1.

OPA TEORIJA PROIZVODNJEpodjela procesa reprodukcije: proizvodnja razmjena raspodjela potronja proizvodnja je temelj ekonomije; ostale faze reprodukcije proizlaze iz proizvodnje proizvodnja je proces pretvaranja proizvodnjih faktora u proizvode i usluge; da bi se proces dogodio, nuno postoje inputi i outputi

2.

INPUTIinputi (proizvodni faktori) su robe i usluge koje poduzea koriste u procesima proizvodnje po analizi njihovih djelovanja (faktorska analiza) inpute djelimo u tri kategorije: a) zemlja prirodni resursi koji se koriste u proizvodnji b) rad ljudsko vrijeme provedeno u proizvodnji; najznaajniji input u industrijskoj privredi c) kapitalni resursi ine trajna i polutrajna dobra privrede proizvedena s namjerom da bi proizvela druga dobra (npr. ceste, zgrade, strojevi); za proces gospodarskog razvitka posebno je znaajna akumulacija kapitalnih dobara, na iju veliinu djeluju: investicije djeluju trajno na poveanje vrijednosti amortizacija djeluje u pravcu trajnog smanjenja vrijednosti

3.

OUTPUTIoutputi su razliite korisne robe i usluge koje se ili troe ili upotrebljavaju za daljnju proizvodnju

4.

TEHNIKI ILI PROIZVODNI KOEFICIJENTu proizvodnji odreenih proizvoda sudjeluju inputi u razliitim kombinacijama; kombinacija zavisi od tehnike proizvodnje, njezine organizacije i od proizvoda jednu takvu kombinaciju predstavlja tehniki ili proizvodni koeficijent; on pokazuje odnos izmeu koliine utroenog proizvodnog faktora (inputa) i proizvoda tehniki ili proizvodni koeficijent je koliina angairanih proizvodnih faktora po jedinici proizvoda

5.

SUPSTITUTIVNI FAKTORIsu proizvodni faktori koji mogu mijenjati meusoban odnos u proizvodnji odreene koliine proizvoda; njihovi proizvodni koeficijenti su varijabilni

6.

KOMPLEMENTARNI FAKTORIne mogu mijenjati meusoban odnos u proizvodnji odreene koliine proizvoda; njihovi proizvodni koeficijenti su fiksni

MIKROEKONOMIJA

1

7.

IZOKVANTAizokvanta je krivulja jednakog proizvoda pomou koje se prikazuju supstitutivni i komplementarni proizvodni faktori ona spaja sve toke koje predstavljaju razliite kombinacije ulaganja proizvodnih faktora radi ostvarenja jednake koliine proizvodnje to su vie udaljene od sredita koordinatnog sustava predstavljaju vei proizvod (p1

Nuena koliina 14 10 7 5 4

Tendencija cijene padajua padajua ravnotea rastua rastua

ravnotea je samo jedna kombinacija cijene i koliine kod te cijene je nuena koliina jednaka tranoj (ravnotea cijena)

zakon ponude i potranje: kupci koji su spremni kupiti odreenu koliinu po nioj cijeni od ravnotee nee uspjeti, kao ni prodavaoci koji su spremni prodati po vioj cijeni od ravnotene

27. VIAK PONUDE I POTRANJE viak ponude (excess supply) = razlika izmeu koliine ponude i koliine potranje kod dane cijene viak potranje (excess demand) = koliina potranje umanjena za koliinu ponude kod dane cijene cijena kod koje postoji viak ponude ili potranje nije ravnotena cijena pozitivni viak potranje znai tendenciju rasta, a pozitivni viak ponude znai tendenciju padanja cijene

MIKROEKONOMIJA

14

28. CJENOVNA ELASTINOST POTRANJE (ED) elastinost potranje mjeri koliko se promijeni traena koliina nekog dobra kad mu se promijeni cijena; elastinost je jaina reakcije elastinost potranje (ED) je omjer postotne promjene traene koliine i postotne promjene cijene potranje za dobrima razlikuju se po svojim elastinostima; dobro je elastino kad njegova traena koliina jeko reagira na promjenu cijene, a neelastino kada slabo reagira potranja je elastina ako promjena cijene od 1% uzrokuje promjenu traene koliine veu od 1%

potranja je neelastina ako promjena cijene od 1% uzrokuje promjenu traene koliine manju od 1% trina ravnotea je u poetku u toki A; odgovarajui na 20% poveanje cijena, trina koliina se smanji 40% u toku B; elastinost cijene ED=40/20=2; potranja je elastina u podruju od A do B kad se cijena povea sa 90 na 100, prema krivulji potranje traena koliina pada s 240 na 160

formula za izraunavanje elastinosti:

elastinost potranje ima tri sluaja:

krajnji sluajevi elastinosti potranje: a) savreno neelastina potranja one kod kojih traena koliina nimalo ne odgovara na promjenu cijene b) savreno elastina potranja ona kod koje mala promjena cijene vodi ka beskonano razliitim poveanjima traene koliine

MIKROEKONOMIJA

15

29. CJENOVNA ELASTINOST PONUDE (Es) elastinost ponude je jaina reakcije ponuene koliine nekog dobra na promjenu njegove trine cijene elastinost ponude ES mjeri postotnu promjenu ponuene koliine koja je uzrokovana postotnom promjenom cijene toga dobra od 1% jedan od glavnih elemenata koji odreuje elastinost ponude je stupanj do kojeg se moe poveati proizvodnja nekog privrednog sektora, a drugi element je promatrano vrijeme promjena cijene e imati vei efekt na ponuenu koliinu ako se povea vrijeme reakcije ponude

30. DOHODOVNA ELASTINOST POTRANJE koristi se da bi se izrazio efekt promjene u dohotku na traenu koliinu danog dobra, uz pretpostavku da su sustav potreba i cijena dane veliine

ovisno o kojoj vrsti dohodovne elastinosti potranje je rije, koef. dohodovne elastinosti moe biti vei, manji ili jednak nuli zone koeficijenata dohodovne elastinosti potranje:VELIINA KOEF. DOHODOVNE ELASTINOSTI POTRANJE (d) 0 0 Am

dezinvestiranje (smanjenje proizvedenog drutvenog bogatstva) stagnantna ekonomija poveanje proizvedenog drutvenog bogatstva

veliinu proizvedenog drutvenog bogatstva mjerimo kroz prirast vrijednost prirasta iskazujemo kroz: nabavnu vrijednost stvarnu vrijednost nova vrijednost trina vrijednost

MAKROEKONOMIJA

7

15. AGREGATNI MAKROEKONOMSKI MODELA. KRIVULJA AGREGATNE POTRENJA (AD) pokazuje meuzavisnost izmeu ukupne proizvodnje mjerene drutvenim proizvodom (NNP) ili nacionalnim dohotkom (NI) i ope razine cijena agregatna potranja pokazuje razinu realne potronje svih sektora privrede uz razliite razine cijena, a definira se kao suma njezinih komponenti: C osobna potronja AD = C + I + G + E G javna potronja I investicija E izvoz funkciju agregatne potranje definiramo kao padajuu funkciju razine cijena:

krivulja AD je opadajua krivulja razine cijene nagib krivulje pokazuje njenu elastinost na promjene razine cijene to je krivulja vodoravnija, to je elastinija na elastinost utjee: granina sklonost potronji granina sklonost oporezivanju granina sklonost investiranju osjetljivost investicija na promjene kamatnjaka brzina kolanja novca elastinost potranje za novcem na promjene kamatnjaka

MAKROEKONOMIJA

8

B. KRIVULJA AGREGATNE PONUDE (AS) pokazuje meuzavisnost koja u kratkom roku postoji izmeu razine cijena i veliine proizvodnje u narodnoj privredi funkciju agregatne ponude definiramo kao rastuu funkciju razine cijena

klasina krivulja potpuno neelastina na cijene (poveanje cijena ne utjee na poveanje ponude nema nezaposlenih proizvodnih faktora koje bi poveanje dohotka navelo da rade)

Keynesova krivulja potpuno elastina na cijene (u uvjetima velike nezaposlenosti poduzea mogu angairati rada koliko god ele po postojeim plaama; njihovi prosjeni trokovi se ne mijenjaju s porastom proizvodnje, pa se onda ne mijenjaju ni cijene) kombiniranjem ove dvije krivulje dobijemo:

krivulja AS je potpuno elastine (vodoravna) sve do razine pune zaposlenosti kada nestaje lom i postaje potpuno neelastina (okomita)

C. RJEENJE AGREGATNOG MAKROEKONOMSKOG MODELA

sjecite krivulje agregatne potranje (AD) i krivulje agregatne ponude (AS) odreuje razinu cijena i razinu proizvodnje

MAKROEKONOMIJA

9

16. FISKALNA POLITIKA obuhvaa upotrebu poreza i drugih vladinih prihoda, kao i vladinih izdataka u svrhu reguliranja agregatnog nivoa ekonomskih aktivnosti time vlada ima dio kontrole nad stupnjem agregatne potranje u gospodarstvu preko upotrebe proraunskog deficita ili suficita (deficit-manjak; suficit-viak) ako vlada smatra da je nivo zaposlenosti nizak, tada promjenom poreza, poveanim izdacima, kao i poveanjem proraunskog deficita utjee na stimuliranje agregatne potranje

17. NOSIOCI EKONOMSKE POLITIKE ekonomsku politiku predstavlja usmjeravanje ekonomskih procesa na rjeavanje tri glavna problema ivota: to, kako i za koga proizvoditi nosioci ekonomske politike su svi oni subjekti koji neposredno utjeu na izbor (ureivanje) i ostvarivanje ciljeva ekonomske politike meu nosioce spadaju: razna dravna i kvazi dravna tijela, razne politike stranke i meunarodne organizacije osnovna obiljeja jednog nosioca ekonomske politike su: definirani interes sposobnost odluivanja akciona sposobnost samostalnost djelovanja

18. CILJEVI I SREDSTVA EKONOMSKE POLITIKE ciljevi ekonomske politike mogu se definirati kao eljena budua stanja koja se nee ostvariti sama od sebe ve se mogu postii samo svrhovitom ljudskom akcijom ciljevi moraju biti specificirani i mjerljivi ciljevi se dijele na: kratkorone i dugorone; glavne i sporedne podjela ciljeva s obzirom na njihov meusobni odnos: a) nezavisni b) komplementarni ciljevi su meusobno komplementarni kada ostvarenje jednog cilja pridonosi djelominom ili potpunom ostvarenju drugog c) konfliktni ciljevi su konfliktni ako ostvarenje jednog cilja oteava ili onemoguava ostvarenje drugog sredstva (instrumenti) za ostvarivanje ekonomske politike su: instrument fiskalne politike instrument Monetarno-kreditne politike instrument Sistema politike cijena instrument Vanjskotrgovinskog i deviznog sistema instrument Sistema i politike dohodaka instrument Direktne kontrole10

MAKROEKONOMIJA

19. MJERE EKONOMSKE POLITIKE mjere ekonomske politike Kirschen definira kao koritenje jednog odreenog instrumenta, u odreeno vrijeme da bi se ostvario jedan ili vie postavljenih ciljeva mjere ekonomske politike se u stvari svode na promjenu (ili ukidanje) nekog postojeeg instrumenta ili uvoenje novog to moe biti redukcija ili povienje kamatne ili porezne stope, ali i npr. nacionalizacija

20. STABILIZACIJSKA POLITIKA je vladina politika koja upotrebom instrumenata i mjera ekonomske politike pokuava smanjiti trajanje faze ekspanzije i recesije unutar gospodarskih ciklusa esta je upotreba monetarne i fiskalne politike, kao i direktnih kontrola poput politike dohotka i cijena, ime se pokuava usporiti stopa inflacije i istovremeno zadrati prihvatljiv nivo nezaposlenosti

21. NEZAPOSLENOST (OKUNOV ZAKON)Kakva je veza izmeu nezaposlenosti i inflacije? prema Okunovom zakonu, na svakih 2% pada BDP-a u odnosu na potencijalni BDP, stopa nezaposlenosti poveava se za 1% Okunov zakon pokazuje kljunu vezu izmeu trita outputa i trita rada on opisuje povezanost izmeu kratkoronih kretanja kod realnog BDP-a i promjena kod nezaposlenosti

22. MJERENJE NEZAPOSLENOSTI stanovnitvo iznad 16 godina dijeli se u tri skupine: ZAPOSLENI ljudi koji obavljaju neki plaeni posao, kao i oni koji imaju zaposlenje ali su odsutni s posla zbog bolesti, trajkova ili godinjeg odmora NEZAPOSLENI ljudi koji nisu zaposleni ali aktivno trae posao ili ekaju povratak na posao osoba je nezaposlena ako ne radi i ako: a) ulae napore da nae posao ve 4 tjedna b) ako je privremeno udaljena s posla i eka da je ponovno pozovu c) ako eka da se vrati na posao u sljedeem mjesecu oni koju su zaposleni i nezaposleni nalaze se u radnoj snazi izvan radne snage obuhvaa 34% odraslog stanovnitva koje se koluje, odrava kuanstvo, koje je u mirovini, bolesno ili jednostavno ne trae posao stopa nezaposlenosti je broj nezaposlenih podijeljen s ukupnom radnom snagom

MAKROEKONOMIJA

11

23. EKONOMSKA INTERPRETACIJA NEZAPOSLENOSTI tri su vrste nezaposlenosti: FRIKCIONA NEZAPOSLENOST nastaje zbog neprekidnog kretanja ljudi izmeu regija i radnih mjesta ili kroz razliite faze ivotnog ciklusa budui da frikciono nezaposleni radnici esto mijenjaju radno mjesto ili tre bolja smatra se da su oni dobrovoljno nezaposleni STRUKTURNA NEZAPOSLENOST oznaava raskorak izmeu ponude i potranje u periodu kada potranja za jednom vrstom rada raste, dok potranja za nekom drugom vrstom pada, a ponuda se ne prilagoava dovoljno brzo CIKLIKA NEZAPOSLENOST postoji kad je ukupna potranja za radom niska kako ukupna potronja i output padaju, nezaposlenost raste praktiki svuda

24. PHILIPSOVA KRIVULJA prikazuje meuzavisnost izmeu poveanja plaa i porasta nezaposlenosti poveanje nezaposlenosti u postocima obrnuto je razmjerno poveanju cijena, a razmjerno sa stupnjem stabilnosti smanjivanje inflacije, esto se plaa poveanjem nezaposlenosti; borba protiv inflacije uzima rtve u obliku poveanja nezaposlenosti zbog toga se trokovi inflacije esto se izraavaju u konceptu koeficijenta rtve - to je omjer izmeu kumulativnog smanjenja drutvenog proizvoda uvjetovanog antiinflacijskom politikom i ostvarenog smanjenja stope inflacije

25. INFLACIJA INFLACIJA oznaava porast ope razine cijene stopa inflacije je stopa promjene ope razine cijena i mjeri se: razina cijena (godina t) razina cijena (godina t-1) / razina cijena (godina (t-1) x 100% razina cijene mjeri se kao ponderirani prosjek za robe i usluge u nekoj privredi u praksi, ukupnu razinu cijene mjerimo izradom indeksa cijena, koji su prosjeci potroakih i proizvoakih cijena suprotno inflaciji je DEFLACIJA koja se zbiva kad opa razina cijena pada termin dezinflacija oznaava smanjivanje stope inflacije

MAKROEKONOMIJA

12

26. VRSTE INFLACIJE podjela po intezitetu: UMJERENA INFLACIJA umjerenu inflaciju obiljeava polagan rast cijena (jednoznamenkaste godinje stope inflacije) novana sredstva zadravaju svoju realnu vrijednost (ljudi su voljni drati novac zato to e on biti gotovo jednako vrijedan za mjesec ili godinu dana kao to je danas) GALOPIRAJUA INFLACIJA inflacija u dvoznamenkastom ili troznamenkastom rasponu od 20, 100 ili 200% na godinu veina ugovora dobiva indeksnu klauzulu tako da se vrijednosti u njima usklauju u odnosu na neki indeks cijena, ili se pak izraavaju u nekoj stranoj valuti (npr. dolar); u takvim uvijetima novac vrlo brzo gubi svoju vrijednost ljudi dre samo minimalnu koliinu novca nunu za dnevne potrebe HIPERINFLACIJA cijene rastu milijun ili ak bilijun % na godinu obiljeja hiperinflacije: realna potranja za novcem drastino pada (ljudi se rjeavaju svog novca prije nego potpuno izgubi vrijednost) relativne cijene postaju izrazito nestabilne

klasina objanjenja inflacije u teoriji: POTRANA INFLACIJA temelji se na tome da je rast cijena monetarni problem uzrokovan prevelikom koliinom novca u odnosu na raspoloivu robu javlja se kada su proizvodni faktori iskoriteni a potranja i dalje raste STRUKTURNA INFLACIJA proizlazi iz strukturalnih neusklaenosti (kada su neki proizvodni faktori nedovoljno iskoriteni i to zbog nedostatka drugih proizvodnih faktora) njezin osnovni pokreta je viak potranje u onim sektorima, koji u odnosu na ukupan razvoj zaostaju TROKOVNA INFLACIJA cijene rastu i u razdobljima depresije kada su proizvodni faktori nedovoljno iskoriteni inflaciju moe izazvati poveanje trokova MJEOVITA INFLACIJA u stvarnosti inflacija je u pravilu mjeovita moemo rei da ne postoji ista inflacija potranje niti inflacije trokova; svaka je inflacija istodobno inflacija potranje i trokova bez obzira na uzrok

MAKROEKONOMIJA

13

27. STAGFLACIJA pod stagflacijom podrazumjevamo istodobno postojanje visoke stope inflacije i visoke stope nezaposlenosti to je proces neravnotee u privredi koji karakterizira viak ponude nad potranjom proizvodnog faktora rada i istodobno viak potranje nad ponudom na tritu rada indikator stagflacije je tzv. indeks neugodnosti suma stope ope nezaposlenosti i stope inflacije) prema indeksu neugodnosti stagflacija postoji onda i samo onda kada je taj indeks visok i kada su obje njegove komponente visoke smatra se da stagflacija nastupa kada indeks neugodnosti prekorai 30%

28. INDEKSI CIJENA to je ponderirani prosjek cijena odreenog broja roba i usluga pri izradi indeksa cijena ekonomisti mjere pojedinane cijene ekonomskom vanou svake robe najznaajniji indeksi cijena su: a) indeks potroakih cijena (consumer price index CPI) mjeri trokove trine koare potroakih roba i usluga, ukljuujui cijene hrane, odjee, stanovanja, goriva i ostalih roba koje se pribavljaju za svakodnevni ivot predstavlja odnos nominalnog BDP-a prema realnom BDP-u pa se moe interpretirati kao cijena svih komponenti BDP-a (potronje, investicija, vladinih nabava i neto izvoza), a ne samo jednog sektora mjeri razinu cijena u veleprodajnoj ili proizvoakoj fazi fiksni ponderi za izraunavanje tog indeksa jesu neto prodaje pojedine robe vrlo je detaljan pa ga upotrebljavaju poduzea

b) deflator BDP-a

c) indeks proizvoakih cijena

29. KAMATNA STOPA kamata je plaanje naknade za upotrebu novca kamatnjak je iznos kamate koji se plaa u jedinici vremena kamatna stopa je troak posuivanja novca mjeren u dolarima po godini na jedan posueni dolar kamatne stope razlikuju se prema karakteristikama kredita: 1. rok dospijea krediti se razlikuju po svome roku ili dospijeu, tj. duljini vremena do kada oni moraju biti vraeni 2. rizik neki krediti su potpuno nerizini, a neki visoko rizini 3. likvidnost za neko sredstvo se kae da je likvidno ako se ono moe lako pretvoriti u novac i to uz mali gubitak vrijednosti 4. administrativni trokovi zajmovi s visokim administrativnim trokovima mogu iznositi 5-10% veu kamatnu stopu od zajmova s niim trokovimaMAKROEKONOMIJA 14

30. NOMINALNA I REALNA KAMATNA STOPA nominalna (novana) kamatna stopa mjeri godinji dolarski prihod na jedan investirani dolar realna kamatna stopa je korigirana za inflaciju; definira se kao nominalna kamatna stopa minus stopa inflacije

31. NAJZNAAJNIJE PODJELE INVESTICIJA prema namjeni investicije dijelimo na : 1. PRIVREDNE INVESTICIJE su sva ulaganja u privredne djelatnosti i grane: industrija i rudarstvo poljoprivreda i ribarstvo umarstvo vodoprivreda graditeljstvo saobraaj i veze trgovina ugostiteljstvo i turizam zanatstvo-proizvodni dio stambeno-komunalna djelatnost-proizvodni dio obrazovanje i kulturu zdravstvo i socijalnu skrb dravne organe i drutvene organizacije

2. NEPRIVREDNE INVESTICIJE su sva ulaganja u:

prema nainu utvrivanja vrijednosti, investicije dijelimo na: 1. BRUTO bruto investicije ine ukupna drutvena investicijska ulaganja iz nacionalnog dohotka (akumulacije) i amortizacijskih fondova 2. NETO neto investicije su ulaganja iz akumulacije, tj. nacionalnog dohotka 3. NOVE INVESTICIJE nove investicije su sva ulaganja iz nacionalnog dohotka i ona ulaganja iz amortizacijskih fondova kaja su namjenjena proirenju djelatnosti, tj. koja poveavaju postojee kapacitete

MAKROEKONOMIJA

15

32. DEMOGRAFSKE I EKONOMSKE INVESTICIJE DEMOGRAFSKE INVESTICIJE omoguuju odravanje iste razine nacionalnog dohotka s obzirom na prirodni prirataj stanovnitva demografske investicije mogu se raunati za cijelu zemlju ili za pojedine dijelove te se na osnovi toga dijele na: opu demografsku stopu investicije konkretnu demografsku stopu investicije

EKONOMSKE INVESTICIJE predstavljaju razliku izmeu ukupne stope investicijskih ulaganja i konkretne demografske stope investicija one osiguravaju poveanje nacionalnog dohotka i zato su cilj svake ekonomske politike

33. AKTIVIZACIJSKI I AKTIVNI PERIOD aktivizacijski period traje od momenta donoenja investicijske odluke i poetka izgradnje pa sve do konanog dovrenja objekta i utvrivanja vrijednosne konstrukcije novih osnovnih i obrtnih sredstva aktivni period je period eksploatacije ali ne investicija nego osnovnih i obrtnih sredstava koja su stvoreni investicijskim zahvatom poeljno je da aktivizacijski period bude to krai, a aktivni period to dui

34. EFIKASNOST INVESTICIJA ako su investicije dobro uloene (ako su pomou njih stvorena osnovna i obrtna sredstva koja se uspjeno koriste), tada kaemo da su investicije tj. ta sredstva efikasna efikasnost investicije mjeri se tzv. kapitalnim koeficijentima prosjeni kapitalni koeficijent (Kp) marginalni kapitalni koeficijent (Km)Kp - prosjeni kapitalni koeficijent OS - vrijednost osnovnih sredstava P - proizvodnja koja se izraava u ND, DP ili DBP Km - marginalni kapitalni koeficijent I - vrijednost investicija

OS kp P

I km P

prosjeni kapitalni koeficijent pokazuje koliko treba angairati jedinica osnovnih sredstava da bi se proizvela jedinica ND, DP ili DBP marginalni (granini, dodatni) kapitalni koeficijent je odnos izmeu vrijednosti investicija i prirasta proizvodnje izraene u ND, DP ili DBP; on pokazuje koliko sredstava treba investirati da bi se ostvarila jedinica prirasta proizvodnje tj. jedinica ND, DP ili DBP Kapitalni koeficijenti se mogu izraunavati na razne naine : na bruto i neto osnovici sa obrtnim sredstvima ili bez njih samo za privredu ili zajedno s neprivredom za cijelu zemlju ili za njene dijelove po djelatnostima i granama, ali i za pojedine objekte16

MAKROEKONOMIJA

35. PLATNA BILANCA sistematski vrijednosni iskaz svih ekonomskih transakcija rezidenta jedne zemlje s inozemstvom u toku jedne godine naziva se bilanca meunarodnih plaanja (platna bilanca) osnovna shema platne bilance definirana je od strane Meunarodnog monetarnog fonda (MMF-a) i sugerirana zemljama lanicama sistematizacija svih transakcija podijeljena je u 3 grupe: a) trgovinska bilanca izvoz robe prihod, uvoz robe rashod b) usluge promet, turizam, prihodi i rashodi od investicija... c) transferne transakcije doznake radnika, mirovine, ostali privatni i dravni transferi 2. BILANCA KAPITALNIH TRANSAKCIJA a) dugorone transakcije poveanje domaih izvora smanjivanje domaih izvora poveanje domaih izvora smanjenje domaih izvora

1. BILANCA TEKUIH TRANSAKCIJA

b) kratkorone transakcije

3. RAUN REZERVI a) priljev iz inozemstva, poveanje zlatnih rezervi b) odljev prema inozemstvu, smanjenje zlatnih rezervi

MAKROEKONOMIJA

17