ponuda i potraŽnja-mikroekonomija-p2

PONUDA I POTRAŽNJA

Nastavnik: prof.dr Hamid AlibašićAsistent: Martina Križanović, mag.oec.E-mail: [email protected]

Uvod

• Ponuda i potražnja određuju cijenu svakog dobra koji je predmet kupoprodaje na tržištu.

• Da bi se razumjelo kako se određuje visina cijene ili zašto cijena nekog dobra raste ili pada, potrebno je znati kako funkcionira potražnja i ponuda.

MIKROEKONOMIJA P2 AKADEMSKA 2011/2012.

Potražnja

• Potražnja – količina nekog dobra koju je neko voljan i sposoban kupiti na nekom tržištu tijekom nekog vremena.

• Količina potražnje – količina nekog dobra (Q) koju je neko voljan i sposoban kupiti na nekom tržištu tijekom nekog vremena pri tačno određenoj cijeni (P) tog dobra.


• Utjecaj cijene na potražnju:– Izravno (supstituti)– Neizravno (promjena relativnog

dohotka)

• ZAKON POTRAŽNJE – zakonitost prema kojoj potražnja za nekim dobrom raste ako se smanji njegova cijena i obratno, držeći sve drugo konstantnim.

Potražnja


• Tablica potražnje – popis cijena i pripadajućih količina nekog dobra

Potražnja

KOMBINACIJA CIJENA (P) KOLIČINA

(Q)

A 5 5

B 4 10

C 3 15

D 2 20

E 1 25

Tabela 1. Tablica potražnje

Izvor: Pavić, I., Benić, Đ., Hashi, I.: Mikroekonomija, Ekonomski fakultet Sveučilište u Splitu, Split, 2001., pp. 35


PotražnjaKOMBINACIJ

A P Q

A 5 5

B 4 10

C 3 15

D 2 20

E 1 25

0 5 10 15 20 25

1

2

3

4

5

A

B

C

D

E

D

D – krivulja potražnje – krivulja koja povezuje različite kombinacije cijena i pripadajućih količina potražnje nekog dobra

Graf 1. Krivulja potražnje


P

Q

Nagib=rast/tijek= -DF/CF

F

PotražnjaGraf 2. Krivulja

potražnje za kruhomGraf 3. Krivulja

potražnje za zračnim prijevozom


0 100 200 300 400 500 6000

5

10

15

20

25

30

0.4 0.6 0.8 1 1.2 1.4 1.6 1.8 2 2.20

1

2

3

4

5

6

CIJE

NA

(P)

KOLIČINA (Q)

CIJE

NA

(P)

KOLIČINA (Q)

D D

• Individualna potražnja – količina dobra koju je pojedinac voljan i sposoban kupiti pri svakoj mogućoj cijeni odnosnog dobra.

• Tržišna potražnja – ukupna količina dobra koju su svi pojedinci koji čine neko tržište voljni i sposobni kupiti pri različitim cijenama promatranog proizvoda.

Potražnja


Potražnja

KOMBINACIJA CIJENA (P)

INDIVIDUALNA POTRAŽNJA

X Y Z

TRŽIŠNA POTRAŽNJA

A 3 5 10 10 25

B 2 10 15 17 42

C 1 15 20 25 60

Tabela 2. Tabela individualne i tržišne potražnje

Graf 4. Krivulja potražnje osobe

“X”

0 5 10 15 20 25 q

1

2

3

4

0 5 10 15 20 25 q

1

2

3

4

0 5 10 15 20 25 q

1

2

3

4

ddd

A

B

C

A

B

C

A

B

C


“X”


“X”

P P P

Potražnja

0 10 20 30 40 50 60

1

2

3A

B

CD

Graf 7. Tržišna krivulja potražnje


P

Q

• Promjena u količini potražnje – promjena količine nekog dobra koju je neko voljan i sposoban kupiti kao odgovor na promjenu njegove cijene.

• Promjena u potražnji – promjena količine potražnje nastala kao rezultat promjene bilo utjecajne veličine osim cijene odnosnog dobra.

Potražnja


Determinante promjena u potražnji QdX = f (Px, PY, I, T, P, E...)

Px – cijena dobra

PY – cijena povezanih dobara (supstituti i komplementi)

I – dohodak potrošaća (normalna i inferirorna dobra,

T – ukusi potrošaćaP – preferencijeE – očekivanja...

Potražnja


Pomaci krivulje potražnje:- Pomak krivulje prema gore ( rast)- Pomak krivulje prema dolje (pad)

Potražnja


Zadatak 1.Poznat po svojim kulinarskim sposobnostima, Dino

je odlučio spremiti omiljeni specijalitet, ribu u vinu. Njegova potražnja za jednom od najdragocjenijih riba oradom glasi Qd= 20 – 0,5P gdje je P cijena jednog kilograma orade, a Q potraživana količina orade u kg.

a) Odredite i grafički prikažite količinu orada koju će Dino potraživati u rasponu cijene od 20 KM do 30 KM .

b) Koliki je iznos maksimalne količine orada koju će Dino potraživati?


Potražnja

Zadatak 2.Zadane su dvije krivulje potražnje za telećim kotletima, pri

čemu je druga rezultat povečanja dohotka pojedinaca.

a) Na istom grafikonu nacrtajte obje krivulje potražnje, te obrazložite šta će se dogoditi ako cijena telećih kotleta padne sa 25 na 15 KM prije rasta dohotka pojedinca. Kako se naziva utvrđena promjena u potražnji?

b) Utvrdite šta se događa na razini cijene od 15KM kada dođe do rasta dohotka pojedinca. Kojoj skupini dobara pripadaju teleći kotleti? Zašto?

c) Šta se događa ako nastupi istodobni rast dohotka pojedinca i rast cijene telećih kotletas a 15KM na 20KM


Potražnja

P (u KM/kg) 25 20 15 10 5 1

Qd (u kg godišnje)

45 49 56 70 90 115

Qd` (u kg godišnje)

30 33 40 50 68 90

Zadatak 3. Sljedeća tablica prikazuje Majinu potrošnju čaja i kafe u slučaju rasta cijene čaja.

Nacrtajte i objasnite krivulje koje pokazuju ove promjene pod pretpostavkom da su sve ostale varijable, uključujući i cijenu kafe konstantne.


Potražnja

PROIZVOD

PRIJE POSLIJE

P (u KM) Q (u šoljicama)

P (u KM) Q (u šoljicama)

ČAJ 1 20 1.5 8

KAFA 2 15 2 20

• Ponuda – količina nekog dobra koju je neko voljan ponuditi na nekom tržištu po svakoj mogućoj cijni toga dobra tijekom određenog vremena, držećisve drugo konstantnim.

• Količina ponude – količina nekog dobra koju je neko voljan ponuditi na nekom tržištu po tačno određenoj ili zadanoj cijeni toga dobra tijkom određenog vremena, držeći sve drugo konstantnim.

• Zakon ponude – spremnost poduzeća da po višoj cijeni proizvede i proda veću količinu dobra.


Ponuda

• Tablica ponde – skup brojčano iskazanih podataka o ponuđenoj količini određenog proizvoa pri njegovim različitim cijenama.

Ponuda

KOMBINACIJA CIJENA (P) KOLIČINA (Q)

A 1 5

B 2 10

C 3 15

D 4 20

E 5 25

Tabela 3. Tablica ponude

Izvor: Pavić, I., Benić, Đ., Hashi, I.: Mikroekonomija, Ekonomski fakultet Sveučilište u Splitu, Split, 2001., pp. 44


0 5 10 15 20 25

1

2

3

4

5

A

B

C

D

E

S

PonudaKOMBINACIJ

AP Q

A 1 5

B 2 10

C 3 15

D 4 20

E 5 25

S – krivulja ponude – krivulja

koja povezuje različite

kombinacije cijena i

pripadajućih ponuđenih

količina nekog dobra.

Graf 8. Krivulja ponude


P

Q

Nagib=rast/tijek= FA/BF

F

• Individualna ponuda – kolićina dobra koju je određena ekonomska jedinica voljna proizvesti i prodati na nekom tržištu po svakoj pojedinoj cijeni tog dobra.

• Tržišna ponuda – ukupna količina dobra koju su sve ekonomske jedinice koje čine neko tržište voljne proizvesti i prodati pri različitim cijenama promatranog dobra.

Ponuda


Tabela 4. Tablica individualne i tržišne ponude

Ponuda

KOMBINACIJA CIJENA (P)

INDIVIDUALNA PONUDA X Y Z

TRŽIŠNA PONUDA

A 1 5 10 10 25

B 2 10 15 17 42

C 3 15 20 25 60

0 5 10 15 20 25 q

1

2

3

4

0 5 10 15 20 25 q

1

2

3

4

0 5 10 15 20 25 q1

2

3

4

Graf 11. Krivulja

ponude poduzeća “z”

Graf 10. Krivulja ponude poduzeća

“y”

Graf 9. Krivulja ponude poduzeća

“X”

A

B

Cs

A

B

Cs

A

B

Cs


P P P

Graf 12. Tržišna krivulja ponude

Ponuda

0 10 20 30 40 50 60

1

2

3

A

B

C

S


P

Q

• Promjena u količini ponude – promjena ponuđene količine nekog dobra do koje dolazi zbog promjene cijena promatranog dobra.

• Promjena u ponudi – promjena količine ponude nastala kao rezultat promjene bilo koje utjecajne veličine osim cijene odnosnog dobra.

Ponuda


• Determinante promjena u ponudi QsX = f (Px, Teh, E, TCpf, T, S...)

Px – cijena dobra

Teh – tehnologijaE – očekivanjaTCpf – troškovi proizvodnih čimbenika

T – poreziS - subvencije

Ponuda


Pomaci krivulje ponude:- Pomak krivulje udesno (rast)- Pomak krivulje prema ulijevo

(smanjenje)

Ponuda


Zadatak 4.Sljedeća tablica prikazuje dvije krivulje ponude kožnih novčanika, pri čemu je druga krivulja rezultat povečanja cijena sirove kože korištene u proizvodnji novčanika.

a)Na istom grafikonu nacrtajt obje krivulje ponude kožnih novčanika, te obrazložite što će se dogoditi ako cijena novčanika raste sa 2KM na 5KM prije rasta cijene sirove kože. Kako se naziva pripadajuća promjena?

b)Štas e događa na razini cijen od 5KM prije i nakon povećanja cijene sirove kože korištene u proizvodnji novčanika. O kojoj promjeni je u ovom slučaju riječ?

c)Šta se događa sa ponudom novčanika ako dođe do istovremenog povećanja cijene sirove kože i pada cijene novčanika sa 5 KM na 5KM?

Ponuda

P 6 5 4 3 2 1

Qs 100 94 82 68 45 20

Qs` 83 75 63 45 22 0

Zadatak 5. Rezultatom tehnološkog unapređenja nekadašnja krivulja ponude PC računala oblika Qs=-500+5P je postala Qs`=-1 00+5P, gdje je P cijena PC računala u KM, a Qs mjesečno ponuđena količina PC računala od strane promatranog proizvođača.a)Odredite količinu PC računala koju je proizvođač spreman ponuditi tržištu po cijeni od 1000 KM prije i nakon tehnološkog unapređenja, te grafički prikažite pripadajuće krivulje ponude.

b)Šta bi se dogodilo sa ponudom PC računala ako bi država odlučila proizvođaču dati novčanu potporu za svaku proizvedenu jedinicu PC računala?

c)Kako bi državna odluka o nametanju poreza na svaku proizvedenu jedinicu PC računala utjecala na ponudu PC računala?

Ponuda


Tabela 5. tablica ponude i potražnje dobra “x”

Odnos ponude i potražnje

P QD QS

STANJE POTRAŽNJE

STANJE PONUDE

CIJENOM NEZADOVOLJA

N

7 15 35 manjak višak kupac

6 20 30 manjak višak kupac

5 25 25 ravnoteža ravnoteža -

4 30 20 višak manjak prodavatelj


2 40 10 višsk manjak prodavatelj



Graf 13. Tržišna ravnoteža

Odnos ponude i potražnje

E

0 10 20 30 40 50 60

1

2

3

4

5

6

7

D

S

VIŠAK PONUDE

VIŠAK POTRAŽNJE

E-EQUILIBRIUM – tačka u kojoj su S i D jednake (tačka u kojoj se sjeku) i u kojoj se nalaze ravnotežna cijena i ravnotežna

količina


P

Q

• Porez može biti određen na dva načina:– Apsolutno (količinski porez) – porez određen u

apsolutnom iznosu koji definira koliki se novčani iznos treba platiti na ime poreza za svaku jedinicu rodatog ili kupljenog dobra

PB=PS + t– Relativno (vrijednosni porez) – porez određen u

relativnom iznosu kojji definira koliki se postotni iznos treba platiti na ime poreza na prodanu i kupljenu vrijednost.

PB= (1+r)PS

PB - cijena koju plaća kupac

PS - cijena koju prima prodavatelj

Tržišna ravnoteža i porezi


• Na tržištu na kojem egzistira određeni porez postoje dvije cijene: cijena koju plaća kupac i cijena koju prima prodavatelj. Razlika između tih dviju cijena je porez.

• Uvođenje poreza na neko dobro povećava njegove troškove ->> pomjeranje krivulje ponude prema gore (smanjenje)




0 10 20 30 40 50

1

2

3

4

5

AB

C

D

S0

S1

t=2

D0

0 10 20 30 40 50

1

2

3

4

5

L

MK

N

D1

t=2

Graf 14 Posljedice uvođenja poreza

a) porez prevaljen na prodavatelja

b) porez prevaljen na kupca


P

Q

P

Q

• Elastičnost ponude i potražnje može se kretati od savršene elastičnosti do savršene neelastičnosti.

• Savršeno neelastična ponuda i potražnja prikazuju se kao okomiti pravci na vertikalnu, odnosno na horizontalnu os.

Elastičnost i porezno opterečenje



5

4

P*0=3

2

PS=1

0 10 20 30 40 50

t=2

S

D

0 10 20 30 40 50

t=2

PB=5

4

P*0=3

2

1 D

S1

S0

Graf 16. Porezi i elastičnost krivulje ponude

a) Savršeno neelastična krivulja

ponude

b) Savršeno elastična krivulja ponude


P

Q

P

Q

0 10 20 30 40 50

t=2

PB=5

4

P*0=3

2

1

D

S1

S0

0 10 20 30 40 50

t=2

5

4

P*0=3

2

PS=1

S1

S0

D

Graf 17. Porezi i elastičnost krivulje potražnje

a) Savršeno neelastična krivulja

potražnje

b) Savršeno elastična krivulja potražnje



P

Q

P

Q

Graf 18. Razdioba poreza između kupca i prodavatelja

a) Krivulja ponude relativno elastična

b) Krivulja ponude relativno neelastična


0 100 200 300 400 500

0 100 200 300 400 500

50

P*1=40

P*0=30Ps

1=25 20

10

50

40

P*1=35P*0=30

Ps

1= 20

10

t=15

S0

S1

D

S0

S1

D

t=15


P

Q

P

Q

Prodavateljev udio u porezu kada je porez prevaljen na prodavatelja izračunava se pomoću izraza: ts = ili ts =


P*0 – (P*1 – t)

tKupčev udio u porezu (tb) kada je porez prevaljen na prodavatelja izračunava se pomoću izraza

tb = ili tb = P*1 –P*0

t

Pri čemu vrijedi da je ts+tb=1, odnosno

P*0 – (P*1 – t)

t

P*1 –P*0

t+ =1


P* – Ps

t

Ps - P*

t

Utjecaj poreza

Graf 18. Razdioba poreza između kupca i prodavateljaa) Stanje prije

uvođenja porezab) Stanje nakon uvođenja poreza

0 1 2 Q*=3 4 5

0 1 Q*1=2,5 4 5

25

20

P*0=15

10

5

25

P*1=17,5

P*0=15

10

5

APOTROŠAČEV PROBITAK

PRODAVATELJEV PROBITAK

B

E

D

S

Pmax=30

Pmin= Pmin=

Pmax=30

D

S0

A1

A2

B2

B1

B3

B3

S1

t=5


• Potrošačev probitak – razlika između cijene koju bi kupac bio voljan platiti za svaku pojedinu jedinicu promatranog dobra i cijene po kojoj stvarno nabavlja to dobro.

• Prodavateljev probitak – razlika između cijene koju bi prodavatelj bio voljan primiti za svaku pojedinu jedinicu promatranog dobra i stvarnog primitka (cijene) po kojoj prodaje to dobro.

• Mrtvi ili jalovi teret – visina izgubljenih ekonomskih beneficija nastala usljed neefikasne alokacije resursa.

Utjecaj poreza


Utjecaj poreza

Tabela 6. probici prije i nakon uvođenja koristi

BEZ POREZA S POREZOM UTJECAJ POREZA

POTROŠAČEV PROBITAK

22,5A=A1+A2+A3

15,625A1

-6,875A2+A3

PRODAVATELJEV PROBITAK

22,5B=B1+B2+B3

15,625B1

-6,875 B2+ B3

VLADIN PROBITAK

12,5A2+B2

12,5A2+B2

NETO KORIST45

A+B43,75

A1+A2+B1+B2

-1,25A3 + B3

MRTVI TERET ILI JALOVINA

1,25A3 + B3

1,25A3 + B3


Hvala na pažnji!

ponuda i potraŽnja-mikroekonomija-p2

Documents