mikroekonomija - €¦ · mikroekonomija je dio ekonomije koji se bavi slijedećim problemima: a)...

Mikroekonomija

1

Vježbe 1. – Uvod u mikroekonomiju

I. skupina zadataka

1. Pogledajte slijedeći dijagram i odgovorite koji od njih se može predstaviti pravcemY=20+x:

a) A b) B c) C d) D

2. Pogledajte slijedeći dijagram i odgovorite u kojoj točki je nagib krivulje je 0, a u kojoj točki je nagib krivulje je rastući po opadajućoj stopi?

a) R i T; S b) R i T; V c) R i T; W d) R i T; Q

Mikroekonomija

2

3. Pravac je iskazan jednadžbom Y=200+4X. Odsječak na horizontalnoj osi je:

a) 200 b) 0 c) 50 d) 800

4. Pravac je iskazan jednadžbom Y=200+4X. Odsječak na vertikalnoj osi je:

a) 200 b) 0 c) 50 d) 800

5. Mikroekonomija je dio ekonomije koji se bavi slijedećim problemima:

a) Poslovanjem pojedinačnog poduzeća b) Nezaposlenošću i kamatnom stopom c) Ponašanjem investitora d) b) i c) e) a) i c)

6. Ekonomska teorija predstavlja:

a) pojednostavljenu sliku stvarnosti b) opis realnog svijeta c) pretpostavke o realnom svijetu d) sve od navedenoga

7. Ekonomska teorija se testira:

a) u parlamentu neke zemlje b) potvrđujući realnost svojih postavki u praksi c) komparirajući pretpostavke sa činjenicama d) sve od navedenoga e) b) i c)

8. Ekonomska teorija predstavlja:

a) sustav znanstvenih spoznaja o određenom problemu b) pojednostavljenu sliku nekog problema c) logičan skup pretpostavki d) zajednički pogled temeljen na zakonu ili općim pretpostavkama

9. Osnova za stvaranje pretpostavki u izgradnji ekonomskog modela je:

a) ojačati model kako bi se dobio korektan odgovor b) minimizirati količinu posla koji mora obaviti ekonomista c) pojednostaviti model ali zadržati glavne karakteristike d) izraziti odnose između varijabli matematički

Mikroekonomija

3

10. Mikroekonomija proučava alokaciju:

a) donesenih odluka b) ograničenih resursa c) modela d) nograničenih resursa e) ograničenih želja

11. Što je od slijedećega primjer normativne ekonomije?

a) Viša cijena proizvoda uzrokuje da ljudi kupuju manje tog proizvoda b) Niža cijena proizvoda uzrokuje da ljudi žele kupiti više tog proizvoda c) Kako bi proizvod postao dostupan svima, trebalo bi odrediti nižu cijenu tog proizvoda d) Ako konzumiraš taj proizvod osjećat ćeš se bolje

12. Što je od slijedećega primjer pozitivne ekonomije?

a) Ukoliko je taj proizvod štetan za tvoje zdravlje, ne bi ga trebao konzumirati b) Povećanje carinske stope na uvoz automobile trebalo bi smanjiti uvoz c) Povećanje cijene proizvoda “X”, smanjuje tvoj realni dohodak d) Ništa od navedenoga

13. Što je od slijedećeg primjer pozitivne ekonomije?

a) Kada centralna banka prodaje vrijednosne papire, kamatna stopa raste i smanjuju se private investicije b) Kada cijena električne energije raste, poduzeća smanjuju svoju proizvodnju c) Kada raste cijena čokolade, potrošači je kupuju manje d) Sve od navedenoga e) Ništa od navedenoga

14. Na savršeno konkurentnom tržištu:

a) Postoji samo jedan kupac b) Postoji nekolicina kupaca i prodavatelja c) Niti jedan kupac, niti jedan prodavatelj nemaju utjecaja na cijenu d) Postoji veći broj sudionika na tržištu koji se dogovaraju oko cijene i količine proizvoda

15. Zagrebačka banka Zagreb i Privredna banka Zagreb su dvije od nekolicine banaka koje se pojavljaju na bankarskom tržištu Hrvatske. Bankarsko tržište se ne može ocijeniti kao savršeno konurentno

zbog:

a) Svaka od navedenih banaka pokriva oko 30% hrvatskog tržišta b) Obje banke su u stranom vlasništvu c) Svaka od navedenih banaka u domicilnoj zemlji prima subvencije države d) Obje banke imaju značajan utjecaj na bankarsko tržište e) Sve navedeno.

16. Što je od ponuđenog relevantno za definiranost tržišta?

a) Geografska pozicija b) CIjena nafte koja je glavna sirovina u proizvodnji i ima utjecaj na cijenu proizvoda c) Veličina nacionalne ekonomije d) Precizna definiranost proizvoda e) Pod a) i d) f) Pod a) i c)

Mikroekonomija

4

17. Pod pojmom realne cijene podrazumijeva se:

a) Cijena u konstantim novčanim jedinicama b) Nominalna cijena umanjena za stopu inflacije c) Tekuća cijena korigirana za stopu inflacije d) Sve navedeno e) a) i c)

18. Cijena Dorina čokolade u 1995 godini iznosila je 4,00 kune, a u 2008. godini 9,50 kuna. CPI 1970 bio je 30, a 2008. 89. Cijena čokolade u novčanim jedinicama iz 1995. godine iznosi:

a) 0,33 b) 3,20 c) 1,50 d) 11,90

19. U 2008. godini prosječna cijena terenskog vozila iznosila je 60 000 eura, a zbog slabe prodaje i recesije prodavatelji su u 2009. godini bili primorani spustiti cijenu i ona je pala na prosječno 50 000

eura. Inflacija na godišnjoj razini iznosila je 10%. Realna cijena terenskog vozila pala je za:

a) 12%. b) 17% c) 20%. d) 25% e) 32%.

20. Visina minimalne nadnice u 1995. godini iznosila je 1500,00 kuna, a CPI je bio 10,00. Ukoliko je CPI u 2009. godini iznosio 135, kolika je realna vrijednost minimalne nadnice iz 1995. godine iskazana u

terminima 2009. godine

a) 111 kuna b) 20 250 c) 3 525 d) 90

Mikroekonomija

5

II. skupina zadataka (T/N)

1. Odnos između dvije varijable prikazan je pravcem koji je horizontalan i paralelan sa osi X, što znači da su varijable u pozitivnom odnosu.

2. Nagib krivulje je nepromijenjen duž čitave njene duljine.

3. Ukoliko pravac prolazi kroz dvije točke A (0,5) i B (5,20) pravac u obliku jednadžbe glasi: Y=3+5X

4. Razlika između pozitivne i normativne ekonomije je u tome što su pozitivne izjave uvijek istinite, a normativne mogu i ne moraju biti istinite!

5. Ukoliko model nije moguće testirati, onda on ima vrlo malu vrijednost za ekonomiste

6. Cijena kino ulaznica u Zagrebu je 5,00 eura, a CPI je 123. CPI u Beču je 109, a cijena ulaznice je 4,90. U Beču je realna cijena kino ulaznice manja.

7. Mikroekonosti mogu koristiti državnim službenicima i aktualnim političarima kako bi predvidjeli utjecaj ekonomskih politika i sugerirali rješenje problema.

Mikroekonomija

6

III. skupina zadataka

1. U prvoj koloni su iskazane godine, u drugoj kolokni prosječne cijene šalice kave u Zagrebu. Iskažite realne cijene šalice kave u Zagrebu u terminima:

a) stalnih cijena iz 2000. godine, te b) stalnih cijena iz 1994. godine

Godina AOL CPI

1992 4,00 18,80

1993 4,50 25,40

1994 5,90 39,90

1995 7,50 52,70

2000 11,00 108,80

2. U slijedećoj tablici dani su vam podaci o stanju ponude i potražnje na tržištu jogurta u Hrvatskoj u 2009. godini.

Cijena

PONUDA

u mil.

komada

POTRAŽNJA

U mil.

komada

3 2 34

6 4 28

9 6 22

12 8 16

a) Izvedite krivulje ponude i potražnje temeljem dobivenih podataka.

3. U tablici su podaci o količinama proizvoda A I količinama inputa B potrebnog za izradu određene količine proizvoda A. Ako pretpostavimo da je ovisnost linearna, navedite je.

A B

2 40

4 70

5 85

6 100

7 115

10 160

Mikroekonomija

7

Vježbe 3. – Ponuda i potražnja, elastičnost

I. skupina zadataka

1. Individualna krivulja ponude je:

a) količina proizvoda koju poduzeće je spremno proizvesti i plasirati na tržište pri različitim tržišnim cijenama

b) količina proizvoda koje poduzeće nudi pri različitim troškovima koje izaziva ta proizvodnja c) razlika između ponuđene količine i potraživane pri različitim cijenama d) količina proizvoda svih poduzeća na tržištu pri različitim cijenama e) količina proizvoda koju su potrošači spremni kupiti pri različitim cijenama

2. Individualna krivulja potražnje je:

a) količina proizvoda koju je potrošač spreman kupiti pri različitim tržišnim cijenama b) količina proizvoda koje potrošač kupuje pri različitim dohocima c) količina proizvoda koje potrošač kupuje ovisno o ukusima d) količina proizvoda koju poduzeće potražuje pri različitim tržišnim cijenama

3. Tržišna krivulja ponude je:

a) količina proizvoda koju poduzeće nudi pri različitim trišnim cijenama b) količina proizvoda koju sva poduzeća nude pri različitim troškovima koje izaziva ta proizvodnja c) količina proizvoda koju sva poduzeća nude pri različitim profitima d) količina proizvoda koju sva poduzeća nude na tržištu pri različitim cijenama e) iznos potrebnih sredstava za proizvodnju različite količine proizvoda pri svakoj razini cijena

4. Smanjenje ponuđene količine na tržištu posljedica je:

a) povećanja troškova proizvodnje b) porasta cijena nafte c) smanjenje cijene proizvoda d) porasta cijene proizvoda e) smanjenje profita poduzeća f) porast profita poduzeća g) došlo je do unaprjeđenja tehnologije proizvodnje

5. Smanjenje cijene komplementarnog proizvoda imat će za posljedicu:

a) pomak duž krivulje potražnje prema dolje b) pomak krivulje potražnje ulijevo c) pomak krivulje potražnje udesno d) potrošač će smanjiti sve svoje potrošnje e) pomak po krivulji potražnje prema gore f) pomak krivulje ponude udesno

Mikroekonomija

8

6. Porast dohotka uzrokovat će:

a) pomak krivulje ponude udesno b) pomak krivulje ponude ulijevo c) pomak krivulje potražnje udesno d) pomak duž krivulje potražnje prema gore e) pomak duž krivulje potražnje prema dolje

7. Ukoliko imate slijedeću jednadžbu Q=27-9P+0,9M-3P1+3T riječ je o:

a) funkciji potražnje b) funkciji ponude c) nemate dovoljno informacija d) funkciji ponude i potražnje e) ništa od navedenoga

8. Cijena proizvoda X se povećala, a posljedica toga bio je pomak krivulje potražnje za proizvodom Y i to ulijevo. Iz navedenoga proizlazi da:

a) proizvod X i Y su neutralni b) proizvod X se koristi u proizvodnji proitzvoda Y c) proizvod Y se koristi u proizvodnji proitzvoda X d) proizvod X i Y se koriste zajedno u potrošnji. e) proizvodi X i Y su supstituti

9. Pretpostavimo da su poduzeća na tržištu spremna prodati bilo koju količinu proizvoda po cijeni od 50 kuna, ali na tržištu nije došlo do prodaje. Koji dijagram prikazuje opisano tržište!

a) dijagram 1 b) dijagram 2 c) dijagram 3 d) dijagram 4

10. Ukoliko je linearna krivulja Potražnje Q = 200 – 5P inverzna je krivulja potražnje glasi:

a) Q = 200 + 5P b) Q = -200+ 5P c) P=40-1/5Q d) P=40+1/5Q

Mikroekonomija

9

11. Ukoliko je potražnja Qd = 200000 –80000 P, a ponuda Qs=110000 + 40000P, kolika je ravnotežna cijena i količina?

a) P=0,75; Q=140 000 b) P=7,5; Q=14 000 c) P=75; Q= 140 000 d) P=0,75; Q=14 000

12. Poznato je da je funkcija potražnje za CD dana Qd=120-P, a funkcija ponude Qs=5P. Koja je ravnotežna cijena CD-a:

a) 5 b) 10 c) 15 d) 20 e) Ništa od navedenoga

13. Poznato je da je funkcija potražnje za CD dana Qd=120-P, a funkcija ponude Qs=5P. Ukoliko je trenutna tržišna cijena 25,00 kuna što je od ponuđenog ispravno?

a) postoji višak u iznosu od 30 b) postoji manjak u iznosu od 30 c) tržište je potpuno u ravnoteži d) postoji višak ali nije moguće utvrditi koliki je

14. Za linearnu krivulju potražnje vrijedi: a) ima konstantan nagib i konstantnu elastičnost b) ima konstantan nagib, a promjenjivu elastičnost c) promjenjiv nagib i promjenjivu elastičnost d) promjenjiv nagib i konstantnu elastičnost

15. Za krivulju potražnje koja glasi: Q=a*Pa1 vrijedi da:

a) ima konstantan nagib i konstantnu elastičnost b) ima konstantan nagib, a promjenjivu elastičnost c) promjenjiv nagib i promjenjivu elastičnost d) promjenjiv nagib i konstantnu elastičnost

16. Kod izračunavanja elastičnosti i malih promjena cijena koristi se princip a) lučne elastičnosti b) elastičnosti u točci c) elastičnosti u pravcu d) ukrštene elastičnosti

17. Kod izračunavanja elastičnosti i velikih promjena cijena koristi se princip a) lučne elastičnosti b) elastičnosti u točci c) elastičnosti u pravcu d) pomične elastičnosti

18. Istodobno se desilo smanjenje cijene kakaoa (input u proizvodnji čokolade) i jaka marketinška kampanja koja je ukazivala na poželjno konzumiranje čokolade. Kako se to reflektiralo na tržištu

čokolade?

a) ravnotežne količine su rasle

Mikroekonomija

10

b) ravnotežna cijena je pala, a količina je porasla c) ravnotežna cijena i količina su pale d) ravnotežna cijena je porasla bez promjene količine e) ravnotežna količina je pala bez utjecaja na cijenu

19. Mogući raspon koeficijenta cjenovne elastičnosti potražnje je a) 1

Mikroekonomija

11

e) superiorna dobra f) luksuzna dobra

26. Cjenovna elastičnost potražnje krivulje potražnje čiji je nagib jednak nuli iznosi:

a) nula b) jedan c) beskonačno d) negativn broj koji se približava nuli kako raste potrošnja.

27. Koje od ponuđenog je formula za izračunavanje cjenovne elastičnosti potražnje?

a)

Q

P

P

Q

b)

Q

P

P

Q

c)

Q

P

P

Q

d)

Q

P

P

Q

28. Što je ispravno u svezi slijedećeg dijagrama?

a) potražnja je savršeno neelastična b) potražnja je savršeno elastična c) potražnja je beskonačno elastična. d) potražnja postaje elastičnija kako se smanjuje cijena e) potražnja postaje manje elastična kako se smanjuje cijena

29. 6 postotno smanjenje cijene uzrokovalo je 12 postotno povećanje potraživane količine, što znači da je koeficijent elastičnosti potražnje:

a) jednak 1 b) -0,5

Mikroekonomija

12

c) 2 d) -2

30. Duž opadajuće krivulje potražnje:

a) cjenovna elastičnost i nagib su promjenjivi b) nagib je promjenjiv, dok je cjenovna elastičnost konstantna c) nagib je konstantan, a cjenovna elastičnost je promjenjiva d) nagib krivulje I koeficijent cjenovne elastičnosti su nepromjenjivi duž čitave krivulje

31. Krivulja potražnje dana je jednadžbom Q = a - bP. Ukoliko je a pozitivan broj, dok je b = 0, tada znamo da je krivulja potražnje

a) savršeno elastična b) neelastična, ali ne savršeno c) jedinično elastična d) savršeno neelastična e) elastična, ali koeficijent nije beskonačno

32. Menadžer prodaje u auto salonu procjenjuje da je elastičnost potražnje za automobilima koje on prodaje 0,87. Ukoliko cijene automobila padnu za 40%. Menadžer može očekivati da će:

a) povećati prodaju za 45,98% b) smanjiti prodaju za 45,98% c) povećati prodaju za 34,8% d) smanjiti prodaju za 34,8%

33. Ukoliko je koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje za jabukama 0,23. Što se može očekivati ukoliko njihova cijena padne za 5%:

a) rast potraživane količine za 21,74% b) smanjivanje potraživane količine za 21,74% c) rast potraživane količine za 1,23% d) smanjivanje potraživane količine za 1,23% e) ništa od navedenoga

34. Marija svaki dan kupuje pola kilograma jagoda bez obzira da li su izvan sezone, pa je njihova cijena 20 kuna ili su u sezoni, pa je njihova cijena 8 kuna. Temeljem ovih podataka znate da je Marijina

potražnja za jagodama:

a) Ed=0 b) Ed= beskonačno c) Ed=-1 d) Ne možete odrediti

35. Krivulja potražnje dana je jednadžbom P=2Q, koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje je:

a) 0 b) 2

Mikroekonomija

13

c) 1 d) 0,5 e) nemate dovoljno informacija

36. Ukoliko je P=100-2Q, onda vrijedi:

a) potražnja je neelastična za cijenu manju od 50 b) potražnja je elastična za cijenu veću od 50 c) potražnja je neelastična za cijenu ispod 50, a jedinično elastična za cijenu veću od 50 d) potražnja je neelastična za cijenu manju od 50, a elastična za cijenu iznad 50 e) elastičnost potražnje je konstantna duž krivulje potražnje

37. Ukoliko cijena blokova za crtanje poraste sa 75 lipa na 1,00 kuna, dok se potraživana količina promijeni sa 10 na 9 komada tjedno. Cjenovna elastičnost potražnje za blokovima za crtanje iznosi:

a) -2,72, b) -0,37, c) -0,83, d) -1,20, e) -0,37 f) -1,20

38. Porast cijene proizvoda «A» sa 4,00 kune na 6,00 kuna rezultirao je smanjenjem potražnje za tim proizvodom od 800 na 700 proizvoda. Kolika je cjenovna elastičnost potražnje?

a) -3 b) 3/7 ili 0,4286 c) -1/3 ili 0,3333 d) 1/4 ili 0,25 e) 1/3 ili 0,3333

39. Krivulja ponude dana je slijedećoj jednadžbom: Q = c + dP. U situaciji kada je d=0, tada je ponuda:

a) neelastična, ali ne savršeno b) elastična c) jedinično elastična d) savršeno neelastična

40. Krečući se duž rastuće krivulje ponude, vrijedi:

a) cjenovna elastičnost ponude će se smanjivati kako se krećemo prema gore b) cjenovna elastičnost ponude će rasti ukoliko je nagib krivulje ponude veći od 1 c) cjenovna elastičnost ponude će rasti ukoliko je nagib krivulje ponude veći od 1 i niža cijena će

potaknuti poduzeća da ponude sve što je moguće

d) cjenovna elastičnost ponude je nepromijenjena

Mikroekonomija

14


1. Ukoliko je proizvod normalan, smanjenje dohotka rezultirati će na pomakom krivulje potražnje ulijevo, te smanjenjem ravnotežne cijene i ravnotežne količine.

2. Ukoliko je proizvod inferioran, smanjenje dohotka rezultirati će na pomakom krivulje potražnje ulijevo, te smanjenjem ravnotežne cijene i ravnotežne količine.

3. Promjena cijene uzrokuje pomak duž krivulje ponude, što znači da je došlo do promijene ponuđene količine pri tekućim cijenama.

Mikroekonomija

15


1. Potražnja za HONDA CIVIC automobilima dana je jednadžbom Qd=200.000–9*P, dok je ponuda za istim automobilima dana Qs = 1000 + 0.05*P pri čemu je cijena P zadana u valuti EUR.

a) Grafički prikažite krivulje ponude i potražnje? b) Odredite ravnotežnu cijenu? c) Odredite količinu automobila koji će se prodati? d) Što će se dogoditi ukoliko proizvođač stavi cijenu 20.000 EUR? Što bi ste sugerirali u tom slučaju? e) Što će se dogoditi ako država uvede restrikcije na uvoz HONDA automobila na 1500 komada, a što ako

je ta restrikcija na 3000 komada?

f) Troškovi uvoza HONDA automobila su se povećali zbog većih carina na automobile iz Japana. Ako je prosječno povećanje tog troška 1000 EUR što će se dogoditi sa ponudom ako proizvođači taj trošak žele

prenijeti na kupca, a što ako to ne žele prenijeti na kupca? (Prikazati grafički).

g) Kako bi mogla reagirati potražnja na događaje pod f)?

2. Kroz povijest, investitori su ulagali u zlato kao u sredstvo očuvanja vrijednosti svojih investicija u vrijeme inflacije.

a) Ako su investitori uvjereni da nema straha od inflacije u nadolazećem periodu i shodno tome potražnja za zlatom se smanji kakav će to utjecati na cijenu zlata?

b) Što će se dogoditi ako se uslijed otkrića novog zlatnog rudnika poveća ponuda zlata?

3. Potražnja za određenim proizvodom dana je jednadžbom: Qd=300 – 6*P

a) Pri kojoj cijeni je cjenovna elastičnost potražnja jednaka nuli? b) Pri kojoj cijeni je cjenovna elastičnost potražnje beskonačno elastična? c) Pri kojoj cijeni je cjenovna elastičnost potražnje jedinično elastična? d) Koliko iznosi cjenovna elastičnost potražnje ako je cijena 10 HRK?

4. Pretpostavimo da je funkcija potražnje za nekim proizvodom neelastična.

a) Definirajte pojam neelastičnosti funkcije. b) Restoran troši 5500 litara vode na mjesec i plaća cijenu vode po 1 kunu. Elastičnost potražnje na cijenu

vode je -0.5. Što se događa sa ukupnim izdacima za taj proizvod?

c) Izvedite zaključak o korelaciji neelastičnosti potražnje prema ukupnim izdacima za potrošnju određenog proizvoda.

5. Pretpostavimo da je funkcija potražnje za nekim proizvodom elastična.

a) Definirajte pojam elastičnosti funkcije. b) Osoba troši 150 litara vina na godinu pri čemu je prosječna cijena vina 50 kuna . Elastičnost potražnje

na cijenu vina je -1.5. Što se događa sa ukupnim izdacima za vino?

c) Izvedite zaključak o korelaciji elastičnosti potražnje prema ukupnim izdacima za potrošnju određenog proizvoda.

6. Tržišna krivulja potražnje za pastom za zube Plidenta dana je jednadžbom: Q = 60 - 4P

a) Pri kojoj cijeni je cjenovna elastičnost jednaka nuli? b) Pri kojoj cijeni je potražnja beskonačno elastična? c) Pri kojoj cijeni je cjenovna elastičnost potražnje jednaka 1? d) Ako je cijena Plidenta paste za zube 12,00 kuna, kolika je cjenovna elastičnost potražnje u toj točci?

Mikroekonomija

16

7. Prosječna cijena peciva je 2,50 kune. Dnevno se u gradu Zaboku proda 22 500 komada. Cjenovna elastičnost potražnje iznosi -0,5, a cjenovna elastičnost ponude 0,9.

a) Odredite kratkoročnu krivulju ponude i potražnje. b) Ukoliko potražnja poraste za 10%, kolika će biti nova ravnotežna cijena peciva? c) Ukoliko gradsko poglavarstvo ne dozvoli rast cijena kruha i peciva jer se radi o socijalno osijetljivom

proizvodu, povećanje potražnje navedeno pod b uzrokovat će uz postojeću kontrolu cijena manjak ili

višak i koliki?

8. Polazeći od činjenice da Hrvatska ima 4,5 milijuna stanovnika i da prosječno godišnje svaki stanovnik treba 4 para cipela (po jedan par za sezonu) na tržištu se proda 4,5*4 pari cipela. Prosječna cijena

cipela je 300,00 kuna. Prema ekonomskim istraživanjima cjenovna elastičnost potražnje je -0,35, a

cjenovna elastičnost ponude je 0,58. Izrazite ponudu i potražnju putem jednadžbi.

9. Dane su krivulje potražnje na tržištu za proizvodom “Z”.

Ponuda: P = 50 + 0,5Q

Potražnja: P = 40 – 0,1Q,

a) odredite ravnotežnu cijenu i količinu b) odredite veličinu manjka ili viška na tržištu pri cijeni 35 kuna.

Mikroekonomija

17

Vježbe 3. – Ponašanje potrošača

I. skupina zadataka

1. Dijagram koji prikazuje različite kombinacije dvaju proizvoda koje potrošaču pružaju jednaku razinu zadovoljstva naziva se:

a) krivulja identifikacije b) krivulja potražnje c) budžetski pravac d) krivulja potrošačevih preferencija e) krivulja indiferencije

2. Dijagram koji prikazuje različite kombinacije količina dvaju proizvoda koje će potrošač moći svojim dohotkom kupiti pri različitim cijenama naziva se:

a) dohodovno ograničenje b) krivulja potražnje c) budžetski pravac d) krivulja potrošačevih preferencija e) krivulja indiferencije

3. Teorija potrošača počiva na slijedećim pretpostavkama:

a) ukupnost b) tranzitivnost c) manje je bolje d) a) i b) e) a), b) i c)

4. Potrošač čije su krivulje indiferencije za bijelim i crnim kruhom kako izgleda ukazuju na slijedeći zaključak:

a) bijeli kruh je „dobar“ proizvod b) crni kruh je „loš“ proizvod c) potrošač nikad neće kupovati crni kruh d) bijeli i crni kruh su savršeni supstituti

I1 I2 I3

10 15 20 Bijeli kruh

Crni

20

15

10

Mikroekonomija

18

5. Kada potrošač ima slijedeće krivulje indiferencije koja od pretpostavki Teorije potrošača nije ispunjena:

a) ukupnost b) transitivnost c) više je bolje d) opadajuća MRS

6. Nagib krivulje indiferencije naziva se:

a) granična stopa supstitucije b) granična stopa transformacije c) granična stopa tehničke supstitucije d) stopa zadovoljavanja potreba e) granična stopa konzumiranja proizvoda

7. Nagib krivulje indiferencije kod savršenih supstituta jednak je:

a) -1 b) -2 c) Konstantan broj d) Sve navedeno

8. MRS kod savršenih supstituta je:

a) opadajući broj b) konstantan broj c) pozitivan broj d) 0

9. Izoutilična krivulja je drugi naziv za krivulju a) Troškova b) Indiferencije c) Budžetski poravac d) Dohodak potrošnja

10. Funkcija korisnosti koja rangira tržišne košare naziva se a) kardinalna funkcija korinosti b) Ordinalna funkcija korisnosti c) Izoutilična funkcija korisnosti d) Numerička funkcija korisnosti

11. MRS kod savršenih komplemenata je a) Beskonačno

I1 I2 I3

10 15 20 Bijeli kruh

Crni

20

15

10

Mikroekonomija

19

b) Konstantan broj c) 0 d) Opadajući negativan broj

12. Kada se MU mijeri novčanim jedinicama, krivulja potražnje jednaka je: a) krivulji ukupne korisnosti b) pozitivnom dijelu krivulje MU c) negativno dijelu krivulje granične korisnosti d) opadajućem dijelu krivulje indiferencije

13. U slučaju kada su krivulje indiferencije oblika slova „L“ vrijedi: a) postoji savršena supstitabilnost između proizvoda

b) proizvodi su supstituti, ali ne savršeni

c) između proizvoda ne postoji supstitucija

d) proizvodi su nezavisni

14. Nagib krivulje indiferencije u apsolutnom smislu: a) opada kako se krećemo s lijeva nadesno b) opada kako se krećemo s desna na lijevo c) raste kako se krećemo s lijeva nadesno d) nepromijenjen je kako se krećemo s desna na lijevo

15. Konveksnost krivulja indiferencije odražava: a) aksiom opadajuće MRS b) aksiom opadajućeg korisnosti dohotka c) aksiom opadajuće korisnosti novca d) aksiom opadajuće krivulje indiferencije

16. Potrošač čije su krivulje indiferencije za šalicom čaja i vrečicom šećera kako izgleda ukazuju na slijedeći zaključak:

a) čaj je „loš“ proizvod b) proizvoedi su savršeni supstituti c) proizvodi se konzumiraju u fiksnom omjeru d) proizvodi su neutralni

17. Kada je krivulja indiferencije konkavna prema ishodištu, koja od pretpostavki teorije potrošača prestaje vrijediti:

Vrečica šećera

Šalica čaja

Mikroekonomija

20

a) transitivnost b) više je bolje nego manje c) ukupnost d) opadajući MRS

18. Kada potrošač želi više jednog proizvoda, a nema odnos prema drugom proizvodu, ti proizvodi se nazivaju:

a) savršeni supstituti b) savršeni komplementi c) neutralni proizvodi d) nezavisni proizvodi e) loši proizvodi

19. Pogledajte podatke u tablici i zaokružite točnu tvrdnju:

Čokolada Žitarice

A 12 9

B 16 15

C 10 24

20. Ukoliko preferencije udovoljavaju temeljnim pretpostavkama teorije potrošača:

a) A i B košarica sun a istoj krivulji indiferencije b) B i C sun a istoj krivulji indiferencije c) A je poželjnije od C. d) B je poželjnije od A e) a) i b)

21. MRS kod neutralnih proizvoda je:

a) uvijek negativan broj b) uvijek je jednak 0 c) uvijek je pozitivan broj d) nije definirana

22. Promjene nagiba krivulje indiferencije nazivamo:

a) omjer cijena dvaju proizvoda b) omjer korisnosti dvaju proizvoda c) graničnom stopom supstitucije d) graničnom stopom tehničke supstitucije e) sve navedeno

23. Pretpostavka tranzitivnosti preferencija implicira da krivulje indiferencije:

a) su konveksne prema ishodištu b) imaju pozotovan nagib c) su konkavne prema ishodištu d) se ne smiju sječi e) ništa od navedenoga

Mikroekonomija

21

24. Kada potrošač preferira košaricu proizvoda A u odnosu na košaricu proizvoda B, te ukoliko preferira košaricu B u odnosu na košaricu C, proizlazi da potrošač preferira i košaricu A u odnosu prema C.

Ova pretpostavka u teoriji potrošača naziva se:

a) potrošačeva racionalnost b) ukupnost c) opadajuća MRS d) tranzitivnost e) više proizvoda je bolje nego manje

25. Krivulje indiferencije su konveksne prema ishodištu zbog:

a) zbog pretpostavke više je bolje nego manje b) zbog pretpostavke ukupnosti c) zbog opadajuće MRS d) zbog pretpostavke tranzitivnosti e) ništa od navedenoga

26. MRS potrošača je 3 proizvoda A za proizvod B, koji je na horizontalnoj osi, što znači da je potrošač spreman:

a) odustati od 1 jedinice proizvoda A da bi dobio 3 jedinice proizvoda B b) odustati od 1 jedinice proizvoda A za 1 jedinicu proizvoda B c) odustati od 3 jedinice proizvoda A za 1 jedinicu proizvoda B d) ništa od navedenoga

27. Marko troši svoj dnevni džeparac na 2 proizvoda (sendvić i sok). Ukoliko je njegov dnevni džeparac 30,00 kuna, cijena sendvića je 20 kuna , a cijena soka 10 kuna , te ukoliko se prvi proizvod prikazuje

na osi X, a drugi na osi Y, tada je nagib budžetskog pravca Marka jednak:

a) 2 b) –2 c) 1/2 d) –1/2

28. Potrošač ima tjedno na raspolaganju 1000,00 kuna koje može potrošiti na košaricu proizvoda “X1” čiji iznos je 500 kuna ili na košaricu “X2”, čiji je iznos 250,00 kuna. Nagib budžetskog pravca je

(Košarica “X1” je na horiziontalnoj osi):

a) -2 b) -1/2 c) -4 d) -1/4

29. Petar ima tjedni džeparac od 160,00 kuna i troši ga na cigarete i kavu. Cijena cigareta je 20,00 kuna, a kave 5,00 kuna. Koja je maksimalna količina cigareta ili maksimalna količina kave koju Petar može

osigurati sebi?

a) 8, 32 b) 10,28 c) 32,8 d) 60, 40 e) 40,20

Mikroekonomija

22

30. Knjige se prikazuju na vertikalnoj osi, dok su kino ulaznice na horizontalnoj osi. Ukoliko znamo da je došlo do povećanja cijene i jednog I drugog proizvoda za 3 puta, tada vrijedi da:

a) budžetski pravac je postao strmiji b) budžetski pravac je postao položeniji c) nagib budžetskog pravca se nije mijenjao d) nije moguće utvrditi u kojem smjeru će se promijeniti budžetski pravac

31. Pogledajte slijedeći dijagram i odgovorite što je ispravno ako znamo da je došlo do njegove rotacije prema vani, tako da horizontalni odsječak nije promijenjen. Što je od slijedećega ispravno:

a) smanjenje cijene jabuka, b) porast cijene jabuka, c) smanjenje cijene čokolade, d) porast cijene čokolade,

32. Koje od dolje navedenoga predstavlja nagib budžetskog pravca sa dijagrama ispod, ukoliko je potrošač imao na raspolaganju 60,00 kuna?

a) Y/Pk b) Y/Pn c) -6/3 d) 6/3 e) 3/6 f) -3/6

33. Nagib budžetskog pravca reflektira:

a) preferencije potrošača b) relativne cijene c) nominalni dohodak d) realni dohodak

Income

čokolada

jabuke

Mikroekonomija

23

34. Marta želi kupiti proizvod «A» i proizvod «B». Cijena proizvoda «A» je 6,00 kune, a cijena proizvoda «B» je 8,00 kune, dok je njen dohodak 24,00 kune. Količina proizvoda «A prikazana je na vertikalnoj

osi, a količina proizvoda «B» na horizontalnoj osi. Koliki je nagib budžetskog pravca Ane

a) -4/3 b) 4/3 c) 3/4 d) -3/4

35. Porast dohotka uzrokovat će:

a) pomak budžetskog pravca ulijevo b) pomak budžetskog pravca udesno c) rotiranje budžetskog pravca ulijevo d) rotiranje budžetskog pravca udesno

36. Nagib budžetskog pravca jednak je (proizvod „X“ je na horizontalnoj osi):

a) dohodak podijeljen sa cijenom proizvoda « X» b) dohodak podijeljen sa cijenom proizvoda « Y» c) cijena dobra «Y» podijeljena sa cijenom dobra «X» d) cijena dobra «X» podijeljena sa cijenom dobra «Y»

37. Ukoliko cijena proizvoda « X» poraste, budžetski pravc postaje:

a) strmiji b) položeniji c) pozitivnog nagiba d) horizontalan

38. Pretpostavimo da potrošač konzumira dvije košarice proizvoda “a” i “b”. Što je ispravno ukoliko potrošač maksimizira svoje zadovoljstvo?

a) MRSs,b je u maksimumu b) Pa/Pb = dohotku potrošača c) MRSa,b = dohotku potrošača d) MRSa,b = Pa/Pb.

39. Iz krivulje cijena potrošnja moguće je izvući

a) krivulju ponude b) krivulju potražnje c) krivulju indiferencije d) budžetska krivulja

40. Efekt cijene dijeli se na a) efekt supstitucije i efekt potražnje b) efekt supstitucije i efekt cijene c) efekt cijene i efekt dohotka d) efekt supstitucije i efekt dohotka

Mikroekonomija

24

41. Proizvod „X“ se prikazuje na osi „X“, te ukoliko dođe do smanjenje cijene tog proizvoda, tada je nova budžetska linija

a) nepromijenjena b) strmija od izvorne c) manje strma od izvorne d) paralelna s izvornom

42. Efekt dohotka zbog promijene cijene kod normalnih dobara je a) neutralan b) negativan c) pozitivan d) pozitivan, a zatim negativan

43. Efekt dohotka zbog promijene cijene kod inferiornih dobara je a) neutralan b) negativan c) pozitivan d) pozitivan, a zatim negativan 44. Krivulja potražnje kod Giffenovog dobra je

a) opadajuća b) horizontalna c) rastuća d) vertikalna 45. Teorija (aksiom) otkrivene preferencije omogućava izvođenje

a) krivulje dohodak-potrošnja iz ponašanja potrošača u različitim tržišnim situacijama b) krivulje cijena-potrošnja iz ponašanja potrošača u različitim tržišnim situacijama c) krivulje budžetskog pravca iz ponašanja potrošača u različitim tržišnim situacijama d) krivulje indiferencije iz ponašanja potrošača u različitim tržišnim situacijama

46. Marshall je pri analizi potrošačeva probitka uveo snažnu pretpostavku i to: a) granična korisnost novca je rastuća b) granična korisnost novca je opadajuća c) granična korisnost novca je konstantna d) granična korisnost novca mijenja se obrunuto od novčanog dohotka

47. Pomak budžetskog pravca iz L1 u L3 uzrokovan je a) Smanjenjem cijene hrane b) Smanjenjem cijene odjeće c) Povećanjem cijene hrane d) Povećanjem cijene odjeće

48. Pomak budžetskog pravca iz L1 u L2 uzrokovan je a) Smanjenjem cijene hrane b) Smanjenjem cijene odjeće c) Povećanjem cijene hrane d) Povećanjem cijene odjeće

Mikroekonomija

25

49. MRS od točke A do točke B iznosi:

a) 1/6

b) 6

c) -6

d) -1/6

50. Funkcija korisnosti glasi U(x1,X2)=X1+3X2, pa je za 5 jedinica X1 i 10 jedinica X2 ukupna

korisnost

a) U=4

b) U=35

c) U=25

d) U=40

51. U točci A vrijedi da je: a) MRSomjera cijena c) MRS=omjeru cijena d) Nisu u odnosu jer potrošač nije u ravnoteži

Mikroekonomija

26

52. U točci B vrijedi da je: e) MRSomjera cijena g) MRS=omjeru cijena h) Nisu u odnosu jer potrošač nije u ravnoteži

53. Ukoliko je funkcija korisnosti U (𝑿𝟏, 𝑿𝟐) = 𝐚𝐗𝟏 + 𝐛𝐗𝟐, onda vrijedi: a) Proizvodi su supstituti

b) Proizvodi su komplementi

c) Proizvodi su nezavisni

d) Proizvodi su normalna dobra

54. Potrošač se susreće s budžetskim pravcem p1x1+p2x2=I, te ukoliko se cijena proizvoda X1 utrostuči, a cijena proizvoda X2 upeterostruči, budžetski pravac postat će

a) Strmiji

b) Položeniji

c) Neće biti promjene

d) Ne možete odrediti

55. Ukoliko je poznato da je 𝚫𝑿𝟏

𝚫𝑰> 𝟎, onda vrijedi

a) Dobra su supstituti

b) Dobra su komplementi

c) Dobro je normalno

d) Dobro je inferiorno


𝚫𝑰< 𝟎, onda vrijedi






𝚫𝒑𝟐< 𝟎, onda vrijedi






𝚫𝒑𝟐> 𝟎, onda vrijedi

Mikroekonomija

27





59. Engelova krivulja je krivulja potražnje a) Kao funkcija cijene kada je dohodak nepromijenjen

b) Kao funkcija dohotka kada je količina nepromijenjena

c) Kao funkcija cijene kada je dohodak promjenjiv

d) Kao funkcija dohotka kada su cijene konstantne

60. Engelova krivulja kod savršenih supstituta za proizvod X1 ima nagib iskazan kao a) P1

b) P2

c) P1+p2

d) I/p1

61. Engelova krivulja kod savršenih komplemenata ima nagib iskazan kao a) P1

b) P2

c) P1+p2

d) I/p1

62. Ako je MRS > PF/PC a) Potrošač treba povećati potrošnju hrane dok se ne ostvari MRS = PF/PC b) Potrošač treba povećati potrošnju odjeće dok se ne ostvari MRS = PF/PC c) Potrošač treba smanjiti potrošnju odjeće dok se ne ostvari MRS = PF/PC d) Potrošač treba smanjti potrošnju hrane dok se ne ostvari MRS = PF/PC e) pod a) i c) f) pod b) i d)

63. Ako je Ako je MRS < PF/PC a) Potrošač treba povećati potrošnju hrane dok se ne ostvari MRS = PF/PC b) Potrošač treba povećati potrošnju odjeće dok se ne ostvari MRS = PF/PC c) Potrošač treba smanjiti potrošnju odjeće dok se ne ostvari MRS = PF/PC d) Potrošač treba smanjti potrošnju hrane dok se ne ostvari MRS = PF/PC e) pod a) i c) f) pod b) i d)

Mikroekonomija

28

II. skupina zadataka

1. Ukoliko vrijedi da je budžetski pravac pxx + pyy = I, onda vrijedi i da je yy

x

p

Ix

p

py

.

2. Na slijedećem dijagramu došlo je do smanjenja cijene proizvoda Y.

3. Kada se cijene proizvoda “X” i proizvoda “Y” udvostruče, tada ne dolazi do pomaka budžetskog pravca, on ostaje nepromijenjen.

4. Na slijedećem dijagramu došlo je do povećanja cijene proizvoda “X”.

5. Potrošač ima slijedeću funkciju korisnosti U(X,Y) = 10 XY, pri čemu su X I Y dva proizvodaKada

pojedinac troši 20 jedinica proizvoda X, njegova korisnost je 500. Potrošač treba konzumirati 5

jedinica proizvoda Y.

6. Ivan je spreman zamijeniti jednu času Cedevite s jednim sokom Pago, pa je negova krivulja indiferencije oblika slova “L”.

7. MRS duž konveksne krivulje indiferencije raste.

I/px1 I/px2 X

B1 B2

Y

I/Py

I/px x

B2 B1

I/py (1)

I/py (2)

Mikroekonomija

29


1. Temeljem podataka u tablici odgovorite na slijedeća pitanja:

Količina A 1 2 3 4 5

Ukupna

korisnost za

A

7 11 13 14 14

Količina B 1 2 3 4 5

Ukupna

korisnost za

B

8 12 13 13 12

a) Izračunajte MU za svaku jedinicu proizvoda. b) Da li granična korisnost opada ili raste. c) Ukoliko potrošač ima 7 n.j. da potroši na svoju kupovinu i ukoliko i proizvod A i proizvod B koštaju

svaki po 1 n.j., koliko jedinica svakog proizvoda će potrošač kupiti?

d) Ukoliko cijena proizvoda B se poveća na 2 n.j. uz ostalo nepromijenjeno što će se desiti s potražnjom za tom proizvodom?

2. Marija u potrošnji koristi 2 proizvoda X I Y. Njezina funkcija korisnosti dana je izrazom U=4 * X * Y2. Trenutna cijena proizvoda X je 20 kuna, dok je cijena proizvoda Y je 5 kuna. Marijin trenutni

prihod je 1000 kuna.

a) Skiciraj marijine krivulje indiferencije za potrošnju dobra X i Y. b) Izvedi formula Marijinog budžetskog ograničenja. Nacrtaj to ograničenje i odredi nagib. c) Odredi kombinaciju X I Y kojim se maksimizira Marijina korisnost uz zadano budžetsko ograničenje.

Prikaži optimalnu točku i grafički.

d) Izračunaj utjecaj na Marijinu optimalnu kombinaciju u slučaju da cijena proizvoda X naraste na 25 kuna. Što će se dogoditi sa njezinom korisnošću usljed povećanja cijene?

3. Antun živi u studentskom domu gdje postoji aparat koji nudi čips i sok. Njegova funkcija korisnosti dana je sa U = 4*S*C (gdje S broj limenki soka na tjedan i C broj vrečica čipsa na tjedan), granična

korisnost soka je 3C i granična korisnost čipsa je 3S. Cijena soka je 5 kuna, a čipsa 2 kune po vrećici.

a) Napiši izraz za Antunovu graničnu stopu supstitucije između soka i čipsa.marginal. b) Koristeći izraz dobiven pod a) odredi Antunovu optimalnu kombinaciju soka i čipsa. c) Ako Antun ima 40 kuna na tjedan koje može potrošiti na čips i sok koliko će svakog od proizvoda

kupiti na tjedan.

4. Neka osoba za konzumaciju proizvoda X i Y troši 200 kuna u određenom period što je ujedno i cijeli budžet osobe. Cijene ova 2 dobra su 10 kuna za proizvod X i 25 kuna za proizvod Y. Potrošačeva

funkcija korisnosti dana je izrazom:

U(X,Y) = 0,5XY

a) Izrazi matematički budžetsko ograničenje. b) Odredi vrijednost količine od X i Y koja će maksimizirati korisnost u potrošnji dobra X i Y.

Mikroekonomija

30

Vježbe 4. – Pojedinačna i tržišna potražnja

I. skupina zadataka:

1. Kretanjem duž krivulje potražnje za CD playerima:

a) potrošačeva kušovna moć raste b) granična korisnost potrošača raste c) granična korisnost potrošača opada d) ništa od navedenoga

2. Ukoliko su dobra “X” i “Y”savršeni supstituti koja od prezentiranih funkcija najbolje reprezentira njihovu funkciju korisnosti (U)?

a) b) c) U d) ništa od navedenoga

3. Individualna krivulja potražnje može se izvesti iz:

a) krivulje potražnje supstituta b) krivulje dohodak potrošnja c) Engelove krivulje d) krivulje cijena –potrošnja

4. Duž krivulje dohodak potrošnja:

a) cijena jednog proizvoda se mijenja b) cijena oba proizvoda se mijenja c) dohodak se mijenja d) ništa od navedenoga

5. Krivulja dohodak potrošnja je:

a) krivulja koja objašnjava efekt supstitucije b) krivulja koja objašnjava efekt dohotka c) povezuje kombinacije dvaju proizvoda koje maksimiziraju korinost uz konstantni dohodak d) povezuje kombinacije dvaju proizvoda koje maksimiziraju korinost uz promijenjeni dohodak

6. Kada je Engelova krivulja uvinuta unatrag, proizvod je:

a) Giffenovo dobro b) inferiorno dobro c) normalno dobro d) prelazi iz normalnog u inferiorno dobro porastom dohotka e) prelazi iz inferiornog u normalno dobro porastom dohotka

Mikroekonomija

31

7. Kada krivulja dohodak potrošnja ima pozitivan nagib duž čitave svoje dužine, tada vrijedi:

a) Proizvod je giffenovo dobro b) Proizvod je inferiorno dobro c) Prelazi iz normalnog u inferiorno dobro porastom dohotka d) Proizvod na vertikalnoj osi je inferiorno dobro e) Oba proizvoda su normalna dobra

8. Na slijedećem dijagramu je pokazana:

a) krivulja dohodak potrošnja b) krivulja cijena potrošnja c) krivulja inferiornog proizvoda d) krivulja Giffenovog dobra

9. Dohodovno potrošnja krivulja Ivana za proizvode X I Y glasi da je X=Y. Njegovo budžetsko

ograničenje dano je jednadžbom 160=7X+Y. Koliko jedinica proizvoda Y će konzumirati Ivan da

maksimizira svoje zadovoljstvo.

a) 0 b) 20 c) 23 d) 27 e) nemate dovoljno informacija

10. Krivulja potražnje za normalnim dobrom je:

a) uvrnuta unatrag b) uvijek opadajuća c) može biti opadajuća i rastuća d) uvijek rastuća

11. Giffenovo dobro je:

a) isto kao i inferiorno dobro b) je posebna vrsta inferornog dobra gdje efekt supstitucije dominira nad efektom dohotka c) je posebna vrsta inferornog dobra gdje efekt dohotka dominira nad efektom supstitucije d) ima opadajuću krivulju potražnje

Mikroekonomija

32

12. Duž krivulje cijena potrošnja, korinost potrošača je:

a) nepromijenjena b) mijenja se kakko se dohodak mijenja c) mijenja se samo kod Giffenovog dobra d) mijenja se od točke do točke

13. Efekt supstitucije na slijedećem dijagramu prikazan je kretanjem:

a) iz točke A u točku B b) iz točke B u točku A c) iz točke A u točku C d) iz točke B u točku C

14. Efekt dohotka na gornjem dijagramu prikazan je kretanjem:

a) iz točke A u točku B b) iz točke B u točku A c) iz točke A u točku C d) iz točke B u točku C

15. Kako bi utvrdili efekt supstitucije koji nastaje uslijed povećanja cijene proizvoda «X», moramo pretpostaviti da sve ostalo ostaje nepromijenjeno osim:

a) relativne cijene proizvoda X b) relativne cijene proizvoda Y c) nominalnog dohotka d) realnog dohotka

16. Što je od slijedećega ispravno?

a) kada cijena normalng dobra opada, potraživana količina će uvijek rasti b) kada cijena normalng dobra opada, potraživana količina će uvijek opadati c) kada cijena inferiornog dobra opada, potraživana količina će uvijek rasti d) kada cijena inferiornog dobra raste, potraživana količina će uvijek opadati

Mikroekonomija

33

17. Za inferiorno dobro efekt dohotka:

a) pojačava efekt supstitucije b) djeluje nasuprot efekta supstitucije c) ponekad vodi do povećanja potrošnje kada cijena pada d) uvijek vodi do opadanja potrošnje kada cijena raste

18. Kod mjerenja efekta dohotka neophodno je da:

a) da se drže cijene konstantnima i onda se pomakne prema novoj krivulji indiferencije b) da se drže cijene konstantnima i da se ostane na početnoj krivulji indiferenicje c) da se dohodak drži konstantnim i onda da se pomakne prema novoj krivulji indiferencije d) da se dohodak drži konstantnim i da se ostane na početnoj krivulji indifereniije

19. Elastičnost izoelastične krivulje potražnje:

a) mijenja se duž krivulje b) nepromijenjena je i konstantna duž krivulje c) veća je od 1 d) manja je od 1

20. Porast cijene proizvoda čija je potražnja izoelastična uzrokuje:

a) smanjenje izdataka b) povećanje izdataka c) izdaci ostaju nepromijenjeni d) izdaci su maksimalni

21. Potrošačev probitak koji se izvodi iz potrošnje jedne jedinice proizvoda se definira kao:

a) potrošačeva volja da plati za jedinicu proizvoda b) jedinična cijena proizvoda uvećava za iznos potrošačeve volje da plati da tu jedinicu proizvoda c) maksimalna količina koju je potrošač spreman platiti za to dobro d) iznos potrošačeve spremnosti da plati za jedinicu tog dobra umanjena za stvarni iznos koji on plaća za

to dobro

22. Pogledajte slijedeći dijagram i odgovorite koliki je potrošačev probitak pri cijeni «čišćenja tržišta»?

a) A b) A+B+C c) C+E d) D+E+F e) A+B+C+D+E+F

Mikroekonomija

34

23. Krivulja potražnje za jednim dobrom dana je s Q = 200 - 0.1P. Koliki je pri cjeni od 30 kuna koliki je potrošačev probitak?

a) 0 b) 20 c) 2,000 d) 1,970 e) 194,045

Mikroekonomija

35


1. Cijena dobra «X» je 3 kune, a «Y» 2 kune. Ukoliko je granična korisnost dobra «Y» 60, a potrošač je maksimizirao svoje zadovoljstvo s obzirom na kupovinu «X» i «Y», granična korisnost «X» od

proizvoda «X» je 90.

2. Kada je cijena jabuka 2,00 kune, a naranči 5,00 kuna, Marko troši 100,00 kuna na 25 kilograma jabuka i 10 kilograma naranči. Kada se cijena naranči udvostruči na 10,00 kuna, Marku majka daje

dodatnih 50,00 kuna. Nakon ovih promjena Marku je sada lošije.

3. Cijena jabuka je 2,00 kn, a olovke 50 lipa i ako potrošač svoj dohodak raspoređuje kako slijedi: 12 kg jabuka i 20 olovaka, te ako znate da mu dvanaesta knjiga nosi 100 jedinica koristi, a dvadeseta olovka

400 jedinica koristi. Potrošač je u točki maksimizacije zadovoljstva!

4. Ivan je voljan platiti za gledanje filma prvi puta 45,00 kn jer mu se taj film čini jako interesantnim i zanimljivim, za drugo gledanje filma spreman je platiti 40,00 kn, a za treće gledanje 35,00 kn. Tržišna

cijena tri karte za kino predstavu iznosi 100,00 kuna, što znači da će Ivan otići pogledati film tri puta.

5. Smanjenjem cijene sa 80,00 na 60,00 kuna potrošačev probitak se povećava za površinu B.

Mikroekonomija

36


1. Martin koristi dva dobra i to kolač (Qc) i krafnu (Qd). Grnična korisnost za svaki od proizvoda je dana sa:

MUc = Qd i MUd = Qc

Martin ima prihod od 240 kuna i cijena kolača (Pc) i krafne (Pd) su 3 kn.

a) Koji je izraz za Martinovo budžetsko ograničenje? b) Kako izgleda Martinova krivulja dohodak – potrošnja? c) Koja količina kolača Qc maksimizira Martinovu korisnost? d) Uzimajući da je Martinov dohodak 240 kuna i cijena krafne Pd je 3 kune, koji je izraz za Martinovu

krivulju potražnje za kolačem?

2. Promotri slijedeću sliku:

a) Koliki je potrošačev probitak nakon poreza? b) Koliki je dio cijene koji prodavači zadržavaju nakon poreza? c) Uz porez od 2 kn po jedinici koliko iznosi ukupan iznos poreza prikupljen sa strane države? d) Uz porez od 2 kn po jedinici, koliki je mrtvi porezni teret?

3. Dana je funkcija ukupne korisnosti TU koja glasi:

TU = 400Q – 50Q² + 2Q³

Odredi MU funkciju, nacrtajte tablicu, nacrtajte krivulju i odredite Q gdje MU postaje negativan.

Naznači kada je TU u maksimumu.

4. Krivulja potražnje dana je jednadžbom Q=60-12P, a krivulja ponude Q=20+8P.

a) Odredite gubitak blagostanja ako država uspostavi cijenu na 1,00 kuna? b) Koliko je neto promjena potrošačeva probitka uslijed uvođenja plafonske cijene od 1,00 kune?

Mikroekonomija

37

5. Pretpostavimo da je potražnja za proizvodom X (Qx) dana jednadžbom:

Qx = 120 - 4P

a) Kolika je cijenovna elastičnost potražnje pri cijeni od 20 kuna? b) Pretpostavimo da cijena naraste na 25 kuna. Što će se dogoditi sa količinom prodaje proizvoda X i

ukupnim izdacima potrošača za ovaj proizvoda?

c) Pri kojoj cijeni je potražnja savršeno elastična obzirom na cijenu?

6. Tržišna potražnja i ponuda za proizvodom X dane su:

Qd = 20 - 4P

Qs = 7 + 2,5P,

pri čemu je P cijena proizvoda a Q količina ponude/potražnje.

a) Koliki je potrošačev probitak pri ravnoteži? b) Pretpostavimo da je država odredila minimalnu cijenu od 2,25 kuna i obvezala se kupiti višak ponude.

Koliko jedinica proizvoda X će morati kupiti država? Koliki je potrošačev probitak sa cijenom od 2,25

kuna koju je država odredila?

7. Koristite slijedeći dijagram kako bi izveli krivulju potražnje za proizvodom «A».Inicijalni potrošačev dohodak iznosi 60,00 kuna, cijena proizvoda «A» je 2,40 kuna, a cijena proizvoda «B» je

1,20 kuna. Cijena proizvoda «A» padne na 0,92 kune

a) Odredite početni i novi budžetski pravac. b) Koliko jedinica proizvoda «A» će kupiti potrošač pri početnoj cijeni? c) Koliko jedinica proizvoda A će biti kupljeno pri početnom dohotku? d) Kolika je promjena u potrošnji proizvoda A koja se može pripisati efektu supstitucije? e) Kolika je promjena u potrošnji proizvoda A koja se može pripisati efektu dohotka? f) Da li je proizvod A normalno ili inferiorno dobro i kako ste to zaključili? g) Izvedite krivulju potražnje za proizvodom A.

Mikroekonomija

38

8. Krivulja potražnje glasi: p = 100 – 2q , a krivulja ponude: p = 40 + 2q.

a) Odredite ravnotežnu cijenu i količinu na tržištu i nacrtajte krivulju S, D i ravnotežu na tržištu.. b) Koliki je potrošačev probitak? c) Koliki je proizvođačev probitak? d) Koliki je ukupni tržišni probitak?

9. Krivulja potražnje glasi: Q=500-P,a krivulja ponude Q=8P-120.

a) Koliki je potrošačev i proizvođačev probitak kada je tržište u ravnoteži, te koliki je ukupan tržišni probitak?

b) Izračunajte cjenovnu elastičnost ponude i cjenovnu elastičnost potražnje u točci ravnoteže. c) Da li je potražnja elastična ili neelastična, zašto? d) Da li je ponuda elastična ili neelastična, zašto? e) Izračunajte novu ravnotežnu cijenu i količinu na tržištu kada država uspostavi cjenovni pod pri razini od

100,00 kuna po jedinici. Odredite potrošačev i proizvođačev probitak u novim okolnostima.

f) Je li uz cjenovni pod ostvarena Paretova efikasnost?

10. Tržišna ponuda za gumice za brisanje dana je sa:

35,000 2,000 . SQ P

Potražnja za gumicama podijeljena je u dvije komponente i to:

Prva komponenta su gumice za studente koja je dana sa:

17,000 250 . Aq P

Druga komponenta je gumica za arhitekte:

25,000 2000 . Oq P

a) Izvedi ukupnu tržišnu potražnju za gumicama. b) Pronađi ravnotežnu cijenu i količinu. c) Odredi potrošačev probitak za svaku od komponenti potražnje (u ravnosteži)

.

Mikroekonomija

39

Vježbe 5. – Proizvodnja i troškovi

I. skupina zadataka:

1. Funkcija koja prikazuje maksimalni output koji poduzeće može proizvesti za svaku kombinaciju inputa jest:

a) izokvanta b) granica proizvodnih mogućnosti c) funkcija proizvodnje d) izokosta

2. Označimo li ukupni output s Q, promjenu outputa s ∆Q, korištenje rada s L, te promjenu u korištenju rada s ∆L, granični proizvod rada se tada algebarski može izraziti kao:

a) L b) Q / L c) Q d) L

3. Nagib krivulje ukupnog proizvoda je:

a) prosječni proizvod b) nagib krivulje iz ishodišta do te određene točke na krivulji TP c) granični proizvod d) granična stopa tehničke supstitucije

4. U nekom tekstilnom poduzeću, rad je jedini varijabilni input u kratkom roku. Menadžer je primijetio da je granični proizvod rada jednak za svaku jedinicu rada, što znači da:

a) je prosječni proizvod rada uvijek veći od graničnog proizvoda rada b) je prosječni proizvod rada uvijek jednak graničnom proizvodu rada c) je prosječni proizvod rada uvijek manji od graničnog proizvoda rada d) što se više rad koristi, to njegov prosječni proizvod sve više opada e) nema jednoznačni odnosa prosječnog i graničnog odnosa rada

5. Granična stopa tehničke supstitucije jednaka je:

a) nagibu krivulje ukupnog proizvoda b) promjeni u outputu umanjenoj za promjenu radne snage c) promjeni u outputu podijeljenoj promjenom radne snage d) omjeru graničnih proizvoda inputa

6. Izokvanta u obliku pravca: a) je nemoguća b) ukazuje na to da se poduzeće može bez troškova prebaciti s korištenja jednog na korištenje drugog

inputa

c) ukazuje na to da se poduzeće ne može prebaciti s korištenja jednog na korištenje drugog inputa d) ukazuje na to da se rad i kapital ne mogu zamjenjivati u proizvodnji e) ukazuje na to da su rad i kapital savršeni supstituti u proizvodnji

Mikroekonomija

40

7. Izokvanta L-oblika:

a) je nemoguća b) ukazuje na to da se poduzeće može bez troškova prebaciti s korištenja jednog na korištenje drugog

inputa

c) ukazuje na to da se poduzeće ne može prebaciti s korištenja jednog na korištenje drugog inputa d) ukazuje na to da se rad i kapital ne mogu zamjenjivati u proizvodnji e) ukazuje na to da su rad i kapital savršeni supstituti u proizvodnji

8. Kada se pomičemo po konveksnoj izokvanti, što od dolje navedenoga se neće promijeniti?

a) granična stopa tehničke supstitucije b) odnos kapitala i rada c) relativni odnos MP rada i MP kapitala d) razina proizvodnje

9. Ukoliko je izokvanta dvaju inputa opadajuća linearna krivulja, tada vrijedi:

a) inputi su savršeni supstituti b) inputi su savršeni komplementi c) granična stopa tehničke supstitucije jednaka je nula d) granična produktivnost jednog inputa je negativna

10. Ukupni proizvod raste sve dok: a) je MP pozitivna veličina

b) AP pozitivna veličina

c) Je MP uznad AP

d) AP iznad MP

11. Poznata je funkcija proizvodnje 21

22 )( KLq , što znači da pokazuje

a) Zakon opadajućih prinosa

b) Opadajuće prinose na opseg

c) Rastuće prinose na opseg

d) Konstantne prinose na opseg

12. Poznata je funkcija proizvodnje KALq , te ukoliko je β= 0,2, a α=0,75





13. Poznata je funkcija proizvodnje KALq , te ukoliko je β= 0,45, a α=0,75





14. Poznata je funkcija proizvodnje 21

4Lq +4K, što znači da pokazuje




Mikroekonomija

41


15. Linearna izokvanta ukazuje na a) Savršenu komplementarnost faktora proizvodnje

b) Neprekidnu supstituciju faktora proizvodnje

c) Savršenu supstituciju faktora proizvodnje

d) Nultu supstitabilnost faktora proizvodnje

16. Konveksna izokvanta ukazuje na a) Savršenu komplementarnost faktora proizvodnje

b) Neprekidnu supstituciju faktora proizvodnje

c) Savršenu supstituciju faktora proizvodnje

d) Nultu supstitabilnost faktora proizvodnje

17. Teorija proizvodnje koncentrira se u području gdje su MP faktora proizvodnje rastući

MP faktora proizvodnje opadajući

MP faktora proizvodnje iznad AP

AP faktora proizvodnje iznad MP

18. Na liniji grebena (gornjoj i donjoj) vrijedi da a) Su MP oba faktora pozitivni

b) Su MP oba faktora negativni

c) MP oba faktora jednaki 0

d) MP dvaju faktora se razlikuju

19. Unutar linija grebena proizvodne tehnike a) su samo ekonomski efikasne

b) su samo tehnički efikasne

c) su ekonomski i tehnički efikasne

d) nisu ni ekonomski ni tehnički efikasne

20. Elastičnost supstitucije predstavlja a) omjer MRTS i postotne promjene faktora proizvodnje

b) postotnu promjenu kapitala i MRTS

c) postotnu promjenu rada i MRTS

d) postotnu promjenu odnosa faktora proizvodnje i MRTS

21. Intenzivnost faktora proizvodnje mjeri se a) MRTS

b) Izokvantom

c) Linijom iz ishodišta na izokvantu

d) Linijom iz ishodišta na izokostu

22. Proizvodna linija prikazuje a) Kretanje od jedne prema drugoj izokosti

b) Kretanje od jedne prema drugoj točci minimalnih troškova

c) Implicira stvaran izbor ekspanzije

d) Tehnički moguće alternativne puteve rasta

23. Izoklina je a) Izokvanta konstantnog nagiba

b) Putanja ekspanzije

c) Proizvodna linija gdje je MRS faktora konstantna

d) Linija grebena konstantnog MP

Mikroekonomija

42

24. Tehnološki napredak se prikazuje kao:

a) pomak izokoste udesno

b) Pomak izokvante ilijevo

c) Pomak izokvante udesno

d) Pomak izokoste udesno

25. Pogledajte slijedeći dijagram i na dijagramu ispod ucrtajte AP i MP

26. Ukoliko je MPL = APL,, tada vrijedi a) Ekonomski je opravdano zaposliti još radnika jer je AP pozitivan

b) Ekonomski je neopravdano zaposliti još radnika

c) Tehnički je opravdano, ali ekonomski nije

d) Ekonomski je opravdano sve dok je MP pozitivan

24. Na linijama grebena MP faktora proizvdnje su a. >0 b.

Mikroekonomija

43

a) Nema je, jer obje prikazuju razinu proizvodnje

b) Postoji, jer funkcija proizvodnje prikazuje inpute na osi X, a output na osi Y, a izokvanta kombinacije

inputa

c) Izokvanta prikazuje razinu proizvodnje na osi Y kao i funkcija proizvodnje

d) Postoji, jer funkcija proizvodnje prikazuje inpute na osi X, a output na osi Y, a izokvanta kombinacije

inputa na obje osi, dok udaljenost od ishodišta govori o razini proizvodnje

28. Tanges kuta koji radijus vektor zatvara s osi apcisa predstavlja a) MP b) AP c) TP d) MP/AP

29. Nagib zrake iz ishodišta (radijus vektor) koji ide na neku točku na krivulji TP predstavlja a) MP b) AP c) TP d) ∆TP/Q

30. Nagib tangente na neku točku na krivulji TP predstavlja a) TP/Q b) AP c) TP d) MP

31. Tanges kuta koji tangenta zatvara s osi apcisa predstavlja a) MP b) AP c) TP d) MP/AP

32. Kada je nagib zrake iz ishodišta jednak nagibu tangente, tada vrijedi a) MP>AP

b) AP>MP

c) MP=AP i MP je u maksimumu

d) MP=AP i AP je u maksimumu

33. Rastući prinosi na opseg u proizvodnji znače da je potrebno više od 10% svih inputa kako bi se output povećao 10%.

a) manje nego dvostruko povećanje korištenja svih inputa kako bi se output udvostručio b) više nego dvostruko povećanje korištenja jednog inputa kako bi se output udvostručio c) da izokvante budu linearne

34. Izokosta prikazuje:

a) trošak inputa potrebnih za proizvodnju duž izokvante b) trošak inputa potrebnih za proizvodnju duž krivulje ekspanzije c) kombinaciju inputa koji mogu biti kupljeni uzimajući u obzir izdatke poduzeća d) kombinaciju outputa koji može biti proizveden uz dani budžet

35. Postotna promjena MRS iznosi 5%, dok je postotna promjena (K/L) 2%, a postotna promjena (L/K) 3%, što znači da je elastičnosti supstitucije faktorima proizvodnje:

a) 2,5

b) 0,4

c) 1,66

d) 0,6

Mikroekonomija

44

36. Postotna promjena MRS iznosi 10%, dok je postotna promjena (K/L) 2%, a postotna promjena (L/K) 5%, što znači da je elastičnosti supstitucije faktorima proizvodnje:

a) 5

b) 2

c) 0,2

d) 0,5

37. Ukoliko je 𝑴𝑷𝟏

𝑾𝟏>

𝑴𝑷𝟐

𝑾𝟐, što treba učiniti poduzeće da smanji troškove, a zadrži nepromjenjenu

proizvodnju:

a) Ne treba ništa mijenjati je faktori proizvodnje nemaju utjecaj na troškove proizvodnje

b) Povećati upotrebu faktora 2 i smanjiti upotrebu faktora 1

c) Povećati upotrebu i faktora 1 i faktora 2

d) Smanjiti upotrebu i faktora 1 i faktora 2

e) Povećati upotrebu faktora 1 i smanjiti upotrebu faktora 2

38. Pogledajte slijedeći dijagram i zaokružite ispravnu tvrdnju: a) Točka A i B su ekonomski efikasne

b) Točka A i B su tehnički efikasne

c) Točka C je tehnički efikasna

d) Točka D označava maksimalnu proizvodnju

39. Pogledajte slijedeći dijagram i odredite zonu u kojoj djeluju opadajući granični prinosi

a) OD 0 do 2 radnika

b) Od 0 do 3 radnika

c) Od 3 do 4 radnika

d) Od 3 do 8 radnika

e) Od 2 do 4 radnika

Mikroekonomija

45

40. Pogledajte slijedeći dijagram i odredite kod kojeg radnika se ostvaruje makimalan granični proizvod rada:

a) Kod 1 radnika

b) Kod 2 radnika

c) Kod 3 radnika

d) Kod 4 radnika

e) Kod 5 radnika

f) Kod 8 radnika

41. Pogledajte slijedeći dijagram i navedite što je ispravno za zonu od 0 do 3 radnika:

a) Nagib tangente < nagiba zrake iz ishodišta

b) Nagib tangente=nagibu zrake iz ishodišta

c) Nagib tangente>nagiba zrake iz ishodišta

d) Tangens kuta radijus vektora i osi X=tangensu kuta radijus vektora

Mikroekonomija

46

42. Pogledajte slijedeći dijagram i navedite što je ispravno za zonu od 4 do 8 radnika:

a) Nagib tangente < nagiba zrake iz ishodišta

b) Nagib tangente=nagibu zrake iz ishodišta

c) Nagib tangente>nagiba zrake iz ishodišta

d) Tangens kuta radijus vektora i osi X=tangensu kuta radijus vektora

43. Pogledajte slijedeći dijagram i odredite u kojoj točci je tangenta na krivulju TP najstrmija: a) Točka A

b) Točka B

c) Točka C

d) Točka D

44. Ekonomski racionalna proizvodnja je od: a) 0 do 2 radnika

b) Od o do 3 radnika

c) Od 0 do 4 radnika

d) Od 0 do 8 radnika

e) Od 0 do 10 radnika

f) Od 3 do 8 radnika

Mikroekonomija

47

45. Produktivnost rada se mjeri kao

a) Q/L

b) L/Q

c) Q/(K*L)

d) √𝑄/𝐿

Mikroekonomija

48

46. Za proizvodnju vode treba točan omjer vodika i kisika što ukazuje da su faktori proizvodnje a) Nezavisni

b) Zavisni

c) Savršeni supstituti

d) Savršeni komplementi

47. Formula 𝒙 =%𝐩𝐫𝐨𝐦𝐣𝐞𝐧𝐚 𝐨𝐮𝐭𝐩𝐮𝐭𝐚

%𝒑𝒓𝒐𝒎𝒋𝒆𝒏𝒂 𝒔𝒗𝒊𝒉 𝒊𝒏𝒑𝒖𝒕𝒂 koristi se za dokazivanje

a) Zakona opadajućih prinosa

b) Ekonomije obuhvata

c) Prinosa na opseg

d) Elastičnosti supstitucije

48. Ekonomska supstitucija faktora proizvodnje prikazuje se__________________, dok se tehnička supstitucija prikazuje _________________________________.

a) Izokvanta; izokosta

b) Izokosta, izokvanta

c) Izokosta, izokosta

d) Izokvanta, izokvanta

49. Kada cijena faktora proizvodnje koji je fiksan raste, tada će: a) Profit se povećati

b) Profit se smanjiti

c) Profit ostati nepromijenjen

d) Prihod će se smanjiti

50. U kojoj točci krivulja TP mijenja svoju konkavnost-konveksnost a) U točci A

b) U točci C

c) U točci D

d) U točci B

51. Pogledajte slijedeći dijagram i odgovorite

a) Točka A je radno intenzivnija od točke B

b) Točka A je kapitalno intenzivnija od B

c) Točka A i B koriste jednaku količinu rada i kapitala

d) Točka A i B su jednako intenzivne u pogledu inputa i outputa

Mikroekonomija

49

52. Pogledajte slijedeći dijagram i odgovorite

a) K1

L1>

K2

L2 u gornjem dijelu izokvante

b) K1

L1>

K2

L2 u doinjem dijelu izokvante

c) K1

L1=

K2

L2 u gornjem dijelu izokvante

d) K1

L1=

K2

L2 u donjem dijelu izokvante

53. Na slijedećem dijagramu iscrtajte linije grebena i zaokružite što su:

a) Odvajaju tehnički efikasne od tehnički neefikasnih proizvodnji b) Odvajaju ekonomski efikasne od neekonosmih proizvodnji c) Odvajaju maksimalnu od optimlane proizvondje d) Odvajaju neoptimlanu od efikasne proizvodnje

Mikroekonomija

50


1. Proizvodna funkcija poduzeća Lipik Glas je sljedeća , 25 .y K L KL

. Lipik Glas istražuje nove

načine proizvodnje. Vjeruju, da ukoliko primjene novu tehnologiju, ostvarivat će sljedeću funkciju

koja glasi: , 36 .y K L KL

Uz uvjet da Lipik Glas koristi 4 jedinice rada stroja, nacrtajte

proizvodnu funkciju sa starom tehnologijom I s novom tehnologijom uz porast broja jedinica rada

stroja. S novom tehnologijom, da li sati rada više pridonose ukupnom outputu, odnosno proizvodnji?

2. Popunite sljedeću tablicu:

Količina

Varijabilnog

Inputa

Ukupni

Output

Granični

Proizvod

Varijabilnog

Inputa

Prosječni

Proizvod

Varijabilnog

Inputa

0 0 – –

1 50

2 30

3 90

4 24

5 4

6 96

3. Funkcija proizvodnje poduzeća Dalekovod je zadana izrazom 3, .y K L K L

K predstavlja broj

radnih sati robota u proizvodnji, dok L predstavlja broj sati rada. Granična produktivnost sata rada

je2

3

.3

LK

MPL Popunite praznine u tablici ispod. Pomoću dobivenih podataka nacrtajte granični

proizvod rada Dalekovoda uz uvjet da je broj radnih sati robota fiksiran na 9 jedinica.

Output Radni sati robota Sati rada 233

LK

MPL

9 8

9 27

9 64

9 125

4. Prikazana je sljedeća tablica proizvodnog procesa koji ima dva varijabilna outputa. Rad

Kapital 1 2 3 4 5

1 35 60 70 85 95

2 60 70 85 95 105

3 70 85 95 105 115

4 85 95 105 115 125

5 95 105 115 125 135

a) Nacrtajte izokvante na razini outputa: 60, 70, 85, 95, 105, i 115. Kakav povrat je vidljiv iz dobivene funkcije? Što možete reći o MRTS?

b) Analizirajte graničnu porizvodnost rada i kapitala za proizvodnu funkciju.

Mikroekonomija

51

5. Proizvodna funkcija Karlovačke pivovare je dana sljedećim izrazom , 2 ,y K L KL

gdje je K iznos

vata koji se koriste a L broj sati rada. Da li proizvodnja pokazuje rastuće, konstantne ili padajuće

prinose na opseg. Uzimajući broj vata konstantnim na razini 4, da li je granični proizvod rada rastući,

konstantan ili padajući dok povećavam korištenje rada?

6. Popunite sljedeću tablicu:

Proizvodnja TC VC FC MC

0 60

1 10

2 90

3 20

4 80

5 180

6 50

7. Poduzeće ima funkciju ukupnih troškova: TC=4000 +5Q + 10Q2

a) Napišite izraz:

FC

AFC

VC

AVC

AC

MC

b) Odredite količinu koja minimizira prosječni ukupni trošak. Pokažite da vrijedi predviđena povezanost između graničnog troška i prosječnog troška.

8. Burger King plaća $5 po satu za korištenje servera I $50 po satu za unajmljenu opremu. Restoran koristi 7 sati rada servera po jednoj jedinici rada unajmljene opreme. Odredite da li Burger King

minimizira troškove proizvodnje kada je odnos graničnog proizvoda (kapital i rad) iznosit 12. Ako ne,

koje prilagodbe treba napraviti da se poveća efikasnost?

9. Frizerski salon koristi 15 ručnika za proizvodnju 10 jedinica outputa po periodu. Funkcija troškova

salona u kratkom roku je sljedeća:

215, 12 ,

qC q K K

K gdje je q broj proizvedenih jedinica i K broj

ručnika koje salon koristi. Salon ima funkciju troškova u dugom roku kako slijedi: 26.8 .LRC q q

Ako salon koristi 4 ručnika manje u kratkom roku hoće li prosječni ukupni trošak porasti ili se

smanjiti u kratkom roku? Da li je krivulja dugoročnih troškova pokazuje rastuće, konstantne ili

padajuće povrate na obujam?

Mikroekonomija

52

Vježbe 6. – Troškovi

I. skupina zadataka

1. Troškovi koji ne variraju sa proizvodnjom nazivaju se:

a) VC b) oportunitetni troškovi c) TC d) prosječni troškovi e) fiksni troškovi f) nepromjenjeni troškovi

2. Granični trošak se definira kao:

a) varijabilni trošak podijeljen sa količinom b) ukupni trošak podijeljen sa količinom c) porast fiksnog troška kada se proizvodnja povećava za jednu jedinicu d) porast varijabilnog troška kada se proizvodnja povećava za jednu jedinicu e) porast prosječnog troška kada se proizvodnja povećava za jednu jedinicu

3. Odnos između produktivnosti i troškova je takav da:

a) kada granični proizvod raste i granični trošak raste isto tako b) kada prosječni proizvod raste i prosječni trošak raste isto tako c) kada granični proizvod raste, granični trošak opada d) ne postoji odnos između graničnog proizvoda i graničnog troška e) kada prosječni proizvod opada, tada i prosječni trošak opada

4. Opadajući prinosi na opseg grafički se prikazuju kao:

a) opadajuća dugoročna krivulja ATC b) horizontalna krivulja ATC c) opadajuća dugoročna krivulja MC d) rastuća dugoročna krivulja ATC e) rastuća kratkoročna krivulja ATC

5. Funkcija troškova glasi: TC=30+3Q+4Q2, što znači da je krivulja MC:

a) konstantna b) rastuća c) «U» oblika d) Kvadratna

6. Razliku između ekonomskog i računovodstvenog troška čini: a) računovodstveni izdaci b) oportunitetni trošak faktira proizvodnje kojeg poduzeće ima u vlasništvu c) nepovratni troškovi d) fiksni troškovi e) eksplicitni troškovi poduzeća

Mikroekonomija

53

7. Ivana ima poduzeće čiji je mjesečni iznos prihod 6 000 000 kn. Računovodstveni troškovi mjesečno iznose 3 000 000 kuna a oportunitetni mjesečni troškovi su 1 000 000. Ekonomski profit Ivaninog

poduzeća mjesečno je:

a) 4 000 000. b) 3 000 000. c) 2 000 000. d) 1 000 000.

8. Ako poduzeće u dugom roku podvostruči svoj output, a njegovi ATC padaju, tada djeluje

a) zakon opadajućih prinosa b) ekonomija opsega c) disekonomija opsega d) konstatni prinosi na opseg e) MC >ATC

9. Što je od slijedećega ispravno:

a) MC siječe ATC u maksimumu ATC b) MC siječe ATC u minimumu ATC c) ATC siječe MC u minimumu ATC d) ATC siječe MC u maksimumu ATC

10. U kratkom roku proizvodnog procesa, granični trošak raste a prosječni ukupni trošak pada kako se povećava output. Shodno tome, granični trošak je:

a) niži od AC b) veći od AC c) između AVC i AC d) niži od AFC

11. Koja je od slijedećih formula ispravna

a) AVC=(TC-FC)/Q b) AVC=FC/Q c) AVC=TC/Q d) AVC=(MC*Q-FC)/Q e) ništa od navedenoga f) sve od navedenoga

12. Troškovi proizvodnje 7 jedinica proizvoda su 7 777 kuna , a 10 jedinice 10 550 kuna, koliki je MC 10 jedinice?

a) 1111 b) 1055 c) 2773 d) 924,3

Mikroekonomija

54

13. Pretpostavite da Vam je funkcija troškova dana kako glasi: TC=60+14Q. Što od slijedećega je ispravno za sve razine proizvodnje?

a) AFC>MC b) MC=AVC c) AFC>AVC d) MC=ATC

14. Krivulje LAC i LMC na daljnjem grafu prikazuju:

a) opadajuće povrate na razmjer b) konstantne povrate na razmjer c) rastuće povrate na razmjer d) rastuće povrate na razmjer za malu razinu outputa, zatim konstantne povrate na razmjer, a padajuće

povrate na razmjer kako se output povećava

e) padajuće povrate na razmjer za male razine outputa, zatim konstantne povrate na razmjer i rastuće povrate kako se razina outputa povećava

15. Tamo gdje postoje ekonomije razmjera:

a) MC > AC, I elastičnost “trošak-output” je veći od AC. b) MC < AC, I elastičnost “trošak-output” je manji od AC. c) MC < AC, I elastičnost “trošak-output” je veća od 1. d) MC < AC, I elastičnost “trošak-output” je manja od 1. e) Dugoročni MC padaju.

16. Ukoliko je cijena rada ( LP

) 30 I cijena kapitala ( KP

) 30. Izvedite jednadžbu izotroškovne linije koja

odgovara troškovima od 100,00 kuna:

a) PL + 20PK b) 100 = 10L + 20K c) 100 = 30(L+K)

d) 100 30 L KP P

e) Ništa od navedenoga

Mikroekonomija

55

17. Ukoliko pri proizvodnji od 3000 komada proizvoda ukupni troškovi 18 000 kuna, dok pri proizvodnji od 4000 komada, TC rastu na 20 000 kuna. To predstavlja:

a) rastuće prinose na opseg b) opadajući prinosi na opseg c) konstantni prinosi na opseg d) opadajuću graničnu produktivnost

18. Elastičnost troška s obzirom na razinu outputa se koristi kod:

a) supstitucije inputa b) nagiba dugoročne putanje ekspanzije c) ekonomije obuhvata d) ekonomije obujma

19. Elastičnost troška s obzirom na razinu outputa se izračunava kao:

a) MC/AC. b) AC/MC c) (AC)*(MC) d) AC/VC e) (AC)*(VC)2.

20. Kada postoji ekonomija obujma tada vrijedi da je:

a) MC > AC, troškovna elastičnost output je veća od AC b) MC < AC, troškovna elastičnost output je manja od AC c) MC < AC, troškovna elastičnost output je manja od 1 d) MC < AC, troškovna elastičnost output je veća od 1 e) Dugoročna krivulja AVC je opadajuća

21. Ekonomija obuhvata referira se na:

a) rastuće prinose na opseg b) ekonomiju obujma c) efikanost proizvodnje d) krivulje transformacije e) proizvodnjui dva i više proizvoda zajedno

22. Funkcija troška glasi: TC = 40 + Q +8Q2 što implicira da krivulja graničnog troška je:

a) opadajuća b) linearna c) U oblika d) Parabola

23. Ukoliko je funkcija troškova kubna, tada vrijedi da je:

a) Krivulja AFC linearna b) Krivulja graničnog troška linearna c) Krivulja prosječnog troška linearna d) Krivulja prosječnog troška je U oblika

Mikroekonomija

56

24. Stupanj ekonomije obuhvata opisuje izraz:

SC = (C(Q1) + C(Q2) - C(Q1,Q2)) / C(Q1,Q2)

gdje je C(Q1) trošak proizvodnje Q1, C(Q2) je trošak proizvodnje Q2, i C(Q1,Q2) je zajednički trošak

obje proizvodnje. Ako je SC negativan onda:

a) Nije prisutna ni ekonomija obuhvata ni disekonomija obuhvata b) Prisutna je ekonomija obuhvata c) Prisutna je disekonomija obuhvata d) Prisutna je i ekonomija obuhvata i disekonomija obuhvata

25. U kratkom roku proizvodnog procesa, granični trošak raste a prosječni ukupni trošak pada kako se povećava output. Shodno tome, granični trošak je:

a) niži od AC b) veći od AC c) između AVC i AC d) niži od AFC

26. Karla zna prosječnbe troškove i prosječne varijabilne troškove za određeni nivo outputa. Koje od sljedećih troškova ne može utvditi temeljem ovih informacija?

a) TC b) AFC c) FC d) VC e) Karla može odrediti sve troškove

27. Ukupni trošak proizvodnje kompjuterskog programa je dan sljedećom funkcijom: TC= 200+5Q. Koliki je granični trošak?

a) 200 b) 5Q c) 5 d) 5 +(200/Q)

Mikroekonomija

57


1. Ukoliko je funkcija ATC=q2-20Q+200, proizlazi da je MC=2q2-40Q+200.

2. ATC ima dvije sastavnice. Nacrtajte krivulje i objasnite.

3. Okomita razlika između krivulja TC i FC jednaka je VC. Nacrtajte krivulje i objasnite!

4. Okomita udaljenost između krivulja ATC i AVC opada s porastom proizvodnje.

5. Krivulja ATC doseže svoj minimum pri nižpj razini proizvodnje od krivulje AVC.

6. Vlasnik obrta ne isplaćuje sebi nadnicu za posao koji obavlja u svom obrtu, što implicira da je računovodstveni trošak 0, ali je ekonomski trošak pozitivan.

7. Ukoliko poduzeće ima pozotivan računovodtvseni profit ne znači nužno da njegov ekonomski profit treba biti pozitivan.

8. Promijenom cijene jednog inputa mijenja se dugoročna putanja ekspanzije.

9. Putanja ekspanzije poduzeća ne mora uvijek biti ravna linija.

Mikroekonomija

58


1. Popuni tablicu:

Output TC VC FC MC

0 50

1 60

2 75

3 100

4 150

5 225

6 400

2. Popuni slijedeću tablicu:

Output TC VC FC MC ATC AVC. AFC

0

1 5

2 30

3 13

4 105 10

5 110

6 50

3. Proizvodna funkcija glasi: TP = 18L2 – L3 i nadnica iznosi 25,00 kuna, popunite tablicu do kraja!

L TP MP FC VC TC AVC ATC MC

0 100

1 100

2 100

3 100

4 100

5 100

6 100

7 100

8 100

4. Fiksni troškovi poduzeća iznose 10 000,00 kuna. Granični trošak poduzeća je konstantan i iznosi 5000,00 kuna. Izvedite funkciju ukupnih troškova, ATC, prosječnih fiksnih troškova, VC i AVC:

5. Funkcija troškova (TC) u proizvodnji stolica (Q) glasi: TC = 350 + 7,5Q.

a) Koliki su fiksni troškovi? b) Koliki su prosječni ukupni troškovi? c) Koliki je granični trošak? d) Za koju razinu proizvodnje Q su prosječni ukupni troškovi minimalni i koliki su ti troškovi?

Mikroekonomija

59

6. Dana Vam je krivulja troškova TC=250+10Q.

a) Odredite prosječne fiksne troškove? b) Odredite granične troškove? c) O kojem se roku radi i obrazložite?

7. Pogledajte sliku:

a) Kakav je odnos graničnog proizvoda rada i kapitala u odnosu na njihove cijene? Obrazloži odgovor. b) Da li je u točki A optimum za prikazanu količinu outputa? c) Ako točka A nije optimalna točka nacrtajte na slici približno optimalnu točku, te recite generalno koje

promjene proizvođač mora napraviti da bi to postigao?

8. Ukoliko su prosječni ukupni troškovi 50, proizvedena količina je 10 a fiksni troškovi iznose 100, koliki su varijabilni troškovi za 10 jedinica proizvoda? Koliki su prosječni varijabilni troškovi?

9. Funkcija proizvodnje poduzeća „Sunce“ glasi kako slijedi: Q = 500L0.6 K0.8, pri čemu je Q = godišnja proizvodnja u tonama, L =su sati rada, K = su sati rada strojeva. Radnici poduzeća “Sunce”

dobivaju 150 kuna na sat, a procjenjuje se da je trošak uporabe kapitala 500 Poduzeće pretpostavlja

500 000,00 kuna troška mjesečno.

a) Odredite optimalna odnos rada i kapitala uz dani troškovni budžet. b) Koliko rada i kapitala će poduzeće uposliti u skladu s predviđenim troškovima. Izračunajte output.. c) Sindikati vrše pritisak za porast nadnice na 225,00 kuna. Odredite kakv je utjecaj povećanja nadnice na

optimalan odnos rada i kapitala i što će se desiti s količinom proizvodnje?

10. Ukoliko faktor proizvodnje X košta dvostruko više od faktora proizvodnje Y i ukoliko poduzeće posluje u optimalnoj točki, što možemo reći o graničnim produktivnostima inputa X i Y?

Mikroekonomija

60

Vježbe 7. – Maksimizacija profita i konkurentska ponuda

I. skupina zadataka

1. Pravilo maksimalizacije profita kaže kako treba proizvoditi na razini outputa gdje je:

a) ATC = AVC b) MR = MC c) MR = ATC d) MR = P

2. Pod pojmom prihvatitelja cijena ili price takera podrazumijeva se:

a) cijena poduzeća na tržištu savršene konkurencije b) cijena poduzeća na tržištu nesavršene konkurencije c) cijena potrošača koju prihvaća poduzeće d) rezervacijska cijena

3. Na tržištu savršene konkurencije poduzeće određuje:

a) cijenu i količinu proizvodnje b) količinu, ali ne i cijenu c) cijenu, ali ne i količinu d) niti cijenu, niti količinu

4. Za poduzeće na tržištu savršene konkurencije vrijedi da je MR:

a) uvijek veći od MC. b) jednak cijeni i prosječnom prihodu c) uvijek manji od MC d) jednak MC e) sve od navedenoga

5. Ključna karakteristika tržišta savršene konkurencije je:

a) poduzeća nemaju utjecaj na cijenu b) poduzeća imaju utjecaj na cijenu, ali ne na količinu c) otežani je ulazak i izlazak s tržišta d) prodavatelji kao i kupci čine svega mali dio tržišta e) a) i d)

6. Što od navedenoga najbolje opisuje tržište savršene konkurencije:

a) diferencirani proizvodi, mnogo prodavatelja, lak ulazak na tržište b) diferencirani ili identični proizvodi, mnogo prodavatelja, lagan ulazak, dobra informiranost c) velik broj kupaca i prodavatelja, sva poduzeća imaju isti proizvod, potpuno slobodan ulazak i izlazak sa

tržišta

d) velik broj kupaca, jedan prodavatelj, potpuna informiranost, homogeni proizvod

Mikroekonomija

61

7. U uvjetima savršene konkurencije poduzeće ostvaruje maksimizaciju profita pri proizvodnji gdje je:

a) P=MC b) P>MR c) ATC=MC d) P

Mikroekonomija

62

12. Na dijagramu poduzeća na tržištu savršene konkurencije pokazuje kako MR=MC se ostvaruje kada je MR iznad AVC ali ispod ATC:

a) poduzeće posluje s gubitkom i potrebno ga je zatvoriti b) poduzeće posluje s gubitkom ali treba nastaviti proizvodnju c) poduzeće posluje s profitom jer je P>AVC d) poduzeće pokriva sve svoje troškove i računovodtvsne i oportunitetne troškove e) poduzeće pokriva sve svoje varijabilne troškove i polovicu fiksnih troškova

13. Na tržištu savršene konkurencije MR poduzeća jednak je:

a) MC b) ATC c) AVC d) cijeni

14. Granični profit jednak je:

a) graničnom prihodu b) graničnom prihodu uvećanom za granični trošak c) graničnom prihodu umanjenom za granični trošak d) uvijek iznosi 0

15. Pri količini proizvodnje pri kojoj poduzeće maksimizira svioj profit, granični profit je:

a) jednak graničnom prihodu b) jednak graničnom trošku c) pozitivan je d) cijeni e) može biti pozitivan, negativan ili jednak 0 f) jednak je 0

16. Poduzeće sa slike u svojoj optimalnoj točci poslovanja proizvodi_________, po cijeni i ostvaruje__________ od _________:

a) 8; 350; gubitak; 100 b) 8; 350; gubitak; 800 c) 8; 350; dobitak; 100 d) 8; 350; dobitak; 800

Mikroekonomija

63

17. Proizvođačev probitak je:

a) ekonomski profit uvećan za FC b) ekonomski profit umanjen za FC c) ekonomski profit uvećan za VC d) ekonomski profit umanjen za VC

18. U slučajevima kada je cijena između AVC I ATC, za poduzeće na tržištu savršene konkurencije najbolje je da:

a) poveća cijenu b) smanji količinu proizvodnje c) smanji cijenu i tako poveća prihode d) zatvori poduzeće e) nastavi s proizvodnjom uz istodobnu razradu plana napuštanja industrije

19. Ispravno objašnjenje krivulje ponude na tržištu savršene konkurencije je: «Kratkoročna krivulja ponude poduzeća predstavlja dio:

a) AVC koji leži iznad MC b) ATC koji leži iznad MC c) MC koji leži iznad AVC d) MC koji leži iznad ATC

20. Na savršeno konkurentnom tržištu firma ima U oblik funkcije graničnih troškova što znači:

a) kratkoročna ponuda ima također U oblik b) kratkoročna ponuda je padajući dio krivulje MC c) kratkoročna ponuda je rastući dio MC d) kratkoročna ponuda je rastući dio krivulje MC koji leži iznad krivulje kratkoročnih prosječnih

varijabilnih troškova

e) kratkoročna ponuda je rastući dio krivulje MC koji leži iznad krivulje kratkoročnih prosječnih ukupnih troškova

21. Na savršeno konkurentnom tržištu firma neće prestati proizvoditi ako:

a) proizvodi na padajućem dijelu krivulje AVC b) proizvodi u minimumu krivulje AVC c) proizvodi na rastućem dijelu krivulje AVC d) se nalazi na bilo kojoj točci krivulje AVC

22. Pri cijeni od 5 kn na savršeno konkurentskom tržištu firma ne proizvodi u kratkom roku. Međutim, kada cijena naraste na 10 kn firma proizvodi 100 tona nekog proizvoda. Odasvde možemo zaključiti

da:

a) krivulja MC je ravna b) MC proizvodnje nikada neće pasti ispod 5 kn c) AC proizvodnje su manji od 10 kn d) Minimalna vrijednost AVC je između 5 i 10 kn

Mikroekonomija

64


1. Dugoročno sva poduzeća na tržištu savršene konkurencije ostvaruju ekonomnski profit jednak nuli. T/N

2. Proizvođačev probitak i ekonomski profit su jedno te isto. T/N

3. Poduzeće na tržištu savršene konkurencije proizvodi i prodaje 400 jedinica outputa po cijeni od 14 kn. ATC su 9,98, a kada bi proizvodnju povećao na 402 proizvod, ATC bi porasli na 10kn. Poduzeće

je u svojoj točci optimalne proizvodnje.

4. Ukoliko je zadana funkcija MC, MC = 6Q i poduzeće na tržištu savršene konkurencije maksimizira svoj profit pri Q=24, onda će svoje proizvode prodavati po 12,00 kuna.

5. Poduzeće sa slike nije kratkoročnoj ravnoteži!

6. Poduzeća ulaze u industriju iako znaju da će u dugom roku ostvarivati ekonomski profit jednak nuli.

Mikroekonomija

65


1.

Q TC MC FC AC TR AR MR

0 25

1 35

2 30

mikroekonomija - €¦ · mikroekonomija je dio ekonomije koji se bavi slijedećim problemima: a)...

Documents