRAMI

    ODGOjA I OSNOVNOG SKOLOVANjA

    UCENIKA 5 TESKOCAMA U RAZVOjU

  • REPUBLIKA HRVATSKA

    MINISTARSTVO PROSVJETE I SPORTA

    Na temelju tlanka 24. stavka 1. Zakona 0 osnovnom skolstvu (Narodne novine, broj 50190, 26/93, 27/93 i 7/96) i Pravilnika 0 osnovnoskolskom odgoju i obrazovanju ucenika s teskocama u razvoju (Narodne novine, broj 23/1991.) rninistar prosvjete i spona donie je

    ODLUKU

    o Okvimim nastavnim planovima i programima u Republici Hrvatskoj:

    odgoja i osnovnog skolovanja ucenika s teskocama u razvoju u redovnoj Skoli, i

    - odgoja i osnovnog skolovanja ucenika s vecim teskocama u razvoju u posebnim skolama.

    I. Donose se Okvirni nastavni planovi i programi odgoja odgoja i osnovnog skolovanja ucenika s teskocama

    u razvoju u redovitoj Skoli i odgoja i osnovnog skolovanja ucenika s vecim teskocama u razvoju u posebnim skotama, u Republici Hrvatskoj.

    II. Nastavnim planovima utvrdu]u se:

    - nastavni predmeli redovite nastave s tjednim brojem sati po razredima;

    - broj sali za izbome predmete i izvannastavne aklivnosli;

    - broj sali posebnosli u posebnim pedagosko-defektoloskim postupcima, rehabilitacijskirn postupcima i produzenom strucnom postupku,

    Okvirnim programima odreduju se svrha i zadaca te sadrfaji pojedinih nastavnih predmeta,

    m. o provedbi Okvimih nastavnih planova i programa odgoja i osnovnog skolovanja ucenika s teskocama

    u razvoju u redovitoj Skoli i odgoja i osnovnog skolovanja ucenika s vecim teskocama u razvoju u posebnoj skolt skrbit ce se Ministarstvo prosvjete i sporta. Okvirne programe rada za odgoj i skolovanje ucenika s vecim teskocama u razvoju u posebnoj Skoli Ministarstvo prosvjete i sporta izradit ce naknadno.

    IV.

    Danom stupanja na snagu ove odluke prestaju vrijediti Izmjene i dopune nastavnog plana i programa osnovne skole za ucenike s teskocama u razvoju (Glasnik Ministarstva kulture i prosvjete Republike Hrvatske, broj 8/1992.)

    V.

    Ova odluka stupa na snagu danom donosenja i objavit ce se u Glasniku Ministarstva prosvjete i sporta.

    MINISTAR

    IJiIja Void'; prof.

    KLASA: 602-02/96-0111190

    URBROJ: 532-03-Oln-%-1 '7........""1.. ") .... : .... 1(')(\

  • UVODNE NAPOMENE

    Odgoj, skolovanje i rehabiiitacija djece - uienika s teskocama u razvoju ambito je sloiena, odgovoma i

    humana djelatnost. Uostvarivanjuprograma rada, sposebnoutvrdenim sadriajima; zadacamai ciljevima; sudjeluju

    ucitelji, nastavnici; strucni suradnici i roditelji.

    Republika Hrvatska programima odgoja i JkoloMnja uiienika s teskocama u razvoju daje osobitu strucnu

    pozornost. PoJtujuci specijiine potrebe uienika s teikocama u razvoju za ostvarivanje primjerenog odgoja i

    skolovanja; na temelju Zakona 0 osnovnom skolstvu (Narodne novine, broj 50/90) pripremljeni su provedbeni

    propisi, nastavni planovi i programi, opci i specifiLn; struini naputci:

    Sadriajpripremljen u ovom materijalu cinipodlogu za ustroji uspostavuprograma odgoja iosnovnog Jkolovanja

    za sve ucenike s teskocama u razvoju.

  • PRAVILNIK 0

    UPISU DJECE U OSNOVNU SKOLU*

    CLanak 1.

    Ovim pravilnikom utvrduje se postupak utvrdivanja psihofizickog stanja djece prije upisa u osnovnu skolu, razlozi zbog kojih se moze odgoditi upis u toj godini i pristup utvrdivanju primjerenog odgoja i obrazovanja djece s teskocama u razvoju,

    CLanak 2.

    Prije upisa u osnovnu skolu obvezatno je utvrdivanje psihofizickog stanja djeteta.

    Psihcfizicko stanje djeteta utvrduje Komisija koju tine lijecnik, psiholog i pedagog, defektolog i ucitelj,

    Komisiju osnivaju opcinsko tijeJo uprave nadlezno za poslove skotstva i opcinski organ nadlezan za poslove zdravstva odnosno tijelo uprave nadlezno za poslove skolsrva i tijelo uprave nadlefno 7.3 poslove zdravstva grada Zagreba.

    Komisija utvrduje psihofizicko stanje djece doraste za upis u osnovnu skolu u vremenu od 1. travnja do 30. lipnja svake godine.

    Komisija utvrduje psihoflzicko stanje lljeteta, u pravilu, u zdravstvenoj organizaciji koja provodi zdravstvenu zastitu ucenika skole u koju se dijete treba upisati.

    Ako je dijete u vremenu od 1. travnja do 30. lipnja na bolnickorn lijecenju, na rehabilitaciji u zdravstvenoj organizaciji, organizaciji socijalne skrbi iii obiteljskom domu pa ne mote pristupiti kornisijskom pregledu, roditelj iii staratelj obvezatan je 0 tome donijeti potvrdu Komisiji koja utvrduje psihofizicko stanje djece dorasle za upis u osnovnu skolu.

    C/anak 3.

    Opcmsko tijelo uprave nadlezno za poslove ~kolstva i opcinsko tijelo uprave nadlezno za poslove zdravstva, odnosno tijelo uprave nadlezno za poslove skolstva i tijelo uprave nadlezno za poslove zdravstva grada Zagreba, dufni su utvrditi gdje ce se utvrditi psihofizicko stanje djece s Obzirom na njihova mjesto stanovanja.

    Opcinsko tijelo uprave nadlezno za poslove skolstva, odnosno tijelo uprave nadlezno za poslove skolstva grada Zagreba, obavjestava roditelje i staratelje djeteta 0 mjestu, vremenu i rasporedu pregleda djeteta.

    Popis djece dorasle za upis u osnovnu ~kolu na obrascu 1, koji je sastavni dio ovog Pravilnilca (Prilog t.j.opcinsko tijelo uprave nadlezno za poslove skolstva, odnosno tijelo uprave nadlezno za poslove skolstva grada Zagreba, dostavlja zdravstvenoj organizaciji u kojoj ce Komisija utvrdivati psihofizicko stanje djece.

    Za dijete koje do 1. travnja tekuce godine ne navrsi sest godina Zivota roditelj iii staratelj moze podnijeti zahtjev opcmskom tijelu uprave nadieznom za poslove skolstva, odnosno tijelu uprave nadleznorn za poslove skolstva grada Zagreba, da dijete uvrsti u popis iz stavka 3. ovog clanka, kako bi Komisija utvrdila [e !i ono sposobno za skotu,

    Komisijskom pregledu obvezatno prisustvuje roditelj iii staratelj djeteta, odnosno osoba koja se brine za dijete.

    CLanak 4.

    za dijete obuhvaceno bilo kojim oblikom predskolskog odgoja voditelj predskolskog programa dostavlja misljenje 0 njegovim razvojnim potrebama,

    za dijete koje je bilo obuhvaceno zdravstvenim, rehabilitacijskim ili socijalnim postupkom dokumentacija se takoder dostavlja Komisiji.

    Dokumentaciju iz stavka 1. i 2. ovog clanka donosi roditelj iii staratelj, odnosno osoba koja se brine za dijete.

    CLanak 5.

    Djecu koja ne budu odredenog dana komisijski pregledana treba pregledati najkasnije do 31. kolovoza.

  • Clanak: 6.

    Zdravstvena organizacija u kojoj Komisija uivrduje psihotizicko stanje djeteta izdaje potvrdu da je dijete psihofizieki sposobno za upis u skolu.

    Potvrda se izdaje prema obrascu 2, koji je sastavni dio ovog Pravilnika (Prilog 2.).

    o ishodu utvrdivanja psihofizickog stanja djeteta daju se rezultati roditelju iii staratelju, a za ~kolu se obvezatno u rubriku ilNapomenaO upisuju napuci 0 primjeni odgovarajucih pedagoskih postupaka i mjera koje zahtijeva psihofizicko stanje djeteta.

    Clanak 7.

    Privremeno, a najduze za jednu skolsku godinu oslobadaju se od pohadanja osnovne ~kole:

    1. djeca koja boluju od zaraznih bolesti iii su rekonvalescenti poslije takvih bolesti, ako postoji opasnost pogorsavanja njihovog zdravstvenog stanja zbog pohadanja ~kole iii prijenosa bolesti na drugu djecu;

    2. djeca koja boluju od drugih bolesti iii su rekonvalescenti poslije takvih bolesti, ako postoji opasnost pogorsavanja njihova zdravstvenog stanja zbog pohadanja skole i unatoc tome ~to su osigurani uvjeti iz ~Ianka 46., stavka 2. Zakona 0 osnovnom ~kolstvu, iii ako [e potrebno intenzivno lijecenje i ne postoji mogucnost pohadanja skole dulje od tri mjeseca nakon pocetka nastave.

    Orijentacijska lista bolesti iz tOCke 1. i 2 stavka t. ovog t1anka sastavni je dio ovog Pravilnika (Prilog 3.).

    Ctanak 8.

    Kad Komisija, utvrdujuci psihofizicko stanje djeteta prije upisa u osnovnu skolu, ocijeni da dijete iz razloga navedenih u clanku 7., stavku 1. ovog Pravilnika ne mote pohadati skolu, prijedlog da se dijete oslobodi obveze pohadanja ~kole najduze za jednu skolsku godinu upisuje se u odgovarajucu rubriku popisa iz clanka 3., stavka 3. ovog Pravilnika.

    za djecu za koju se u razdoblju od 1. travnja do 1. srpnja ne mote donijeti konacna odluka, obvezatan je ponovni pregled tijekom kolovoza.

    Komisija daje prijedlog da se dijete privremeno oslobodi od pohadanja skole na obrascu 3., koji je sastavni dio ovog pravilnika (prilog 4.)

    Opcinsko tijelo uprave nadlezno za poslove ~kolstva, odnosno tijelo uprave nadlezno za poslove ~kolstva grada Zagreba, donosi rjesenje 0 oslobadanju djeteta od obveze pohadanja skole na temelju prijedloga Komisije.

    Djeca privremeno oslobodena od obveze pohadanja skole slijedere godine ponovno pristupaju komisijskom pregledu,

    Clanak 9.

    AIm Komisijadrii da u djeteta postoje takve psihofizicke teskoce zbog kojih vise od godinu dana ne moze bili ukljueeno u redovitu nastavu, pokrece postupak za utvrdivanje primjerenog oblika odgoja i obrazovanja za to dijete i 0 tome obavjestava opcinsko tijelo uprave nadlezno za poslove skotstva grada Zagreba.

    Radi utvrdivanja psihofizickog stan]a djeteta iz stavka 1. ovog ~Ianka Komisija dijete upucuje na specljalisticke preglede u odgovarajuce zdravstvene organizacije, po svojem nahodenju iii u dogovoru s roditeljem iii starateljem.

    AIm Komisija procijeni da su socijalne okolnosti obitelji iii teskoce u djeteta takve prirode da ce biti potrebno ~kolovanje izvan prebivalista, odnosno u posebnoj organizaciji, iii pak ostvarivanje prava s osnove socijalne skrbi, upulit ce roditelja u nadlefni centar za socijalni rad da pribavi odgovarajucu dokumentaciju,

    Zdravstvenu i socijalu dokumentaciju roditelj, odnosno staratelj, dostavlja Komisiji najkasnije do 15. srpnja.

    Ctanak 10.

    Na temelju prikupljene dokumentacije Komisija predlaze opcinskom tijelu uprave nadlemom za poslove r ~kolstva, odnosno tijelu uprave nadlefuom za poslove ~kolstva grada Zagreba, primjeren oblik odgoja i obrazovanja za dijete na obrascu 3 (prilog 4.) iii dijete upucuje na pedagosku opservaciju.

    Ctanak 11.

    Ako Komisija upucuje dijete na pedagosku opservaciju, obrazac 4, koji je sastavni dio ovog Pravilnika (Prilog 5.), dostavlja roditelju iii staratelju, ~koli u kojoj ce se opservacija provoditi i opcinskom lijelu uprave __ -"1_X "''-_._'''--- ..1_ ,., 1...._

  • U pravilu, pedagoska se opservacija provodi u ~koli koja je najbliza prebivalistu djeteta, a moze trajati najduze tri mjeseca.

    Skola u kojoj se provodi opservacija mora imati:

    1. pedagoga iii psihologa, osiguranu suradnju defektologa, lijecnika i socijalnog radnika,

    2. prostor, opremu, specificna nastavna sredstva i pomagala, ovisno 0 vrsti teskoce djeteta,

    3. osiguran prijevoz i pratnju, ako to zahtijeva teskoca djeteta.

    Pedagosku opservaciju provodi ucitelj koji nije pocetnik, u suradnji sa strucnjacima iz stavka 3., tocke 1. ovog clanka.

    Clanak 12.

    Skola u kojoj se provodi opservacija duzna je izraditi program opservacije.

    Program opservacije zajednicki izraduju clan Komisije koja je dijete uputila na opservaciju, defektolog, pedagog iii psiholog, ucitelj u ~koli i lijecnik u primarnoj zdravstvenoj zastitl, a po njegovoj ocjeni i lijecnik odgovarajuce specijalnosti, socijalni radnik i dr.

    C/anak 13.

    Program opservacije obuhvaca pracenje uspjesnosti djeteta u svladavanju programskih sadrza]a, izbor specificnlh metoda i oblika rada s djetetom, pracen]e psihickih i fizickih osobina, emocionalnih i socijalnih osobina djeteta, suradnju roditelja odnosno staratelja i ucitelja te vrijeme trajanja opservacije.

    Strucne upute za provoden]e pedagoske opservacije izradit ce Zavod za skolstvo.

    Clanak 14.

    Na osnovi dokumentacije i evidencije koju vodi skola u kojoj se provodi opservacija ta skola izraduje izvjesta] i strucno misljenje 0 obrazovnim mogucnostima djeteta te daje obrazlozeni prijedlog odgoja i obrazovanja naobrascu 5, koji je sastavnidio ovog Pravilnika (Prilog6.). Izvjesta], strucno misljenje i obrazlozeni prijedlog odgoja i obrazovanja dostavlja se Komisiji koja je dijete uputila na opservaciju.

    C/anak 15.

    Komisija na temelju kompletne dokumentacije, predlaze na obrascu 5 (Prilog 6.) opcinskom tijelu uprave nadleznom za poslove skolstva, odnosno tijelu uprave nadleznom za poslove skolstva grada Zagreba, primjereni oblik odgoja i obrazovanja za dijete te skotu, odnosno organizaciju u kojoj ce dijete nastaviti obrazovanje.

    Prije donosenja prijedloga 0 primjerenom obliku odgoja i obrazovanja djeteta Komisija se obvezatno savjetuje s roditeljem iIi starateljem djeteta, Ako se roditelj iii staratelj ne odazovu pozivu na konzuItaciju, Komisija ce samostalno predloziti opcinskorn tijelu uprave nadleznom za poslove skolstva, odnosno tijelu uprave nadleznom za poslove skolstva grada Zagreba, primjeren oblik odgoja i obrazovanja za dijete,

    Clanak 16.

    Na temelju prijedloga Komisije 0 primjerenorn obliku odgoja i obrazovanja za dijete iz clanka 15. ovog Pravilnika opcinsko tijelo uprave nadlezno za poslove skolstva, odnosno tijelo uprave nadlezno za poslove skolstva grada Zagreba, donosi rjesenje.

    Clanak 17.

    Protiv rjesenja opcinskog tijela uprave nadleznog za poslove skolstva, odnosno tijela uprave nadleznog za poslove skolstva grada Zagreba, moze se Ministarstvu prosvjete i kulture izjaviti zalba u roku od 15 dana.

    Ministarstvo prosvjete i kulture i Ministarstvo zdravstva osnivaju drugostupanjsku komisiju koja daje strucno misljenje u slucaju zalbe iz stavka 1. ovog clanka,

    Komisiju tine Iijecnik odgovarajuce specijalnosti, pedagog, psiholog, defektolog, socijalni radnik i ueitelj.

    Ministarstvo prosvjete i kulture prema pribavljenom misljenju Komisije iz stavka 2. ovog clanka donosi rjesenje.

    C/anak 18.

    Dokumentaciia i evidenciia 0 dieci s teskocarna u razvoiu vodi se u zdravstvenoi orzanizaciii on koioi

  • {Janak 19.

    U nedovrsenim predmetima u kojima nije doneseno prvostupanjsko odnosno drugostupanjsko rjesenje, postupak ce se nastaviti prema odredbama ovog Pravilnika.

    Clanak 20.

    Na dan stupanja na snagu ovog Pravilnika predstaje vaziti Pravilnik 0 zdravstvenim razlozima koji uvjetuju da dijete ne moze pohadati skolu i 0 provoden]u lijetnitkog pregleda (IlNarodne novineo, broj 27/86.) i Upute 0 provodenju opservacije djece s poteskocama u razvoju i 0 izradi programa opservacije (IlNarodne novineo broj 27/86.)

    Clanak 21.

    Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u Narodnim novinama.

    Prilog 1. Pravilniku 0 upisu djece u osnovnu skolu

    Obrazac 1

    (velicina 29 x 21 em)

    POPIS djece dorasle za upis u I. razred osnovne Skole

    za ~kolslw godinu 19 /

    Redni broj

    Prezitae (ocevo iii majc~ino imc) i imc Spol Datum rodrnia

    Adresa stanavanja Prijcdlog komisijc

    1. 2. 3. 4. 5. 6. 1.

    2. 3.

    itd.

    30.

    Prilog 2 Pravilniku 0 upisu djece u osnovnu skolu

    Obrazac 2

    (velifin. 21 x 14.S em)

    Naziv zdravstvene organizacije

    POTVRDA o pregledu djeteta prije upisa u I. razred

    osnovne skote

    1. Prezime (ime oca iii majke) i ime _ Spol _ Datum i mjesto rodenja _ Adresa _

    2. Dijete mote - ne mote pohadati skolu (ncpotrebno precrtati)

    Napomena _

  • Prilog 3. Pravilniku 0 upisu djeee u osnovnu skolu

    ORIJENTACIJSKA LISTA bolesli koje uvjeluju privremeno oslobadanje djece od pohadanja osnovne skole

    a) ZARAZNE BOLESTI Aktivna tuberkuloza bilo kojeg organa otkrivena u razdoblju od tri mjeseca prije pocetka nastave (ne drli se kontraindikacijom ranije otkrivena tuberkuloza lijecena dulje od tri rnjeseca i dokazano nezarazna).

    b) NEZARAZNE BOLESTI

    Neoplazme Akutna leukemija, ako Iijecenjem nisu uvedene u dugotrajniju remisiju; Maligni tumori djetje dobi prije provedenog kirurskog i drugog Iijecenja; Bolesti Wjelda s unutrasnjorn sekrecijorn, bolesti mijene tvari i poremecaji imuniteta. Tezi oblid rane djecje hipertireoze do postignute remisije botesti.

    Dusevniporemecaji Infantilni autizam u akutnoj fazi; Bolesti nervnog sustava; Subakutni sklerozirajuci encefalitis;

    Bolesti oka Akutne ulcerozne promjene na roznici; Uvietisi u lIoridnoj fazi; . Akutni horioretinitis, centralni iii periferni; Prodromalni stadij kongenitalnog glaukoma; Ozljede prednjeg iii straznjeg segmenta oka;

    Bolesti UM i smetnje U go.oro Subsurditas razne etiologije kod djece koja su u rehabilitacijskom postupku, ali jo~ nisu svladala govor u mjeri dovoljnoj za redovito $kolovanje; Rhinolalia poslije operativnih zahvata na nepeu kod djece kod koje, usprkos dosadasnjo] rehabilitaciji govor jo~ nije razvijen u rnjeri dovoljnoj za redovito skolovanje; Disfazije razne etiologije kod kojih, usprkos dosadasnjoj rehabilitaeiji, govor jo~ nije razvijen u mjeri dovoljnoj za redovito skolovanje;

    Bolesti krvotibwg sustava Reumatski endo i miokarditis - tezi i evolutivni oblici s kardiomegalijom i znakovirna dugotrajnije upalne aktivnosn; Kardiomiopatije druge (nereumatske) etiologije sa znakovima progredijentne, odnosno kronicne insufieijeneije srca kod kojih se simptomi insuficijencije javljaju vee pri blazim uobieajenim flzickim aklivnostima; Prirodene pogreske srca u kojih se simptomi srcane insufieijendje iii teze hiposkopije (eijanoze) javljaju vee pn blaZim uobicajenirn fizickim aktivnostima. Nadalje, prije operativnog lijerenja, a poslije operacije, ako nije doslo do zadovotjavajuceg izljecenja, odnosno olaksanja bolesli;

    Bolesti diSnog sustava Empijem pleure - Apsees pluca - Bronhiektazije - svjeze otkriveni s predvidenim trajanjem lijecenja vi$e od tri mjeseca; Mukoviscidoza (kongenitalna cisticna fibrioza), tezi pulmonalni obliei bolesti s pojavom dispeneje vee nakon Iaksih fizickih opterecenja;

    Bolesti probavnog sustava Teli obliei kronicno aktivnog (agresivnogj hepatitisa; Ciroza jetre u stadiju dikompenzaeije iii tezih komplikaeija (ascites, portonalna hipenenzija s hernoragijom, hepatorenalni sindrom i dr.);

    Bolesu urogeniJabwg sustava Te~ki oblici subakutnog iii kronicno progradijentnog nefritisa s losim opcim stanjern i tefim ostecenjem bubreznlh funcija; Idiopatski nefrotski sindrom - s duzim i res tim relapsima bolesli kao i s kronicno-upalnom progresijom bolesti, kronicne nefropatije razne eliologije - leti oblici s vee izrazenim znakovima kronicne renalne incuficijencije;

    Bolesti miSicno-kostarwg sistema Kronicm reurnatoidnl artritis. -.~ ev~lu.livnoj fazi iii s ~eim egzacerbacijama bolesti,

  • Prilog 4. Prav;lniku 0 upisu djece u osnovnu skolu

    MISWENJE o psihofizitkom staoju djeteta u svezi s pohadanjem Skole

    1. Prezime i ime _ 2. Spol _

    3. Dan, mjesec i godina rodenja 4. Mjesto, opcina i repubtika rodenja _

    5. Adresa (stalnog boravka): mjesto, ulica, kucni broj, posta

    Stanuje kod roditelja: da, ne, stanuje kod

    6. Osnova zdravstvenog osiguranja

    7. Podaei 0 djetetu dobiveni od 8. lme, prezime, godina rodenja i zanimanje oca _ 9. lme, prezime, godina rodenja i zanimanje majke _

    10. Status djeteta u obitelji (bracno, izvanbracno, posvojeno) _ 11. Anamneza: _

    11.1. Obiteljska 11.2 0 drugim osobama zajednickog kucanstva ili okoline u kojoj stalno pnvremeno boravi _ 11.3. Prenatalna dob _

    11.4. Porod: koji je po redu __ u rodilistu, kod kuce sa srrucnom pomoci - lijdnika, primatje: kod kuce bez strucne pomoci i u kojim okolnostima rodeno u __ mjesecu trudnoee: normalan-da, ne - vrsta komplikacija i poduzete mjere ofivljavan - ne, da i kako _______________ tezina __ grama; __ duzina _ em; __ patoloske promjene - nisu, jesu utvrdene i koje _

    patoloski ikterus; ne, da i poduzete mjere _

    11.5. Razvoj: prvi zubi __ mj.: sjedenje __ mj. prollodalo _ mj.: prve rijeCi _ prve recentce : razvo] govora: pravilan, nepravilan ::-:--:---;-;-_,-_

    kontrota-snnktera u godini: nema kontrole sfinktera : desnjak, Ijevak, ambidekS'ter;

    (Tijek razvoja: preboljele bolesti, utvrdene anomalije, traume, konvulzija, opservacije i dr, uz naznaku godine)

    12. Postupak utvrdivanja ostecenja u razvoju proveden u godini od strucne komisije Naziv dokumenta _

    Broj i datum _

    Dijagnoza i preporuka _

    Provedene mjere _

    13. Nacin prehrane _

    14. Tko je sudjelovao u odgoju djeteta i je Ii bilo ukljureno u drustveno organizirani predskolski odgoj. Mffiljenje roditelja, skrbnika odnosno odgojitelja u ponasanju i sposobnostima djeteta

    15. Status praesens Tjelesna tezina Kola i kosa

    Datum: Tjelesna visina --' _

    _ Ishranjenost "T" _

    Oti __.

  • Vid na boje Uho Sluh _

    _

    Nos _

    Usta i zdrijelo _

    Zubi Govor _

    Vrat _

    Stitna zlijezda Pluta _

    Srce

    PuIs i krvni tlak

    Trbuh

    Spolni organi

    Tjelesno drzanje

    Kostur i muskulatura

    Glava

    Kraljeznica Prsni kog

    Ekstremiteti gornji

    Ekstremiteti donji -

    Funkcionalne ispade, nema, ima i koje

    Drugi patoloski nalazi i stigmata

    Dojam 0 psihickom stanju

    Laboratcrijski nalazi SE Urin

    KKS

    _

    _

    _

    _

    _

    _

    _ _

    Drugi laboratorijski nalazi _

    16. Ponasanje djeteta prigodom pregleda _

    17. Dijagnoza (dijagnoze) na temelju koje je donesena odluka, opis zdravstvenog stanja te potrebne mjere lijecenja, odnosno rehabilitacije _

    18. Popis fotokopija iii prijepisa nalaza i misljenja koji se daju u prilogu _

    Datum _

    Lijecnik

    Prezime, ime i specijalnost

    (tiskanim slovima i potpis)

  • Prilog 5. Pravilniku 0 upisu djece u osnovnu skolu

    ZDRAVSTVENA ORGANlZACIJA

    S1RUCNA KOMISIJA

    Broj evidencije 0 strucnoj komisiji

    OBRAMe 4. za provodenje pedagoske opservacije djece s te~koCama u razvoju

    1. Ime i prezime, spol _

    2. Dan, mjesec i godina rodenja 3. Mjesto, opcina i republika _

    4. Adresa (stalnog boravka): mjesto, uliea, kucni broj, posta

    5. Ime i prezime majke:

    6. Ime i prezime oca:

    7. Tko se brine 0 djetetu: 8. Stanuje kod roditelja, da, ne, stanuje kod _

    9. Izvadak iz dokumentacije 0 utvrdenom stanju u svrhu provodenja opservacije:

    10. Utvrdene specificne teskoce:

    11. U opservaciji je narocito potrebno obratiti pozornost na:

    12. U koje rehabilitacijske postupke dijete mora bili obvezatno ukljuceno tijekom postupka _ opservacije:

    13. Koja speciticna nastavna i rehabilitacijska pomagala moraju biti osigurana u skolt radi provodenja opservacije (npr. tiflotehnicka sredstva i pomagala, pomagala za tjelesne invalide i dr.): _

    14. Stalna struena suradnja strucnjaka odredenog proftla (defektolog, lijecnik, socijalni radnik):

    potrebno je osigurati svakodnevno, tjedno iii mjesecno (navesti uz to profil strucnjaka) _

    IS. U koji dio prograrna opservacije mora obvezatno biti ukljucena obitelj: _

    16. Predvideno vrijeme opservacije:

    17. Ime, prezime i tocna adresa strucnjaka, tlana strucne komisije za izradu i pracenje prograrna __ opservacije: _

    19 __

    Predsjednik komisije:

  • Prilog 6. Pravilniku a upisu djece u asnavnu skolu

    Obrazac 5.

    NAZlV SKOLE - _

    Adresa:

    Skolska godina: LISTA

    pracenja djeteta na opservaciji

    1. Prezime i ime djeteta:

    2. Datum i mjesto rodenja:

    3.0ptina: 4. Adresa roditelja iii skrbnika: _

    5. Teskoca u razvoju zbog koje [e dijete upuceno na opservaciju:

    7. Datum pres tanka opservacije djeteta:

    8. Podaci 0 osobama (strucnjacirna) koje su pratile dijete tijekom opservacije:

    [me i prezime Funkcija

    a) U ~koli

    b) U komisiji

    9. Tijekom opservacije suradivali su:

    lme i prezime Funkcija Radna organizacija

    10. Izvjesta] 0 ostvarivanju programa opservacije

    11. Strucno misljenje i obrazlozeni prijedlog oblika odgoja i obrazovanja za dijete odnosno organizacija u koju bi trebalo ukljutiti dijete:

    U 19

    Potpis osoba koje su provodile program opservacije:

    Napomena: lzvjdtaju se prilate program opservacije djeteta. , ...... -"'~.. ; .. tr,,"nn mi~I;..ni.. i nhnr.7Im.f"ni nriledloe

  • UPUTE ZA PROVEDBU PRAVILNIKA o UPISU DJECE U OSNOVNU SKOLU*

    Pravilnik 0 upisu djece u osnovnu skolu objavljen je u Narodnim novinama broj 13 od 21. ozujka 1991. i stupio je na snagu danom objave.

    Temeljem tlanka 2. Pravilnika opcinski organ uprave nadlezan za skolstvo i opcinski organ uprave nadlezan za zdravstvo, te organi uprave za skolstvo i zdravstvo Grada Zagreba, trebaju osnovati komisije za utvrdivanje psihofizickog stanja djeteta prije upisa u osnovnu skolu.

    Pojedine opcine koje su smjestene na vecem geografskom podrucju iii Grad zagreb mogu osnovati vtse kornisija ako procijene da je to potrebno.

    Zajednicki rad clanova komisije najbolje je realizirati u zdravstvenoj ustanovi, ali se moze organizirati i u odgovarajucim prostorima skole. Rad komisije moze se organizirati u jednoj prostoriji, a lijecnik moze raditi i izdvojeno od ostalih clanova komisije.

    Preporucujemo da komisija obavi svoj zadatak tako da roditelji iii staratelj u slijedu jednokratnim posjetom zavrse pregIed djeteta, Nakon sto lijecnik pregleda dijete ostali clanovi komisije, najjednostavnijim metodama ispitaju dijete, a u pojedinirn slucajevima ostecenja zdravlja iii teskoca u razvoju komisija moze dodatno dijete pregledati.

    Raspored rada komisija, raspored tlanova komisije tijekom samog postupka utvrdivanja psihofizitkog stanja djece, mjesto i vrijeme odreduje opcinski organ uprave nadlezan za skolstvo.

    Predlazemo da se u komisije imenuju lijeenicispecijalisti Skolskemedicine, pedagozi iii psiholozi, defektolozi i ucitelji koji izravno rade sa Skolskom djecom. tlanovi komisija obavljaju svoj zadatak u okviru redovnih radnih obveza.

    Znacenje timskog rada komisija jest i u tome Sto one obavljaju funkciju prvostepenih strucnih komisija za utvrdivanje primjerenog odgoja i obrazovanja djece s teskocarna u razvoju. Stoga je u clanku 18. Pravilnika propisano da se dokumentacija i evidencija 0 djeci s teskocarna u razvoju vodi u zdravstvenoj ustanovi pri kojoj komisija djeluje.

    Komisija ce tijekom cijele Skolske godine, ovisno 0 potrebi, raditi za ucenike kod kojih tijekorn osnovnog Skolovanja nastupe teskoce koje onemogucavaju dalje Skolovanje pod redovnim uvjetima, sto je obveza iz tlanka 62. Zakona 0 osnovnom SkolslVU (Narodne novine broj 59/1990.)

    Ove komisije takoder prema tlanku 19. Pravilnika preuzimaju obvezu da u nedovrsenim predmetima kada nije doneseno prvostepeno rjesenje za djecu s teskocama u razvoju, nastave postupak prema odredbama ovog Pravilnika. Stoga je potrebno da opcinski organi uprave nadlezni za SkolslVO upute zahtjev prvostepenim strucnim komisijama iz clanka 90. stavka 2. Zakona 0 socijalnoj zastiti i obavijeste i zatraze od nadleznog centra za socijalni rad da ustupe zapocete predrnete na rjesavanje novoosnovanim komisijama,

    Molimo da se svim clanovlma komisija osiguraju primjerci Pravilnika 0 upisu djece u osnovnu skolu s pratecim prilozima objavljenim u istom broju Narodnih novina.

  • ZADACE CLANOVA STRUCNOG TlMA ZA IZRADU I OSTVARIVANJE PROGRAMA PEDAGOSKE OPSERVACIjE*

    U osnovnoj Skoli se za potrebe izrade i ostvarivanja programa pedagoske opservacije uspostavlja djelovanje strucnog lima.

    Strucni tim djeluje u sastavu: - ucitelj razredne nastave - nastavnik predmetne nastave - defektolog (ucitelj; strucni suradnik) - psiholog - pedagog - lijecnik - clan komisije koja je uputila dijelte-ucenika, na opservaciju S obzirom da svaka skola ne raspolaze svim navedenim strucnjacima (osobito lijecnicima) preporucu]e

    se ostvariti suradnju s potrebnim strucnjacima u pocetku, prilikom izrade prijedloga programa pedagoske opservacije i na znacajnijim strucnim sjednicama.

    Preporucu]e se da tijekom izrade programa pedagoske opservacije, a osobito lijekom njegova ostvarivanja, u svim etapama sudjeluju roditelji djeteta-ucenika. Tako uspostavljenim radom osiguralo bi se osposobljavanje roditelja za razumijevanje psihofizickog statusa djeteta, posljedica na mogucnosti i sposobnosli djeteta na sirem psiho-pedagoskom planu, kada postoje odstupanja iii ostecenja (teskoce) u razvoju i na rad i ponasan]e u obiteljskom okruz]u. Osim toga, roditelj tada postaje zaista jednakopravan clan strucne ekipe, cime se u mnogome smanjuju problemi u suradnji i prihvacanju primjerenog oblika odgoja i skolovanja djeteta (roditelji ponekad nisu sugIasni s prijedlozima za odgoj i skolovanje na nacin koji predlaze strucna ekipa).

    S obzirom na cinjenicu da znacajan bro] ucenika u osnovnoj Skoli pretpostavlja specifican pristup u radu, a to se narocito odnosi na djecu s teskocarna u razvoju, strucni tim priprema program svog djelovanja. Uobicajeno je da se takav program imenuje kao - program rada strucnog tima (strucno-razvojne sluzbe) u kojem se tocno razraduju nacin] i sadrza] rada.

    Zadace clanova strucnog lima za izradu i ostvarivanje programa pedagoske opservacije odnose se na procjenjivanje, zadovoljavanje i pracenje opcih i specificnih potreba u odgoju, skolovan]u i rehabilitaciji djeteta-ucenika u uvjetima, oblicima i nacinima koji ce potaknuti razvitak postojecih sposobnosti i mogucnosti.

    Voditelj strucnog tima za provodenje te stozene i nadasve odgovorne zadace u pravilu [e defektolog (ucitel] iIi strucni suradnik). Osnovne Skole u kojima nije uspostavljen rad defektologa za voditelja imenuju pedagoga iii psihologa.

    Voditelj strucnog tima

    Zadace voditelja strucnog tima su: - predlaze nacine, oblike i sadrza] rada clanova strucnog tima; - izraduje program rada strucnog tima za odnosnu skolsku godinu; - uspostavlja suradnju s ~imbenicima mjerodavnim za osiguravanje primjerenih uvjeta odgoja i obrazovanja

    djece - ucenika s teskocama u razvoju; - uspostavlja sustav dokumentacije i evidencije za odredeno dijete - ucenika u postupku pedagoske

    opservacije - uspostavlja nacin i sadrzaj izvjescivanja, Izrazavanja sveobuhvatnog misljenja i obrazlozenja prijedloga

    oblika odgoja i skolovanja, izrazavanja porrebe za zadovoljavanjem specificnih zahtjeva; - prema potrebi upucuje i ponce clanove strucnog lima na kvalitetno ostvarivanje pojedinacnih zadaca,

    predlaze poduzimanje novih mjera i postupaka kada je to opravdano; - uspostavlja program rada strucnog lima za izradu programa odgoja i skolovanja za ucenika nakon

    zavrsetka ostvarivanja programa pedagoske opservacije. Zadace pojedinih clanova strucnog lima:'

    1, Ucitelj

    Buduci da je dijete s odredenom teskocom u razvoju naj~ee na opservaciji na pocetku skolovan]a, dakle u I. razredu, ucitelj u odnosu prema njemu i ostvarivanju opservacije ima ove zadace:

    - temeljito proucava dokumentaciju 0 djetetu i informalivni obrazac za provodenje opservacije koji je uputila strucna komisija

    - upoznaje dijete i njegove roditelje (skrbnike)

  • _

    - u zajedmstvu s defektologom-strucnim suradnikom, pedagogom, psihologom i Iljecnikom izraduje program opservacije

    - tijekom opservacije, a u skladu sa specificnim potrebama djeteta odredene vrste i stupnja teskoce u razvo]u, izraduje potrebne didakticke materijale, nastavna sredstva i pomagala predlozena od defektologa-strucnog suradnika

    - vodi zabiljeske 0 znacajkama, problemima i rezultatima rada s djetetom odredene vrste teskoce u razvoju

    - sudjeluje na sastancima strucnog tima i izvjesrava 0 rezultatima i problemima na koje je naisao tijekom provodenja opservacije

    - sudjeluje u izradi izvjestaja 0 ostvarivanju programa opservacije za pojedino dijete.

    2. Razrednik-predmetni nastavnik

    zaucenike kod kojih do vecih teskoca u psihofizickom razvoju dode tijekornosnovnog obrazovanja, Skola je obvezna utvrditi primjerene uvjete odgoja i obrazovanja.

    Prema tomu i za te se ucenike organizira opservacija u kojoj obvezno sudjeluje razrednik ucenika s teskocama u razvoju i ima ove poslove i zadace:

    - temeljito prouciti dokumentaciju 0 uceniku i informativni obrazac za provodenje opservacije - objasniti roditeljima ucenika svrhu opservacije - sudjelovati u izradi programa opservacije uz obvezno konzultiranje nastavnika pojedinih

    odgojno-obrazovnih podruqa u kojima je dijete pokazalo naglaseno zaostajanje i teskoce u svladavanju sadrzaja

    - suradivati s defektologom i drugim strucnim suradnicima u ~koli u izradi programa, pracenju rezultata i ostvarivanju opservacije priprematt, a prema potrebi i izradivan,specificna nastavna sredstva i pomagala predlozena od defektologa i pedagoga voditi zabiljeske 0 problernima, znacajkama i rezultatima opservacije

    - sudjelovati u izradi izvjestaja 0 ostvarivanju programa opservacije te stvaranju strucnog misljenja i prijedloga najprimjerenijeg oblika odgoja i obrazovanja u koji treba svrstati dijete nakon postupka dijagnostike.

    3. Pedagog

    Pedagog osnovne skole u kojoj su na opservaciji djeca s teskocama u razvoju ima ove zadace: - prouciti dokumentaciju 0 djetetu i informativni obrazac za provodenje opservacije, a osobitu pozornost

    posvetiti podacima od 9. do 17. tocke tog obrasca, koji je ~koli uputila komisija - upoznati dijete i njegove roditelje - roditeljima objasniti cilj i zadace postupka opservacije i upoznati ih sa svim mjerodavnim postupcima

    koje ce osnovna skola primjenjivati tijekom opservacije, radi razvoja njihova djeteta i upucivanja u najprimjerenije oblike odgoja i osnovnog obrazovanja sudjelovati u izradi programa pedagoske opservacije

    - pratiti rad nastavnika razredne iii predmetne nastave, davati strucnu pomoc i voditi zabiljeske 0 djetetu na opservaciji

    - savjetovati se s defektologom . strucnim suradnikom i drugim clanovlma strucnog tima u vezi s ostvarivanjem programa, uvjetima i problemima koji su nastali tijekom opservacije i sl.

    - sudjelovati u izradi izvjestaja 0 ostvarivanju opservacije, a osobito u formiranju strucnog misljenja i prijedloga oblika odgoja i obrazovanja djeteta.

    4. Psiholog

    Poslovi i zadace psihologa u osnovnoj ~koli. koja organizira i provodi opservaciju djece s teskocama u razvoju, su ovi:

    temeljito upoznati dokumentaciju 0 djetetu, a u informativnom obrascu za provodenje opservacije posebnu pozornost posvetiti podacima naznacenim od rednog broja 9. do 17.

    - na osnovi tih podataka intervjuirati dijete i roditel]e

    - sudjelovati u izradi programa opservacije - s obzirom na vrstu i stupanj teskoce u razvoju djeteta utvrdivati, pratit~ i. opservirati_speci~itn~

    intelektualne, motoricke, emocionalne i voljne znacajke djeteta i dati mu pnmJerenu pomoc koristeci se specificnim psihologijskim instrumentarijem ,,":I.,;Qt...."'~ti

  • - sUdjelovat~ u izradi izvjestaja 0 ostvarivanju programa opservacije u kojem potvrduje, dopunjuje odnosno obrazlaze jesu h utvrdene specificne teskoce u djeteta ublazene, djelomicno otklonjene, sanirane i dr. tijekom provodenja pedagoske i zdravstvene opservacije

    - na zahtjev strucne komisije daje i dodatna objasnjenja u vezi s psihologijskom obradom djeteta na opservaciji.

    5. Socijalni radnik ima ave zadace:

    - poduzima mjere radi zadovoljavanja socijalnih i socijalno-zastitnih potreba djeteta odnosno njegove obitelji organizira i provodi Individualni i skupni rad s roditeljima za vrijeme opservacije sudjeluje u limskoj evaluaciji 109 procesa sastavlja misljenje s prijedlogom 0 potrebnim uvjetima :!ivota i rada (u obitelji ; izvan nje), a kad treba t 0 mjerama koje je potrebno poduzeti radi zadovoljavanja socijalnih i socijalnozastitnih potreba sudjeluje u stvaranju zajednickog rnisljenja i prijedloga 0 najprimjerenijem obliku odgoja i obrazovanja.

    6. Lijei'nik

    Poslovi i zadace lijecnika, koji u procesu opservacije provodt zdravstvenu opservaciju, jesu: - terneljito prouciti cjelokupnu zdravstvenu dokumentaciju 0 djetetu upucenom na-opservaciju

    upoznati dijete j roditelje - sudjelovati u izradi programa opservacije odnosno izradivati program za zdravstvene opservacije - pratiti zdravstveno stanje djeteta, njegov cjelokupan razvoj, savjetovati se s roditeljima odnosno

    skrbnicirna i dogovarati posjete djeteta lijecniku i lijecnika djetetu - dogovarati nacin suradnje s drugim strucnjacirna - sudjelovati u radu strucnog tima za opservaciju koji razmatra zapazanje svih svojih clanova 0 zdravstvenom

    stanju djeteta, njegovu ponasanju.sposobnostima i napredovanju prema utvrdenom programu opservacije - brinuti se 0 provodenju konzilijarnih pregleda, obavjestavati lijecnike konzultante 0 svojim zapazanjima

    i dobivenim rezultatima te zapazanjima drugih strucnjaka koji provode opservaciju, a prema potrebi zvati ih na sastanke strucnog lima

    - u slucaju pojave bolesti, zbog koje se opservacija privremeno ne rnoze provoditi, obavjestavati koordinatora strutnog tima

    - uslucaju promjenezdravstvenogstanja, koje utjece na provodenje programa opservactje, Iijecnik, odnosno zdravstvena organizacija, 0 tomu obavjestavaju koordinatora strucnog tima za opservaciju na osnovi temeljite evidencije koju vodi tijekom opservacije (nalazi, zapa:!anja, metode provodenja opservacije, poduzete mjere i rezultati tih mjera, odnos roditelja prema zdravstvenom stanju i dr.) ispunjavati obrazac izvjestaja 0 pracenju zdravstvenog stanja djeteta, kojemu prila:!e i sve dokumente o zdravstvenim pregledima i ispitivanjima, Izvjestaj predaje koordinatoru strucnog tima koji ga s drugom dokurnentacijom prosljeduje strucnoj komisiji, koja je dijete uputila na opservaciju.

    7. Predstavnik komisije koja je dijete uputila na opservaciju iii strucnjak kojega je ta komisija odredila (u pravilu strucnjak kojega strucni tim za opservaciju nema) obavlja ave zadace:

    - izvjcltuje clanove stucnog tima 0 specificnostima pojedinog djeteta i obrazlaze podatke iz informativnog obrasca za provodenje opservacije koji je uputila strucna komisija

    - sudjeluje u izradi i provodenju programa opservacije - suraduje s clanovima strucnog tima

    - pomaze koordinatoru strucnog tima u uspostavi stalne suradnje sa strucnom komisijom koja [e dijete uputila na opservaciju

    - sudjeluje u izradi izvjestaja 0 ostvarivanju programa opservacije - na sastanku strucne komisije koja je dijete uputila na opservaciju interpretira izvjestaje i daje moguce

    dodatne informacije 0 djetetu, 0 organizaciji u kojoj je obavljeno promatranje i 0 clanovima strucnog tima za opservaciju i dr.

    8. Zadace defektologa - strucnih suradnika

    8.1. Defektolog-struent suradnik u radu s djecom ostecenog vida U osnovnoj gkoli na poslovima i zadacama provottenja postupka pedagoske opservacije djece i mladezi

    ostecena vida, uz druge, sudjeluje strucnjak defektolog-strucni suradnik, osposobljen za rad s djecom i mladezi ostecena vida.

  • __ _

    Analizu dokumentacije

    Za obavljanje postupka utvrdivanja vrste i stupnja teskoce u razvoju dijete odlazi na lijecnicke preglede i druga ispitivanja: psiholoska, pedagoska, defektoloska. Tako se ustanovljuje potrebna dokumentacija. Zadatak je defektologa-strucnog suradnika da temeljito prouci dokumentaciju i tako stekne uvid u psihofizicke mogucnosti i sposobnosti djeteta te da procijeni potrebu za poduzimanjem specificnih mjera i postupaka u odgoju i obrazovanju djeteta.

    Zbog toga treba osobito pozorno analizirati: - anamnesticke podatke - vrstu i stupanj ostecenja vida i stanje nakon obrade oftalmologa - posljedice ostecenja vida na socio-psiho-pedagoskom planu - funkciju intaktnih osjetila i mogucnosti kompenzacije - uvjete u djetetovoj obitelji. Pri analizi dokumentacije defektolog-strucni suradnik savjetuje se i s drugim strucnjacima,

    Upoznavanje s djetetom i roditeljima (skrbnicima)

    Radi sveobuhvatnog uocavanja i utvrdivanja specificnih potreba djeteta ostecena vida potrebno je upoznati njega i roditelje (skrbnike), S tim u vezi defektolog-strucni suradnik utvrduje nacine i oblike za ostvaren]e tog osobito vaznog zadatka.

    a) Inicijalno ispitivanje djeteta-ucenika provodi se radi utvrdivanja-procjenjivanja stanja i dobivanja dojma o psihofizickim mogucnosuma i sposobnostima djeteta. Obuhvaca:

    Opce karakteristike - razvijenost govorne komunikacije, pri cemu treba osobitu pozornost usmjeriti na izbor rijcei, veliCinu

    recenice i sadrfaj. Utvrditi da Ii dijete govori s razumijevanjem i razumije Ii govor drugih. Identificirati moguce teskoce i poremecaje u govorno-glasovnoj komunikaciji

    - karakteristike Iikovnog izrazavanja s teilitem na Iikovnom izrazu, motivima, tehnici i orijentaciji na papiru

    - je Ii usvojeno pisanje nekih iii svih slova, iskazuje Ii recenice (kOO djece starije dobi) sadriaj koji je ueenik wlio izraziti, kakvo je samostalno pisanje, pisanje po diktatu, prepislvanje I sl.

    - kakva je motiviranost ucenika, interesi, ~elje I sl. - opafaju Ii se u uoenika neke karakteristiCne promjene u ponasanju (po~tenosl, agresivnost, stereotipl I sl.).

    SpecifiLne karakteristike - orijentacija i samostalno kretanje u poznatim I nepoznatim prostorima (otvorenim I zatvorenim) - stupanj razvijenosti I usvojenosti kulturnih I higijenskih navika - stupanj razvijenosti i usvojenosti samostalnog iii djelomicno samostalnog samoposlufivanja: oblacenja,

    svlacenja, odabira garderobe, upotrebe pribora - ponasanje u skupini, motivacije, Interest, ~elje, Inicijativnost, kreativnost ltd. - Izgled djeteta, odnos prema ostecenju, drfanju tijela, koordinacijl pokreta, statickoj I dinamickoj

    koordinacijl - upotreba I nacin koristenja optickih I drugih tehniekih pomagala - spremnost za trazenje pomoci 00 osoba u neposrednoj blizini.

    b) Razgovor s roditeljima (skrbnicima)

    Razgovor s roditeljima djeteta ostecena vida iznimno je vafan da bi se ustanovile okolnosti u kojima dijete rasie. Vamo je utvrditi stavove roditelja i obitelji prema djetetu I suprotno. Stirn u vezi preporucuje se obaviti dodatni razgovor sa socijalnim radnlkom radi podrobnog uvida u socijalne okolnosti. S roditeljima treba uspostaviti prisne I suradnicke odnose, buduci da oni znatno sudjeluju u prikladnom ostvarenju programa pedagoske opservacije.

    Osim toga, dobra suradnja s roditeljima u poeetku osnova je za dalji rad s njima. Rad s roditeljima tijekom postupka pedagoske opservacije djeteta mora se OOvijati prema tocno utvrdenom programu. Program rada temeljl se na zapafanjima defektologa 0 potrebama roditelja za djelotvornim zadovoljavanjem zahtjeva koji se namecu za vrijeme rada s djetetom. Pri tomu defektolog mora mati ocijeniti kako ce roditelju dati jasnu informaciju 0 stanju djeteta I njegovim potrebama. Bltno je da roditelj shvati situaciju svojeg djeteta I prihvati Cinjenicu da ce se ono optimalno razvijati sarno ako mu maksimalno pomafu, Zbog ~o.ga .~ad s roditejjima mora imati savjetodavnl karakter. Defektolog ce zbog toga prirediti upute za rad s roditeljima,

    r

    RmJ defektologa-strucnog suradnika u strucnom timu u osnovnoj Jkoli Strucni tim za provodenje pedagoske opservacije u osnovnoj ~koli djeluje u sastavu: pedagog, .pslh~log,

    A."~.,, ..........l"'ft ..........;; ....... : .....A ... H. 1;:... x..;I. .1_: ........ _;1 .... ...14.- ...... : ....... t ...~""'a,. i nrPli~t~vnlk 1rnntkiie: 1cntSl tp.

  • Voditelj strucnog tima za provodenje opservacije je defektolog iii pedagog. On saziva sjednice strucnog rima, dogovara nacine rada, osigurava uvid u dokumentaciju, dogovara poslove i zadatke pojedinih clanova tima, pribavlja moguce dopunske podatke i informacije 0 djetetu.

    Sjednice strucnog tima moraju se organizirati pravodobno i raditi u punom sastavu. a radu ctanova tima vodi se zapisnik.

    Clanovi strucnog tima zajednicki dogovaraju koncepciju i u skladu s njom izraduju prijedlog plana i programa pedagoske opservacije. Pri tomu treba razlikovati:

    a) je li dijete polazilo program predskolskog odgo]a

    b) uvodi li se dijete u prvi razred

    c) je li dijete ucenik ostalih razreda

    d) je li dijete slijepo iii slabovidno.

    Stirn u vezi obavlja se:

    a) Analiza programa odgoja i osnovnog obrazovanja za razred u koji se dijete upisuje sa stajalista njegovih mogucnosti i sposobnosti (procjena se radi na temelju spoznaja 0 djetetu analizom dokumentacije i razgovora strucnjaka),

    b) Utvrdivanje specificnih potreba djeteta s obzirom na vrstu i stupanj ostecenja.

    c) Prilagodavanje programskih sadrzaja u dijelovima za tije je uspjesno svladavanje i usvajanje potreban vid.

    d) Uvrstavanje novih specificnih sadrzaja koji se odnose na: - predvjezbe za pisanje Brailleova pisma - opismenjavanje Brailleovim pismom - Wanje Brailleova pisma - vjezbe taktiIne i auditivne percepcije - vje~be djelotvorne upotrebe vida - vjezbe za razvoj i koristenje intaktnih osjetila - vjezbe orijentacije i kretanja u funkciji samostalnog kretanja (izrada i upoznavanje s orijentirima,

    postavljanje orijentira na potrebna mjesta, uvjezbavanje pamcenja mjesta gdje su orijentiri postavljeni).

    e) Izbor oblika, metoda i nacina rada te optickih i drugih tehnickih pomagala za rad s djetetom za vrijeme ostvarivanja programa pedagoske opservacije, sto u prvom redu ovisi 0 stupnju ostecenja vida i programskim sadrzajima, zadacama i ciljevima.

    U radu s djetetom ostecena vida za vrijeme optsmenjavanja mora prevladavati individualni oblik rada, dok se kasnije izrnjenjuju individualni i individualizirani oblici. Nastavna sredstva i druga tehnicka i opticka pomagala odabiru se prema potrebama programskih sadrzaja uz savjetovanje s oftalmologom.

    f) U izradi prijedloga programa pedagoske opservacije sudjeluju prema kompetencijama svi clanovi strucnog tima.

    g) Djetetovi roditelji moraju bili vrlo potanko upoznati s nalazima i podacima 0 stanju djeteta i mjerama koje je potrebno poduzeti za zadovoljavanje opcih i specificnin potreba, Njima takoder treba na prihvatljiv i razumljiv naein objasniti znacenje pedagoske opservacije, njezin program, zadace i cilj.

    Tijek ostvarivanja programa pedagoike opservacije U ostvarivanju programa pedagoske opservacije sudjeluju svi clanovi tima, svaki u skladu sa zadacama

    koje proizlaze iz programa. Osnovni nositelj programa je nastavnik odnosno nastavnici (ovisno 0 razredu u koji je ucenik svrstan). 0 ostvarenju programa pedagoske opservacije clanovi tima vode individalne zabiljeske o kojima raspravljaju na sjednicama tima. S obzirom na ostvarenje programa, odnosno ucenikova postignuca, program se more izmijeniti i dopuniti. Izmjene u programu obavljaju se uz sudjelovanje svih clanova tima, nakon detaljnog obrazlozenja vrste i razloga potrebe za izrnjenama i dopunama u programu.

    Izrada miSljenja 0 najpogodnijem obliku odgoja i osnovnogobrazovanja

    a) Nakon provedenog postupka pedagoske opservacije u osnovnoj ~koli (razredu) u skladu s programom opservacije, a prema postignutim rezultatima, usvaja se prijedlog misljenja 0 najpogodnijem obliku odgoja i osnovnog obrazovanja. U stvaranju misljenja obvezno sudjeluju svi clanovi tima. 0 misljenju se takoder obavjescuje roditelj djeteta,

    b) Za vrijeme rada tima na srvaranju misljenja vodi se detaljna evidencija.

    8.2. Defektolog-strueni suradnik u radu s djecom o~teCena sluha

    Defektolog-strucni suradnik, u postupku promatranja ucenika ostecena sluha, u prvom bi se redu trebao temeljito upoznati sa svom dokumentacijom 0 takvorn uceniku, koja je prikupljena do trenutka ostvarenja

  • prelingvalnom razdoblju (do druge godine zivota), vrlo je ozbiljno i utjece na ejelokupni razvoj i sazrijevanje. U takvim je slucajevima receptivni slusni kanaI iskljucen kao daljinsko osjetilo za prijam zvucnih stimulacija. Dijete nije bilo sposobno da spontano usvoji razvije oralno-glasovni govor. Sposobnost djeteta ostecena sluha da pomocu artikulacije glasova i njihovih kvantitativnih pratilaca ostvari poruku koja je akusticki organizirana i [ezicki srnisljena znatno je oslabljena iii se uopce ne razvija na osnovi spontaniteta. Rana ostecenja sluha onemogucuju djetetu da stekne slusnu i govornu zalihu spoznaja i da se razvija bez slusnog i govomog iskustva. Spoznajna slika svijeta djece ostecena sluha vrlo je specificna. Zato [e potrebno posvetiti osobitu pozornost razvoju predodzbenog i pojmovnog dozivljavanja radi spoznavanja prostora, vrernena, kolicine i odnosa. Glavni problem ejelovitog odgojno-obrazovnog postupka, pa tako i pedagoske opservacije, s djeeom ostecena sIuha njihova je govornosocijalna kornunikacija. Nuzno je prikladno poticati razvijanje vjestine komunikaeije, jer se kroz nju optimalno razvijaju procesi odgoja, obrazovanja i socijalizacije. Uspjesna komunikacija povezana je s opcim sazrijevanjem, kognitivnim razvojem i procesom ucenja, pa neprikladnosti i teskoce u komunikaciji mogu dovesti do netocnih zakljucaka 0 opcoj spoznajnoj razvijenosti djeteta. lsto tako, potrebno je da defektolog procijeni kolika je mogucnost djeteta ostecena sluha da komunicira s okolinom oralno glasovnim govorom, odnosno da se uspjesno slufi individualnirn slusnim aparatom, ako raspolaze njime, zbog prikladnog snalazenja u ucionici i govornog komuniciranja s nastavnikom i ucenicima. Sve te podatke potrebno je vrlo savjesno dovoditi u vezu s podacima koje nudi postojeca medicinska i psiholoska dokumentacija 0 djetetu (audiograrni, nalazi, misljenja i sl.).

    Defektolog-strucni suradnik kroz pedagosku opservaciju treba vrlo savjesno promatrati dijete ostecena sluha kako bi uz pomoc takvog prornatranja i podataka iz dokumentaeije stvorio cjelovitu sliku 0 njemu. Opravdano je pretpostaviti da ce odreden broj podataka i inforrnacija defektolog moci prikupiti tek od djetetovih roditelja. Zato je veliku strucnu pozornost potrebno posvetiti radu s roditeljima djeteta ostecena sluha. U tom radu defektolog treba dobro upoznati roditelje, kako bi dopunio anamnesticke podatke, odnosno prikupio informacije 0 djetetovim reakeijama u razlicitim socijalnim ustanovama, prostornim uvjetima i sl. lsto tako, defektolog treba potanko izvijestiti roditelje 0 eilju i zadacama pedagoske opservacije, 0 njezinu trajanju i njihovoj povezanosti da je poboljsaju, ne u strucnom smislu, nego u smislu inicijative i policaja kroz informacije 0 primjerenosti i uspjesnosti rada s njihovim djetetom. Osobitu pozomost treba posvetiti informiranju roditelja 0 potrebi adekvatnog prihvacanja rjesenja najprimjerenijeg oblika odgoja i obrazovanja s jasnorn naznakom primjerenosli pojedinog oblika u odnosu prema sposobnoslima i mogucnostima njihova djeteta ostecena sluha. Za vrijeme trajanja pedagoske opservacije potrebno je cesto organizirati razgovore s roditeljima zbog prikladnijeg i pravodobnog informiranja 0 radu i postignucima njihova djeteta,

    Nadalje, defektolog treba vrlo aktivno, zajedno s nastavnikom razredne (iii predmetne) nastave i pedagogom skote, sudjelovati u kreiranju programa pedagoske opservaeije. Dok opservaeija traje, neposredno bi trebalo raditi s djetetom ostecena sluha, kako bi mu pomogao u svladavanju obrazovnog programa, odnosno kroz specificne oblike individualnog rada aktivno pridonosio razvoju oralno-glasovnog govora ucenika izvan nastavnog procesa, koji ucenik ostvaruje u razrednorn odjelu s ucenicima bez ostecenja sluha. Kroz vjezbe za razvoj slusanja i govora, odnosno kroz vjezbe koncentracije, osobitu pozornost treba posvetiti razvoju slusne percepcije, pravilnoj artikulaciji glasova, njihovu adekvatnom spajanju u rijeCi i recenice, razvoju funkcionalnog rjecnika vezanom za imenovanje konkretnih predmeta i situaeija iz neposredne okoline i stvarnosti ucenika, orijentaciji ucenika u vremenu i prostoru, razvoju paznje i pamcenja, socijalizaciji u ucenickom kolektivu i sl.

    o suradnji s razrednim iii predmetnim nastavnikom i roditeljima ucenika, kao i 0 neposrednom radu s ucenikom, defektolog treba voditi iscrpne zabiljeske, Takve zabiljeske pomoci ce mu da se prikladno pripremi za sjednice opservacijskog tima, kad ce se raspravljati 0 opservaciji ucenika i postignutim rezultatima. Ujedno te zabiljeske trebaju posluZiti prilikom izrade strucnog misljenja s obrazlozenim prijedlogom za odabi najprimjerenijeg oblika odgoja i obrazovanja za ucenike ostecena sluha,

    Defektolog-strucni suradnik mora raditi i na identifikaciji drugih ucenika koje zbog nemogucnosti pracenja odgojno-obrazovnog programa mozda treba upuliti na postupak dijagnostike i pedagoske opservacije. Osnove informacije pritom sigurno ce mu dati razredni (iii predmetni) nastavnik iii pedagog ~kole.

    Nastavnik razredne (predmetne) nastave

    Nastavnik razredne (predmetne) nastave najprije se treba potanko upoznati s dokumentacijom ucenika, odnosno njegovim ostccenjem. Dopunske informacije 0 ostecenju i posljedicama koje uvjetuje dat ce mu defektolog-strucnl suradnik, dok bi detaljnije inforrnacije trebao steci kroz stalno strucno usamavanje. Usporedno s tim nastavnik te upoznati ucenika s o~letenjem sluha, promatrati njegove reakcije, procjenjivati njegove sposobnosti i mogutnosti, uz evrstu suradnju s defektologom-struenim suradnikom zbog stalnih dodatnih obj3Snjenja i uputa. Jedan od najvamijih poslova nastavnika u procesu pedagoSke bpserva~ije jest priprema uceniekog kolektiva za prihvatanje ucenika oStetena sluha. To je vrlo osjetljiv i odgavoran posao. Priprema se nerijetko izvodi kroz informiranje ucenika. Prikladnim razgovorom trebalo bHicenike bill! smetnji u razvoju dovesti u stanje da prihvate einjenicu kako postoje djeca koja se razlikuj~ od .nJil,t.}t~l~. uce?ici mlade dobi, tde te im biti objasniti Sto je to oStetenje sluha. MoMa je u takvim sltuaeijal!illdovOljno naglasiti da te u razredu biti ueenik koji ne euje iii otezano eUje, a da je pritom i .nje!!()vgIadovni go~or

  • na djetetov slusni aparat, kako posljedica djecjih nestasluka ne bi bila njegovo ostecen]e, iii u tezim slucajevirna ozljeda djeteta, koji bi mogao izazvati razbijeni slusm aparat smjesten u uhu ili iza ucenikova uha. Isto tako, potrebno je upozoriti ucenike da se ne nadvikuju blizu ucenika sa slusnim aparatom, i to svi u isti mah, jer toponekad moze uzrokovati traumatska ostecenja ostataka sluha, nemogucnosu slusnog aparata da sve zvucne podrazaje znatno pojacava.

    Osnovni cilj spomenute pripreme je unaprijediti prihvacanje ucenika ostecena sluha kao pojedinacne ncnosu, koji su vi~e sticm drugim ucenicima, negoli razliciti od njih. Potrebno irn je objasniti neka ogranicenja koja narnece ostecenje. Da bi ucenici 10 potpuno shvatili i doZivjeli, ponekad ih je potrebno poticati da i sami steknu informacije i iskustva 0 ostecenju i posljedicama koje slijede,

    U novije doba sve se vise naglasava potreba sudjelovanja roditelja u postupku dijagnostike, odnosno pedagoske opservacije. S obzirom na to da roditelji snose odgovornost za svoje dijete, pozvani su da sudjeluju u kreiranju odgojno-obrazovnog i rehabilitacijskog programa, s aktivnorn ulogom kao informacijskcg medija. U tomu im je potrebno pomoci, zbog njihova obrazovnog statusa iii pornanjkanja prikladnih inforrnacija 0 o~tetenju i njegovim negativnim posljedicama, ali i radi promjena u odnosima unutar obitelji. Ustojbene i funkcionalne prornjene u obitelji u nasem drustvu trenutacno su vrlo velike. Broj clanova obitelji se brzo smanjuje, sve vise ih je necjelovitih, sve je Yeti broj zaposlenih majki, utrka za standardom sve je veca i sl. 'S modernizacijom, obitelji gube neke svoje bazicne funkcije na racun drugih stroke zasnovanih odgojnih, politickih i ekonomskih institucija. Ukratko, obitelj nije vise dominantna socijalna institucija", (Zasserman, 1981).

    Usporedno s tim cesto se susrecemo s ambivalentnim stavom roditelja koji mogu zeljeti protektivnu okolinu posebne - specijalizirane organizacije za svoje dijete, a ipak ieze da ono ide u redovnu ~kolu, da bi bilo u sto normalnijoj okolini (Stancic, 1982).

    Zato roditeljima trebaju pornoci nastavnici, pedagog, psiholog i socijalni radnik u redovnoj ~koli, uz teste konzultacije defektologa, posredno i neposredno.

    Treba naglasiti i potrebu rada s roditeljima drugih ucenika u razredu. Njihove reakcije mogu biti vrlo razlicite prema nazocnosti ucenika ostecenog sluha u razredu u odnosu s njihovorn djecom. Nerijetko navode bojazan da ce zbog toga njihova djeca poceti manje iii lo~ije govoriti, da ce se u skoli rnanje "utiti", jer ce se svi programi prilagodavati sarno djetetu ostecena sluha i sl. Ako se tim roditeljima objasni situacija, odnosno daju informacije, mogu postati vrlo kooperativni u postupku pedagoske opservacije ucenika ostecana sluha (Lewis,1975).Sustavni rad i suradnja s roditeljima nudi nove oblike rada zavnjeme pedagoske opservaci]e i integracije ucenika ostecena sluha nastavniku razredne i predmetne nastave, kao i drugim strucnjacima koji sudjeluju u 10m vrlo slojevitom i odgovornom poslu.

    Prikladno provoden]e pedagoske opservacije velikim dijelom ovisi 0 nastavniku kao izravnom sudioniku u 10m procesu. Informiranost nastavnika 0 ucenikovu ostecen]u, njegovim mogucnostima rada i postizavanju mogucin rezultata u odgojno-obrazovnom procesu u redovnim uvjetima, vazan je cimbcnik u motiviranosti nastavnika za takav rad. Na pocetku pedagoske opservacije nastavnik bi trebao imati potpun uvid u niz objektivnih strucnih argumenata 0 zrelosti i mogucnosti ucenika ostecena sluha za participaciju odgoja i obrazovanja u redovnim uvjetima, kao sto su slusni status (stupan] oStetenja sluha, vrijeme nastanka o~teeenja sluha), koji nije odlu~ujuti ~imbenik u odnosu prema modelu i dometu odgoja i obrazovanja, intelektualni status. pedagoSkazrelost - pripremljenost ueenika za odgoj i obrazovanje, socijalna zrelost, obiteljski smjcltaj, emocionalna stabilnost, motivacijska uskladenost, radne navike povezane sa zalaganjem i samostalnoStu u radu, sigurnost u koriStenju individualnog sl~nog aparata, Sto je neobi~no vazno za sluSnu i autokontrolu, a potpomaze ispravljanje izgovora na zahtjev nastavnika iii drugih utenika u razredu i sl. Najveti problem za nastavnika i utenika oSteeena sluha je glasovno-govorna komunikacija. Prilikom uvodenja djeteta u redovni sustav ne bismo smjeli promatrati sarno njegovu govorno-jezi~nu komunikaciju, vet ukupnu govorno-socijalnu komunikaciju. S obzirom na 10 da te razredni uvjeti razliWo djelovati na djecu oStetena stuha, potrebno je stalno promatrati potencijalne mogutnosti utenika, kako u njegovu govornom razvoju, tako i u ukupnom sUdjelovanju i rezultatirna u odgojno-obrazovnom radu. Upravo toj razli~ilOsti i dinamici nastavnik treba prilagoditi svoj rad.

    Nadalje, odredenu pozornost zahtijeva i smjcltaj utenika u u~ionici. Po mogutnosti, utenik o~teeena sluha trebao bi sjediti u prvoj iii drugoj klupi u srednjem redu, kako bi uz upotrebu individualnog sluSnog aparata la~e mogao uspostaviti komunikaciju s nastavnikom. Taj pololaj bi mu omogutio da primanje informacija,osim sluSnimputem, upolpuni i drugim sastavnicama vawim za komunikaciju (vizualno -o~itovanje s lica i usana sugovornika i sl.). Nastavnik bi trebao stvoriti naviku da je uvijek licem okrenut prema utenicima kad im se obraea govorom. Lice bi uvijek trebalo bili dobro osvijelljeno i posve uo~ljivo. Sto su utenici stariji, naslavnik bi viSe gradiva trebao izloWi sjedeti ispred ueenika. Selnje naslavnika po u~ionici onemogueavaju ueeniku da odrfuva slalni vidni konlakt s naslavnikom, SIO kod njega moze uzrokovati nemir, lIuktuaciju painje, preslanak sudjelovanja u daljem praeenju izlaganja nastavnika i ometanje drugih ueenika u radu. Komunikacijski dio dojma trebao bi uteniku oStetena sluha biti omogueen preko vge kanala (sl~ni, vidni i sl.), ako zelimo da bude uspjclan. Tempo govora trebao bi biti umjeren, a intenzitet primjeren i

  • i

    iii

    ii

    Ii ,

    I

    Nastavnik bi se, uz opec didakticko-metodicke aspekte u radu s ucenikom ostecena sluha, trebao brinuti i za neke spedftcne didakticko-metodicke postupke koji bi uceniku na promatranju omogucili aktivnije i uspjesni]e pracenje nastavnog procesa. Nastavni proces u takvirn situacijama niposto ne bi smio imati sarno frontalni karakter, vee bi u radu trebao biti maksimalno zastupljen individualizirani pristup prema uceniku, Svjesni smo da se nacelu primjerenosti u radu s ucenikom ostecena sluha tesko moze udovoljiti razrednim programom kroz frontalni rad pa bi zato trebalo izraditi program prilagoden sposobnostima i potencijalnim mogucnostima ucenika,

    Program hrvatskog jezika i knjifevnosti (scenske i filmske umjetnosti) vjerojatno ce u ostvarenju biti nesto specificniji u radu s ucenicima ostecena sluha. Po~tujuCi sve opce i posebne ciljeve i zadatke u okviru redovnog programa u radu s djecom ostecena sluha, mnogo pozornosti trebalo bi posvetiti njihovu opismenjavanju i pismenosti. Ostecenje vaznog komunikacijskog kanala, u ovom slucaju gtasovnoga, onemogucavalo je spontano primanje govomih informacija, njihovu upotrebu i automatizaciju. Nastavnik ce opaziti da ucenici ostecena sluha la~e i brfe nauce oblikovati glasovei rijeci, a mnogo tefe i kasnije usvajaju morfologiju i sintaksu, S obzirom na to da se grarnaticnost ne da razviti bez slusanja, a kod tefih ostecenja sluh [e gotovo nemoguce (l~e upregnutiO u usvajanje jezicnog sustava, mogucnost i sposobnost pismenog izrazavanja i korespondiranja u sustavu verbalne komunikacije mogla bi se smanjiti, a u najpovoljnijim slucajevima i otkloniti. Pismenom izrazavanju, za vrijerne pedagoske opservacije ucenika s ostecenjem sluha, potrebno je pridati osobito znacenje u smislu razumijevanja specificnlh pogresaka koje su posljedica ostecenja sluha, a koje zdravo dijete spontano ne ~ini. Takticno, kontinuirano upozoravanje na pogreske i njihovo ispravljanje maksimalno ce ublaziti, pa i otkloniti te "nedostatke".

    Matematika kao nastavni predmet [avlja se u razrednoj nastavi kao prirodni nastavak rada iz predskolskog odgoja. Zbog toga se proces ucenja matematike u toj dobi temelji uglavnom i na vlastitoj prakticno] aktivnosti djeteta. Metodicko nacelo intuitivnog pristupa u pocemo] fazi sarno [e priprema ucenika za kasniju sistematizaciju pojmova. Nastava matematike treba se kretati dijalektickim putom apstrakcije kao dinamican proces. Tako se u nastavi matematike, usporedno s usvajanjem matematickih pojmova, ideja i metoda, ucenici osposobljava]u i za tehniku rafunanja i primjenljivosti matematickog znanja. Djeca ostecena sluha u pravilu bez problema prate nastavu u okviru tog programa, Potrebno im je ipak osigurati veci broj konkreta u obliku didaktiCkihsredstava i pomagala za uspjesno svladavanjepropisanog programa koji su im prtlagodeni, Usvajanje specificnih naziva i pojmova vjerojatno ce trebati "pojacati" kroz intenzivniji individualni rad iii dopunsku nastavu s ucenikom ostecena sluha.

    Sto se tire programa prirode i drustva, potrebno je naglasiti njegovu povezanost S programom hrvatskog [ezika, odnosno bliskost tematskih podruqa tib predmeta, koji zajednicki mogu izravno pridonijeti uspjesnom razvoju glasovnog govora ucenika ostecena sluha.

    U okviru programa svih predmeta, ali posebno u sklopu programa prirode i drustva, nastavnik bi osobitu pozornost trebao posvetiti pojavi i objasnjavanju nepoznatih rijeCi i pojmova za ucenika ostecena sluha, Sto [e ostecen]e sluha ranije nastupilo, to je ranije onemogucavato dijete da spontanim putom stekne slusno, govorno i pojmovno iskusrvo. Zato [e vazan i utjecaj nastavnika na siren]e pojmovno-spoznajnog svijeta takvih ucenlka. Broj nepoznatih rijeC! kod ucenika ostecena sluha, u pravilu je velik. Nastavnik bi trebao barem opcenito procijeniti koje su to rijeci pa se pri tumacenju i obja!njenju koristiti najprikladnijim nastavnim sredstvima i pomagalima, od konkretnib predmeta iz neposredne djeCje okoline do audiovizualnih nastavnih sredstava (filmovi, dijapozitivi, element-filmovi i sl.). Najbolje obja!njenje je ako nademo poznati sinonimni izraz, ~to je dobro i zapisati na plocu. AIco ne, tada obja!njenje nepoznate rijeCi treba biti ~to kraee i preciznije. Op~imost u obja!njavanju dovodi do joovereg nerazumijevanja, urenika o~terena sluha dovodi u nemoguenost daljeg aktivnog praeenja i sudjelovanja u nastavnom procesu.

    U okviru tjelesno-zdravslVenog odgojno-obrazovnog podruga programi su identicni za djecu o~terena sluha kao i za djecu bez o~terenja. U praktirnom oSlVarenju nastavnik treba pripaziti ocituju Ii se naznake koje bi upueivale i na o~terenje osjeta ravnotefe. U tom slucaju program bi trebao prilagoditi tako da se te naznake uklone iii smanje kroz sate korektivne gimnastike iii posebnim fizioterapeutskim vjefbama namijenjenim urenicima o~teeena sluha.

    OslVarenje svih programa u okviru razredne nastave (pa i predmetne) treba biti u funkciji usvajanja i razvijanja glasovnog govora i jezika kao bitnih preduvjeta uspj~nog odgoja, obrazovanja i ~ire socijalne integracije urenika o~terena sluha.

    8.3. Defektolog-strutnl suradnik u radu 5 intelektualno Ispodprosjemom djecom osnovno~kolske dobl L .

    koja djeluje na razini lake mentalne retardacije

    zadaee defektologa-strurnog suradnika su:

    - prouciti i temeljilo upoznati dokumentaciju 0 djetetu - upoznati dijele i njegove roditelje

    upoznati roditelje s ciljem i zadacima pedago~ke i zdravslVene opservacije, metodama i sredstvimarada za ~to uspj~niji razvoj njihova djeteta i priprema za najprimjerenije oblike odgoja i obrazovanja -- __ ~_.lI_~lI..... _~ .. ~ __.....t_.... _~_" ..... _:1...._ : __...... _ ..... _ ..... _ XI..... I'" ti...r""A'ti nrntr~1rI' nn~rv~rilP.lI_._

  • a) razvoj higijenskih, kulturnih i radnih navika

    b) razvoj djeietova govora: pravilna artikulacija, pravilan izgovor rijeei i kratkih recenica, funkcionalnog rjecnika na osnovi promatranja i imenovanja konkretnih predmeta i slika lih predmela

    c) razvoj vizualne diskriminacije

    d) razvoj auditivne diskriminacije

    e) razvoj sposobnosti taktilnog, njusnog i okusnog percipiranja

    l) razvoj koordinacije pokreta, fine motorike sake i prstiju g) razvoj likovnog glazbenog i motornog izrazavanja

    h) razvoj socijalnih osobina djeteta i

    i) razvoj emodonalnih osobina.

    U programu pedagoske opservacije za intelektualno ispodprosjecnu djecu puna se pozornost posvecuje pracenju i razvoju intelektualnih osobina djeteta, i 10:

    - sposobnostl percipiranja i predocavanja - vjezbama za razvoj paznje i pamcenja

    jednostavnom analiziranju i sintetiziranju - razvoju sposobnosti primjene znanja, vjestina i navika u novim zivotnim situacijama.

    Na osnovi primjene tih vjezbi i sadrzaja, defektolog-strucni suradnik sudjeluje u izradi struenog mmjenja o rezultatima opservacije i opisuje senzomotorni i intelektualni razvoj djeteta tijekom opservacije s leiffilem na razvoju percepcije, prostornoj i vremenskoj orijentaciji, auditivnoj i vizualnoj diskriminadji, fino] i krupnoj motorici, paznji, pamcenju i misljenju te sodjalizaciji.

    8.4. Defektolog-strumi suradnik u radu s tjelesnom invalldnom i kronieno bolesnom djecom

    Prilikom dolaska tjelesno invalidnog i kronicno bolesnog ucenika u osnovnu skolu defektolog treba na temelju dokumentacije 0 djetetu i kroz razgovor s roditeljima i primjenu specificnih defektoloskih tehnika prikupiti podatke 0:

    sposobnosti komunikacije djeteta s okolinom - njegovu intelektualnom razvoju - specificnosnma u rnotorickom funkcioniranju - specificaostima u senzornom funkdoniranju - razini razvoja koncepta i percepcija - emocionalnom i socijalnom razvoju - neurolosknn problemima

    eventualnim specificnostima u dnevnom rasporedu djeteta (prehrana, potreba za odmorom, potreba uzimanja lijekova i tijekom boravka u ~koli i sl.).

    Defektolog-strucni suradnik treba: - uspostaviti kontakt s lijecnikom koji vodi lijecenje djeteta i terapeulima koji sudjeluju u rehabilitaciji,

    ako je ucenik svrstan u neki od oblika medidnske rehabilitacije, da bi se dobili podaci potrebni za uskladivanje odgojno-obrazovnih i medicinskih programa iz razgovora s roditeljima doznati kolika je njihova uloga kao clanova rehabilitacijskog lima i nastojali da ostanu aklivni sudionici u odgojno-obrazovnom i u rehabilitacijskom programu bez obzira na djetetovu dob upoznali nacm konstenja ortopedsldh pomagala, ako ih dijete ima, i zajedno s nastavnicima nastojati da ih redovito i pravilno koristi izvijesliti uciteljsko vijece 0 razvojnim sposobnostima i specitienim potrebama ucenika s tjelesnom invalidnesti iii kronienom bolesIi u suradnji s drugim tlanovima strucnog lima, u kojem veliku vaznost ima nastavnik koji ce raditi s djetetom, dogovorili izbor programskih sadrzaja iz propisanog programa odgoja i osnovnog obrazovanja u skladu s razvojnim sposobnostima ucenika i opremljenosti skole s nastavnicima koji rade s djetetom dogovarali metode i sredstva rada, nabavu i izradu speciflcnih sredstava i pomagala, kao i prilagodavanje postojecih didaktickih sredstava i materijala koji se koriste u ~koli prema mogucnostima ucenika organizirati individualni rad s ucenikom - ublazavanje i otklanjanje specificnib teskoca u ucenju koji naj~re obuhvaca:

    a) vjezbe vizualno-motorne koordinacije

  • c) vjezbe koncentracije d) vjezbe zaparncivanja e) poucanje djeteta da sarno nalazi kompenzatorne oblike u radu ako se ostecenje ne moze ukloniti

    f) stalnu potporu djetetu i mladoj osobi u rjesavanju ~kolsk:ih i izvanskolskih problema.

    Tijekom rada pratiti promjene u ponasan]u ucenika i primjerenost predvidenih sadrzaja razvojnim sposobnostima ucenika te mijenjati i prilagodavatl sadrza]e kada to bude potrebno. U tom postupku posebno je vazna uloga ucitelja, koji izravno radl s ucenikom i koji upowrava na promjene u njegovu ponasan]u te potrebu prilagodavanja postojeceg programa.

    Treba voditi urednu dokumentaciju 0 radu s naglasenom preciznoscu u pracenju djetetova razvoja, na temelju rega se u odredenim razdobljima daje 0 tomu izvjestaj te predlazu sadrzaji i metode rada s ucenikom za iduce razdoblje.

    Defektotog-strucni suradnik izvjestavatce i druge strucnjake koji rade s djetetom u okviru rehabilitacijskog tima iii lijecenju 0 njegovu napredovanju (ako ti strucnjact nisu clanovi strucnog tima u ~koli).

    Na sjednicama strucnog tima aktivno sudjeluje u izradi strucnog misljenja i predlaganju najprimjerenijeg oblika odgoja i obrazovanja za ucenike. lndividualnim razgovorom s roditeljima upoznaje ih s prednostima i strucnom opravdanosti predlozenog oblika daljeg odgoja i obrazovanja njihova djeteta, kao i 0 njihovoj ulozi u daljem radu.

    8.5. Defektolog-strucnt suradnik u radu s djecom s poreme61jima u pona~anju i Ii~nosti (organski uvjelovani poremecaji)

    Defektolog-strucni suradnik treba:

    prouciu dokumentaciju 0 djetetu roditelje iii druge osobe koje se brinu za dijete upoznati s ciljem tijekom opservacije te njihOvim sudjelovanjem i zadacama u procesu opservacije

    - sudjelovati u izradi programa opservacije te u vezi s time davati prijedologe vezane 13 organizaciju procesa opservacije

    - sudjelovati u neposrednom radu s djetetom radi demonstriranja praktienog rada - aktivnosti, namijenjeno odgojiteljima kao neposredna pomoc u ostvarenju individualiziranog plana i programa

    - organizirati i provoditi individualni i skupni rad s roditeljima djeteta iii drugim osobama koje se brinu 13 dijete

    - pomagati utitelju, nastavnicima i strucnim suradnicima (osobito u odabiru najprimjerenijeg oblika., metoda rada, izradi i primjeni sredstava i pomagala)

    - pratiti zdravlje djeteta (kontrolni pregledi, medikamentozna i druga terapija) sudjelovati u evaluaciji individualnog plana i programa sveukupnog strucnog rada tijekom procesa opservacije

    - izraditi strucno mi~ljenje s prijedJogom za najprimjereniji oblik odgoja i obrawvanja - sudjelovati u stvaranju 13jednitkog strucnog mi~ljenja s prijedlogom 13 najprimjereniji oblik odgoja i

    obrawvanja. ,: .

    26

  • Na temelju tlanka 60. stavka 2. i clanka 61. stavka 2. Zakona 0 osnovnom skolstvu (6Narodne novineo, broj 59/1990.) ministar prosvjete i kulture donio je

    PRAVILNIK*

    o osnovnoskolskom odgoju i obrazovanju ucenika s teskocama u razvoju

    Clanak 1.

    Ovim praviInikom odreduju se ob!ici integracije ucenika s teskocarna u razvoju u osnovne skole, kriteriji prema kojima opcinski organ uprave nadlezan za poslove skolstva odnosno organ uprave nadlezan za poslove skolstva grada Zagreba utvrduje skole, uvjete i nacin osnivanja odgojno-obrazovnih grupa i razrednih odjela u kojima su integrirani ucenici s teskocama u razvoju i skolovanje ucenika s teskocama u razvoju u posebnim skolama, organizacijama socijalne skrbi iii drugim organizacijama.

    Orijentacijska Iista vrsta i stupnjeva teskoca \l razvoju sastavni je dio pravilnika (Prilog 1).

    I. SKOLOVANjE UCENIKA S TESKOCAMA U RAZVOjU U REDOVNOj SKOLI

    Clanak 2

    Osnovno skolovanje ucenika s laksim teskocarna u razvoju provodi se u osnovnoj ~koli prema organizacijskim oblicima koji osiguravaju njihovu potpunu iii djelomicnu integraciju.

    Clanak 3.

    Opcinski organ uprave nadlezan za poslove skolstva odnosno organ uprave nadlezan za poslove skolstva grada Zagreba utvrdit ce osnovne skole u kojirna ce se realizirati oblici integracije iz clanka 2. ovog pravilnika.

    Kriteriji prema kojima ce se utvrditi skole iz stavka 1. ovoga tlanka sadrzani su u republickom pedagoskom standardu iz tlanka 10. Zakona 0 osnovnom skolstvu.

    Clanak 4.

    Potpuna odgojno-obrazovna integracija ostvaruje se ukljucivanjem ucenika s laksim teskocama u razvoju u razredni odjel osnovne skole, u praviIu od I. do IV. razreda.

    U razredni odjel mogu se ukljuciti do tri ucenika s teskocama u razvoju, a takav odjel ne more imati sveukupno vise od 25 ucenika,

    Ucenik s teskocama u razvoju iz stavka 1. ovoga clanka svladava redovne iii priIagodene nastavne programe individualiziranim postupcima i posebnom dodatnom pomoci defektologa odgovarajuce specijalnosti.

    Clanak 5.

    PriIagodeni program iz tlanka 4. ovoga praviInika je program primjeren osnovnim karakteristikama teskoce u djeteta, a u pravilu pretpostavlja smanjivanje intenziteta i ekstenziteta pri izboru nastavnih sadrzaja obogacenim specificnim metodama, sredstvima i pomagalima.

    PriIagodeni program izraduje ucitelj u suradnji s defektologom odgovarajuce specijalnosti. Posebna dodatna pomoc Iz clanka 4. ovoga pravilnika ostvaruje se u posebno opremljenom prostoru u

    skoli, s defektologom odgovarajuce specijalnosti i trajnim iii povremenim ukljucivanjem u rehabilitacijske programe specijaliziranih organizacija.

    Clanak 6.

    Za ucenike sa senzoricnim i motorickim ostecenjirna (vida i sluha; tjelesna ostecenja sa cerebralnom paralizom) koji su integrirani na nacin iz clanka 4. ovoga pravilnika, organizira se produzeni strucni postupak ovisno 0 stupnju ostecenja djeteta,

    Produzeni strucni postupak organizira se u posebnim odgojno-obrazovnim grupama nakon redovne nastave, a ostvaruju ga defektolozi odgovarajuce specijalnosti.

    Broj ucenika s teskocama u razvoju u produzenom strucnom postupku moze biti od 6. do 10. Program produzenog strucnog postupka sastavni [e dio priIagodenog programa i posebnog programa

    nrerna VNti i stunnin tp_~'knt.::l II T::tI7VOin Tp nrrscrnrne rlnnmd Mini

  • Clanak 7.

    Za ucenike na stupnju lake rnentalne retardacije organizira se i djelomicna integracija u posebnim odgojno-obrazovnim grupama.

    U posebnoj odgojno-obrazovnoj grupi ucenici iz stavka 1. ovoga ~lanka svladavaju dijelove nastavnog programa, a preostali program u maticnom razrednom odjelu,

    Dijelove nastavnog programa koje ucenici iz stavka 1. ovoga clanka ne mogu svladati, svladavaju prema posebnom nastavnom planu i programu za ucenike s lakom mentalnom retardacijom, a preostali program u maticnom razrednom odjelu uz maksimalnu individualizaciju.

    Clanak B.

    Rad u odgojno-obrazovnim grupama iz ~lanka 7. ovoga pravilnika rea1izira se u specijaliziranoj ucionici s primjerenorn opremom prema republickom pedagoskom standardu.

    Programe u posebno] odgojno-obrazovno] grupi iz clanka 7. ovoga pravilnika osrvaruju defektolozi odgovarajuce specijalnosti, a dijelove programa u manenom razrednom odjelu ucitelj].

    Rehabilitacijske programe koji su sastavni dio nastavnog plana i programa za ucenike s lakom mentalnom retardacijom iz ~lanka 7. ovoga pravilnika ostvaruju defektolozi odgovarajuce specijalnosti u fioli, posebnoj organizaciji odgoja i obrazovanja iii organizaciji socijalne skrbi.

    Clanak 9.

    Rad defektologa u posebnoj odgojno-obrazovnoj grupi ostvaruje se: 1. kao rad sa stalnom grupom u specijaliziranoj ucionici od 6 do 15 fiolskih sati do 3 dana tjedno. 2. kao rad s promjenljivom grupom tako sto se u specijaliziranoj ucionici prema utvrdenom rasporedu

    svakog dana preeuzima ucenike iz maticnih razrednih odjela. Posebnu odgojno-obrazovnu grupu u pravilu, cine ucenici podjednake obrazovne razine, a broj utenika

    u grupi moZe bili od 5 do 10. U posebne odgojno-obrazovne grupe izclanka7.ovoga pravilnika ukljutuju se, u pravilu, utenici s teskocama

    u razvoju od V. do VIIL razreda temeljem odluke uciteljskog vijeta.

    Cltznak 10.

    Za ucentke s organski uvjetovanim poremecajima u ponasanju mote se zavisno od stupnja teskoce organizirati osnovno fiolovanje u posebnim razrednim odjelima pri osnovnoj ~koli.

    U posebnim razrednim odjelima iz stavka 1. ovoga clanka ucenici svladavaju poseban program za ucenike s organski uvjetovanim poremecajima u ponasan]u, a ostvaruju ga defektolozi odgovarajuce specijalnosti.

    Broj utenika u posebnom razrednom odjelu iz stavka 1. ovoga f1anka mole bili od 5 do 10. U redovnu osnovnu ~kolu moze se ukljuciti do 8% ucenika s organski uvjetovanim poremecajima u

    ponasan]u u odnosu na ukupan broj utenika ~kole.

    {;Janak 11.

    Ucenici s teskocama u razvoju ukljucuju se u jedan od integracijskih oblika iz Clanka 4, 6, 7. i 10. ovoga pravilnika na temelju rjesenja opcinskog organa uprave nadlefnog za poslove skotstva, odnosno organa uprave nadlefnog za poslove ~kolstva grada Zagreba, prema Pravilniku 0 upisu djece u osnovnu skolu ('Narodne novine', broj 13fl991).

    Olnski,organ uprave nadlezan za poslove ~kolstva, odnosno organ uprave nadlezan za poslove ~kolstva llrada;ZIIgreba; utvrdit ce osnovne kolelli obYezati,posebollor'!Jllnizacije na svom podruqu koje ce provoditi produzeni strucni postupak iz f1anka 6. stavka 1. i ~kole u kojima ce se ostvarivati integracijski oblici iz ~lanka 7,i 10.ovoga pravilnika. ,"., " '.j'", . "

    I, ;'.,,:' ~- ,;. ' ;"!: ,1 i _"

    ',.'. ;,1'-:, I J ~!-, .. '. ;'1 ~''';I~;. II. SKOLOVANJE utOOKA S VECIM T~KOtAMA U RAZVOJU

    U POSEBNIM ORGANIZACIjAMA

    ; . . f ,QIlfIp.J;: ~-2I T! '; K 0 l\ 'd \

    Za ucenike s vecim teskocama u razvdjiJ:'o~rlb~3n{':'il,~a~)!Jds~ruje se u posebnim organizacijama odgoja i obrazovanja, a moze se obavljali i u drug~\l~g~f\izacijama (zdravstva, socijalne skrbi i pravosuda). I,

    Ucenici s veeim teskocama u razvoju su:

    -ut'.ehii;i na stupnju lake mentalne retardacije siitj~dJffi6i'I~ko6trti~ u razvoju, - utenicl na stupnju umjerene i teze mentalne retardacij~, . - u~nici s ostecenjima vida i ~tjeCajnirti tclkoa.ma u~~~oju"

  • ucenici s organski uvjetovanim poremecajima u ponasanju i utjecajnim teskocama u razvoju,

    - autisticni ucenici s utjecajnim teskocarna u razvoju.

    - utjecajne teskoce iz stavka 1. ovoga clanka su teskoce koje bitno smanjuju sposobnost djeteta za svladavanje odgojno-obrazovnog programa redovne osnovne skole.

    U posebne odgojno-obrazovne organizacije ukljucuju se ucenici s vecim teskocama u razvoju iz stavka 2. ovoga clanka,

    Ctanak 13.

    U posebnim odgojno-obrazovnim organizacijama iz clanka 12. ovoga pravilnika ostvaruje se odgojno-obrazovni i rehabilitacijski rad prema posebnim planovima i programima primjerenim potrebama i mogucnosnma ucenika s vecim teskocama u razvoju u skladu s republickim pedagoskim standardom.

    Posebni plan i program mow biti modificirani redovni plan i program iIi posebno strukturirani program ovisno 0 stupnju teskoca u razvoju, kojih je sastavni dio program produzenog strucnog postupka.

    Planove i programe iz stavka 1. ovoga clanka donosi Ministarstvo prosvjete i kulture, a ostvaruju ga defektolozi odgovarajuce specijalnosti.

    U posebnim odgojno-obrazovnim organizacijama timski se rjclavaju odgojno-obrazovne, zdravstvene, socijalne i druge potrebe ucenika s vectrn teskocama u razvoju. Tim cine Iijecnik i defektolog odgovarajuce specijalnosti, psiholog, fizioterapeut i socijalni radnik.

    Clanak 14.

    U razrednom odjelu iii grupi broj ucenika s vecirn teskocama u razvoju, ovisno 0 vrsti i stupnju mow biti:

    a) za ucenike na stupnju lake mentalne retardacije s utjecajnim teskocarna u razvoju od 5 do 9 b) za ucenike na stupnju umjerene i teze mentalne retardacije od 3 do 7 c) za ucenike s ostecenjima vida i utjecajnim teskocama u razvoju od 5 do 8 d) za ucenike s ostecenjima sluha i utjecajnim teskocama u razvoju od 5 do 8 e) za ucenike s tjelesnom tnvahdnoscu i utjecajnim teskocama u razvoju od 5 do 8 f) za ucenike s organski uvjetovanim poremecajima u ponasanju i utjecajnim teskocarna u razvoju od

    5 do 10 g) za autisticne ucenike s utjecajnim teskocama u razvoju do 3.

    Clanak 15.

    Za ucenike s vecim teskocama u razvoju skolovanje u posebnim odgojno-obrazovnim organizacijama mow trajati do 2]. godine :!ivota.

    Ucenici iz stavka I. ovoga clanka tijekom osnovnog skolovanja mogu se istodobno i radno osposobljavati

    Clanak 16.

    Utenici s vecim teskocama u razvoju ukljucuju se u posebne organizacije odgoja i obrazovanja temeljem rjesenja opcinskog organa uprave nadleznog za poslove ~kolstva, odnosno organa uprave nadleznog za poslove skolstva grada Zagreba, prema Pravilniku 0 upisu djece u osnovnu skolu ('Narodne novine", broj 13/1991).

    Ctanak 17.

    Na dan stupanja na snagu ovoga pravilnika prestaje va~iti Uputstvo 0 nacinu ukljucivanja djece s vecim teskocama u pslhickcm razvoju u posebne organizacije odgoja i obrarovanja ('Narodne novine', broj 9/1981).

    Clanak: 18.

    Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana nakon objave u Narodnim novinama.

    K1asa: 602-02-91101-79 Urbroj: 532-02-4/1-91-03 Zagreb, 10. travnja 1991. Ministar prosvjete i kulture

    prof. dr. V1atko Pavletit, v.r,

  • Prilog 1. Pravilniku osnovnoskolskom odgoju i obrazovanju ucenika s teskocama u razvoju

    ORIJENTACIJSKA LISTA VRSTA I STUPNJEVA TESKOCA U RAZVOJU

    Vrste teskoca u razvoju su: 1. ostecenje vida 2. ostecente sluha 3. poremecaji govorno-glasovne komunikacije i specificne teskoce u ueenju 4. tjelesni invaliditet 5. mentatna retardacija 6. poremecaji u ponasanju uvjetovani organskim faktorima iIi progredirajucim psihopatoloskim stanjern 7. autizam 8. postojan]e viSe vrsta i stupnjeva teskoca u psihofizickom razvoju.

    1. mtecenje vida jest sljepoca i slabovidnosi. Sljepocom se smatra kada je na boljem oku s korekcijskim staklom ostrina vida 0.10 (10%) i manje te s centralnim vidom na boljem oku s korekcijskim staklom do 0,25 (25%), ali je vidno potje suzeno na 20 stupnjeva iIi manje.

    Prema stupnju ostecenja sljepoca se dijeli:

    a) na potpuni gubitak osjeta svjetla (amauroza) iii na osjet svjetla bez projekcije iii na osjet svjetla s projekcijom svjetla;

    b) ostatak vida na boljem.oku s korekcijskim staklom do 0,05 (5%) iii na boljem oku s korekcijskim staklom ostatak vida manje od 0,10 (10%), ali sa suzenjem vidnog polja na 20 stupnjeva.

    c) ostatak vida na boljem oku s korekcijskim staklom manjim od 0,10 (10%) iii ostatak centralnog vida na boljem oku s korekcijskirn staklom do 0,25 (25%), uz surenje vidnog polja na 20 stupnjeva iii ispod 20 stupnjeva.

    Stjepocom u smislu potrebe edukacije na Brailleovom pismu smatra se ostatak vida na boljem oku s korekcijskim staklom do 0,05 (5%) iii bez obzira na ostrinu vida nesposobnost citanja slova iii znakova velicine Jaeger 8 na bIizinu.

    Slabovidnoscu se smatra ostrina vida na boljern oku s korekcijskim staklom od 0,4 (40%) i manje. Prilikom odredivanja najmanje vidne ostrine i najvece dozvoljene vidne ostrine na boljem oku za pojedine kategorije sljepoce odnosno slabovidnosti smatra se ona vidna ostrina koja je oznacena za minimalnu odnosno maksimalnu. Na prirnjer, ako je vidna ostrina na boljem oku odredena do 0,10 (6/60), tada se uzima kao mjerilo vidna ostrina 6/60 (0,10) a ne vidna ostrina od 0,09 odnosno 5/60. Ako postoji sljepoca na jednom oku, a slabovidnost na drugom oku, kategorija ostecenja odreduje se uvijek prema funkcionalnoj sposobnosti boljeg oka.

    2. OSteeenje sinha jest gluhDta i nagluhost. Gluhocom se smatra gubttak sluha od 81 decibel i viSe i kada se ni uz pomoc slusnih pomagala ne mole cjelovito percipirati gIasovni govor. Prema stupnju razvitka glasovnog govora, u kojem je nastao gubhak sluha, glunoca se razvrstava na:

    a) gubitak sluha bez usvojene vjestine gIasovnog sporazurnijevanja;

    b) gubitak sluha s usvojenom vjestinom gIasovnog sporazumijevanja.

    Nagluhoscu se smatra ostecenje sluha od 25 do 80 decibela na uhu s boljim ostacima sluha i kada je glasovni govor djelomicno iii gotovo potpuno razvijen.

    Prema stupn]u ostecenja sluha i razvijenosti glasovnog sporazumijevanja, nagluhost se razvrstava na:

    a) laksi gubitak sluha (Iinearne kontinuirane redukcije) od 25 do 35 decibela na uhu s boljim ostacima sluha, a pod prirodno povoljnim uvjerimaslusanja spontanoje usvojen glasovni govor bez znaeajnih odstupanja;

    b) umjereni gubitak sluha od 36 do 60 decibela na uhu s boljim ostacirna sluha, a prije ostecenja sluha usvojena je vjestina gIasovnog sporazumijevanja;

    c) umjerent gubttak sluha (Iinearne kontinuirane redukcije) od 36 do 60 decibela na uhu s boljim ostacima sluha, a nije spontano i pod prirodno povoljnim uvjetirna cjelovilo svladan g\asovni govor;

    d) tefi gubitak sluha od 61 do 80 decibela, a prije ostecenja sluha usvojena je vjestina glasovnog sporazumijevanja;

    e) leu gubitak sluha (linearrie i selektivne redukcije) od 61 do 80 decibela na uhu s boljim ostacima sluha, a spontani razvoj glasovnog govora znacajno je otezan, zbog cega je potreban sistematski demutizacijski proees Izgradnje glasovnog govora.

  • 3. Poremecajima govorno-glasevne komunikacije (glas, govor, jezik, ciranje, pisanje) smatraju se oni kod kojih je, zbog ireparabilnih organskih i funkcionalnih promjena u centralnom i perifernom neuromuskularnom sustavu, komunikacija govora otezana ili ne postoji, pa je stoga potrebno osigurati primjerene uvjete za osposobljavanje i zastitu,

    Specificne teskoce u ucenju su srnetnje u podruqu: citanja (disleksija, aleksija) pisanja (disgrafija, agrafija) te racunanja (diskalkulija, akalkulija)

    4. Tjelesnim invaliditetom smatraju se ostecenja, deforrnacije, funkcionalne iii motoricke smetnje, zbog kojih je potrebna zastita i osposobljavanje za zrvot i rad pod primjerenim uvjetima,

    Uzroci ovog stanja jesu: ostecenja lokomotornog aparata, ostccenja centralnog nervnog sustava, ostecenja perifernog nervnog sustava, ostecenja nastala kao posljedica kronicnih bolesti drugih sustava.

    5. Mentalnom retardacijom smatra se stanje u kojem je znacajno otezano ukljucivanje u drustveni tivot, a povezano [e sa zaustavljenim iii nedovrsenim razvojem intelektualnog funkcioniranja ~to je utvrdeno na osnovi medicinske, psihologijske, defcktoloske i socijalne ekspertize. Inelektualna razina ispitana mjemim instrumentima priblizna je kvocijentu inteligencije Wechslerova tipa od 0 do 69 ako nije utvrdena izrazita emocionalna labilnost.

    Stupnjevi mentalne retardaci]e jesu:

    a) laka mentalna retardacija, zbog koje treba, radi postizanja odgovarajuceg so