moje istrazivanje

6
DEFINICAJA KVALITATIVNIH ISTRAŽIVANJA Kvalitativni metodi 1 se mogu definisati prema predmetu, ciljevima i postupcima kojima se koriste Ciljevi kvalitativnih metoda su najčešće detaljan opis i tipologizacija predmeta, Kvalitativna istraživanja takođe insistiraju na onome što je različito u istom Za kvalitativna istraživanja se obično kaže da vode novim otkrićima (da su eksplanatorna ono više ima nominalnu (kategorijsku) suštinu jer je vezano za uočavanje i opisivanje opštih obrazaca ljudskog ponašanja, shvatanja, osećanja do kojih se dolazi na osnovu posmatranja konkretnih društvenih interakcija u malim zajednicama. Kvalitativna metodlogija se fokusira na onaj aspekt društvenosti koji postoji na mikro nivou, u interakciji pojedinaca i grupa. Stoga osnovni cilj kvaltiativne metodologije nije objektivan opis i objašnjenje društvenih pojava, već razumevanje njihovog smisla i značenja koje im ljudi pridaju u svom svakodnevnom životu i međusobnim odnosima. Holistički naspram partikularističkog pristupa : Pomenute složene pojave se mogu razumeti iz ugla kvalitativne metodologije jedino ako se posmatraju u svoj svojoj kompleksnosti: najpre pojava kao celina, a ne nekolicina 1 Terminologija «kvantitativna - kvalitativna» ne odgovara sasvim suštini ovih istraživanja. Atribut «kvantitativna» (pored toga što je rogobatan i težak za izgovor i pisanje) ne odnosi se na obeležje samih istraživanja, već na obeležje predmeta, jer ukakzuje da je reč o onim aspektima predmeta koji se mogu iskazati u količinama. Suština ovih istraživanja je da je njihov cilj prebrojavanje – merenje učestalosti, kao i merenje stepena povezanosti dveju ili više obeležja predmeta koja obično nazivamo promenljivima ili varijablama. Recimo, kada utvrđujemo koliko ljudi u nekoj zemlji gleda sportske prenose, onda mi to činimo prebrojavanjem na osnovu uzorka. A kada želimo da ispitiamo koliko je sklonost ka ovim programima povezana sa starošću, onda mi merimo stepen povezanosti ove dve promenljive (broj godina života i učestalost gledanja ove vrste programa). U oba slučaja je, dakle, reč o merenju te je stoga pogodnije reći za ova istraživanja da su merna jer se taj atribut odnosi na njihovo svojstvo i uz to ga bliže opisuje. Slično se može kazati i za atribut «kvalitativna»: mi do kvalitativnih pokazatelja dolazimo i pomoću mernih istraživanja jer ako ustanovimo da je stanovništvo jednog grada mlađe i obrazovanije u odnosu na stanovništvo nekog drugog grada, onda je to svakako i kvalitativno obeležje. Za njih je bolje reći da su opisna, budući da to bolje odražava njihovu suštinu.

Upload: sanja-stosic

Post on 16-Aug-2015

5 views

Category:

Documents


2 download

TRANSCRIPT

DEFINICAJA KVALITATIVNIH ISTRAIVANJAKvalitativni metodi1 se mogu deinisati !"ema !"edmetu# $il%evima i !ostu!$ima &o%ima se &o"isteCil%evi &valitativni' metoda su na%(e)*e detal%an o!is i ti!ologi+a$i%a !"edmeta# Kvalitativna ist"a,ivan%a ta&o-e insisti"a%u na onome )to %e "a+li(ito u istomZa kvalitativna istraivanja se obino kae da vode novim otkriima (da su eksplanatornaono vi)e ima nominalnu .&atego"i%s&u/ su)tinu %e" %e ve+ano +a uo(avan%e i o!isivan%e o!)ti' o0"a+a$a l%uds&og !ona)an%a# s'vatan%a# ose*an%a do &o%i' se dola+i na osnovu !osmat"an%a &on&"etni' d"u)tveni' inte"a&$i%a u malim +a%edni$ama1 Kvalitativna metodlogi%a se o&usi"a na ona% as!e&t d"u)tvenosti &o%i !osto%i na mi&"o nivou# u inte"a&$i%i !o%edina$a i g"u!a1 Stoga osnovni $il% &valtiativne metodologi%e ni%e o0%e&tivan o!is i o0%a)n%en%e d"u)tveni' !o%ava# ve* razumevanje n%i'ovog smisla i znaenja &o%e im l%udi !"ida%u u svom sva&odnevnom ,ivotui me-uso0nim odnosima1 Holistiki naspram partikularistikog pristupa2 3omenute slo,ene !o%ave se mogu "a+umeti i+ ugla &valitativne metodologi%e %edino a&o se !osmat"a%u u svo% svo%o% &om!le&snosti2 na%!"e !o%ava &ao$elina# a ne ne&oli$ina n%eni' &vantitativni' indi&ato"a4 !otom !o%ava u &onte&stu 5 !"osto"nom .u odnosu sa o&"u,en%em/ i v"emens&om .n%en "a+vo%ni !ut do stan%a u &ome se !osmat"a/13"o%e&at ist"a,ivan%a se sasto%i od slede6i' delova211 7d"e-en%e i o!is !"o0lema &o%i t"a,i novo ist"a,ivan%e# 81 7d"e-ivan%e $il%eva ist"a,ivan%a# 91 Ra+"adu !"edmeta ist"a,ivan%a# :1 3ostavl%an%e 'i!ote+a# ;1 I+0o" metoda# od"e-ivan%ena(ina!"i&u!l%an%a!odata&a# n%i'oveo0"ade i &valitativna? ne odgova"a sasvim su)tini ovi' ist"a,ivan%a1 At"i0ut=&vantitativna? .!o"ed toga )to %e "ogo0atan i te,a& +a i+govo" i !isan%e/ ne odnosi se na o0ele,%e sami'ist"a,ivan%a# ve* na o0ele,%e !"edmeta# %e" u&a&+u%e da %e "e( o onim as!e&tima !"edmeta &o%i se moguis&a+ati u &oli(inama1 Su)tina ovi' ist"a,ivan%a%e da %e n%i'ov $il% !"e0"o%avan%e 5 me"en%e u(estalosti# &aoime"en%e ste!ena !ove+anostidve%u ilivi)e o0ele,%a !"edmeta &o%a o0i(no na+ivamo !"omenl%ivima iliva"i%a0lama1 Re$imo# &adautv"-u%emo&oli&ol%udi une&o% +eml%i gledas!o"ts&e!"enose# ondami to(inimo !"e0"o%avan%emnaosnovu u+o"&a1 A&ada,elimo dais!itiamo&oli&o %es&lonost &aovim!"og"amima !ove+ana sa sta"o)*u# onda mi me"imo ste!en !ove+anosti ove dve !"omenl%ive .0"o% godina,ivotai u(estalost gledan%aovev"ste!"og"ama/1 @o0aslu(a%a%e# da&le# "e(ome"en%ute%estoga!ogodni%e "e*i +a ova ist"a,ivan%a da su me"na %e" se ta% at"i0ut odnosi na n%i'ovo svo%stvo i u+ to ga 0li,eo!isu%e1Sli(nosemo,e&a+ati i +aat"i0ut =&valitativna?2 mi do&valitativni'!o&a+atel%adola+imoi!omo*u me"ni' ist"a,ivan%a %e" a&o ustanovimo da %e stanovni)tvo %ednog g"ada mla-e i o0"a+ovani%e uodnosu na stanovni)tvo ne&og d"ugog g"ada# onda %e to sva&a&o i &valitativno o0ele,%e1 Aa n%i' %e 0ol%e"e*i da su o!isna# 0udu*i da to 0ol%e od"a,ava n%i'ovu su)tinu111 7nBa sagledava nove dimen+i%e i svo%stva !"edmeta# nove !"istu!e n%egovomi+u(avan%u4 ne&i od ti' !"istu!a mu se (ine 0"il%antnim# d"ugi !og"e)nim itd1 I+tesitua$i%e5!odsti$a%naist"a,ivan%ai ona&o%amui+gleda%u&ao&o"a&u!og"e)nom!"av$u5"a-asei+vesnana!etost &o%av"emenomsa+"evaumotiv +a novo ist"a,ivan%e1 To se de)ava &ad s'vatimo da !osto%i !"a+nina udosada)n%im ist"a,ivan%ima ili !"otiv"e(nost u "a+li(itim !"istu!ima i nala+ima ida to +a'teva nov ist"a,iva(&i na!o"# t"a,en%e !uteva do novi' uvida &o%ima 0isete!"a+nine!o!unile1To%e!ola+nata(&asva&ogist"a,ivan%a2 &adsena-emo !"ed ne&om +agonet&om# osetimo da mo,emo da %e "e)imo i svo%s&ise +ainte"esu%emo +a to1Ta% !o(etni &o"a& na+iva se ist"a,iva(&i !"o0lem# iliRe$imodase%edan&"ugso$ilogasuo(ava saslede*im!"o0lemom2so$iologi%ai so$i%alna!si'ologi%asu!o&a+aledau"a+vi%enimg"a-ans&imd"u)tvima!"i!adnost "a+li(itim d"u)tvenim &lasama !o !"avilu !od"a+umeva i !"i'vatan%e "a+li(iti'sistema v"ednosti# stilova ,ivota# ideolo)&i' i!oliti(&i' !ogleda isl1 S"!s&o d"u)tvo %eto&om devedeseti' !"o)lo &"o+ veoma dinami(ne !"omene u o0e !omenute se"e2 +0ogsan&$i%a# na!u)tan%a&omuni+ma# !"ivati+a$i%eitd1 ne&i l%udi sui+ni,i'slo%eva.sitni!"edu+etni$i# "a(unovo-e# !"ovin$i%alni di"e&to"i d",avni'i"mi# !oliti(&i a&tivisti ni,egnivoa itd/ !ostali &"u!ni so!stveni$i sa og"omnim0ogatstvom4 n%i'ovo mun%evito0oga*en%e v"emens&i se !oduda"alo sa 0"+im si"oma)en%em og"omne ve*inestanovni)tva1 To %e u stva"i 0io deo %edinstvenog !"o$esa veli&i' ve"ti&alni' !ome"an%ana so$i%alno% lestvi$i u &ome %e 0oga*en%e %edni' i 0ilo omogu*eno istov"emni'si"oma)en%emd"ugi'1 T"e*i !"o$es# sa!utni&!"et'odnadva# %e"u)en%ei na!u)tan%e%ednog sistema v"ednosti# i nastu!an%e !"ave anomi%e u Di"&emovom smislu "e(i1Pitanje&o%e i+a+iva "ado+nalost na)i' so$iloga glasi2 da li se u ta&vomv"toglavom !"e&om!onovan%u d"u)tvene st"u&tu"e +ad",ao odnos so$i%alnedete"mina$i%e d"u)tveni' v"ednosti# ideolo)&i' i !oliti(&i' !ogledaC D"ugim "e(ima# da lisutaog"omnave"ti&alna!ome"an%anad"u)tveno% lestvi$i !"omenilav"stui ste!endete"mina$i%e v"ednosnog sistema i stavova !o%edini' d"u)tveni' &ateogo"i%aC7vim%eo$"tanao(igledna!"a+ninauso$ilo)&omme%nst"imui istov"emenood"e-ena o0last na &o%u *e se us"eds"editi ist"a,iva(&a !a,n%a1 118 Slede*i &o"a& %esteodreivanje tanog obima problema# a time iist"a,ivan%a1 To !od"a+umeva slede*e2 3"osto"no>v"emens&i o0u'vat 3o!ula$i%s&i o0u'vat a&o se odnosi na ne&u !o!ula$i%u 3o%movno od"e-en%eD"ugim "e(ima# ovde od"e-u%emo )ta sve %este# a )ta ni%e deo !"o0lema &o%i nas+anima1 7va% deo%ev"lova,an%e" a&oneod"edimo)tata(noist"a,u%emo# uve&"i+i&u%emo da nam se +ame"i )to smo ne&u o0last !"o0lema !"evideli ili +anema"ili1@na)em!"ime"uto0i +na(ilodasemo"amoodlu(iti dali *emo"a+mat"ati!itan%e so$i%alne dete"mina$i%e u uslovima veli&i' ve"ti&alni' &"etan%a na so$i%alno%lestvi$iu svim d"u)tvima iu celoj istroiji# ili *emo se odlu(itisamo za jedan!e"iod."e$imo do0a t+v1 !ost&omunisti(&e t"an+i$i%e/ i u o&vi"u n%ega samo +a %edan u,i "egion#ilisamo+a %ednu+eml%u1Re$imo dasmo se uovom !"ime"u odlu(ili da ovu !o%avuist"a,imo samo u S"0i%i to&om DE>' godina FF ve&a1 119 Sastavnideoo!isa !"o0lema%eosnovna ideja# odnosnooptipristup u"e)avan%uoda0"anogi o!isanog!"o0lema1 3"emdaseova% deo!"o%e&ta!one&adna+iva i o!)tim 'i!oteti(&im o&vi"om# to %o) nisu "a+"a-ene 'i!ote+e u !"avom smislu"e(i# ve*!"ena+na&ana(inana&o%i *emo!o&u)ati da"e)imo!"o0lem# t%1 0a+i(na+amisao o svo%stvima !"edmeta &o%a te& t"e0a ot&"iti1 @ na)em !"ime"u to 0i# "e$imo#moglo +na(iti da ist"a,iva(i !ola+e od !"et!ostav&e da su inte"esi glavne dete"minantestavova l%udi# te da su novi&lasni!olo,a%il%udiuslovili i d"uga(i%e !oglede# ia&o se ta!"omena desila u ,ivotu %edne gene"a$i%e1 Ta&o *e osi"oteli s"edn%i slo%evi# &aoeg+isten$i%alno ug"o,eni# !o(eti da "a+mi)l%a%u na na(in don%i' d"u)tveni' slo%eva#+ala,u*i se+a!"avedni%u!"e"as!odelu0ogatstva# do&*eoni &o%i susei+digli saso$i%alnog dna do "avnivladala$a t"a,iti "a+loge da o(uva%u !osto%e*e stan%e1 I!a ovi!ogledil%udiu novim ulogama ne (ine sasvim (v"ste i(iste sisteme v"ednosti# ve* un%ima ima dosta ne!"i"odni'# e&le&ti(&i' s!o%eva81Ali d"ugi ist"a,iva(i mogu imati d"uga(i%e !ola+i)te2 oni mogu da !"et!ostave dasu u+d"mane i delom ometene sile d"u)tvene dete"mina$i%e ostavile !"a+an !"osto" +ad"ugu v"stu uti$a%a na stavove imi)l%en%e l%udi2 mani!ula$i%a# !"e svega na$ionalnim Betni(&im ose*an%ima l%udi9111: Na"edni deo o!isa !"o0lema %e "a+mat"an%e lite"atu"e i+ o0lasti &o%uname"avamodaist"a,imoiizlaganjeosnovnih nalazadrugih istraivaa1To%e#s%edne st"ane# neo!'odno +0og !o(etne na!omene da %e ist"a,ivan%e sistemats&adelatnost2 to +na(i da se !"o0lemommo"amo 0aviti u o&vi"u ne&og &onte&sta2teo"i%s&og# v"emens&ogi !"osto"nog1 Sd"ugest"ane# to%ena(indase0ei d"uge.intele&tualnu +a%edni$u/ uve"imo u svo%u &om!etentnost +a 0avl%en%e oda0"anim!"o0lemom# ali i da se ne dogodi da# !onovo ot&"iva%u*i Ame"i&u# is!adnemo neo+0il%ni1@ovomdelu!"o0lemasesva&a&osu(el%ava%usu!"otnastanovi)taa&o!osto%ei natome se temel%i so!stveni odgovo" na ta% !"o0lem111;Slede*i (inila$o!isa!"o0lema%eodreivanjeznaaja&o%i 0i ist"a,ivan%eoda0"anog !"o0lema imalo1 Na%!"e se od"e-u%e nauni+na(a% ist"a,ivan%a1 @ !"ime"u&o%i navodimonau(ni +na(a% 0i 0ioutome)to0i sei+novais!itaoodnosi+me-usu!"otstavl%eni' gledi)ta o uslovl%enosti !ogleda l%udi na va,na d"u)tvena !itan%a2 od t+v1teo"i%e 'i!ode"mi(&e igle# !"e&o idanas !"eovla-u%u*e ide%e o dete"mina$i%iso$i%alnim(inio$ima do novog gledi)ta da *e uti$a% i u(ina& ove dve lini%e uslovl%avan%a .u su)tinidete"mina$i%e imani!ula$i%e/ +avisitiod isto"i%s&og &onte&sta i!ose0ni' &a"a&te"isti&ad"u)tva u !o%edinim +eml%ama1 7vde mi +a!"avo odgova"amo na !itan%e )ta %e ono )tona)e ist"a,ivan%e (ini"a+li(itim od d"ugi'1 Ka&vu novinu ono donosiC A&o ist"a,ivan%e8 Re$imo# &ad ta%&uni d",e vat"ene govo"e o so$i%alno% !"vdi9 7 ta&vom !"istu!u videti n!"1 G"an&ovi* .1DD;/4 @logu !ola+ne 'i!ote+e u ovo% &n%i+i ima ono mesto gdese govo"i o o!adan%u +na(a%a &lasne i slo%ne !"i!adnosti2 umesto g"a-ans&og d"u)tva i+die"en$i"anog nasna,ne# samosvesne d"u)tvene &lase i slo%eve# nasu!"ot d",ave se nala+i d"u)tvo &o%e %e !"ili(no amo"noi do0"im delom sastavl%eno od usaml%eni'# nemo*ni' !o%edina$a i u,i' g"u!a1 Hoglo 0i se "e*i da %e to!ogodna so$i%alna osnova s %edne st"ane +a !oliti(&i volunta"i+am vlasti# +a "a+ne o0li&e mani!ulisan%a iu+u"!a$i%e i# sd"ugest"ane# +a i+nena-u%u*elo%alnod",an%e !"ete,nogdela !oliti(&e%avnosti#u!"&oseno"mnog osi"oma)en%a i stalne eg+isten$i%alne ug"o,enosti1 .st"1 88# s"!s&o i+dan%e/samo !onavl%a ne)to )to %e mnogo !uta "a-eno# ono nema ni&a&vog smisla# osim &aostudents&a ve,0a1Ta&o-e se od"e-u%e i drutveni +na(a% ist"a,ivan%a1 @ ovom slu(a%u to mo,e 0iti0ol%e"a+umevan%eenomenad"u)tveni'v"ednosti i d"u)tvenesvesti i nata% na(in&valitetni%i "ad oni' !oliti(&i' i d"u)tveni' o"gani+a$i%a &o%e se +ala,u +a i+la+a& i+ &"i+e1Ang"osino# H1V1# HaIs de3e"e+# K1A12 Rethinking observation: From method to context,in Den+in# N1 K1 J Lin$oln# K1 S1 .Eds1/# Handbook of Qualitative Research# T'ousand 7a&s# CA2Sage# 8EEE1