Univerzitet u Tuzli

Ekonomski fakultet u Tuzli

Seminarski rad iz MIKROEKONOMIJE

Pravni oblici preduzeća u BiH

Mentor: Studenti:

Tuzla, mart 2012. Godine

SADRŽAJ

UVOD.........................................................................................................................................3

1. Pravni oblici preduzeća.....................................................................................................41.1. Pravni oblici preduzeća u Bosni i Hercegovini............................................................41.2. Pravni izvori za vođenje biznisa u Bosni i Hercegovini..............................................4

1.2.1. Zakonska regulativa pravnih oblika u F BiH........................................................4

2. Privredna društva..............................................................................................................62.1. Društvo sa neograničenom solidarnom odgovornošću................................................6

2.1.1. Osnivači d.n.s.o.....................................................................................................62.1.2. Početni kapital.......................................................................................................62.1.3. Karakteristike........................................................................................................62.1.4. Prestanak društva..................................................................................................7

2.2. Komanditno društvo.....................................................................................................72.2.1. Osnivači................................................................................................................72.2.2. Početni kapital.......................................................................................................72.2.3. Karakteristike........................................................................................................72.2.4. Prestanak društva..................................................................................................7

2.3. Društvo sa ograničenom odgovornošću.......................................................................82.3.1. Osnivači................................................................................................................82.3.2. Početni kapital.......................................................................................................82.3.3. Karakteristike........................................................................................................82.3.4. Prestanak društva..................................................................................................8

2.4. Dioničko društvo..........................................................................................................82.4.1. Osnivači................................................................................................................82.4.2. Početni kapital.......................................................................................................92.4.3. Karakteristike........................................................................................................92.4.4. Prestanak društva................................................................................................11

3. Zadruge.............................................................................................................................123.1. Osnivanje i upravljanje zadrugom..............................................................................123.2. Početni kapital............................................................................................................123.3. Struktura zadruga:......................................................................................................123.4. Prestanak zadruge.......................................................................................................13

4. Primjer iz prakse: Rudarski institut d.d. Tuzla...........................................................14

5. Stav studenta prema prikazanom primjeru..................................................................17

ZALJUČAK.............................................................................................................................19

LITERATURA........................................................................................................................20

UVOD

Preduzeće ili poduzećeje osnovni privredni subjekt (organizacija), koji se osniva radisticanja dobiti. Ciljna funkcija prduezeća je dobit (profit). Ovo karakteriše sve pravne forme preduzeća. Preduzećima koja obavljaju djelatnost od opšteg interesa svojstveno je da, pored ove ciljne finkcije, mogu imati i sekundarnu ciljnu funkciju. Ona se sastoji u zadovoljavanju potreba korisnika usluga iz obavljanja ove djelatnosti. Nije isključeno da se preduzeća osnivaju radi uštede troškova svojim osnivačima, bez obzira na to što privredno zakonodavstvo to izričito ne predviđa. U pitanju su: istraživanja tržišta,istraživanja nalazišta određenih rudnih sirovina, obavljanje određenih zajedničkih funkcija i slično. Društvo je pravno lice koje samostalno obavlja djelatnost proizvodnje i prodaje proizvoda i vršenja usluga na tržištu radi sticanja dobiti. Društvo mogu osnovati domaća i strana fizička i pravna lica, ako zakonom nije drugačije određeno.

Društvo može biti organizovano u jednom od sljedećih oblika:

društvo s neograničenom solidarnom odgovornošću; komanditno društvo; dioničko društvo; društvo s ograničenom odgovornošću.1

Cilj seminarskog rada je upoznavanje različitih oblika preduzeća. Samo upoznavanje navedenog pojma ujedno dovodi i do važnosti prikupljanja informacija o istom, kao i kompleksnosti poslovanja preduzeća različitih organizacionih oblika kao i složenosti organa uprave.

Ova tema je od velikog značaja, jer se njome ističe ne mala kompleksnost i složenost poslovanja preduzeća različitih organizacionih oblika. Uzevši u obzir samo činjenicu da se preduzeća mogu osnovati i poslovati kao četiri različita društvo, dolazimo do jasnih indikacija da je poslovanje preduzeća, bila ona društvo s neograničenom solidarnom odgovornošću, komanditno društvo, dioničko društvo ili društvo s ograničenom odgovornošću regulisan, složen i zahtijevan posao.

Rad je struktuiran na slijedeći način:

Prvi dio – Teorija Drugi dio – Primjer iz prakse Treći dio – Stav studenta prema prikazanom primjeru

Također uključuje i zaključak, kao i literaturu.

1 http://zuko.ba/pdf/download/zakon_o_privrednim_drustvima.pdf

1. Pravni oblici preduzeća

Pravni oblik preduzeća je zakonom dopuštena vrsta i tip organizacije pod kojim se ovlašteno može obavljati neka ekonomska djelatnost na tržištu. Glavni oblici preduzeća su propisani zakonom što doprinosi sigurnosti poslovne aktivnosti.2

1.1. Pravni oblici preduzeća u Bosni i Hercegovini

U Bosni i Hercegovini je vrlo slična, pa čak, i ista podjela privrednih društava. Najčešće su to društva osoba i društva kapitala. U društva osoba spadaju društvo sa neogranišenom solidarnom odgovornošću (d.n.s.o.), te komanditno društvo (k.d.). Dioničko društvo (d.d.) i društvo sa ograničenom odgovornošću ( d.o.o.) su društva kapitala.Postoji niz razloga zbog kojih se osnivači opredjeljuju za određenu formu biznisa. Neki od njih su: izvor finansiranja, stepen poslovnog rizika, ciljevi koje žele postići, stepen kontrole, vrsta i obim djelatnosti, itd.

1.2. Pravni izvori za vođenje biznisa u Bosni i Hercegovini

Propisi u vidu zakona i podzakonskih akata koje donose izvršne i zakonodavne vlasti, na nivou BiH, F BiH, te RS-a, čine pravne izvore biznisa u BiH. Oni, također, uključuju i pravne akte koje donose osnivači i organi vođenja i upravljanja konkretnog oblika biznisa. Tako imamo: ugovor o osnivanju, statut, pravilnik, te odluku. U pogledu radnih odnosa, izvore predstavljaju i kolektivni ugovori. Te kolektivne ugovore potpisuje sindikat.

1.2.1. Zakonska regulativa pravnih oblika u F BiH

Za vođenje malog ili velikog biznisa u BiH, najvažniji su sljedeći zakoni3:

U F BiH Zakon o privrednim/gospodarskim društvima, u RS-u Zakon o preduzećima.

Regulišu: osnivanje, poslovanje, upravljanje, vođenje i prestanak privrednih društava.

Zakon o obligacionim odnosima, koji reguliše nastanak, promjene i gašenje obligacija,

osnovne vrste ugovora, prouzrokovane štete, druge osnove nastanka obaveznih odnosa

između pravnih i/ili fizičkih lica.

Zakon o samostalnom privređivanju, koji regulira uslove, kriterije i procedure u

stvaranju i zatvaranju radnje.

U F BiH Zakon o radu, u RS-u Zakon o radnim odnosima. Regulišu zasnivanje radnog

odnosa, ugovor o radu, prava, obaveze i odgovornost zaposlenika i poslodavaca,

prestsanak i otkaz ugovora o radu.

2 Z. Zekić: Menadžment suvremenog poduzeća, Glosa d.o.o., Rijeka, 1997.3 M. Simić: Pravni okvir malog biznisa u BiH, priručnik: Mali biznis u BiH, Ekonomski institute Sarajevo i Southeast Europe Enterprise Development-SEED, Sarajevo 2001.

Za F BiH Zakon o porezu na promet proizvoda i usluga, u RS-u Zakon o akcizama4 i

porezu na promet.

-Zakonske regulative značajne za obrt u F BiH:

Zakon o obrtu

Zakon o izmjenama i dopunama zakona o obrtu

Uredba o načinu izdavanja saglasnosti za obavljanje posebnog obrta

Uredba o vezanim i posebnim obrtima.

Od područja na kojem entitetu je locirano preduzeće u osnivanju, zavisi i u skladu sa kojim će zakonom biti registrirano i osnovano. Međutim, preduzeće može da radi na području cijele BiH, neovisno u kojem je entitetu osnovano i registrirano.

4 Akciza je jedan od najstarijih poreznih oblika. Proizvode koji se oporezuju akcizama možemo svrstati u tri osnovne skupine: alkoholni proizvodi, energenti i duhanski proizvodi.

2. Privredna društva

U Bosni i Hercegovini postoje četiri oblika privrednih društava. To su:

Društvo sa neograničenom solidarnom odgovornošću (d.n.s.o.), odnosno ortačko društvo (o.d.)

Komanditno društvo (k.d.) Društvo sa ograničenom odgovornošću (d.o.o.) Dioničarsko društvo (d.d.), odnosno akcionarsko društvo (a.d.).

Sva privredna društva u Bosni i Hercegovini predstavljaju subjekte malog biznisa.

2.1. Društvo sa neograničenom solidarnom odgovornošću

Društvo sa neograničenom solidarnom odgovornošću je društvo najmanje dva lica, koja su neograničeno solidarno odgovorna za obaveze društva.5

2.1.1. Osnivači d.n.s.o.

Član d.n.s.o. može biti fizička ili pravna osoba. Odnosi između članova društva uređuju se ugovorom. Svaki član društva s neograničenom solidarnom odgovornošću, odgovara za obaveze društva neograničeno solidarno cjelokupnom svojom imovinom.Članovi društva s neograničenom solidarnom odgovornošću ušestvuju u raspodjeli dobiti i pokriću gubitka u jednakim iznosima, ako ugovorom nije određeno drugačije. Svaki član društva s neograničenom solidarnom odgovornošću ima pravo i obavezu da upravlja društvom, u skladu s ugovorom.

2.1.2. Početni kapital

Ulozi članova u društvo s neograničenom solidarnom odgovornošću mogu biti u novcu, stvarima, pravima i izvršenim uslugama. Vrijednost uloga u stvarima, pravima i vršenju usluga utvrđuje se ugovorom o osnivanju društva. Ulozi članova su jednake vrijednosti.

2.1.3. Karakteristike

Posluje pod personalnom firmom (navode se imena svih članova društva). Ne može prijeći u drugi oblik društva. Član može istupiti, a novi pristupiti. Upravljati mogu svi članoi, jedan ili nekoliko njih. U dobitku i gubitku svi jednako učestvuju. Obavezno se registruje u sudskom registru. Pogodan je i karakterističan oblik za osnivanje malih porodičnih biznisa.

5 Zakon o privrednim društvima (ZPD), član 78., stav 1.

2.1.4. Prestanak društva

Društvo s neograničenom solidarnom odgovornošću prestaje: Istekom vremena za koje je osnovano Odlukom članova društva Smrt člana Prestanak pravnog lica, kao člana društva Stečaj jednog od članova društva Gubitak ili ograničenje poslovne sposobnosti nekog člana Odluka suda o prestanku društva

2.2. Komanditno društvo

Društvo u kojem jedan ili više članova odgovara za obaveze društva neograničeno solidarno cjelokupnom svojom imovinom (komplementari), a jedan ili više članova odgovara za obaveze društva samo do iznosa njihovih uloga upisanih u sudski registar (komanditori) je komanditno društvo.6

2.2.1. Osnivači

Osnivači su najmanje dva fizička ili pravna lica, domaća ili strana. Komplementari ( lično odgovorni članovi), koji odgovaraju za obaveze društva neograničeno cjelokupnom svojom imovinom. Komanditori koji ne dogovaraju za obaveze društva već snose poslovni rizik do visine svoga uloga.

2.2.2. Početni kapital

Početni kapital nije određen ugovorom. Osnivači slobodno utvrđuju ugovorom visinu uloga, te rok uplate. Ulozi komplementara su jednaki, dok ulozi komanditora ne moraju biti jednaki.

2.2.3. Karakteristike

Društvo ima status pravnog lica. Ulozi mogu biti u stvarima, pravima, novcu. Član može istupiti, a novi pristupiti. Društvom upravljaju svi komplementari. Komplementari imaju neograničenu solidarnu odgovornost, a komanditori samo do iznosa uloga.

2.2.4. Prestanak društva

Opšta pravila koja se primjenjuju na prestanak privrednih društava, sa ili bez likvidacije imovine, važe i za prestanak komanditnog društva.

2.3. Društvo sa ograničenom odgovornošću

6 Zakon o privrednim društvima, član 96., stav 1.

Društvo s ograničenom odgovornošću je trgovačko društvo u kojem jedna ili više pravnih ili fizičkih osoba ulažu temeljne uloge s kojima učestvuju u u unaprijed dogovorenom temeljnom kapitalu.

2.3.1. Osnivači

Osnivač može biti jedna, dvije ili više pravnih ili fizičkih lica, domaćih ili stranih. Društvo se osniva na temelju ugovora kojega sklapaju osnivači (društveni ugovor). Osnivačima je rizik ograničen na iznos uloga.

2.3.2. Početni kapital

Zakonski minimum pošetnog kapitala u F BiH iznosi 2 000KM u gotovini, ako je u pitanju jedan osnivač, a 10 000KM u gotovini ako su u pitanju dva ili više osnivača. Pojedinačni ulog iznosi najmanje 2 000KM. Zakonski minimum u RS-u iznosi 5 000 KM u novcu, a pojedinačni minimalni ulog je 500KM.

2.3.3. Karakteristike

Društvo ima status pravnog lica. Ulozi mogu biti u stvarima, pravima i novcu. Društvo se može transformisati u dioničko društvo. Svi članovi čine skupštinu društva. Postoji profesionalna uprava, koju čine jedno ili više lica. Nadzorni odbor ne mora postojati, izuzev u zakonom predviđenim slučajevima. Dobitak i gubitak su srazmjerni visini uloga. U prometu odgovara društvo, a članovi ne.

2.3.4. Prestanak društva

Društvo s ograničenom odgovornošću prestaje, u skladu sa zakonom i statutom: spajanjem, pripajanjem i podjelom odlukom skupštine odlukom suda stečajem.

2.4. Dioničko društvo

Dioničko društvo je trgovačko društvo u kojem članovi (dioničari) sudjeluju s ulozima u temeljnome kapitalu podijeljenom na dionice.

2.4.1. Osnivači

Osnivači društva su dioničari koji usvoje statut. Kod sukcesivnog osnivanja osnivači su i dioničari čiji ulozi nisu u novcu, iako ne sudjeluju u usvajanju statuta. Statut društva mora usvojiti najmanje jedna osoba. Dioničarima se prije potpune uplate dionica mogu izdati potvrde o udjelima.

2.4.2. Početni kapital

Osnovni kapital iznosi najmanje 50 000KM. Nominalna vrijednost jedne dionice ne može biti manja od 10KM.7 Dioničko društvo mora imenovati skupštinu, upravu i nadzorni odbor.

2.4.3. Karakteristike

Dioničko društvo ne odgovara za obaveze dioničara. Omogućava prikupljanje većeg broja manjih uloga s ciljem postizanja učinka koncentracije kapitala u pogledu dobiti. Rizik ulagača nije velik. Oni ne odgovaraju svojom ličnom imovinom.8 Dioničko društvo nije pogodna forma za početak osnivanja malih i srednjih preduzeća, te za menadžere bez iskustva. Proces registracije je dosta složen.

Tabela 1: Razlika između dioničog društva i privatnog preduzeća

7 E. Vilogorac & M. Dizdar: Zakon o privrednim društvima, Revikon, Sarajevo, 2000.8 http://www.svanconsulting.com/znanje-online/financijska-trita/113-dioniko-drutvo-ili-privatna-tvrtk

Dioničko društvo Privatno preduzeće

Pristup dodatnim sredstvima Lakše namicanje dodatnih

sredstava izdavanjem dionica i

obveznica

Teže namicanje dodatnih

sredstava uglavnom

zaduženjem kod banaka i

ostalih privatnih izvora

Naknade zaposlenicima Mogu ponuditi dionice kako bi

zadržale najkvalitetnije kadrove

Plaće, bonusi i ostali

nematerijalne naknade.

Zahtijeva dosta slobodnih

sredstava u stvarnom vremenu

Izvještavanje Iscrpnije, kvartalno i godišnje

izvješće prema dioničarima,

burzi i ostalim nadležnim

tijelima. Dodatna izvješća ako

tvrtka potpada pod Sarbanese-

Oxley zakon. 

Redovna izvješća (uglavnom

godišnja) prema državnim

tijelima. Ne moraju

obavještavati ostale instance

javnosti. 

Sloboda odlučivanja Ograničena, limitirana voljom

dioničara i ostalih investitora. 

Vrlo velika, vlasnik/vlasnici

tvrtke odlučuje o svim

strateškim i/ili operativnim

odlukama

Poslovna orijentacija Kratkoročna, profitno

orijentirana

Dugoročna, strateški

orijentirana

Vrijednosna procjena

preduzeća

Ovisi o tržišnoj kapitalizaciji Uvijek manja nego kad je tvrtka

dioničko društvo

Izvor: http://www.svanconsulting.com/znanje-online/financijska-trita/113-dioniko-drutvo-ili-privatna-tvrtka-stoljetna-poduzetnika-dilema.html?lang=hr-

HR&fb_source=message

2.4.4. Prestanak društva

Dioničko društvo prestaje: Istekom vremena određenim statutom Odlukom glavne skupštine Pravomoćnom odlukom suda Pripajanjem društva drugom društvu Provođenjem stečajnog postupka Ukidanjem društva

Društvo koje nema imovine može prestati tako da ga registarski sud briše iz  trgovačkog registra na prijedlog nadležnog organa porezne uprave ili po službenoj  dužnosti. Registarski sud će brisati društvo iz trgovačkog registra po službenog  dužnosti ako ono tri godine po redu ne postupi po zakonskoj obvezi da objavi svoja  godišnja financijska izvješća s propisanom dokumentacijom niti ih dostavi tome  sudu u roku od 6 mjeseci nakon što mu sud priopći naknadu da će ga brisati iz  trgovačkog registra, a društvo u tome roku ne učini vjerojatnim da ima imovinu.9  Likvidacija društva se ne provodi, a društvo prestaje brisanjem iz trgovačkog registra. Pokaže li se nakon brisanja društva iz trgovačkog registra da ono ima  imovinu koju bi trebalo podijeliti, provodi se likvidacija društva. Likvidatore na  prijedlog zainteresiranih osoba imenuje sud. 

Registarski sud mora namjeru da će društvo brisati iz trgovačkog registra  saopštiti zakonskim zastupnicima društva po propisima o dostavi pismena i odrediti  im primjereni rok za isticanje prigovora. Sud može odrediti da se namjera za  brisanje društva i davanje roka za isticanje prigovora objavi onako kako se  objavljuju upisi u sudski registar. U tom slučaju prigovor može istaći svaka osoba  koja ima opravdani interes na tome da se društvo ne briše iz trgovačkog registra.  Statutom se mogu odrediti i drugi slučajevi prestanka društva. 

3. Zadruge

9 http://www.poslovniforum.hr/info/dionicko_drustvo_2.asp

Zadruga predstavlja specifični oblik za vođenje malog biznisa u pojedinim oblastima, kao npr. poljoprivredam trgovina, zanatstvo,... Kod ovih oblika je naglašena solidarnost, uzajamnost i međusobno pomaganje između članova.

3.1. Osnivanje i upravljanje zadrugom

Zadrugu mogu osnovati najmanje tri poslovno sposobne fizičke osobe.Novi zadrugari imaju ista prava i obveze kao i osnivači koja se utvrduju pravilima zadruge. Zadrugar ulaže u zadrugu članski ulog. Članski ulozi mogu biti u novcu, stvarima i pravima izraženim u novčanoj protuvrijednosti. Ako nije drukčije ugovoreno zadrugari moraju unijeti jednake uloge. Zadruga se osniva ugovorom o osnivanju zadruge.

3.2. Početni kapital

Početni kapital nije određen zakonom. Zadrugari ga ugovorom slobodno određuju. Također, zadrugar može dati i dio svoje imovine na iskorištavanje.

3.3. Struktura zadruga:

Prema statističkoj evidenciji F BiH, zadruge su evidentirane sa aspekta djelatnosti i oblika vlasništva. Izgled structure je sljedeći:10

Tabela 2.: Struktura zadruga prema djelatnosti i obliku vlasništva

Subjekti Struktura

Poljoprivreda, lov, šumarstvo 64 27,70

Prerađivačka industrija 15 6,65

Građevinarstvo 44 19,05

Trgovina 18 7,78

Nekretnine, usluge 78 33,76

Ostalo 12 5,06

Ukupno 231 100,00Izvor: Z. Džafić, Mikroekonomija, Off-set, Tuzla, 2009.

3.4. Prestanak zadruge

Zadruga prestaje u slučaju:

10 Z. Džafić, Mikroekonomija, Off-set, Tuzla, 2009.

ako se broj zadrugara smanji ispod broja propisanog Zakonom o zadrugama kada skupština zadruge dvotrećinskom većinom svih glasova zadrugara odluči da

zadruga prestaje, da se spoji sa drugom zadrugom ili da se pripoji drugoj zadruzi odnosno da se podijeli na više zadruga

ako se pravomoćnom odlukom suda utvdi ništavost upisa u sudski registar u slučaju stečaja u drugim slučajevima utvrđenim zakonom, ugovorom o osnivanju zadruge, odnosno

pravilima zadruge.

4. Primjer iz prakse: Rudarski institut d.d. Tuzla

Za primjer iz prakse, odlučili smo se za RUDARSKI INSTITUT d.d. Tuzla.U Tuzli 1989. Godine je konstituiran je Rudarski institut. Poslije izvršene privatizacije koja se razvijala u skladu sa zakonskim procedurama i propisanim rokovima od 31. oktobra 2001.

Godine Rudarski institut u Tuzli funkcionira kao dd. Konstituirana je Supština društva, izabran Nadzorni odbor i imenovana uprava.

Oblasti djelovanja su slijedeće:

Površinska eksploatacija Podzemna eksploatacija Eksploatacija soli i uskladištenja sirovina Zaštita na radu i zaštita od požara Geologija i geotehnika Mašinsktvo, eletrtehnika, građevinarstvo, geodezija, ekonomske naule Geofizičko-seizmološka i geoelektrična istraživanja Dokumentaciona.informativna djelatnost Izdavanje naučno.stručnog časopisa „Rudarstvo“

Konstuisanjem Rudarskog instituta kao dioničkog društva, izvršen je izbor prvog Nadzornog odbora od pet članova, 31. Oktobra 2001. Godine.Nadzorni odbor je u proteklom periodu nekoliko puta transformisan mijenjanjem organizacionih formi, a ovu odgovornu dužnost do sada je obavljalo četrnaest članova. Danas ovaj organ u svom sastavu ima tri člana:

Predsjednik: Amira OkanovićČlanovi: Ekrem Čagalj

Alma Nadarević11

U teškim društven-ekonomsim uvjetima u poratnom periodu Rudarski institut se bori za opstanak i razvoj te se vrši njegovo restruktuiranje. Ulažu se napori na prolagođavanju novim društveno-ekonomsim uvjetima i ostvarivanju funkcije u njima, iznalaze se odgovarajući oblici unutarnje organizacije za efikasnije djelovanje na tržištu. Osnovna djelatnost Nadzornog organa odvijala se u skladu sa Statutom, a u najširem smislu, svodi se na nadziranje ukupnog poslovanja Rudarskog instituta kao dioničog društva, rada Uprave, zatim na pripreme Supštine i podnošenje izvještaja ovom organu i poslovanju Dioničog društva, na imenovanje uprave, raspodjelu dobiti, redovnu kontrolu blagajne i vršenje drugih

11 http://www.rudarski-institut.com.ba/index.php?option=com_content&view=category&layout=blog&id=52&Itemid=68&lang=ba

ovlaštenja te preuzimanje odgovornosti predviđenih zaonom i Statutom. Direktor Rudarskog instituta d.d. Tuzla je Mr.sc. Eldar Pirić, dipl.ing. mašinstva.12

Slijedeći podaci pokazuju poslovanje Rudarski institut d.d. Tuzla, odnosno broj dionica, vlasnici dionica, vrijednosti stalnih sredstava, vrijednosti obrtnih sredstava, ukupni kapital i slično.

Slika broj 1: Polugodišnji izvještaj u poslovanju

Izvor:http://www.rudarskiinstitut.com.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=47&Itemid=2&lang=ba

Također, došli smo i do revizorskog izvještaja za 2010. godinu rađen od REVIS doo Tuzla:

Slika broj 2: Nezavisno revizorsko mišljenje

12 http://www.rudarski-institut.com.ba/sadrzaj_45-48.pdf

Izvor:http://www.rudarskiinstitut.com.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=102&Itemid=67&lang=ba

5. Stav studenta prema prikazanom primjeru

Dioničko društvo je trgovačko društvo u kojemu članovi (dioničari) sudjeluju s ulozima u temeljnome kapitalu podijeljenom na dionice. snivači društva su dioničari koji usvoje statut. Kod sukcesivnog osnivanja osnivači su i dioničari čiji ulozi nisu u novcu, iako ne sudjeluju u usvajanju statuta. Statut društva mora usvojiti najmanje jedna osoba.  Temeljni kapital i

dionice glase na nominalne iznose izražene u valuti KM.  Najniži nominalni iznos temeljnoga kapitala određen je Zakonom s time da taj iznos mora biti i izražen cijelim brojem koji je višekratnik broja sto. Nominalni iznos dionice ne može biti manji od iznosa koji je određen Zakonom o trgovačkim društvima, s time da taj iznos mora biti i izražen cijelim brojem koji je višekratnik broja sto. Ništava je dionica čiji je nominalni iznos manji zakonom određenog iznosa. Izdavatelji takvih dionica solidarno odgovaraju imateljima za štetu koja im je pričinjena izdavanjem dionica. Dionica je nedjeljiva. Dioničar može imati najmanje jednu dionicu; ne može imati pola dionice. Dioničarima se prije potpune uplate dionica mogu izdati potvrde o udjelima (privremenice). Privremenice moraju glasiti na ime. 

Kao što vidimo i iz priloženog primjera, osnivanje dioničog društva je i u ovom slučaju bilo pogodno za prikupljanje novčanih sredstava većeg iznosa i za velike projekte, koji teško da su ostvarivi kapitalom samo jedne osobe. Izdavanje dionica koristilo se i iz razloga kada je Rudarski institut počinjao raditi i trebao kapital koji im osnivač sam nije mogao osigurati, trebalo je i dodatno investirati u proizvodnu opremu, istraživanje i razvoj i sl., te je željelo se proširiti na nova tržišta ili ući u novi posao i sl. S više novca je samim time moglo povećati investicijska ulaganja i biti profitabilnije u budućnosti. Rudarski institut izdaje nove dionice koje bivši ili novi dioničari mogu kupiti za određenu cijenu koju odredi sam. Ukoliko je cijena prava i realna, institut može prodati sve dionice i tako nabaviti novac za nove poslove. Rudarski institut d.d. ima 2. 575. 977 vrijednosti stalnih sredstava te 1. 528. 199 teućih sredstava. Dugoročnih obaveza nema, dok kratkoročne iznose 353. 585 KM. Upisani kapital iznosi 3. 750. 591 KM. Kapitaj Rudarski institut d.d. iznosi 3 750 591 KM. Iako Rudarski institut d.d. ima velike vrijednosti stalnih, tekućih sredstava, dobit preduzeća prije oporezivanja iznosi samo 7. 672 KM. Samatramo da za jedno veliko preduzeže, sa puno zaposlenih i sa velikim obimom poslova koji rade je to veoma malo. Jer kada oporezujemo dobit, dobijemo neto dobit koja iznosi samo 3 927 KM. Za godinu poslovanja to je mali iznos, jer preduzeće ne može ulagati u novu opremu, inovirati nove načine korištenja određenih analiza, jer su za to potrebna mnogo veća finansijska sredstva.

Međutim iz prethodnih godina, vidimo da je preduzeće imalo veću neto dobit, pa samim time vjerujemo da je izvještaj iz 2011 plod i globalne ekonomse krize. Prema Odluci o raspodjeli neto dobiti po završnom računu za 2008. godinu vidimo slijedeće:

Neto dobit ostvarena po završnom računu za 2008. godinu u visini od 74.104,54 KM raspoređuje se kako slijedi: - u Fond rezervi iznos u visini od 2o% ostvarene neto dobiti za 2008.godinu, što iznosi 14.820,91 KM - preostali dio neto dobiti u iznosu od 59.283,63 raspoređuje se za isplatu dividendi dioničarima.

Dividenda se isplaćuje dioničarima koji na dan 31.12.2008.godine budu evidentirani na listi dioničara kod Registra vrijednosnih papira u Federaciji BiH, proporcijalno njihovom učešću u kapitalu Društva. Dioničari koji imaju pravo na dividendu dužni su u roku od 10 dana od dana objavljivanja ove Odluke na oglasnoj tabli Društva, odnosno dnevnim listovima u BiH, Društvu - Službi za Ekonomsko-finansijske poslove dostaviti kopiju svog izvoda izdatog od strane komisije vrijednosnih papira u FBiH kao i uplatni račun na koji žele da se uplati dividenda.

Isplata dividende izvršit će se u rokovima kako slijede: - isplata dividende početi će u roku od 30 dana od dana objavljivanja ove Odluke svim dioničarima, a u skladu sa likvidnošću Društva.

Samim time dolazimo do krajnjeg stava, da preduzeće posluje profitabilno, prosperitetno te da pokušava svoje usluge dovesti na najvišu moguću razinu. Također, pravni oblik društva (dioničko društvo) je pogodan za ovako velika preduzeća i sasvim odgovarajući.

ZAKLJUČAK

Shodno pročitanoj literaturi i radu provedenom u istraživanju na datu temu, s pogledom na načine i vrste otvaranja društva, dolazimo do zaključka da je struktura istih

prilično različita, što uvjetuje dobro poznavanje vrsta društava, prije otvaranja ili preimenovanja samog preduzeća.

Organi uprave: skuštine, upravni odbor, nadzorni odbor, generalni direktor, svojom nadležnošću i funkcijama međusobno se nadopunjuju i kontrolišu, zavisno od vrste društva u kojem rade. Svojstvo pravnog lica preduzeće stiče danom upisa u registar društava. Preduzeće odgovara za svoje obaveze cjelokupnom svojom imovinom., te prije upisa u registar društava niko ne može nastupati u ime društva.

Također, preduzeća mogu kao svoju djelatnost obavljati sve poslove, osim onih koji se po zakonu ne mogu obavljati kao privredna djelatnost. Međutim, preduzeće može obavljati samo poslove u okviru djelatnosti upisane u registar društava.Sva preduzeća na FBiH djeluju u skladu sa Zakonom o privrednim društvima FBiH, odnosno isto tao i za Republiku Srpsku.

Iz svega nevedenog možemo zaključiti, da rad i poslovanje preduzeća je uvjetovano zakonom. Nažalost Bosna i Hercegovina nema krovni zakon o privrednim društvima, nego oba entiteta imaju zasebne zakone, koji se i razlikuju u pojedinim stavkama. Na osnovu sjedišta firme, preduzeće radi i posluje u skladu sa zakonom čijoj teritorijalnoj određenosti pripada.

LITERATURA

1. Džafić Z., Mikroekonomija, Off-set, Tuzla, 2009.

2. Hodžić Kadrija, Uvod u ekonomiju, Tuzla, 2005.

3. Zakon o privrednim društvima (ZPD)

4. Mankiw G., Osnove ekonomije, Mate, Zagreb, 2004.

5. Zekić Z., Menadžmen suvremenog poduzeća, Glosa d.o.o., Rijeka, 1997.

6. Simić M., Pravni okvir malog biznisa u BiH, priručnik: Mali biznis u BiH, Ekonomski institut Sarajevo i Southeast Europe Enterprise Developent-SEED, Sarajevo 2001

7. Vilogorac E., & Dizdar M., Zakon o privrednim društvima, Revikon, Sarajevo, 2000.

8. URL= http://www.rudarskiinstitut.com.ba/index.php?option ticle&id=102& =ba

9. URL = http://www.poslovni.hr/34716.aspx

10. URL = http://www.rudarski-institut.com.ba/sadrzaj_45-48.pdf

11. URL= http://www.poslovniforum.hr/info/dionicko_drustvo_2.asp