sociologija odgoja
TRANSCRIPT
ISLAMSKA ZAJEDNICA BiHFAKULTET ISLAMSKIH NAUKA
SILABUS (ISPITNI KATALOG) I DETALJNA UPUTSTVA ZA PRIPREMANJE ISPITA
Web: http://www.fin.ba/E-mail : http://www.fin.ba/webmail/src/login.php
Akademska godina 2011/[email protected]
Predmet: Sociologija odgoja/ 35 sati (2+1) ECTS : ???/
Kod :???Predmetni nastavnik:
Dr. Mujo Slatina, redovni profesorSaradnik Mr.Dina Sijamhodzić-Nadarević, viši ass
Opći podaci o predmetnom nastavniku
E-mail: [email protected]
Kabinet:Telefon:Konsultacije:
Završio studij pedagogije i psihologije. Magistar socioloških i doktor pedagoških znanosti.
Najznačajnija djela: NASTAVNI METOD – Prilog pedagoškoj moći suđenja i OD INDIVIDUE DO LIČNOSTI – Uvođenje u teoriju konfluentnog obrazovanja.
Područja trenutnog interesiranja: menadžment u obrazovanju i istraživanje u obrazovanju.
Vrijeme konsultacija (FIN)
Viši asistent: Mr. Dina Sijamhodžić-NadarevićKontakt e-mail adresa: [email protected]
Vrijeme konsultacija (FIN)- ljetni semestar 2011/2012:utorkom 9-11 h
Raspored sati
Predavanja i seminari
U ljetnom semestru Predavanja: srijeda I i II čas Vježbe: utorak V čas
Radno opterećenje studenataECTS vrijednost modula odražva studentsko opterećenje potrebno
da bi se isti savladao – prostudirao. Drugim riječima, kreditnibodovi izražavaju ukupnu količinu rada potrebnu za predmetSociologija odgoja u odnosu na ukupnu količinu rada potrebnu zazavršetak pune akademske godine. Ova količina rada uključujepredavanja, seminare, praktični rad, rad studenta izvanFakulteta (u biblioteci, školi, kući...) te pripremu za nastavu isudjelovanje u svim načinima provjere znanja i kompetencija kaoi na završnom ispitu.
Jedna studijska godina u ECTS- sistemu vrijedi 60 bodova (ukupno radno opterećenje studenta tokom godine), odnosno jedan semestar vrijedi 30 bodova ili jedan trimestar vrijedi 20 bodova. Ove bodove student može osvojiti nakon uspješno završenih provjera, tj. nakon uspješno položenog ispita.
Radno opterećenje studenata(nastavak)
Opterećenje studenata tokom akademske godine može biti od 38 do 44sedmice (angažman u punom radnom vremenu), odnosno od 1500 do1800 radnih sati godišnje. Time se utvrđuje koliko iznosi 60 bodovaECTS, odnosno jedna studijska godina. Iz toga proizlazi sedmičnoopterećenje, odnosno koliko radnih sati student može biti angažiran utoku sedmice: u neposrednoj nastavi, u izradi seminarskog rada,pripremi za seminare i vježbe, učenju za ispit itd. U većini europskihdržava koje uvode, ili koje su već uvele sustav ECTS, nedjeljno radnoopterećenje kreće se od najmanje 37 do najviše 50 radnih sati, od čeganajviše pola u aktivnoj nastavi.
Iz prethodnih dviju definicija proizlazi vrijednost jednog boda ECTSkoja se kreće od 25 do 30 radnih sati po jednom bodu. Obaveznikolegiji moraju činiti najmanje 60 do 75 posto studijskog programa.
Ključni dokumenti ECTS-sistemaFakultetski informacijski paket/katalog studij (»Information
Package/Course Catalogue«) koji objavljuje Fakultet;Ugovor o studiranju/učenju (»Learning Agreement«) s
popisom svih predmeta i odgovarajućom vrijednošću ukreditnim bodovima koji potpisuju student i institucija.Prijenos bodova potpisuju obje institucije prije nego studentzapočne studij i
Prijepis ocjena (»Transcript of Records«), dokument kojim sepotvrđuje uspješnost studenta i koji sadrži popis predmeta,broj ostvarenih kreditnih bodova ECTS, lokalnih ilinacionalnih kreditnih bodova te ocjene (lokalne i premaECTS-sistemu).
SKRAĆENI ISPITNI KATALOGZNANJA
SPOSOBNOSTIUMIJEĆA
(dalje:Ispitni katalog)
Prof. dr. Mujo Slatina
Šta je to »katalog znanja« i/ili Ispitni katalog?
Pojam »katalog znanja« novijeg je datuma i pripada području programiranja tj. pedagogijskoj standardologiji. Izrada Ispitnog kataloga proizilazi iz potrebe dalje konkretizacije ključnog dokumenta ECTS-sistema.
Koja je svrha Ispitnog kataloga?
Svrha Ispitnog katalogaOsnovna svrha Ispitnog kataloga je da u procesu savladavanja studijskog
programa, tj. studijskih jedinica (nastavnog predmeta ili modula)studentu pruži obavještenja dovoljna za njegovu dobru orijentaciju upogledu znanja koja se od njega traže na ispitu (šta student mora da znapraktično da uradi, šta treba da zna detaljno da reprodukuje i šta treba dazna na nivou osnovnih informacija).
On obuhvata ne samo aktivnu nastavu, već uključuje cjelokupan angažmanstudenta, uključujući i angažman potreban za polaganje ispita.
Ispitni katalog predstavlja količinu i kakvoću znanja, sposobnosti i umijećakoji se trebaju steći nakon realizirane nastave.
Ovaj Ispitni katalog je pokušaj, početni korak razvoja sistema mjerenjaishoda studiranja (»learning outcome«). Njime se, a na osnovu Blumovetaksonomije obrazovnih ciljeva (Blooms Taxonomy of EducationalObjectives), pokušavaju formalno utvrditi razine znanja, sposobnosti ikompetencija s neophodnim opisima.
KATALOŠKE TEMESociologija odgoja
Kako se nastavni predmet Sociologija odgoja izvodi jedan semestar (2+1) to istimože imati najviše 8 obaveznih i 3 izborne kataloške teme i može obuhvatiti oko15 ključnih stručnih pojmova.Ovim Ispitnim katalogom obuhvaćeno je 7 obaveznih i 3 izborne kataloške teme.KLJUČNI POJMOVI: antagonistička akulturacija, čovjek kao biće koje uči, čovjek kao biće potreba, diferencijacija/integracija, enkulturacija/akulturacija, igra, individuacija/personalizacija, učenje kulture,učenje/podučavanje, konfluentno obrazovanje, ljudska priroda, slobodno vrijeme, socijalizacija/internalizacija.
1. LJUDSKA PRIRODA I ODGOJ Izvorni akti ljudske prirode Čovjek kao biće potreba Čovjek kao biće koje uči Ljudska priroda i odgojivost djeteta
2. CIKLUS: KULTURA – ODGOJ - LIČNOST Odnos između kulture i odgoja Učenje kulture Opasnosti od antagonističke akulturacije i etnocentrizma Osnovni tip ličnosti Različiti postupci podizanja djece – različite ličnosti
Kataloške teme
3. PARADIGMA TEORIJE KONFLUENTNOG OBRAZOVANJA Učiti znati Učiti činiti Učiti živjeti Učiti biti Učiti vrednovati Učiti vjerovati
4. PROCESI KONFLUENTNOG OBRAZOVANJA Učenje kulture Enkulturacija/akulturacija Socijalizacija/internalizacija Individuacija/personalizacija Diferencijacija/integracija Učenje/podučavanje
Kataloške teme
5. STRUKTURA KONFLUENTNOG OBRAZOVANJA Obrazovanje/formiranje sposobnosti promatranja Obrazovanje sposobnosti pamćenja Obrazovanje sposobnosti mišljenja Obrazovanje sposobnosti osjeća(n)ja Obrazovanje sposobnosti mašte Obrazovanje sposobnosti volje
Kataloške teme
6. PRINCIPI KONFLUENTNOG OBRAZOVANJA Princip spontaniteta i samoaktiviteta Princip interakcije i komunikacije Princip slobode i odgovornosti Princip aktualiteta i totaliteta
7.IGRA I SLOBODNO VRIJEME U KONFLUENTNOM OBRAZOVANJU
Funkcije igre i igranja Slobodno vrijeme i razvoj ličnosti
Kataloške teme
IZBORNE KATALOŠKE TEME utvrđuju se u nastavnom procesu (interesiranje i potrebe studenta).
U dogovoru sa studentom utvrđuje se i načinobrade, te način i vrijeme prezentiranja izabrane teme.
Prijedlog područja:PRISTOJNO DRUŠTVO, DRUŠTVENO KOMUNICIRANJE I ODGOJ
CILJEVI NASTAVE
Ovdje su nastavni ciljevi dati kao očekivanja o onome što student treba znati,razumjeti i moći učiniti nakon jednosemestralnog studiranja sadržaja predmetaSociologija odgoja. Ciljevi su podjeljeni u tri osnovne kategorije/skupine:
saznajni ciljevi – znanja (Primijenjena:Blooms Taxonomy of Educational Objectives) formativni/funkcionalni/ ciljevi-praktičina umijeća materijalizirana u
nekoj datoj pisanoj formi odgojni ciljevi – koje osobine ličnosti
SAZNAJNI CILJEVI GLAGOLI KOJIMA SE ODREĐUJU AKTIVNOSTI STUDIRANJA/UČENJA (IZVEDBENE SPOSOBNOSTI)
1. ZNANJE(prepoznavanje informacija)
prisjeti se, imenuj, navedi, označi, nabroj, ispričaj, odaberi, izvijesti,opiši,identificiraj
2. RAZUMIJEVANJE(shvaćanje informacija, sposobnost transfera)
parafraziraj, interpretiraj, poveži, razmotri, objasni, izdvoji, zaključi, sumiraj, raspravljaj, navedi pimjer, definiraj
3. PRIMJENA(primjena znanja u rješavanju
problema)
modificiraj, primijeni, ilustriraj, izvedi, prevedi, protumači, intervjuiraj, prikaži, otkri, predvidi, poveži, koristi
4. ANALIZA(sposobnost razdvajanja informacija radi njihove prilagodbe)
promijeni, razluči, usporedi, riješi, argumentiraj, prikaži, izdvoji, klasificiraj, napravi dijagram, eksperimentiraj, raspravljaj, diferenciraj, razdijeli, ilustriraj
5. SINTEZA(sposobnost proizvođenja novih
informacija na osnovi prikupljenih činjenica)
predloži, uredi, organiziraj, kreiraj, sastavi, kategoriziraj, pripremi, kombiniraj, poveži, formuliraj, zaključi, sumiraj
6. VREDNOVANJE(sposobnost argumentiranja i
procjenjivanja, kritičko mišljenje)
izaberi, prosudi, predvidi, procijeni, usporedi, rangiraj, odredi prioritete, vrednuj, izmijeni, razlikuj, argumentiraj, zaključi, kritikuj
FORMATIVNI/FUNKCIONALNI CILJEVI
Ovim ciljevima obuhvaćene su:sposobnosti za izvršenje nekog zadatka (performance goals)isposobno poboljšanje vlastitog razumijevanja i kompetencija(mastery goal orientation).
Ove sposobnosti bit će mjerene kroz praktična umijeća koja seispoljavaju u određenim pisanim formama izvršenja nekogzadatka.
ODGOJNI CILJEVI
njegovati suradnju, toleranciju i zajedništvo među studentima na godini
stvoriti vedru radnu atmosferu razvijati odgovorno ponašanje prema sebi i drugima poticati suradnju, objektivnost, urednost i tačnost poticati razvoj radnih navika razvijati poštenje i osjećaj uvažavanja tuđeg rada i uspjeha razvijati istraživački duh i pozitivan stav prema znanosti razvijati kulturu komunikacije i iznošenja vlastitih gledišta
NAČINI IZVOĐENJA NASTAVE
Nastava će se izvoditi u obliku interaktivnih predavanja, vježbi i primjera iz prakse tzv. ‘case study’ analize – iskustva iz školovanja. Pri obradi primjera (case studies) studenti će aktivno i neposredno sudjelovati kao istraživači u akcijskom istraživanju. Oblici: Predavanja Seminari i radionice Vježbe Samostalni zadaci Internet
Konsultacije Mentorski rad Istraživanje Praktični rad
Mentalna usmjerenost: aktivnosti studiranja/učenja
Definiraj i sastavi Opiši i izvijesti Prepoznaj i objasni Razmotri i raspravljaj Identificiraj i izrazi Ilustriraj i protumači Vježbaj i primijeni Prevedi i prikaži Eksperimentiraj i usporedi Pitaj i raspravljaj
Napravi dijagram i objasni Diferenciraj i procijeni Izaberi i prosudi Rangiraj i izmijeni Odredi prioritete i predvidi Predloži i kreiraj Sastavi i poveži Poveži i organiziraj Klasificiraj i formuliraj Sistematiziraj i zaključi
Učešće studenata u procesu nastave Prisustvo i aktivnost na nastavnim satima (sređeni koncepti
slušanih predavanja i vježbi, postavljena pitanja, diskusije i krtički osvrti na predavanja)
Pripreme za predavanja i vježbe (broj pisanih materijala) Korištenje pripremljenih edukacijskih materijala i
rješavanje pripremljenih zadataka Individualni rad (rješavanje zadataka i samotestiranje) Prezentacije koje su sačinili studenti Sudjelovanje u grupnom radu (rješavanje zadataka i izrada
materijala, projekata i sl.) Praćenje vlastitog rada i rezultata Analiza jednog internet izvora - prikaz informacija
PROVJERITE SEBE Da li ste orijentirani na IMATI ili
BITI?
Interaktivni oblici komuniciranja podrazumjevaju pripremu studenata za predavanja i vježbe. Priprema studenata za sudjelovanje u procesu nastave obuhvata (a) biranje određnih zadataka i (b) dobijanje prethodnih zadataka koje studenti treba da urade sami kako bi imali što bolju startnu poziciju. Ovi zadaci moraju biti zadati na vrijeme kako bi studenti imali dovoljno vremena da ih urade. Zadaci (a) daju studnetima mogućnost da osvoje veći broj bodoba.
ZATO
Orijentacija na IMATI“Studenti orijentirani na modus imanja posjećivat će predavanja, slušajući riječi i
shvaćajući njihovu logičku strukturu i njihovo značenje te će, najbolje što mogu,u svojim bilježnicama s patent-zatvaračima zapisivati svaku riječ tako da kasnijemogu naučiti svoje bilješke i proći na ispitu. Ali sadržaj ne postaje njihovindividualni sistem misli, ne obogaćuje i ne proširuje ga. Umjesto toga oni riječikoje su čuli preinačuju u čvrst skup misli ili u cijele teorije koje pohranjuju.Student i sadržaj predavanja jedan drugome ostaju strani, osim što je svakistudent postao vlasnik tuđih iskaza (nekoga tko ih je ili sam kreirao ili preuzeoiz nekog drugog izvora).
Takvi studneti imaju samo jedan cilj:zadržati »naučeno«, bilo tako da to pažljivoutisnu u svoje memorije, bilo tako da pomno čuvaju svoje bilješke. Oni nemoraju proizvesti ili stvoriti ništa novo. U stvari, tipove ljudi orijentirane naimanje, nove misli i nove ideje uznemiravaju, jer one stavljaju u pitanje njihovuukrućenu skupinu podataka. Zapravo nekome kome je imanje glavni oblikodnošenja prema svijetu izgledaju zastrašujuće ideje koje se ne mogu lakorazvrstati – kao i sve ostalo što se razvija i mijenja i na taj način bivaneovladivo”.
From (1989), Imati ili biti, Zgreb »NAPRIJED - NOLIT«,str,40/1,
Orijenatcija na BITI“Proces učenja ima sasvim drugačije osobine za studente koji se prema svijetu
odnose na način bivstvovanja. Za početak, oni na predavanje, pa ni na onoprvo, ne dolaze kao tabulae rasae. Oni unaprijed razmišljaju o temamapredavanja i imaju na umu neka svoja pitanja i probleme.Oni se bave temomi ona ih zanima. Umjesto da budu pasivni primaoci riječi i ideja, oni slušaju,čuju i, što je najvažnije, primaju i reagiraju na aktivan, produktivan način.Ono što slušaju potiče njihove misaone procese. U njihovim se umovimarađaju nova pitanja, nove ideje. Njihovo slušanje je živi proces. Slušaju sazanimanjem, prate što predavač govori i spontano oživljavaju ono što čuju.Ne bave se prostim sjećanjem znanja koje mogu odnijeti kući i upamtiti.Svaki takav student je dirnut i promijenjen: nakon predavanja je drugačiji nošto je bio prije. Takav način učenja može, naravno, prevladati samo u slučajukada predavanje pruža poticajnu materiju. Na isprazne govore ne može sereagirati na način bivstvovanja i u tom je slučaju za studente modusabivstvovanja bolje da takva predavanja uopće ne slušaju već da sekoncentriraju na vlastite misaone procese”.
From (1989), Imati ili bitii, Zgreb »NAPRIJED - NOLIT«,str,41,
Provjerite koliko navedeni načini vrijede za vaš stil studiranja/učenja
Učiti biti
Učiti ćiniti
Post
ignu
ća u
%
Načini studiranja i učenja
20% od onoga što je čuo– SLUŠANJE-
30% od onoga što je vidioVIZUELNO PREDSTAVLJANJE
50% od onoga što je vidio i čuo AUDIO-VIZUELNO PREDSTAVLJANJE
70% od onoga što je rekao ili napisao VERBALNI/PISANI ISKAZ
90-100% od onoga što smo uradili, demonstrirali i objasnili
KONKRETNA AKTIVNOST I SAMOSTALNI RAD
Adaptirano prema: Carter,M. & Curtis,D.: Training teachers, A Harviest of Theory and Practice, Redleaf Press, 1994. str. 243
10% od onoga što je pročitao – ČITANJE-
VREDNOVANJE RADA STUDENATA
U toku predavanja, vježbi, seminara, mentorskog vođenja i konsultacija vrši se praćenje,evidentiranje, ispitivanje, mjerenje i ocjenjivanje rada studenata. Nakon ovih aktivnosti obavlja sesamo preostali dio polaganja ispita (finalni dio ispita). Finalni dio ispita vrši se nakon prikupljenihkredita u skladu sa evropskim sistemom za sticanje i prijenos kredita (ECTAS), koji se zahtijevajunastavnim planom i programom odgovarajućeg predmeta i nakon ovjere odgovarajućeg semestra.Drugim riječima, prikupljeni krediti u skladu sa evropskim sistemom za sticanje i prenos kredita,kao i ocjene dobijene kroz sistem kontinuirane provjere znanja u toku godine važe prilikompolaganja finalnog dijela ispita i uračunavaju se u završnu ocjenu u skladu sa Pravilnikom zaprimjenu ECTAS i daljim odredbama ovog Pravilnika. Vrednovanje ukupnih postignuća studenatasumiraju se u konačnu ocjenu.
Raspodjela koeficijenta operećenja - ECTS
Pohađanje nastave – 1 ECTS
Kontinuirana provjera znanja, sposobnosti i vještina – 1 ECTS
Pismeni ispit – 1 ECTS
Usmeni ispit – 1 ECTS
UKUPNO: 4 ECTS
Vrste vrednovanja
Prema osnovnoj namjeni vrednovanja, možemo istaknuti nekoliko osnovnih tipova: sumativno vrednovanje – vrednovanje na kraju obrazovnog ciklusa. Cilj
je provjeriti ishode obrazovanja – razinu postignuća. formativno vrednovanje – vrednovanje u toku obrazovnog ciklusa. Svrha
je dobiti povratnu informaciju o ostvarivanju napretka u procesu studiranja i učenja da bi se mogli unaprijediti.
dijagnostičko ispitivanje – služi za procjenu sposobnosti ili postignuća. Najčešće se koristi pred početak obrazovnog procesa.
samoocjenjivanje – studenti sami vrednuju svoj rad ili sposobnosti. međusobno ocjenjivanje (eng. peer assessment) – studenti vrednuju rad
svojih kolega. Svi oblici vrednovanja imaju svoje specifičnosti i zahtjeve i u nastavnom
procesu se ne bi trebali izostaviti.
Karakteristike ocjenjivanja
OpsežnostDa upućuje na cjelovitost – da uključuje sve ciljeve i glavne
pedagoške svrhe.Upotreba različitih metoda ocjenjivanja (različiti rezultati
studiranja/učenja ispituju se različitim metodama).
IntegriranostOcjenjivanje mora biti sastavni dio procesa
nastave (procesi nastave moraju biti u funkciji pripreme za ispit)
Kontinuiranost Svakodnevno posmatranje, procjenjivanje i testiranje
Transparentnost Javnost ocjenjivanja
Tri glavna pitanja vrednovanja
Šta student mora da zna praktično da uradi?
1
Šta treba da zna da objasni/detaljno
reprodukuje?
Šta treba da zna na nivou osnovnih informacija?
2 3
Obavezni oblici provjere znanjaPraćenje stupnja izvršenja radnih zadataka
(samoizbor, pravovremenost, broj pozitivno ocjenjenih zadataka, kvaliteta)
Ispitivanja i provjeravanja u procesu nastave (petominutna ispitivanja, interpretativni test-zadatak, zadaci dati prije predavanja i vježbi, broj i tačnost infomacija o izvorima)
KolokvijZOT-a i ZOT-b Usmeni (finalni) ispit – utvrđivanje konačne ocjene
Kolokvij(predispitna obaveza)Uvjet: prisustvo na predvanjima i vježbama 70%
Odbrana pisanih radova iz grupe funkcionalno-formativnih ciljeva: Prolaz 50/100Odbrana Idejnog projekta: Prolaz 50/100 bodovaOdbrana izrađenog mjernog instrumenta: Prolaz 50/100 bodovaMogućnost ponavljanja kolokvija i testova krajem zimskog semestra!!!
Pismeni ispit:ZOTUvjet: položen kolokvij
Zadaci objektivnog tipa (ZOT): ZOT-A (esejska pitanja) tri (3) zadatka (30 bodova) (izrada 40 minuta)Prolaz: 15/30ZOT-B: sedam (7) zadataka (70 bodova) (izrada 20 min)Prolaz: 35/70Primjeri ZOT-a u ispitnim materijalima na Webu
Usmeni ispitUvjet: položen pismeni
Pitanja za usmeni ispit mogu se pronaći na osobnoj stranici.Na usmenom dijelu ispita, student obavezno izvlači ispitna pitanja.Ispitna pitanja moraju biti problemskog tipa kako bi se student mogao koristiti literaturom
Objašnjenje ZOT-A ZOT-AAjtemi (zadaci) bit će pravljeni na osnovu sadržaja iz udžbenika koji su
preporučeni u literaturi. Zadaci su tipa: opiši, objasni, definiraj, navedi itd. –vidi: SAZNAJNE CILJEVE (pokrivaju I i II kategoriju ciljeva). Zadaci serješavaju bez ikakvog pomoćnog materijala.
ZOT-BAjtemi su problemskog tipa i mogu se rješavati uz pomoć ispitnih materijala
(udžbenika, bilješki sa predavanja i vježbi, kolokvij-koncepata i sl.). Ajtemipokrivaju III, IV, V i VI kategoriju ciljeva (primjena znanja u rješavanjuproblema, analiza, sinteza, vrednovanje). Ajtemi su tipa: primijeni, izvedi,protumači, razluči, usporedi, napravi dijagram, prosudi, rangiraj, sastavi,klasificiraj, poveži itd.
Ispiti se održavaju u radno vrijeme u kome se održava i nastava isključivo u za toodredjenim prostorijama fakulteta
Ispit je javan.Studentima koji su polagali ispit dostupna su oba ZOT-a. u za to određenom
terminu.
Ljestvica ocjenjivanja kolokvija i pismenog ispita
Ocjena 10 (izvrstan) ≈A 92 – 100 bodova
Ocjena 9 (odličan) ≈B 81 – 91 bodova
Ocjena 8 (vrlo dobar) ≈C 68 – 80 bodova
Ocjena 7 (dobar) ≈ D 57 – 67 bodova
Ocjena 6 (zadovoljava) ≈E 50 - 56
Ocjena 5 (nezadovoljava)≈F manje od 50 bodova
Ocjena -5 (Fx)
Skala finalnog (usmenog) ocjenjivanja
Najboljih 10% studenata: A (izvrstan) - uspjeh samo s manjimnedostacima (ocjena: 10)
sljedećih 25% studenata: B (odličan) - iznad prosjeka s nekolikonedostataka (ocjena: 9)
sljedećih 30% studenata: C (vrlo dobar) - solidan rad s neštovećim brojem uočljivih nedostataka (ocjena: 8)
sljedećih 25% studenata: D (dobar) - dostatno znanje saznačajnim nedostacima (ocjena: 7)
sljedećih 10 posto studenata: E (zadovoljavajući, dovoljan) -zadovoljava minimalne kriterije (ocjena: 6)
F (nedovoljan) - potreban dodatan rad da bi mogao zaraditikreditne bodove
Fx (neuspješan) - potreban značajan dodatni rad
Skala ocjenjivanja izražena u standardiziranim skorovima (Z vrijednostima)
Načini procjene funkcionalno-formativnih ciljevaSposobnosti za izvršenje nekog zadatka (performance goals) i/ili
poboljšanje vlastitog razumijevanja i kompetencija (mastery goal orientation)
Bilježnice Pregled Izvještaj Opservacija Sakupljanje materijala
iz etnopedagogije
Izbor i interpretacija Bibliografija Evidencija knjiga i
časopisa Pojmovnik Seminarski rad
Sociologija odgoja
Minimum:4 pozitivno ocjenjena rada
Maksimum:više od 6 pozitivno ocijenjena radaOptimum:
6 pozitivno ocijenjena rada
SOCIOLOGIJA ODGOJA
NAČINI PROCJENJIVANJA PRIMJER ZADATAKAUPUTE
Bilježnice Iz svojih bilježnica (predavanja i vježbe) izdvojite i prokomentirajte nešto po vlastitomizboru (jedna katica autorskog teksta)
Pregled Napravite pregled vašeg rada za jedan mjesec (pregled aktivnosti studiranja/učenja i pregled radova koji su proizašli iz tih aktivnosti)
Izvještaj Napišite izvještaj o vlastitoj pedagoškoj praksi (Iz ugla Sociologije odgoja)
Opservacija Identificirajte neki od procesa konfluentnog obrazovanja u porodici ili obdaništu ili školi (analiza slučaja: ilustracija primjerima) i po mogućnosti to prezentirajte na seminaru ili vježbama
Sakupljanje materijalaiz etnopedagogije
Narodne umotvorine, izreke, poslovice, sentence o odgoju, igre i igračke,poučne pričice/hikaje, pjesme za djecu, uspavanke, slikovnice, registracijanarodnih običaja vezanih za odgoj, tehnike, sredstva i metode odgojaprisutne u narodu i sl. (kratak komentar pronađenog materijala)
Izbor i interpretacija Odgojne vrijednosti Svetih knjiga (TORA, BIBLIJA, KUR’AN-interpretacije nekeodgojne vrijednosti)
Bibliografija Napravite bibliografiju na izabranu temu (uključen najmanje jedan anotirani izvor -obrada u 50 riječi
Evidencija knjiga i časopisa
Napravite popis pedagoških knjiga koje su izašle u toku tekuće školske godine i prikažite sadržaj jedne koju bi mogli po nekom kriteriju uvrstiti u problematiku Sociologije odgoja
Pojmovnik Izradite pojmovnik u kojem ćete objasniti 10-15 ključnih termina iz područja Sociologije odgoja pogodnih za korištenje udžbenika.
Esej-rad Napišite rad (opseg do 10 stranica oko 20 hiljada znakova) na izabranu temu
SADRŽAJ ESEJ-RADA
Rad treba da sadrži: Upoznavanje čitaoca s problemom/temom Pregled relevantne literature Ciljevi rada Opis nacrta izrade i načina obrade teme Rezultati analizirane literature Predstavljanje podataka Interpretacija podataka Zaključci i preporuke Korištena literaturaDodaci (nije obavezno)Relevantni dokumenti (nije obavezno)Struktura pitanja intervjua (nije obavezno)Upitnik (nije obavezno)Tablice i grafovi (nije obavezno)
KONAČNA OCJENA Pri utvrđivanju konačne ocjene uzima se u obzir rezultat
studenta postignut na vježbama, kolokvijumima,seminarima i drugim oblicima nastave, ukoliko je taj radpismeno ocjenjivan u toku školske godine (kontinuiranaprovjera znanja i evropski sistem sticanja kredita).
Ocjena sa ispita se upisuje u ispitnu knjigu, ispitni spisak,ispitnu prijavu i indeks. Ocjena (pet) se ne upisuje u indeks.
Ocjenjivanje studenta i upis završne ocjene vrši seneposredno po obavljenom ispitu, u prisustvu studenta kojije ispit polagao i studenata koji su ispitu prisustvovali.Prije upisivanja, studentu se saopćava ocjena.
© Slatina, 2006
Etika ocjenjivanja
Studenti moraju biti upoznati sa svim zahtjevima procesa vrednovanja (saopćiti im šta se od njih očekuje,pružiti im potpunu povratnu informaciju o njihovom uspjehu, upoznati ih sa kriterijima ocjenjivanja,načinima skaliranja i načinom formiranja konačne ocjene). Procesi vrednovanja treba da podstiču inagrađuju željene aktivnosti i rezultate studiranja/učenja. Završna ocjena se upisuje neposredno poobavljenom ispitu, u prisustvu studenta koji je ispit polagao i studenata koji su ispitu prisustvovali. Prijeupisivanja, studentu se saopćava ocjena. Studenti imaju mogućnosti da iznesu svoje mišljenje o procesuocjenjivanja.U bilo kojem obliku ispitivanja i ocjenjiva nije dopušteno korišćenje nedozvoljenih pomoćnih sredstava(prepisivanje, nedozvoljeni podsjetnici, nedozvoljena sredstva komuniciranja). Studenta koji ometanormalni tok ispitivanja i ocjenjivanja, naročito kada je to na štetu drugih studenata, nastavnik ima pravo idužan je nakon jedne opomene udaljiti sa ispita. O udaljavanju studenta sa ispita nastavnik je dužanpismeno obavijestiti šefa Odsjeka odmah po završenom ispitu, sa obrazloženjem i sa potpisima saradnikaprisutnih na ispitu.
Prva provjeraznanja
Druga povjeraznanja
Finalna provjeraznanja
Stepenicu po stepenicu
STUDENTSKI PORTFOLIO
Studentski portfolio treba da sadrži sve aktivnosti studiranja koje su date u nekom pisanom dokumentu:
Lista prisustva nastavmim satima Iskazani interes, aktivnost i kreativnost (pripreme za nastavu) Pisane materijale vezane sa ciljeve 2 Rezultate kolokvija Rezultate “testova”: preliminarna provjera znanja, petominutna ispitivanja, interpretativni test zadatak, ZOTa i ZOTb Lista sa imenima i brojevima grupe (rad u grupi, učešće u case study grupi i sl.) Svaki datum izlaska na ispit, pitanja koja je student imao za odgovoriti, pismeni odgovor ako ima, a ako nema pismeno zapažanje profesora Ocjena i način na koji je student upoznat sa ocjenom.
PAŽNJA!!!Provjerite koji se pisani radovi nalaze u vašem portfoliu rađeni na osnovu neke od dolje ponuđenih “logika” izrade pisanog rada
Identificiraj i opiši Prepoznaj i objasni Definiraj i sastavi Raspravljaj i ilustriraj Ilustriraj i protumači Pitaj i komentiraj Prevedi i prikaži Izaberi i prosudi
Jedan rad može da sadrži više logičkih elemenata
Napravi inventuru, dijagram i objasni
Rangiraj i izmijeni Uporedi i razlikuj Klasificiraj i sistematiziraj Predloži i kreiraj Odredi prioritete i
predvidi Diferenciraj i procijeni
Ocjene i sugestije studenata za poboljšanje kvalitete rada
Ispitni katalog mora biti izložen kritici šire javnosti te trajno podložanizmjenama i dopunama kojima će se unapređivati i stalno osuvremenjivatinastavni sadržaji i kvaliteta rada. Za sudjelovanje studenata u ovom poslunudimo:
Kako otkrivamo kvalitetan rad? Bilo bi dobro da potražimo odgovore ProcijeniteAnonimno ocjenjivanje uspješnosti predavanja i vježbi
Pitanja pomoću kojih otkrivamo kvalitetan rad?
Izvodi li se nastava redovno? Da li je radno opterećenja studenata primjereno (balans ECTS kredita)? Šta bi bilo korisno promijeniti u nastavnom programu? Jesmo li jasno definirali ciljeve nastave? Da li se studenti pripremaju za nastavu? Da li studenti aktivno sudjeluju u nastavi? Koja je razina komuniciranja nastavnika i studenata? Kako bismo ocijenili svakog pojedinog nastavnika? Kako mjerimo ishode studiranja/učenja? Koliko objektivno provjeravamo napredovanje i ocjenjivanje studenata? Pristupamo li organizirano sastavljanju ispitnih pitanja? Imaju li studenti sve potrebne informacije?
Bilo bi dobro da potražimo odgovore
Odredimo koja su to problematična nastavna područja, koliko je poučavanje bilo uspješno i je li uspostavljen čvrst temelj za dalji obrazovni napredak.
Jesu li ocjenjivačke aktivnosti primjerene sadržajima i sposobnostima?
Omogućuju li ocjenjivačke aktivnosti dobar uspjeh?
Jesu li razvijane sposobnosti za samoocjenjivanje?
Temelje li se naše ocjene na različitim vrstama ocjenjivačkih aktivnosti?
Procijenite na kojem bi se stupnju mogla naći dolje navedena tvrdnja
Bio je čvrst i nepristrastan kriterij ocjenjivanja. Ocjena nije zavisila od tvrdoće i mehkoće nastavnika nego od onog čime se označava neka pedagoška svrha.
Slabo 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Izuzetno
LiteraturaSociologija odgoja
Osnovna:Slatina, M. (2006), Od individue do ličnosti – Uvođenje u teoriju konfluentnog obrazovanja, Zenica, »Dom štampe«.Hisham, A. (2000), Vodič za islamsko djelovanje, El-Kalem, Sarajevo, IZBiHSalovey, P. i Sluyter, D. (1999), Emocionalni razvoj i emocionalna inteligencija – pedagoške implikacije, Zagreb, »Educa«
Proširena:Halid. H. M.( 1984), Humanost Muhammeda a. s., Starješinstvo Islamske zajednice, Sarajevo.
Hohnjec, N.( 1991), Čovjek kao biće odnosa, »Glas koncila«, Zagreb,. Perotti, A. (1995), Pledoaje za interkulturalni odgoj i obrazovanje, Educa, Zagreb. Canvez, P.( 1999), Odgojiti građanina, »Durieux«, Zagreb, »Educa«.
Skupa procijenimo koliko smo uspjeli: ključne kompetence
POČETNOSTANJE
OČEKIVANIREZULTATI
ZnanjaSposobnosti
Umijeća
Dodatna uputstva za uspješno polaganje ispita iz predmeta
Sociologija odgoja Za uspješno polaganje ispita iz predmeta
Sociologija odgoja potrebno je da student završi predispitne obaveze i završni ispit.
Predispitne i ispitne obaveze odnose se jednako na redovne i vanredne studente.
Predispitne obaveze studenata (kolokvij) podrazumijevaju da iz Kataloga znanja za Sociologiju odgoja (silabus) sa slajda br. 39 na kojem je ponuđeno deset različitih zadataka, studenti odaberu četiri zadatka minimalno za izradu. Molimo da pročitate objašnjenja na slajdu za svaki zadatak. Ovdje dajemo još detaljnije objašnjenje za neke zadatake. Podstičemo da u nekim slučajevima sami formulirate zanimljive teme u okviru zadatih zadataka. Uočit ćete slijedeće zadatke – Bilježnice, Pregled, Opservacija, Izbor i interpretacija odgojnih vrijednosti u svetim knjigama (pojašnjenje: možete odabrati neke odgojne vrijednosti i komparirati ih kroz svete knjige npr. Odgoj i obrazovanje muške i ženske djece i sl.), Bibliografija (pojašnjenje: temu za izradu bibliografije birate sami ali vezanu za Sociologiju odgoja i pravite bibliografiju tako što ćete navesti što veći broj knjiga, članaka, web str. u kojima se može čitati o navedenoj temi – npr. tema Ljudska priroda sa stanovišta islama i dr.), Evidencija knjiga i časopisa, Izvještaj o pedagoškoj praksi (pojašnjenje: izvještaj o praksi rada u mektebu ili školi podrazumijeva da opišete kako razumijevate djecu i njihovu prirodu, koje metode koristite u radu, kako pristupate djeci, možete iznijesti i opisati neka iskustva iz vaše odgojno/obrazovne prakse – ukoliko ste došli do nekih zanimljivih i lakših naučina poučavanja, ako ste uspješno razriješili neke situacije u radu sa djecom ili niste uspjeli i sl.,
Pojmovnik (pojašnjenje: pojmovnik podrazumijeva da odabarete 10-15 pojmova iz udžbenika Od individue do ličnosti koji su vam teži za razumijevanje i definirate svaki od odabranih pojmova iz više izvora uz navođenje izvora pored svakog pojma (udžbenik, pedagoška enciklopedija, rječnik pedagogije, pojmovnik za edukatore, Klajićev rječnik itd) – npr. pojam akulturacija definicija u udžbeniku, potom akulturacija definicija iz enciklopedije itd), Materijal za etnopedagogoju (pojašnjenje - npr. a ) narodne izreke o odgoju (drvo se savija dok je mlado itd. uz kraći komentar izreke, b) hikaje, c) igre i igračke koje su se nekada igrale i koristile itd. ; esej (pojašnjenje - esej je samo jedan od deset ponuđenih zadataka. On nije obavezan ali ukoliko izaberete esej kao jedan od4 zadatka, temu odaberite sami na osnovu čitanja udžbenika "Od individue do ličnosti" i esej također iznosi oko 2 str. teksa uz navođenje izvora šire literature). Na posljednjem slajdu naći ćete i literaturu. Pored ova 4 zadatka studenti su obavezni pročitati i nekoliko poglavlja iz knjige Vodič za islamsko djelovanje i napraviti kratke bilješke (vidjeti zadnji slajd).
Redovni studenti rade prezentacije zadataka na časovima vježbi i ocjene za
predsipitne obaveze se najčešće rezimiraju u toku nastave.
Vanredni studenti mogu raditi zadatke u toku semestra i slati ass. mr. Dini
Sijamhodžić-Nadarević na pregled. Krajnji termin za slanje urađenih zadataka i
bilješki je 15 dana prije pismenog dijela ispita. Nakon slanja zadataka studenti
će dobiti povratnu informaciju u narednih 7 dana kako bi imali priliku doraditi rad
u slučaju da je to potrebno. Ukoliko u radu student treba izvršiti manje
korekcije, moguće je da ga doradi, ponovo pošalje na pregled i ukoliko
zadovoljava kriterije može pristupiti pismenom ispitu. Ukoliko rad i nakon
drugog slanja ne bude zadovoljavajući, u tom ispitnom terminu student ne
može pristupiti pismenom ispitu. Rad treba doraditi za naredni pismeni ispit.
Radove može slati e-mailom na adresu [email protected].
Zadatke odobrene isprinatati i donijeti ass Nadarević u vrijeme konsultacija u
toku semestra ili na dan pismenog ispita (prije ispita).
Rezimiranje ocjena za odobrene predispitne zadatke obavit će se u toku
semestra u vrijeme konsultacija ili sahat vremena prije zakazanog pismenog
ispita (za vanredne studente).
Ukoliko vanredni studenti žele rezimirati ocjenu iz predispitnih zadataka u toku
semstra u vrijeme konsultacija naznačenih za rad sa studentima,
preporučujemo da se prethodno najave e-mailom ass. mr. Dini Sijamhodžić-
Nadarević.
Samo studenti koji uspješno polože predispitne obaveze mogu pristupiti
završnom ispitu (pismeni i usmeni).
Završni ispit sastoji se iz pismenog i usmenog dijela. Usmeni ispit se
organizira nekoliko dana nakon pismenog tj. nakon uvida u rezultate pismenog
ispita. Rezultati ispita se oglašavaju na web stranici FIN-a i oglasnoj ploči.
Student koji položi pismeni dio ispita može pristupiti usmenom. Uvjetno položen
pismeni ispit važi samo za naznačeni usmeni ispit. Ukoliko student ne pristupi
tada usmenom ispitu, treba ponavljati pismeni ispit u narednom ispitnom roku.
Test na pismenom ispitu sastavljen je iz udžbenika „Od individue do ličnosti –
uvođenje u teoriju konfluentnog obrazovanja” (autor prof. dr. Mujo Slatina) i
eventualno pitanja sa predavanja i vježbi. Za usmeni ispit potrebno je preraditi
iste izvore kao i za pismeni. Pitanja na testu su kombinacija esejskih pitanja i
zadataka sa kratkim odgovorima( detaljno objašnjenje na slajdu 33 i 34)
Slajd 33, 34 (pojašnjenje)
ZOT-A (esejska pitanja) tri (3) zadatka (30 bodova) (izrada ovog dijela testa traje 40 minuta)
Prolaz: 15/30 ZOT-B (zadaci sa kratkim odgovorima): sedam (7) zadataka (70 bodova)
(izrada 20 min) Prolaz: 35/70 Za udžebenik studenti nisu obavezni praviti bilješke.
Napomena:
Svaka neobavezna aktivnost studenata vezana za predmet kao što su čitanje tekstova, čitanje dodatnih knjiga i sl. je dobrodošla i bit će vrednovana.
Molimo da detaljno pročitate katalog znanja (silabus) Molimo studente da se prvo za konsultacije obraćaju asistentici. Ukoliko je
potrebna i dodatna konsultacija sa profesorom, možete to učiniti putem e-mail adrese [email protected].
Molimo studente da koriste profesionalne e-mail adrese sa imenom i prezimenom iz kojeg se odmah vidi koji student šalje e-mail. Molimo da ne koristite e-mail adrese poput (npr. ido, medo_, 124_ef i slično). E-mail studenta treba da sadrži odogovarajući naziv poruke (subject), npr. kolokvij iz sociologije odgoja, zadaci, upit u vezi ispita iz sociologije odgoja i sl., a ne selam ili bez naziva poruke (no subject) te odgovarajući sadržaj poruke sa kratkim predstavljanjem i vašim upitom u vezi predmeta.
Sretno!