mikroekonomija - efzg.unizg.hr zad… · mikroekonomija 1 vježbe 1. – uvod u mikroekonomiju i....

of 99/99
Mikroekonomija 1 Vježbe 1. Uvod u mikroekonomiju I. skupina zadataka 1. Pogledajte slijedeći dijagram i odgovorite koji od njih se može predstaviti pravcemY=20+x: a) A b) B c) C d) D 2. Pogledajte slijedeći dijagram i odgovorite u kojoj točki je nagib krivulje je 0, a u kojoj točki je nagib krivulje je rastući po opadajućoj stopi? a) R i T; S b) R i T; V c) R i T; W d) R i T; Q

Post on 04-Jun-2018

323 views

Category:

Documents

14 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

  • Mikroekonomija

    1

    Vjebe 1. Uvod u mikroekonomiju

    I. skupina zadataka

    1. Pogledajte slijedei dijagram i odgovorite koji od njih se moe predstaviti pravcemY=20+x:

    a) A b) B c) C d) D

    2. Pogledajte slijedei dijagram i odgovorite u kojoj toki je nagib krivulje je 0, a u kojoj toki je nagib krivulje je rastui po opadajuoj stopi?

    a) R i T; S b) R i T; V c) R i T; W d) R i T; Q

  • Mikroekonomija

    2

    3. Pravac je iskazan jednadbom Y=200+4X. Odsjeak na horizontalnoj osi je:

    a) 200 b) 0 c) 50 d) 800

    4. Pravac je iskazan jednadbom Y=200+4X. Odsjeak na vertikalnoj osi je:

    a) 200 b) 0 c) 50 d) 800

    5. Mikroekonomija je dio ekonomije koji se bavi slijedeim problemima:

    a) Poslovanjem pojedinanog poduzea b) Nezaposlenou i kamatnom stopom c) Ponaanjem investitora d) b) i c) e) a) i c)

    6. Ekonomska teorija predstavlja:

    a) pojednostavljenu sliku stvarnosti b) opis realnog svijeta c) pretpostavke o realnom svijetu d) sve od navedenoga

    7. Ekonomska teorija se testira:

    a) u parlamentu neke zemlje b) potvrujui realnost svojih postavki u praksi c) komparirajui pretpostavke sa injenicama d) sve od navedenoga e) b) i c)

    8. Ekonomska teorija predstavlja:

    a) sustav znanstvenih spoznaja o odreenom problemu b) pojednostavljenu sliku nekog problema c) logian skup pretpostavki d) zajedniki pogled temeljen na zakonu ili opim pretpostavkama

    9. Osnova za stvaranje pretpostavki u izgradnji ekonomskog modela je:

    a) ojaati model kako bi se dobio korektan odgovor b) minimizirati koliinu posla koji mora obaviti ekonomista c) pojednostaviti model ali zadrati glavne karakteristike d) izraziti odnose izmeu varijabli matematiki

  • Mikroekonomija

    3

    10. Mikroekonomija prouava alokaciju:

    a) donesenih odluka b) ogranienih resursa c) modela d) nogranienih resursa e) ogranienih elja

    11. to je od slijedeega primjer normativne ekonomije?

    a) Via cijena proizvoda uzrokuje da ljudi kupuju manje tog proizvoda b) Nia cijena proizvoda uzrokuje da ljudi ele kupiti vie tog proizvoda c) Kako bi proizvod postao dostupan svima, trebalo bi odrediti niu cijenu tog proizvoda d) Ako konzumira taj proizvod osjeat e se bolje

    12. to je od slijedeega primjer pozitivne ekonomije?

    a) Ukoliko je taj proizvod tetan za tvoje zdravlje, ne bi ga trebao konzumirati b) Poveanje carinske stope na uvoz automobile trebalo bi smanjiti uvoz c) Poveanje cijene proizvoda X, smanjuje tvoj realni dohodak d) Nita od navedenoga

    13. to je od slijedeeg primjer pozitivne ekonomije?

    a) Kada centralna banka prodaje vrijednosne papire, kamatna stopa raste i smanjuju se private investicije b) Kada cijena elektrine energije raste, poduzea smanjuju svoju proizvodnju c) Kada raste cijena okolade, potroai je kupuju manje d) Sve od navedenoga e) Nita od navedenoga

    14. Na savreno konkurentnom tritu:

    a) Postoji samo jedan kupac b) Postoji nekolicina kupaca i prodavatelja c) Niti jedan kupac, niti jedan prodavatelj nemaju utjecaja na cijenu d) Postoji vei broj sudionika na tritu koji se dogovaraju oko cijene i koliine proizvoda

    15. Zagrebaka banka Zagreb i Privredna banka Zagreb su dvije od nekolicine banaka koje se pojavljaju na bankarskom tritu Hrvatske. Bankarsko trite se ne moe ocijeniti kao savreno konurentno

    zbog:

    a) Svaka od navedenih banaka pokriva oko 30% hrvatskog trita b) Obje banke su u stranom vlasnitvu c) Svaka od navedenih banaka u domicilnoj zemlji prima subvencije drave d) Obje banke imaju znaajan utjecaj na bankarsko trite e) Sve navedeno.

    16. to je od ponuenog relevantno za definiranost trita?

    a) Geografska pozicija b) CIjena nafte koja je glavna sirovina u proizvodnji i ima utjecaj na cijenu proizvoda c) Veliina nacionalne ekonomije d) Precizna definiranost proizvoda e) Pod a) i d) f) Pod a) i c)

  • Mikroekonomija

    4

    17. Pod pojmom realne cijene podrazumijeva se:

    a) Cijena u konstantim novanim jedinicama b) Nominalna cijena umanjena za stopu inflacije c) Tekua cijena korigirana za stopu inflacije d) Sve navedeno e) a) i c)

    18. Cijena Dorina okolade u 1995 godini iznosila je 4,00 kune, a u 2008. godini 9,50 kuna. CPI 1970 bio je 30, a 2008. 89. Cijena okolade u novanim jedinicama iz 1995. godine iznosi:

    a) 0,33 b) 3,20 c) 1,50 d) 11,90

    19. U 2008. godini prosjena cijena terenskog vozila iznosila je 60 000 eura, a zbog slabe prodaje i recesije prodavatelji su u 2009. godini bili primorani spustiti cijenu i ona je pala na prosjeno 50 000

    eura. Inflacija na godinjoj razini iznosila je 10%. Realna cijena terenskog vozila pala je za:

    a) 12%. b) 17% c) 20%. d) 25% e) 32%.

    20. Visina minimalne nadnice u 1995. godini iznosila je 1500,00 kuna, a CPI je bio 10,00. Ukoliko je CPI u 2009. godini iznosio 135, kolika je realna vrijednost minimalne nadnice iz 1995. godine iskazana u

    terminima 2009. godine

    a) 111 kuna b) 20 250 c) 3 525 d) 90

  • Mikroekonomija

    5

    II. skupina zadataka (T/N)

    1. Odnos izmeu dvije varijable prikazan je pravcem koji je horizontalan i paralelan sa osi X, to znai da su varijable u pozitivnom odnosu.

    2. Nagib krivulje je nepromijenjen du itave njene duljine.

    3. Ukoliko pravac prolazi kroz dvije toke A (0,5) i B (5,20) pravac u obliku jednadbe glasi: Y=3+5X

    4. Razlika izmeu pozitivne i normativne ekonomije je u tome to su pozitivne izjave uvijek istinite, a normativne mogu i ne moraju biti istinite!

    5. Ukoliko model nije mogue testirati, onda on ima vrlo malu vrijednost za ekonomiste

    6. Cijena kino ulaznica u Zagrebu je 5,00 eura, a CPI je 123. CPI u Beu je 109, a cijena ulaznice je 4,90. U Beu je realna cijena kino ulaznice manja.

    7. Mikroekonosti mogu koristiti dravnim slubenicima i aktualnim politiarima kako bi predvidjeli utjecaj ekonomskih politika i sugerirali rjeenje problema.

  • Mikroekonomija

    6

    III. skupina zadataka

    1. U prvoj koloni su iskazane godine, u drugoj kolokni prosjene cijene alice kave u Zagrebu. Iskaite realne cijene alice kave u Zagrebu u terminima:

    a) stalnih cijena iz 2000. godine, te b) stalnih cijena iz 1994. godine

    Godina AOL CPI

    1992 4,00 18,80

    1993 4,50 25,40

    1994 5,90 39,90

    1995 7,50 52,70

    2000 11,00 108,80

    2. U slijedeoj tablici dani su vam podaci o stanju ponude i potranje na tritu jogurta u Hrvatskoj u 2009. godini.

    Cijena

    PONUDA

    u mil.

    komada

    POTRANJA

    U mil.

    komada

    3 2 34

    6 4 28

    9 6 22

    12 8 16

    a) Izvedite krivulje ponude i potranje temeljem dobivenih podataka.

    3. U tablici su podaci o koliinama proizvoda A I koliinama inputa B potrebnog za izradu odreene koliine proizvoda A. Ako pretpostavimo da je ovisnost linearna, navedite je.

    A B

    2 40

    4 70

    5 85

    6 100

    7 115

    10 160

  • Mikroekonomija

    7

    Vjebe 3. Ponuda i potranja, elastinost

    I. skupina zadataka

    1. Individualna krivulja ponude je:

    a) koliina proizvoda koju poduzee je spremno proizvesti i plasirati na trite pri razliitim trinim cijenama

    b) koliina proizvoda koje poduzee nudi pri razliitim trokovima koje izaziva ta proizvodnja c) razlika izmeu ponuene koliine i potraivane pri razliitim cijenama d) koliina proizvoda svih poduzea na tritu pri razliitim cijenama e) koliina proizvoda koju su potroai spremni kupiti pri razliitim cijenama

    2. Individualna krivulja potranje je:

    a) koliina proizvoda koju je potroa spreman kupiti pri razliitim trinim cijenama b) koliina proizvoda koje potroa kupuje pri razliitim dohocima c) koliina proizvoda koje potroa kupuje ovisno o ukusima d) koliina proizvoda koju poduzee potrauje pri razliitim trinim cijenama

    3. Trina krivulja ponude je:

    a) koliina proizvoda koju poduzee nudi pri razliitim trinim cijenama b) koliina proizvoda koju sva poduzea nude pri razliitim trokovima koje izaziva ta proizvodnja c) koliina proizvoda koju sva poduzea nude pri razliitim profitima d) koliina proizvoda koju sva poduzea nude na tritu pri razliitim cijenama e) iznos potrebnih sredstava za proizvodnju razliite koliine proizvoda pri svakoj razini cijena

    4. Smanjenje ponuene koliine na tritu posljedica je:

    a) poveanja trokova proizvodnje b) porasta cijena nafte c) smanjenje cijene proizvoda d) porasta cijene proizvoda e) smanjenje profita poduzea f) porast profita poduzea g) dolo je do unaprjeenja tehnologije proizvodnje

    5. Smanjenje cijene komplementarnog proizvoda imat e za posljedicu:

    a) pomak du krivulje potranje prema dolje b) pomak krivulje potranje ulijevo c) pomak krivulje potranje udesno d) potroa e smanjiti sve svoje potronje e) pomak po krivulji potranje prema gore f) pomak krivulje ponude udesno

  • Mikroekonomija

    8

    6. Porast dohotka uzrokovat e:

    a) pomak krivulje ponude udesno b) pomak krivulje ponude ulijevo c) pomak krivulje potranje udesno d) pomak du krivulje potranje prema gore e) pomak du krivulje potranje prema dolje

    7. Ukoliko imate slijedeu jednadbu Q=27-9P+0,9M-3P1+3T rije je o:

    a) funkciji potranje b) funkciji ponude c) nemate dovoljno informacija d) funkciji ponude i potranje e) nita od navedenoga

    8. Cijena proizvoda X se poveala, a posljedica toga bio je pomak krivulje potranje za proizvodom Y i to ulijevo. Iz navedenoga proizlazi da:

    a) proizvod X i Y su neutralni b) proizvod X se koristi u proizvodnji proitzvoda Y c) proizvod Y se koristi u proizvodnji proitzvoda X d) proizvod X i Y se koriste zajedno u potronji. e) proizvodi X i Y su supstituti

    9. Pretpostavimo da su poduzea na tritu spremna prodati bilo koju koliinu proizvoda po cijeni od 50 kuna, ali na tritu nije dolo do prodaje. Koji dijagram prikazuje opisano trite!

    a) dijagram 1 b) dijagram 2 c) dijagram 3 d) dijagram 4

    10. Ukoliko je linearna krivulja Potranje Q = 200 5P inverzna je krivulja potranje glasi:

    a) Q = 200 + 5P b) Q = -200+ 5P c) P=40-1/5Q d) P=40+1/5Q

  • Mikroekonomija

    9

    11. Ukoliko je potranja Qd = 200000 80000 P, a ponuda Qs=110000 + 40000P, kolika je ravnotena cijena i koliina?

    a) P=0,75; Q=140 000 b) P=7,5; Q=14 000 c) P=75; Q= 140 000 d) P=0,75; Q=14 000

    12. Poznato je da je funkcija potranje za CD dana Qd=120-P, a funkcija ponude Qs=5P. Koja je ravnotena cijena CD-a:

    a) 5 b) 10 c) 15 d) 20 e) Nita od navedenoga

    13. Poznato je da je funkcija potranje za CD dana Qd=120-P, a funkcija ponude Qs=5P. Ukoliko je trenutna trina cijena 25,00 kuna to je od ponuenog ispravno?

    a) postoji viak u iznosu od 30 b) postoji manjak u iznosu od 30 c) trite je potpuno u ravnotei d) postoji viak ali nije mogue utvrditi koliki je

    14. Za linearnu krivulju potranje vrijedi: a) ima konstantan nagib i konstantnu elastinost b) ima konstantan nagib, a promjenjivu elastinost c) promjenjiv nagib i promjenjivu elastinost d) promjenjiv nagib i konstantnu elastinost

    15. Za krivulju potranje koja glasi: Q=a*Pa1 vrijedi da:

    a) ima konstantan nagib i konstantnu elastinost b) ima konstantan nagib, a promjenjivu elastinost c) promjenjiv nagib i promjenjivu elastinost d) promjenjiv nagib i konstantnu elastinost

    16. Kod izraunavanja elastinosti i malih promjena cijena koristi se princip a) lune elastinosti b) elastinosti u toci c) elastinosti u pravcu d) ukrtene elastinosti

    17. Kod izraunavanja elastinosti i velikih promjena cijena koristi se princip a) lune elastinosti b) elastinosti u toci c) elastinosti u pravcu d) pomine elastinosti

    18. Istodobno se desilo smanjenje cijene kakaoa (input u proizvodnji okolade) i jaka marketinka kampanja koja je ukazivala na poeljno konzumiranje okolade. Kako se to reflektiralo na tritu

    okolade?

    a) ravnotene koliine su rasle

  • Mikroekonomija

    10

    b) ravnotena cijena je pala, a koliina je porasla c) ravnotena cijena i koliina su pale d) ravnotena cijena je porasla bez promjene koliine e) ravnotena koliina je pala bez utjecaja na cijenu

    19. Mogui raspon koeficijenta cjenovne elastinosti potranje je a) 1

  • Mikroekonomija

    11

    e) superiorna dobra f) luksuzna dobra

    26. Cjenovna elastinost potranje krivulje potranje iji je nagib jednak nuli iznosi:

    a) nula b) jedan c) beskonano d) negativn broj koji se pribliava nuli kako raste potronja.

    27. Koje od ponuenog je formula za izraunavanje cjenovne elastinosti potranje?

    a)

    Q

    P

    P

    Q

    b)

    Q

    P

    P

    Q

    c)

    Q

    P

    P

    Q

    d)

    Q

    P

    P

    Q

    28. to je ispravno u svezi slijedeeg dijagrama?

    a) potranja je savreno neelastina b) potranja je savreno elastina c) potranja je beskonano elastina. d) potranja postaje elastinija kako se smanjuje cijena e) potranja postaje manje elastina kako se smanjuje cijena

    29. 6 postotno smanjenje cijene uzrokovalo je 12 postotno poveanje potraivane koliine, to znai da je koeficijent elastinosti potranje:

    a) jednak 1 b) -0,5

  • Mikroekonomija

    12

    c) 2 d) -2

    30. Du opadajue krivulje potranje:

    a) cjenovna elastinost i nagib su promjenjivi b) nagib je promjenjiv, dok je cjenovna elastinost konstantna c) nagib je konstantan, a cjenovna elastinost je promjenjiva d) nagib krivulje I koeficijent cjenovne elastinosti su nepromjenjivi du itave krivulje

    31. Krivulja potranje dana je jednadbom Q = a - bP. Ukoliko je a pozitivan broj, dok je b = 0, tada znamo da je krivulja potranje

    a) savreno elastina b) neelastina, ali ne savreno c) jedinino elastina d) savreno neelastina e) elastina, ali koeficijent nije beskonano

    32. Menader prodaje u auto salonu procjenjuje da je elastinost potranje za automobilima koje on prodaje 0,87. Ukoliko cijene automobila padnu za 40%. Menader moe oekivati da e:

    a) poveati prodaju za 45,98% b) smanjiti prodaju za 45,98% c) poveati prodaju za 34,8% d) smanjiti prodaju za 34,8%

    33. Ukoliko je koeficijent cjenovne elastinosti potranje za jabukama 0,23. to se moe oekivati ukoliko njihova cijena padne za 5%:

    a) rast potraivane koliine za 21,74% b) smanjivanje potraivane koliine za 21,74% c) rast potraivane koliine za 1,23% d) smanjivanje potraivane koliine za 1,23% e) nita od navedenoga

    34. Marija svaki dan kupuje pola kilograma jagoda bez obzira da li su izvan sezone, pa je njihova cijena 20 kuna ili su u sezoni, pa je njihova cijena 8 kuna. Temeljem ovih podataka znate da je Marijina

    potranja za jagodama:

    a) Ed=0 b) Ed= beskonano c) Ed=-1 d) Ne moete odrediti

    35. Krivulja potranje dana je jednadbom P=2Q, koeficijent cjenovne elastinosti potranje je:

    a) 0 b) 2

  • Mikroekonomija

    13

    c) 1 d) 0,5 e) nemate dovoljno informacija

    36. Ukoliko je P=100-2Q, onda vrijedi:

    a) potranja je neelastina za cijenu manju od 50 b) potranja je elastina za cijenu veu od 50 c) potranja je neelastina za cijenu ispod 50, a jedinino elastina za cijenu veu od 50 d) potranja je neelastina za cijenu manju od 50, a elastina za cijenu iznad 50 e) elastinost potranje je konstantna du krivulje potranje

    37. Ukoliko cijena blokova za crtanje poraste sa 75 lipa na 1,00 kuna, dok se potraivana koliina promijeni sa 10 na 9 komada tjedno. Cjenovna elastinost potranje za blokovima za crtanje iznosi:

    a) -2,72, b) -0,37, c) -0,83, d) -1,20, e) -0,37 f) -1,20

    38. Porast cijene proizvoda A sa 4,00 kune na 6,00 kuna rezultirao je smanjenjem potranje za tim proizvodom od 800 na 700 proizvoda. Kolika je cjenovna elastinost potranje?

    a) -3 b) 3/7 ili 0,4286 c) -1/3 ili 0,3333 d) 1/4 ili 0,25 e) 1/3 ili 0,3333

    39. Krivulja ponude dana je slijedeoj jednadbom: Q = c + dP. U situaciji kada je d=0, tada je ponuda:

    a) neelastina, ali ne savreno b) elastina c) jedinino elastina d) savreno neelastina

    40. Kreui se du rastue krivulje ponude, vrijedi:

    a) cjenovna elastinost ponude e se smanjivati kako se kreemo prema gore b) cjenovna elastinost ponude e rasti ukoliko je nagib krivulje ponude vei od 1 c) cjenovna elastinost ponude e rasti ukoliko je nagib krivulje ponude vei od 1 i nia cijena e

    potaknuti poduzea da ponude sve to je mogue

    d) cjenovna elastinost ponude je nepromijenjena

  • Mikroekonomija

    14

    II. skupina zadataka (T/N)

    1. Ukoliko je proizvod normalan, smanjenje dohotka rezultirati e na pomakom krivulje potranje ulijevo, te smanjenjem ravnotene cijene i ravnotene koliine.

    2. Ukoliko je proizvod inferioran, smanjenje dohotka rezultirati e na pomakom krivulje potranje ulijevo, te smanjenjem ravnotene cijene i ravnotene koliine.

    3. Promjena cijene uzrokuje pomak du krivulje ponude, to znai da je dolo do promijene ponuene koliine pri tekuim cijenama.

  • Mikroekonomija

    15

    III. skupina zadataka

    1. Potranja za HONDA CIVIC automobilima dana je jednadbom Qd=200.0009*P, dok je ponuda za istim automobilima dana Qs = 1000 + 0.05*P pri emu je cijena P zadana u valuti EUR.

    a) Grafiki prikaite krivulje ponude i potranje? b) Odredite ravnotenu cijenu? c) Odredite koliinu automobila koji e se prodati? d) to e se dogoditi ukoliko proizvoa stavi cijenu 20.000 EUR? to bi ste sugerirali u tom sluaju? e) to e se dogoditi ako drava uvede restrikcije na uvoz HONDA automobila na 1500 komada, a to ako

    je ta restrikcija na 3000 komada?

    f) Trokovi uvoza HONDA automobila su se poveali zbog veih carina na automobile iz Japana. Ako je prosjeno poveanje tog troka 1000 EUR to e se dogoditi sa ponudom ako proizvoai taj troak ele

    prenijeti na kupca, a to ako to ne ele prenijeti na kupca? (Prikazati grafiki).

    g) Kako bi mogla reagirati potranja na dogaaje pod f)?

    2. Kroz povijest, investitori su ulagali u zlato kao u sredstvo ouvanja vrijednosti svojih investicija u vrijeme inflacije.

    a) Ako su investitori uvjereni da nema straha od inflacije u nadolazeem periodu i shodno tome potranja za zlatom se smanji kakav e to utjecati na cijenu zlata?

    b) to e se dogoditi ako se uslijed otkria novog zlatnog rudnika povea ponuda zlata?

    3. Potranja za odreenim proizvodom dana je jednadbom: Qd=300 6*P

    a) Pri kojoj cijeni je cjenovna elastinost potranja jednaka nuli? b) Pri kojoj cijeni je cjenovna elastinost potranje beskonano elastina? c) Pri kojoj cijeni je cjenovna elastinost potranje jedinino elastina? d) Koliko iznosi cjenovna elastinost potranje ako je cijena 10 HRK?

    4. Pretpostavimo da je funkcija potranje za nekim proizvodom neelastina.

    a) Definirajte pojam neelastinosti funkcije. b) Restoran troi 5500 litara vode na mjesec i plaa cijenu vode po 1 kunu. Elastinost potranje na cijenu

    vode je -0.5. to se dogaa sa ukupnim izdacima za taj proizvod?

    c) Izvedite zakljuak o korelaciji neelastinosti potranje prema ukupnim izdacima za potronju odreenog proizvoda.

    5. Pretpostavimo da je funkcija potranje za nekim proizvodom elastina.

    a) Definirajte pojam elastinosti funkcije. b) Osoba troi 150 litara vina na godinu pri emu je prosjena cijena vina 50 kuna . Elastinost potranje

    na cijenu vina je -1.5. to se dogaa sa ukupnim izdacima za vino?

    c) Izvedite zakljuak o korelaciji elastinosti potranje prema ukupnim izdacima za potronju odreenog proizvoda.

    6. Trina krivulja potranje za pastom za zube Plidenta dana je jednadbom: Q = 60 - 4P

    a) Pri kojoj cijeni je cjenovna elastinost jednaka nuli? b) Pri kojoj cijeni je potranja beskonano elastina? c) Pri kojoj cijeni je cjenovna elastinost potranje jednaka 1? d) Ako je cijena Plidenta paste za zube 12,00 kuna, kolika je cjenovna elastinost potranje u toj toci?

  • Mikroekonomija

    16

    7. Prosjena cijena peciva je 2,50 kune. Dnevno se u gradu Zaboku proda 22 500 komada. Cjenovna elastinost potranje iznosi -0,5, a cjenovna elastinost ponude 0,9.

    a) Odredite kratkoronu krivulju ponude i potranje. b) Ukoliko potranja poraste za 10%, kolika e biti nova ravnotena cijena peciva? c) Ukoliko gradsko poglavarstvo ne dozvoli rast cijena kruha i peciva jer se radi o socijalno osijetljivom

    proizvodu, poveanje potranje navedeno pod b uzrokovat e uz postojeu kontrolu cijena manjak ili

    viak i koliki?

    8. Polazei od injenice da Hrvatska ima 4,5 milijuna stanovnika i da prosjeno godinje svaki stanovnik treba 4 para cipela (po jedan par za sezonu) na tritu se proda 4,5*4 pari cipela. Prosjena cijena

    cipela je 300,00 kuna. Prema ekonomskim istraivanjima cjenovna elastinost potranje je -0,35, a

    cjenovna elastinost ponude je 0,58. Izrazite ponudu i potranju putem jednadbi.

    9. Dane su krivulje potranje na tritu za proizvodom Z.

    Ponuda: P = 50 + 0,5Q

    Potranja: P = 40 0,1Q,

    a) odredite ravnotenu cijenu i koliinu b) odredite veliinu manjka ili vika na tritu pri cijeni 35 kuna.

  • Mikroekonomija

    17

    Vjebe 3. Ponaanje potroaa

    I. skupina zadataka

    1. Dijagram koji prikazuje razliite kombinacije dvaju proizvoda koje potroau pruaju jednaku razinu zadovoljstva naziva se:

    a) krivulja identifikacije b) krivulja potranje c) budetski pravac d) krivulja potroaevih preferencija e) krivulja indiferencije

    2. Dijagram koji prikazuje razliite kombinacije koliina dvaju proizvoda koje e potroa moi svojim dohotkom kupiti pri razliitim cijenama naziva se:

    a) dohodovno ogranienje b) krivulja potranje c) budetski pravac d) krivulja potroaevih preferencija e) krivulja indiferencije

    3. Teorija potroaa poiva na slijedeim pretpostavkama:

    a) ukupnost b) tranzitivnost c) manje je bolje d) a) i b) e) a), b) i c)

    4. Potroa ije su krivulje indiferencije za bijelim i crnim kruhom kako izgleda ukazuju na slijedei zakljuak:

    a) bijeli kruh je dobar proizvod b) crni kruh je lo proizvod c) potroa nikad nee kupovati crni kruh d) bijeli i crni kruh su savreni supstituti

    I1 I2 I3

    10 15 20 Bijeli kruh

    Crni

    20

    15

    10

  • Mikroekonomija

    18

    5. Kada potroa ima slijedee krivulje indiferencije koja od pretpostavki Teorije potroaa nije ispunjena:

    a) ukupnost b) transitivnost c) vie je bolje d) opadajua MRS

    6. Nagib krivulje indiferencije naziva se:

    a) granina stopa supstitucije b) granina stopa transformacije c) granina stopa tehnike supstitucije d) stopa zadovoljavanja potreba e) granina stopa konzumiranja proizvoda

    7. Nagib krivulje indiferencije kod savrenih supstituta jednak je:

    a) -1 b) -2 c) Konstantan broj d) Sve navedeno

    8. MRS kod savrenih supstituta je:

    a) opadajui broj b) konstantan broj c) pozitivan broj d) 0

    9. Izoutilina krivulja je drugi naziv za krivulju a) Trokova b) Indiferencije c) Budetski poravac d) Dohodak potronja

    10. Funkcija korisnosti koja rangira trine koare naziva se a) kardinalna funkcija korinosti b) Ordinalna funkcija korisnosti c) Izoutilina funkcija korisnosti d) Numerika funkcija korisnosti

    11. MRS kod savrenih komplemenata je a) Beskonano

    I1 I2 I3

    10 15 20 Bijeli kruh

    Crni

    20

    15

    10

  • Mikroekonomija

    19

    b) Konstantan broj c) 0 d) Opadajui negativan broj

    12. Kada se MU mijeri novanim jedinicama, krivulja potranje jednaka je: a) krivulji ukupne korisnosti b) pozitivnom dijelu krivulje MU c) negativno dijelu krivulje granine korisnosti d) opadajuem dijelu krivulje indiferencije

    13. U sluaju kada su krivulje indiferencije oblika slova L vrijedi: a) postoji savrena supstitabilnost izmeu proizvoda

    b) proizvodi su supstituti, ali ne savreni

    c) izmeu proizvoda ne postoji supstitucija

    d) proizvodi su nezavisni

    14. Nagib krivulje indiferencije u apsolutnom smislu: a) opada kako se kreemo s lijeva nadesno b) opada kako se kreemo s desna na lijevo c) raste kako se kreemo s lijeva nadesno d) nepromijenjen je kako se kreemo s desna na lijevo

    15. Konveksnost krivulja indiferencije odraava: a) aksiom opadajue MRS b) aksiom opadajueg korisnosti dohotka c) aksiom opadajue korisnosti novca d) aksiom opadajue krivulje indiferencije

    16. Potroa ije su krivulje indiferencije za alicom aja i vreicom eera kako izgleda ukazuju na slijedei zakljuak:

    a) aj je lo proizvod b) proizvoedi su savreni supstituti c) proizvodi se konzumiraju u fiksnom omjeru d) proizvodi su neutralni

    17. Kada je krivulja indiferencije konkavna prema ishoditu, koja od pretpostavki teorije potroaa prestaje vrijediti:

    Vreica eera

    alica aja

  • Mikroekonomija

    20

    a) transitivnost b) vie je bolje nego manje c) ukupnost d) opadajui MRS

    18. Kada potroa eli vie jednog proizvoda, a nema odnos prema drugom proizvodu, ti proizvodi se nazivaju:

    a) savreni supstituti b) savreni komplementi c) neutralni proizvodi d) nezavisni proizvodi e) loi proizvodi

    19. Pogledajte podatke u tablici i zaokruite tonu tvrdnju:

    okolada itarice

    A 12 9

    B 16 15

    C 10 24

    20. Ukoliko preferencije udovoljavaju temeljnim pretpostavkama teorije potroaa:

    a) A i B koarica sun a istoj krivulji indiferencije b) B i C sun a istoj krivulji indiferencije c) A je poeljnije od C. d) B je poeljnije od A e) a) i b)

    21. MRS kod neutralnih proizvoda je:

    a) uvijek negativan broj b) uvijek je jednak 0 c) uvijek je pozitivan broj d) nije definirana

    22. Promjene nagiba krivulje indiferencije nazivamo:

    a) omjer cijena dvaju proizvoda b) omjer korisnosti dvaju proizvoda c) graninom stopom supstitucije d) graninom stopom tehnike supstitucije e) sve navedeno

    23. Pretpostavka tranzitivnosti preferencija implicira da krivulje indiferencije:

    a) su konveksne prema ishoditu b) imaju pozotovan nagib c) su konkavne prema ishoditu d) se ne smiju sjei e) nita od navedenoga

  • Mikroekonomija

    21

    24. Kada potroa preferira koaricu proizvoda A u odnosu na koaricu proizvoda B, te ukoliko preferira koaricu B u odnosu na koaricu C, proizlazi da potroa preferira i koaricu A u odnosu prema C.

    Ova pretpostavka u teoriji potroaa naziva se:

    a) potroaeva racionalnost b) ukupnost c) opadajua MRS d) tranzitivnost e) vie proizvoda je bolje nego manje

    25. Krivulje indiferencije su konveksne prema ishoditu zbog:

    a) zbog pretpostavke vie je bolje nego manje b) zbog pretpostavke ukupnosti c) zbog opadajue MRS d) zbog pretpostavke tranzitivnosti e) nita od navedenoga

    26. MRS potroaa je 3 proizvoda A za proizvod B, koji je na horizontalnoj osi, to znai da je potroa spreman:

    a) odustati od 1 jedinice proizvoda A da bi dobio 3 jedinice proizvoda B b) odustati od 1 jedinice proizvoda A za 1 jedinicu proizvoda B c) odustati od 3 jedinice proizvoda A za 1 jedinicu proizvoda B d) nita od navedenoga

    27. Marko troi svoj dnevni deparac na 2 proizvoda (sendvi i sok). Ukoliko je njegov dnevni deparac 30,00 kuna, cijena sendvia je 20 kuna , a cijena soka 10 kuna , te ukoliko se prvi proizvod prikazuje

    na osi X, a drugi na osi Y, tada je nagib budetskog pravca Marka jednak:

    a) 2 b) 2 c) 1/2 d) 1/2

    28. Potroa ima tjedno na raspolaganju 1000,00 kuna koje moe potroiti na koaricu proizvoda X1 iji iznos je 500 kuna ili na koaricu X2, iji je iznos 250,00 kuna. Nagib budetskog pravca je

    (Koarica X1 je na horiziontalnoj osi):

    a) -2 b) -1/2 c) -4 d) -1/4

    29. Petar ima tjedni deparac od 160,00 kuna i troi ga na cigarete i kavu. Cijena cigareta je 20,00 kuna, a kave 5,00 kuna. Koja je maksimalna koliina cigareta ili maksimalna koliina kave koju Petar moe

    osigurati sebi?

    a) 8, 32 b) 10,28 c) 32,8 d) 60, 40 e) 40,20

  • Mikroekonomija

    22

    30. Knjige se prikazuju na vertikalnoj osi, dok su kino ulaznice na horizontalnoj osi. Ukoliko znamo da je dolo do poveanja cijene i jednog I drugog proizvoda za 3 puta, tada vrijedi da:

    a) budetski pravac je postao strmiji b) budetski pravac je postao poloeniji c) nagib budetskog pravca se nije mijenjao d) nije mogue utvrditi u kojem smjeru e se promijeniti budetski pravac

    31. Pogledajte slijedei dijagram i odgovorite to je ispravno ako znamo da je dolo do njegove rotacije prema vani, tako da horizontalni odsjeak nije promijenjen. to je od slijedeega ispravno:

    a) smanjenje cijene jabuka, b) porast cijene jabuka, c) smanjenje cijene okolade, d) porast cijene okolade,

    32. Koje od dolje navedenoga predstavlja nagib budetskog pravca sa dijagrama ispod, ukoliko je potroa imao na raspolaganju 60,00 kuna?

    a) Y/Pk b) Y/Pn c) -6/3 d) 6/3 e) 3/6 f) -3/6

    33. Nagib budetskog pravca reflektira:

    a) preferencije potroaa b) relativne cijene c) nominalni dohodak d) realni dohodak

    Income

    okolada

    jabuke

  • Mikroekonomija

    23

    34. Marta eli kupiti proizvod A i proizvod B. Cijena proizvoda A je 6,00 kune, a cijena proizvoda B je 8,00 kune, dok je njen dohodak 24,00 kune. Koliina proizvoda A prikazana je na vertikalnoj

    osi, a koliina proizvoda B na horizontalnoj osi. Koliki je nagib budetskog pravca Ane

    a) -4/3 b) 4/3 c) 3/4 d) -3/4

    35. Porast dohotka uzrokovat e:

    a) pomak budetskog pravca ulijevo b) pomak budetskog pravca udesno c) rotiranje budetskog pravca ulijevo d) rotiranje budetskog pravca udesno

    36. Nagib budetskog pravca jednak je (proizvod X je na horizontalnoj osi):

    a) dohodak podijeljen sa cijenom proizvoda X b) dohodak podijeljen sa cijenom proizvoda Y c) cijena dobra Y podijeljena sa cijenom dobra X d) cijena dobra X podijeljena sa cijenom dobra Y

    37. Ukoliko cijena proizvoda X poraste, budetski pravc postaje:

    a) strmiji b) poloeniji c) pozitivnog nagiba d) horizontalan

    38. Pretpostavimo da potroa konzumira dvije koarice proizvoda a i b. to je ispravno ukoliko potroa maksimizira svoje zadovoljstvo?

    a) MRSs,b je u maksimumu b) Pa/Pb = dohotku potroaa c) MRSa,b = dohotku potroaa d) MRSa,b = Pa/Pb.

    39. Iz krivulje cijena potronja mogue je izvui

    a) krivulju ponude b) krivulju potranje c) krivulju indiferencije d) budetska krivulja

    40. Efekt cijene dijeli se na a) efekt supstitucije i efekt potranje b) efekt supstitucije i efekt cijene c) efekt cijene i efekt dohotka d) efekt supstitucije i efekt dohotka

  • Mikroekonomija

    24

    41. Proizvod X se prikazuje na osi X, te ukoliko doe do smanjenje cijene tog proizvoda, tada je nova budetska linija

    a) nepromijenjena b) strmija od izvorne c) manje strma od izvorne d) paralelna s izvornom

    42. Efekt dohotka zbog promijene cijene kod normalnih dobara je a) neutralan b) negativan c) pozitivan d) pozitivan, a zatim negativan

    43. Efekt dohotka zbog promijene cijene kod inferiornih dobara je a) neutralan b) negativan c) pozitivan d) pozitivan, a zatim negativan 44. Krivulja potranje kod Giffenovog dobra je

    a) opadajua b) horizontalna c) rastua d) vertikalna 45. Teorija (aksiom) otkrivene preferencije omoguava izvoenje

    a) krivulje dohodak-potronja iz ponaanja potroaa u razliitim trinim situacijama b) krivulje cijena-potronja iz ponaanja potroaa u razliitim trinim situacijama c) krivulje budetskog pravca iz ponaanja potroaa u razliitim trinim situacijama d) krivulje indiferencije iz ponaanja potroaa u razliitim trinim situacijama

    46. Marshall je pri analizi potroaeva probitka uveo snanu pretpostavku i to: a) granina korisnost novca je rastua b) granina korisnost novca je opadajua c) granina korisnost novca je konstantna d) granina korisnost novca mijenja se obrunuto od novanog dohotka

    47. Pomak budetskog pravca iz L1 u L3 uzrokovan je a) Smanjenjem cijene hrane b) Smanjenjem cijene odjee c) Poveanjem cijene hrane d) Poveanjem cijene odjee

    48. Pomak budetskog pravca iz L1 u L2 uzrokovan je a) Smanjenjem cijene hrane b) Smanjenjem cijene odjee c) Poveanjem cijene hrane d) Poveanjem cijene odjee

  • Mikroekonomija

    25

    49. MRS od toke A do toke B iznosi:

    a) 1/6

    b) 6

    c) -6

    d) -1/6

    50. Funkcija korisnosti glasi U(x1,X2)=X1+3X2, pa je za 5 jedinica X1 i 10 jedinica X2 ukupna

    korisnost

    a) U=4

    b) U=35

    c) U=25

    d) U=40

    51. U toci A vrijedi da je: a) MRSomjera cijena c) MRS=omjeru cijena d) Nisu u odnosu jer potroa nije u ravnotei

  • Mikroekonomija

    26

    52. U toci B vrijedi da je: e) MRSomjera cijena g) MRS=omjeru cijena h) Nisu u odnosu jer potroa nije u ravnotei

    53. Ukoliko je funkcija korisnosti U (, ) = + , onda vrijedi: a) Proizvodi su supstituti

    b) Proizvodi su komplementi

    c) Proizvodi su nezavisni

    d) Proizvodi su normalna dobra

    54. Potroa se susree s budetskim pravcem p1x1+p2x2=I, te ukoliko se cijena proizvoda X1 utrostui, a cijena proizvoda X2 upeterostrui, budetski pravac postat e

    a) Strmiji

    b) Poloeniji

    c) Nee biti promjene

    d) Ne moete odrediti

    55. Ukoliko je poznato da je

    > , onda vrijedi

    a) Dobra su supstituti

    b) Dobra su komplementi

    c) Dobro je normalno

    d) Dobro je inferiorno

    56. Ukoliko je poznato da je

    < , onda vrijedi

    a) Dobra su supstituti

    b) Dobra su komplementi

    c) Dobro je normalno

    d) Dobro je inferiorno

    57. Ukoliko je poznato da je

    < , onda vrijedi

    a) Dobra su supstituti

    b) Dobra su komplementi

    c) Dobro je normalno

    d) Dobro je inferiorno

    58. Ukoliko je poznato da je

    > , onda vrijedi

  • Mikroekonomija

    27

    a) Dobra su supstituti

    b) Dobra su komplementi

    c) Dobro je normalno

    d) Dobro je inferiorno

    59. Engelova krivulja je krivulja potranje a) Kao funkcija cijene kada je dohodak nepromijenjen

    b) Kao funkcija dohotka kada je koliina nepromijenjena

    c) Kao funkcija cijene kada je dohodak promjenjiv

    d) Kao funkcija dohotka kada su cijene konstantne

    60. Engelova krivulja kod savrenih supstituta za proizvod X1 ima nagib iskazan kao a) P1

    b) P2

    c) P1+p2

    d) I/p1

    61. Engelova krivulja kod savrenih komplemenata ima nagib iskazan kao a) P1

    b) P2

    c) P1+p2

    d) I/p1

    62. Ako je MRS > PF/PC a) Potroa treba poveati potronju hrane dok se ne ostvari MRS = PF/PC b) Potroa treba poveati potronju odjee dok se ne ostvari MRS = PF/PC c) Potroa treba smanjiti potronju odjee dok se ne ostvari MRS = PF/PC d) Potroa treba smanjti potronju hrane dok se ne ostvari MRS = PF/PC e) pod a) i c) f) pod b) i d)

    63. Ako je Ako je MRS < PF/PC a) Potroa treba poveati potronju hrane dok se ne ostvari MRS = PF/PC b) Potroa treba poveati potronju odjee dok se ne ostvari MRS = PF/PC c) Potroa treba smanjiti potronju odjee dok se ne ostvari MRS = PF/PC d) Potroa treba smanjti potronju hrane dok se ne ostvari MRS = PF/PC e) pod a) i c) f) pod b) i d)

  • Mikroekonomija

    28

    II. skupina zadataka

    1. Ukoliko vrijedi da je budetski pravac pxx + pyy = I, onda vrijedi i da je yy

    x

    p

    Ix

    p

    py

    .

    2. Na slijedeem dijagramu dolo je do smanjenja cijene proizvoda Y.

    3. Kada se cijene proizvoda X i proizvoda Y udvostrue, tada ne dolazi do pomaka budetskog pravca, on ostaje nepromijenjen.

    4. Na slijedeem dijagramu dolo je do poveanja cijene proizvoda X.

    5. Potroa ima slijedeu funkciju korisnosti U(X,Y) = 10 XY, pri emu su X I Y dva proizvodaKada

    pojedinac troi 20 jedinica proizvoda X, njegova korisnost je 500. Potroa treba konzumirati 5

    jedinica proizvoda Y.

    6. Ivan je spreman zamijeniti jednu asu Cedevite s jednim sokom Pago, pa je negova krivulja indiferencije oblika slova L.

    7. MRS du konveksne krivulje indiferencije raste.

    I/px1 I/px2 X

    B1 B2

    Y

    I/Py

    I/px x

    B2 B1

    I/py (1)

    I/py (2)

  • Mikroekonomija

    29

    III. skupina zadataka

    1. Temeljem podataka u tablici odgovorite na slijedea pitanja:

    Koliina A 1 2 3 4 5

    Ukupna

    korisnost za

    A

    7 11 13 14 14

    Koliina B 1 2 3 4 5

    Ukupna

    korisnost za

    B

    8 12 13 13 12

    a) Izraunajte MU za svaku jedinicu proizvoda. b) Da li granina korisnost opada ili raste. c) Ukoliko potroa ima 7 n.j. da potroi na svoju kupovinu i ukoliko i proizvod A i proizvod B kotaju

    svaki po 1 n.j., koliko jedinica svakog proizvoda e potroa kupiti?

    d) Ukoliko cijena proizvoda B se povea na 2 n.j. uz ostalo nepromijenjeno to e se desiti s potranjom za tom proizvodom?

    2. Marija u potronji koristi 2 proizvoda X I Y. Njezina funkcija korisnosti dana je izrazom U=4 * X * Y2. Trenutna cijena proizvoda X je 20 kuna, dok je cijena proizvoda Y je 5 kuna. Marijin trenutni

    prihod je 1000 kuna.

    a) Skiciraj marijine krivulje indiferencije za potronju dobra X i Y. b) Izvedi formula Marijinog budetskog ogranienja. Nacrtaj to ogranienje i odredi nagib. c) Odredi kombinaciju X I Y kojim se maksimizira Marijina korisnost uz zadano budetsko ogranienje.

    Prikai optimalnu toku i grafiki.

    d) Izraunaj utjecaj na Marijinu optimalnu kombinaciju u sluaju da cijena proizvoda X naraste na 25 kuna. to e se dogoditi sa njezinom korisnou usljed poveanja cijene?

    3. Antun ivi u studentskom domu gdje postoji aparat koji nudi ips i sok. Njegova funkcija korisnosti dana je sa U = 4*S*C (gdje S broj limenki soka na tjedan i C broj vreica ipsa na tjedan), granina

    korisnost soka je 3C i granina korisnost ipsa je 3S. Cijena soka je 5 kuna, a ipsa 2 kune po vreici.

    a) Napii izraz za Antunovu graninu stopu supstitucije izmeu soka i ipsa.marginal. b) Koristei izraz dobiven pod a) odredi Antunovu optimalnu kombinaciju soka i ipsa. c) Ako Antun ima 40 kuna na tjedan koje moe potroiti na ips i sok koliko e svakog od proizvoda

    kupiti na tjedan.

    4. Neka osoba za konzumaciju proizvoda X i Y troi 200 kuna u odreenom period to je ujedno i cijeli budet osobe. Cijene ova 2 dobra su 10 kuna za proizvod X i 25 kuna za proizvod Y. Potroaeva

    funkcija korisnosti dana je izrazom:

    U(X,Y) = 0,5XY

    a) Izrazi matematiki budetsko ogranienje. b) Odredi vrijednost koliine od X i Y koja e maksimizirati korisnost u potronji dobra X i Y.

  • Mikroekonomija

    30

    Vjebe 4. Pojedinana i trina potranja

    I. skupina zadataka:

    1. Kretanjem du krivulje potranje za CD playerima:

    a) potroaeva kuovna mo raste b) granina korisnost potroaa raste c) granina korisnost potroaa opada d) nita od navedenoga

    2. Ukoliko su dobra X i Ysavreni supstituti koja od prezentiranih funkcija najbolje reprezentira njihovu funkciju korisnosti (U)?

    a) b) c) U d) nita od navedenoga

    3. Individualna krivulja potranje moe se izvesti iz:

    a) krivulje potranje supstituta b) krivulje dohodak potronja c) Engelove krivulje d) krivulje cijena potronja

    4. Du krivulje dohodak potronja:

    a) cijena jednog proizvoda se mijenja b) cijena oba proizvoda se mijenja c) dohodak se mijenja d) nita od navedenoga

    5. Krivulja dohodak potronja je:

    a) krivulja koja objanjava efekt supstitucije b) krivulja koja objanjava efekt dohotka c) povezuje kombinacije dvaju proizvoda koje maksimiziraju korinost uz konstantni dohodak d) povezuje kombinacije dvaju proizvoda koje maksimiziraju korinost uz promijenjeni dohodak

    6. Kada je Engelova krivulja uvinuta unatrag, proizvod je:

    a) Giffenovo dobro b) inferiorno dobro c) normalno dobro d) prelazi iz normalnog u inferiorno dobro porastom dohotka e) prelazi iz inferiornog u normalno dobro porastom dohotka

  • Mikroekonomija

    31

    7. Kada krivulja dohodak potronja ima pozitivan nagib du itave svoje duine, tada vrijedi:

    a) Proizvod je giffenovo dobro b) Proizvod je inferiorno dobro c) Prelazi iz normalnog u inferiorno dobro porastom dohotka d) Proizvod na vertikalnoj osi je inferiorno dobro e) Oba proizvoda su normalna dobra

    8. Na slijedeem dijagramu je pokazana:

    a) krivulja dohodak potronja b) krivulja cijena potronja c) krivulja inferiornog proizvoda d) krivulja Giffenovog dobra

    9. Dohodovno potronja krivulja Ivana za proizvode X I Y glasi da je X=Y. Njegovo budetsko

    ogranienje dano je jednadbom 160=7X+Y. Koliko jedinica proizvoda Y e konzumirati Ivan da

    maksimizira svoje zadovoljstvo.

    a) 0 b) 20 c) 23 d) 27 e) nemate dovoljno informacija

    10. Krivulja potranje za normalnim dobrom je:

    a) uvrnuta unatrag b) uvijek opadajua c) moe biti opadajua i rastua d) uvijek rastua

    11. Giffenovo dobro je:

    a) isto kao i inferiorno dobro b) je posebna vrsta inferornog dobra gdje efekt supstitucije dominira nad efektom dohotka c) je posebna vrsta inferornog dobra gdje efekt dohotka dominira nad efektom supstitucije d) ima opadajuu krivulju potranje

  • Mikroekonomija

    32

    12. Du krivulje cijena potronja, korinost potroaa je:

    a) nepromijenjena b) mijenja se kakko se dohodak mijenja c) mijenja se samo kod Giffenovog dobra d) mijenja se od toke do toke

    13. Efekt supstitucije na slijedeem dijagramu prikazan je kretanjem:

    a) iz toke A u toku B b) iz toke B u toku A c) iz toke A u toku C d) iz toke B u toku C

    14. Efekt dohotka na gornjem dijagramu prikazan je kretanjem:

    a) iz toke A u toku B b) iz toke B u toku A c) iz toke A u toku C d) iz toke B u toku C

    15. Kako bi utvrdili efekt supstitucije koji nastaje uslijed poveanja cijene proizvoda X, moramo pretpostaviti da sve ostalo ostaje nepromijenjeno osim:

    a) relativne cijene proizvoda X b) relativne cijene proizvoda Y c) nominalnog dohotka d) realnog dohotka

    16. to je od slijedeega ispravno?

    a) kada cijena normalng dobra opada, potraivana koliina e uvijek rasti b) kada cijena normalng dobra opada, potraivana koliina e uvijek opadati c) kada cijena inferiornog dobra opada, potraivana koliina e uvijek rasti d) kada cijena inferiornog dobra raste, potraivana koliina e uvijek opadati

  • Mikroekonomija

    33

    17. Za inferiorno dobro efekt dohotka:

    a) pojaava efekt supstitucije b) djeluje nasuprot efekta supstitucije c) ponekad vodi do poveanja potronje kada cijena pada d) uvijek vodi do opadanja potronje kada cijena raste

    18. Kod mjerenja efekta dohotka neophodno je da:

    a) da se dre cijene konstantnima i onda se pomakne prema novoj krivulji indiferencije b) da se dre cijene konstantnima i da se ostane na poetnoj krivulji indiferenicje c) da se dohodak dri konstantnim i onda da se pomakne prema novoj krivulji indiferencije d) da se dohodak dri konstantnim i da se ostane na poetnoj krivulji indifereniije

    19. Elastinost izoelastine krivulje potranje:

    a) mijenja se du krivulje b) nepromijenjena je i konstantna du krivulje c) vea je od 1 d) manja je od 1

    20. Porast cijene proizvoda ija je potranja izoelastina uzrokuje:

    a) smanjenje izdataka b) poveanje izdataka c) izdaci ostaju nepromijenjeni d) izdaci su maksimalni

    21. Potroaev probitak koji se izvodi iz potronje jedne jedinice proizvoda se definira kao:

    a) potroaeva volja da plati za jedinicu proizvoda b) jedinina cijena proizvoda uveava za iznos potroaeve volje da plati da tu jedinicu proizvoda c) maksimalna koliina koju je potroa spreman platiti za to dobro d) iznos potroaeve spremnosti da plati za jedinicu tog dobra umanjena za stvarni iznos koji on plaa za

    to dobro

    22. Pogledajte slijedei dijagram i odgovorite koliki je potroaev probitak pri cijeni ienja trita?

    a) A b) A+B+C c) C+E d) D+E+F e) A+B+C+D+E+F

  • Mikroekonomija

    34

    23. Krivulja potranje za jednim dobrom dana je s Q = 200 - 0.1P. Koliki je pri cjeni od 30 kuna koliki je potroaev probitak?

    a) 0 b) 20 c) 2,000 d) 1,970 e) 194,045

  • Mikroekonomija

    35

    II. skupina zadataka (T/N)

    1. Cijena dobra X je 3 kune, a Y 2 kune. Ukoliko je granina korisnost dobra Y 60, a potroa je maksimizirao svoje zadovoljstvo s obzirom na kupovinu X i Y, granina korisnost X od

    proizvoda X je 90.

    2. Kada je cijena jabuka 2,00 kune, a narani 5,00 kuna, Marko troi 100,00 kuna na 25 kilograma jabuka i 10 kilograma narani. Kada se cijena narani udvostrui na 10,00 kuna, Marku majka daje

    dodatnih 50,00 kuna. Nakon ovih promjena Marku je sada loije.

    3. Cijena jabuka je 2,00 kn, a olovke 50 lipa i ako potroa svoj dohodak rasporeuje kako slijedi: 12 kg jabuka i 20 olovaka, te ako znate da mu dvanaesta knjiga nosi 100 jedinica koristi, a dvadeseta olovka

    400 jedinica koristi. Potroa je u toki maksimizacije zadovoljstva!

    4. Ivan je voljan platiti za gledanje filma prvi puta 45,00 kn jer mu se taj film ini jako interesantnim i zanimljivim, za drugo gledanje filma spreman je platiti 40,00 kn, a za tree gledanje 35,00 kn. Trina

    cijena tri karte za kino predstavu iznosi 100,00 kuna, to znai da e Ivan otii pogledati film tri puta.

    5. Smanjenjem cijene sa 80,00 na 60,00 kuna potroaev probitak se poveava za povrinu B.

  • Mikroekonomija

    36

    III. skupina zadataka

    1. Martin koristi dva dobra i to kola (Qc) i krafnu (Qd). Grnina korisnost za svaki od proizvoda je dana sa:

    MUc = Qd i MUd = Qc

    Martin ima prihod od 240 kuna i cijena kolaa (Pc) i krafne (Pd) su 3 kn.

    a) Koji je izraz za Martinovo budetsko ogranienje? b) Kako izgleda Martinova krivulja dohodak potronja? c) Koja koliina kolaa Qc maksimizira Martinovu korisnost? d) Uzimajui da je Martinov dohodak 240 kuna i cijena krafne Pd je 3 kune, koji je izraz za Martinovu

    krivulju potranje za kolaem?

    2. Promotri slijedeu sliku:

    a) Koliki je potroaev probitak nakon poreza? b) Koliki je dio cijene koji prodavai zadravaju nakon poreza? c) Uz porez od 2 kn po jedinici koliko iznosi ukupan iznos poreza prikupljen sa strane drave? d) Uz porez od 2 kn po jedinici, koliki je mrtvi porezni teret?

    3. Dana je funkcija ukupne korisnosti TU koja glasi:

    TU = 400Q 50Q + 2Q

    Odredi MU funkciju, nacrtajte tablicu, nacrtajte krivulju i odredite Q gdje MU postaje negativan.

    Naznai kada je TU u maksimumu.

    4. Krivulja potranje dana je jednadbom Q=60-12P, a krivulja ponude Q=20+8P.

    a) Odredite gubitak blagostanja ako drava uspostavi cijenu na 1,00 kuna? b) Koliko je neto promjena potroaeva probitka uslijed uvoenja plafonske cijene od 1,00 kune?

  • Mikroekonomija

    37

    5. Pretpostavimo da je potranja za proizvodom X (Qx) dana jednadbom:

    Qx = 120 - 4P

    a) Kolika je cijenovna elastinost potranje pri cijeni od 20 kuna? b) Pretpostavimo da cijena naraste na 25 kuna. to e se dogoditi sa koliinom prodaje proizvoda X i

    ukupnim izdacima potroaa za ovaj proizvoda?

    c) Pri kojoj cijeni je potranja savreno elastina obzirom na cijenu?

    6. Trina potranja i ponuda za proizvodom X dane su:

    Qd = 20 - 4P

    Qs = 7 + 2,5P,

    pri emu je P cijena proizvoda a Q koliina ponude/potranje.

    a) Koliki je potroaev probitak pri ravnotei? b) Pretpostavimo da je drava odredila minimalnu cijenu od 2,25 kuna i obvezala se kupiti viak ponude.

    Koliko jedinica proizvoda X e morati kupiti drava? Koliki je potroaev probitak sa cijenom od 2,25

    kuna koju je drava odredila?

    7. Koristite slijedei dijagram kako bi izveli krivulju potranje za proizvodom A.Inicijalni potroaev dohodak iznosi 60,00 kuna, cijena proizvoda A je 2,40 kuna, a cijena proizvoda B je

    1,20 kuna. Cijena proizvoda A padne na 0,92 kune

    a) Odredite poetni i novi budetski pravac. b) Koliko jedinica proizvoda A e kupiti potroa pri poetnoj cijeni? c) Koliko jedinica proizvoda A e biti kupljeno pri poetnom dohotku? d) Kolika je promjena u potronji proizvoda A koja se moe pripisati efektu supstitucije? e) Kolika je promjena u potronji proizvoda A koja se moe pripisati efektu dohotka? f) Da li je proizvod A normalno ili inferiorno dobro i kako ste to zakljuili? g) Izvedite krivulju potranje za proizvodom A.

  • Mikroekonomija

    38

    8. Krivulja potranje glasi: p = 100 2q , a krivulja ponude: p = 40 + 2q.

    a) Odredite ravnotenu cijenu i koliinu na tritu i nacrtajte krivulju S, D i ravnoteu na tritu.. b) Koliki je potroaev probitak? c) Koliki je proizvoaev probitak? d) Koliki je ukupni trini probitak?

    9. Krivulja potranje glasi: Q=500-P,a krivulja ponude Q=8P-120.

    a) Koliki je potroaev i proizvoaev probitak kada je trite u ravnotei, te koliki je ukupan trini probitak?

    b) Izraunajte cjenovnu elastinost ponude i cjenovnu elastinost potranje u toci ravnotee. c) Da li je potranja elastina ili neelastina, zato? d) Da li je ponuda elastina ili neelastina, zato? e) Izraunajte novu ravnotenu cijenu i koliinu na tritu kada drava uspostavi cjenovni pod pri razini od

    100,00 kuna po jedinici. Odredite potroaev i proizvoaev probitak u novim okolnostima.

    f) Je li uz cjenovni pod ostvarena Paretova efikasnost?

    10. Trina ponuda za gumice za brisanje dana je sa:

    35,000 2,000 . SQ P

    Potranja za gumicama podijeljena je u dvije komponente i to:

    Prva komponenta su gumice za studente koja je dana sa:

    17,000 250 . Aq P

    Druga komponenta je gumica za arhitekte:

    25,000 2000 . Oq P

    a) Izvedi ukupnu trinu potranju za gumicama. b) Pronai ravnotenu cijenu i koliinu. c) Odredi potroaev probitak za svaku od komponenti potranje (u ravnostei)

    .

  • Mikroekonomija

    39

    Vjebe 5. Proizvodnja i trokovi

    I. skupina zadataka:

    1. Funkcija koja prikazuje maksimalni output koji poduzee moe proizvesti za svaku kombinaciju inputa jest:

    a) izokvanta b) granica proizvodnih mogunosti c) funkcija proizvodnje d) izokosta

    2. Oznaimo li ukupni output s Q, promjenu outputa s Q, koritenje rada s L, te promjenu u koritenju rada s L, granini proizvod rada se tada algebarski moe izraziti kao:

    a) L b) Q / L c) Q d) L

    3. Nagib krivulje ukupnog proizvoda je:

    a) prosjeni proizvod b) nagib krivulje iz ishodita do te odreene toke na krivulji TP c) granini proizvod d) granina stopa tehnike supstitucije

    4. U nekom tekstilnom poduzeu, rad je jedini varijabilni input u kratkom roku. Menader je primijetio da je granini proizvod rada jednak za svaku jedinicu rada, to znai da:

    a) je prosjeni proizvod rada uvijek vei od graninog proizvoda rada b) je prosjeni proizvod rada uvijek jednak graninom proizvodu rada c) je prosjeni proizvod rada uvijek manji od graninog proizvoda rada d) to se vie rad koristi, to njegov prosjeni proizvod sve vie opada e) nema jednoznani odnosa prosjenog i graninog odnosa rada

    5. Granina stopa tehnike supstitucije jednaka je:

    a) nagibu krivulje ukupnog proizvoda b) promjeni u outputu umanjenoj za promjenu radne snage c) promjeni u outputu podijeljenoj promjenom radne snage d) omjeru graninih proizvoda inputa

    6. Izokvanta u obliku pravca: a) je nemogua b) ukazuje na to da se poduzee moe bez trokova prebaciti s koritenja jednog na koritenje drugog

    inputa

    c) ukazuje na to da se poduzee ne moe prebaciti s koritenja jednog na koritenje drugog inputa d) ukazuje na to da se rad i kapital ne mogu zamjenjivati u proizvodnji e) ukazuje na to da su rad i kapital savreni supstituti u proizvodnji

  • Mikroekonomija

    40

    7. Izokvanta L-oblika:

    a) je nemogua b) ukazuje na to da se poduzee moe bez trokova prebaciti s koritenja jednog na koritenje drugog

    inputa

    c) ukazuje na to da se poduzee ne moe prebaciti s koritenja jednog na koritenje drugog inputa d) ukazuje na to da se rad i kapital ne mogu zamjenjivati u proizvodnji e) ukazuje na to da su rad i kapital savreni supstituti u proizvodnji

    8. Kada se pomiemo po konveksnoj izokvanti, to od dolje navedenoga se nee promijeniti?

    a) granina stopa tehnike supstitucije b) odnos kapitala i rada c) relativni odnos MP rada i MP kapitala d) razina proizvodnje

    9. Ukoliko je izokvanta dvaju inputa opadajua linearna krivulja, tada vrijedi:

    a) inputi su savreni supstituti b) inputi su savreni komplementi c) granina stopa tehnike supstitucije jednaka je nula d) granina produktivnost jednog inputa je negativna

    10. Ukupni proizvod raste sve dok: a) je MP pozitivna veliina

    b) AP pozitivna veliina

    c) Je MP uznad AP

    d) AP iznad MP

    11. Poznata je funkcija proizvodnje 21

    22 )( KLq , to znai da pokazuje

    a) Zakon opadajuih prinosa

    b) Opadajue prinose na opseg

    c) Rastue prinose na opseg

    d) Konstantne prinose na opseg

    12. Poznata je funkcija proizvodnje KALq , te ukoliko je = 0,2, a =0,75

    a) Zakon opadajuih prinosa

    b) Opadajue prinose na opseg

    c) Rastue prinose na opseg

    d) Konstantne prinose na opseg

    13. Poznata je funkcija proizvodnje KALq , te ukoliko je = 0,45, a =0,75

    a) Zakon opadajuih prinosa

    b) Opadajue prinose na opseg

    c) Rastue prinose na opseg

    d) Konstantne prinose na opseg

    14. Poznata je funkcija proizvodnje 21

    4Lq +4K, to znai da pokazuje

    a) Zakon opadajuih prinosa

    b) Opadajue prinose na opseg

    c) Rastue prinose na opseg

  • Mikroekonomija

    41

    d) Konstantne prinose na opseg

    15. Linearna izokvanta ukazuje na a) Savrenu komplementarnost faktora proizvodnje

    b) Neprekidnu supstituciju faktora proizvodnje

    c) Savrenu supstituciju faktora proizvodnje

    d) Nultu supstitabilnost faktora proizvodnje

    16. Konveksna izokvanta ukazuje na a) Savrenu komplementarnost faktora proizvodnje

    b) Neprekidnu supstituciju faktora proizvodnje

    c) Savrenu supstituciju faktora proizvodnje

    d) Nultu supstitabilnost faktora proizvodnje

    17. Teorija proizvodnje koncentrira se u podruju gdje su MP faktora proizvodnje rastui

    MP faktora proizvodnje opadajui

    MP faktora proizvodnje iznad AP

    AP faktora proizvodnje iznad MP

    18. Na liniji grebena (gornjoj i donjoj) vrijedi da a) Su MP oba faktora pozitivni

    b) Su MP oba faktora negativni

    c) MP oba faktora jednaki 0

    d) MP dvaju faktora se razlikuju

    19. Unutar linija grebena proizvodne tehnike a) su samo ekonomski efikasne

    b) su samo tehniki efikasne

    c) su ekonomski i tehniki efikasne

    d) nisu ni ekonomski ni tehniki efikasne

    20. Elastinost supstitucije predstavlja a) omjer MRTS i postotne promjene faktora proizvodnje

    b) postotnu promjenu kapitala i MRTS

    c) postotnu promjenu rada i MRTS

    d) postotnu promjenu odnosa faktora proizvodnje i MRTS

    21. Intenzivnost faktora proizvodnje mjeri se a) MRTS

    b) Izokvantom

    c) Linijom iz ishodita na izokvantu

    d) Linijom iz ishodita na izokostu

    22. Proizvodna linija prikazuje a) Kretanje od jedne prema drugoj izokosti

    b) Kretanje od jedne prema drugoj toci minimalnih trokova

    c) Implicira stvaran izbor ekspanzije

    d) Tehniki mogue alternativne puteve rasta

    23. Izoklina je a) Izokvanta konstantnog nagiba

    b) Putanja ekspanzije

    c) Proizvodna linija gdje je MRS faktora konstantna

    d) Linija grebena konstantnog MP

  • Mikroekonomija

    42

    24. Tehnoloki napredak se prikazuje kao:

    a) pomak izokoste udesno

    b) Pomak izokvante ilijevo

    c) Pomak izokvante udesno

    d) Pomak izokoste udesno

    25. Pogledajte slijedei dijagram i na dijagramu ispod ucrtajte AP i MP

    26. Ukoliko je MPL = APL,, tada vrijedi a) Ekonomski je opravdano zaposliti jo radnika jer je AP pozitivan

    b) Ekonomski je neopravdano zaposliti jo radnika

    c) Tehniki je opravdano, ali ekonomski nije

    d) Ekonomski je opravdano sve dok je MP pozitivan

    24. Na linijama grebena MP faktora proizvdnje su a. >0 b.

  • Mikroekonomija

    43

    a) Nema je, jer obje prikazuju razinu proizvodnje

    b) Postoji, jer funkcija proizvodnje prikazuje inpute na osi X, a output na osi Y, a izokvanta kombinacije

    inputa

    c) Izokvanta prikazuje razinu proizvodnje na osi Y kao i funkcija proizvodnje

    d) Postoji, jer funkcija proizvodnje prikazuje inpute na osi X, a output na osi Y, a izokvanta kombinacije

    inputa na obje osi, dok udaljenost od ishodita govori o razini proizvodnje

    28. Tanges kuta koji radijus vektor zatvara s osi apcisa predstavlja a) MP b) AP c) TP d) MP/AP

    29. Nagib zrake iz ishodita (radijus vektor) koji ide na neku toku na krivulji TP predstavlja a) MP b) AP c) TP d) TP/Q

    30. Nagib tangente na neku toku na krivulji TP predstavlja a) TP/Q b) AP c) TP d) MP

    31. Tanges kuta koji tangenta zatvara s osi apcisa predstavlja a) MP b) AP c) TP d) MP/AP

    32. Kada je nagib zrake iz ishodita jednak nagibu tangente, tada vrijedi a) MP>AP

    b) AP>MP

    c) MP=AP i MP je u maksimumu

    d) MP=AP i AP je u maksimumu

    33. Rastui prinosi na opseg u proizvodnji znae da je potrebno vie od 10% svih inputa kako bi se output poveao 10%.

    a) manje nego dvostruko poveanje koritenja svih inputa kako bi se output udvostruio b) vie nego dvostruko poveanje koritenja jednog inputa kako bi se output udvostruio c) da izokvante budu linearne

    34. Izokosta prikazuje:

    a) troak inputa potrebnih za proizvodnju du izokvante b) troak inputa potrebnih za proizvodnju du krivulje ekspanzije c) kombinaciju inputa koji mogu biti kupljeni uzimajui u obzir izdatke poduzea d) kombinaciju outputa koji moe biti proizveden uz dani budet

    35. Postotna promjena MRS iznosi 5%, dok je postotna promjena (K/L) 2%, a postotna promjena (L/K) 3%, to znai da je elastinosti supstitucije faktorima proizvodnje:

    a) 2,5

    b) 0,4

    c) 1,66

    d) 0,6

  • Mikroekonomija

    44

    36. Postotna promjena MRS iznosi 10%, dok je postotna promjena (K/L) 2%, a postotna promjena (L/K) 5%, to znai da je elastinosti supstitucije faktorima proizvodnje:

    a) 5

    b) 2

    c) 0,2

    d) 0,5

    37. Ukoliko je

    >

    , to treba uiniti poduzee da smanji trokove, a zadri nepromjenjenu

    proizvodnju:

    a) Ne treba nita mijenjati je faktori proizvodnje nemaju utjecaj na trokove proizvodnje

    b) Poveati upotrebu faktora 2 i smanjiti upotrebu faktora 1

    c) Poveati upotrebu i faktora 1 i faktora 2

    d) Smanjiti upotrebu i faktora 1 i faktora 2

    e) Poveati upotrebu faktora 1 i smanjiti upotrebu faktora 2

    38. Pogledajte slijedei dijagram i zaokruite ispravnu tvrdnju: a) Toka A i B su ekonomski efikasne

    b) Toka A i B su tehniki efikasne

    c) Toka C je tehniki efikasna

    d) Toka D oznaava maksimalnu proizvodnju

    39. Pogledajte slijedei dijagram i odredite zonu u kojoj djeluju opadajui granini prinosi

    a) OD 0 do 2 radnika

    b) Od 0 do 3 radnika

    c) Od 3 do 4 radnika

    d) Od 3 do 8 radnika

    e) Od 2 do 4 radnika

  • Mikroekonomija

    45

    40. Pogledajte slijedei dijagram i odredite kod kojeg radnika se ostvaruje makimalan granini proizvod rada:

    a) Kod 1 radnika

    b) Kod 2 radnika

    c) Kod 3 radnika

    d) Kod 4 radnika

    e) Kod 5 radnika

    f) Kod 8 radnika

    41. Pogledajte slijedei dijagram i navedite to je ispravno za zonu od 0 do 3 radnika:

    a) Nagib tangente < nagiba zrake iz ishodita

    b) Nagib tangente=nagibu zrake iz ishodita

    c) Nagib tangente>nagiba zrake iz ishodita

    d) Tangens kuta radijus vektora i osi X=tangensu kuta radijus vektora

  • Mikroekonomija

    46

    42. Pogledajte slijedei dijagram i navedite to je ispravno za zonu od 4 do 8 radnika:

    a) Nagib tangente < nagiba zrake iz ishodita

    b) Nagib tangente=nagibu zrake iz ishodita

    c) Nagib tangente>nagiba zrake iz ishodita

    d) Tangens kuta radijus vektora i osi X=tangensu kuta radijus vektora

    43. Pogledajte slijedei dijagram i odredite u kojoj toci je tangenta na krivulju TP najstrmija: a) Toka A

    b) Toka B

    c) Toka C

    d) Toka D

    44. Ekonomski racionalna proizvodnja je od: a) 0 do 2 radnika

    b) Od o do 3 radnika

    c) Od 0 do 4 radnika

    d) Od 0 do 8 radnika

    e) Od 0 do 10 radnika

    f) Od 3 do 8 radnika

  • Mikroekonomija

    47

    45. Produktivnost rada se mjeri kao

    a) Q/L

    b) L/Q

    c) Q/(K*L)

    d) /

  • Mikroekonomija

    48

    46. Za proizvodnju vode treba toan omjer vodika i kisika to ukazuje da su faktori proizvodnje a) Nezavisni

    b) Zavisni

    c) Savreni supstituti

    d) Savreni komplementi

    47. Formula =%

    % koristi se za dokazivanje

    a) Zakona opadajuih prinosa

    b) Ekonomije obuhvata

    c) Prinosa na opseg

    d) Elastinosti supstitucije

    48. Ekonomska supstitucija faktora proizvodnje prikazuje se__________________, dok se tehnika supstitucija prikazuje _________________________________.

    a) Izokvanta; izokosta

    b) Izokosta, izokvanta

    c) Izokosta, izokosta

    d) Izokvanta, izokvanta

    49. Kada cijena faktora proizvodnje koji je fiksan raste, tada e: a) Profit se poveati

    b) Profit se smanjiti

    c) Profit ostati nepromijenjen

    d) Prihod e se smanjiti

    50. U kojoj toci krivulja TP mijenja svoju konkavnost-konveksnost a) U toci A

    b) U toci C

    c) U toci D

    d) U toci B

    51. Pogledajte slijedei dijagram i odgovorite

    a) Toka A je radno intenzivnija od toke B

    b) Toka A je kapitalno intenzivnija od B

    c) Toka A i B koriste jednaku koliinu rada i kapitala

    d) Toka A i B su jednako intenzivne u pogledu inputa i outputa

  • Mikroekonomija

    49

    52. Pogledajte slijedei dijagram i odgovorite

    a) K1

    L1>

    K2

    L2 u gornjem dijelu izokvante

    b) K1

    L1>

    K2

    L2 u doinjem dijelu izokvante

    c) K1

    L1=

    K2

    L2 u gornjem dijelu izokvante

    d) K1

    L1=

    K2

    L2 u donjem dijelu izokvante

    53. Na slijedeem dijagramu iscrtajte linije grebena i zaokruite to su:

    a) Odvajaju tehniki efikasne od tehniki neefikasnih proizvodnji b) Odvajaju ekonomski efikasne od neekonosmih proizvodnji c) Odvajaju maksimalnu od optimlane proizvondje d) Odvajaju neoptimlanu od efikasne proizvodnje

  • Mikroekonomija

    50

    II. skupina zadataka

    1. Proizvodna funkcija poduzea Lipik Glas je sljedea , 25 .y K L KL

    . Lipik Glas istrauje nove

    naine proizvodnje. Vjeruju, da ukoliko primjene novu tehnologiju, ostvarivat e sljedeu funkciju

    koja glasi: , 36 .y K L KL

    Uz uvjet da Lipik Glas koristi 4 jedinice rada stroja, nacrtajte

    proizvodnu funkciju sa starom tehnologijom I s novom tehnologijom uz porast broja jedinica rada

    stroja. S novom tehnologijom, da li sati rada vie pridonose ukupnom outputu, odnosno proizvodnji?

    2. Popunite sljedeu tablicu:

    Koliina

    Varijabilnog

    Inputa

    Ukupni

    Output

    Granini

    Proizvod

    Varijabilnog

    Inputa

    Prosjeni

    Proizvod

    Varijabilnog

    Inputa

    0 0

    1 50

    2 30

    3 90

    4 24

    5 4

    6 96

    3. Funkcija proizvodnje poduzea Dalekovod je zadana izrazom 3, .y K L K L

    K predstavlja broj

    radnih sati robota u proizvodnji, dok L predstavlja broj sati rada. Granina produktivnost sata rada

    je2

    3

    .3

    LK

    MPL Popunite praznine u tablici ispod. Pomou dobivenih podataka nacrtajte granini

    proizvod rada Dalekovoda uz uvjet da je broj radnih sati robota fiksiran na 9 jedinica.

    Output Radni sati robota Sati rada 233

    LK

    MPL

    9 8

    9 27

    9 64

    9 125

    4. Prikazana je sljedea tablica proizvodnog procesa koji ima dva varijabilna outputa. Rad

    Kapital 1 2 3 4 5

    1 35 60 70 85 95

    2 60 70 85 95 105

    3 70 85 95 105 115

    4 85 95 105 115 125

    5 95 105 115 125 135

    a) Nacrtajte izokvante na razini outputa: 60, 70, 85, 95, 105, i 115. Kakav povrat je vidljiv iz dobivene funkcije? to moete rei o MRTS?

    b) Analizirajte graninu porizvodnost rada i kapitala za proizvodnu funkciju.

  • Mikroekonomija

    51

    5. Proizvodna funkcija Karlovake pivovare je dana sljedeim izrazom , 2 ,y K L KL

    gdje je K iznos

    vata koji se koriste a L broj sati rada. Da li proizvodnja pokazuje rastue, konstantne ili padajue

    prinose na opseg. Uzimajui broj vata konstantnim na razini 4, da li je granini proizvod rada rastui,

    konstantan ili padajui dok poveavam koritenje rada?

    6. Popunite sljedeu tablicu:

    Proizvodnja TC VC FC MC

    0 60

    1 10

    2 90

    3 20

    4 80

    5 180

    6 50

    7. Poduzee ima funkciju ukupnih trokova: TC=4000 +5Q + 10Q2

    a) Napiite izraz:

    FC

    AFC

    VC

    AVC

    AC

    MC

    b) Odredite koliinu koja minimizira prosjeni ukupni troak. Pokaite da vrijedi predviena povezanost izmeu graninog troka i prosjenog troka.

    8. Burger King plaa $5 po satu za koritenje servera I $50 po satu za unajmljenu opremu. Restoran koristi 7 sati rada servera po jednoj jedinici rada unajmljene opreme. Odredite da li Burger King

    minimizira trokove proizvodnje kada je odnos graninog proizvoda (kapital i rad) iznosit 12. Ako ne,

    koje prilagodbe treba napraviti da se povea efikasnost?

    9. Frizerski salon koristi 15 runika za proizvodnju 10 jedinica outputa po periodu. Funkcija trokova

    salona u kratkom roku je sljedea:

    215, 12 ,

    qC q K K

    K gdje je q broj proizvedenih jedinica i K broj

    runika koje salon koristi. Salon ima funkciju trokova u dugom roku kako slijedi: 26.8 .LRC q q

    Ako salon koristi 4 runika manje u kratkom roku hoe li prosjeni ukupni troak porasti ili se

    smanjiti u kratkom roku? Da li je krivulja dugoronih trokova pokazuje rastue, konstantne ili

    padajue povrate na obujam?

  • Mikroekonomija

    52

    Vjebe 6. Trokovi

    I. skupina zadataka

    1. Trokovi koji ne variraju sa proizvodnjom nazivaju se:

    a) VC b) oportunitetni trokovi c) TC d) prosjeni trokovi e) fiksni trokovi f) nepromjenjeni trokovi

    2. Granini troak se definira kao:

    a) varijabilni troak podijeljen sa koliinom b) ukupni troak podijeljen sa koliinom c) porast fiksnog troka kada se proizvodnja poveava za jednu jedinicu d) porast varijabilnog troka kada se proizvodnja poveava za jednu jedinicu e) porast prosjenog troka kada se proizvodnja poveava za jednu jedinicu

    3. Odnos izmeu produktivnosti i trokova je takav da:

    a) kada granini proizvod raste i granini troak raste isto tako b) kada prosjeni proizvod raste i prosjeni troak raste isto tako c) kada granini proizvod raste, granini troak opada d) ne postoji odnos izmeu graninog proizvoda i graninog troka e) kada prosjeni proizvod opada, tada i prosjeni troak opada

    4. Opadajui prinosi na opseg grafiki se prikazuju kao:

    a) opadajua dugorona krivulja ATC b) horizontalna krivulja ATC c) opadajua dugorona krivulja MC d) rastua dugorona krivulja ATC e) rastua kratkorona krivulja ATC

    5. Funkcija trokova glasi: TC=30+3Q+4Q2, to znai da je krivulja MC:

    a) konstantna b) rastua c) U oblika d) Kvadratna

    6. Razliku izmeu ekonomskog i raunovodstvenog troka ini: a) raunovodstveni izdaci b) oportunitetni troak faktira proizvodnje kojeg poduzee ima u vlasnitvu c) nepovratni trokovi d) fiksni trokovi e) eksplicitni trokovi poduzea

  • Mikroekonomija

    53

    7. Ivana ima poduzee iji je mjeseni iznos prihod 6 000 000 kn. Raunovodstveni trokovi mjeseno iznose 3 000 000 kuna a oportunitetni mjeseni trokovi su 1 000 000. Ekonomski profit Ivaninog

    poduzea mjeseno je:

    a) 4 000 000. b) 3 000 000. c) 2 000 000. d) 1 000 000.

    8. Ako poduzee u dugom roku podvostrui svoj output, a njegovi ATC padaju, tada djeluje

    a) zakon opadajuih prinosa b) ekonomija opsega c) disekonomija opsega d) konstatni prinosi na opseg e) MC >ATC

    9. to je od slijedeega ispravno:

    a) MC sijee ATC u maksimumu ATC b) MC sijee ATC u minimumu ATC c) ATC sijee MC u minimumu ATC d) ATC sijee MC u maksimumu ATC

    10. U kratkom roku proizvodnog procesa, granini troak raste a prosjeni ukupni troak pada kako se poveava output. Shodno tome, granini troak je:

    a) nii od AC b) vei od AC c) izmeu AVC i AC d) nii od AFC

    11. Koja je od slijedeih formula ispravna

    a) AVC=(TC-FC)/Q b) AVC=FC/Q c) AVC=TC/Q d) AVC=(MC*Q-FC)/Q e) nita od navedenoga f) sve od navedenoga

    12. Trokovi proizvodnje 7 jedinica proizvoda su 7 777 kuna , a 10 jedinice 10 550 kuna, koliki je MC 10 jedinice?

    a) 1111 b) 1055 c) 2773 d) 924,3

  • Mikroekonomija

    54

    13. Pretpostavite da Vam je funkcija trokova dana kako glasi: TC=60+14Q. to od slijedeega je ispravno za sve razine proizvodnje?

    a) AFC>MC b) MC=AVC c) AFC>AVC d) MC=ATC

    14. Krivulje LAC i LMC na daljnjem grafu prikazuju:

    a) opadajue povrate na razmjer b) konstantne povrate na razmjer c) rastue povrate na razmjer d) rastue povrate na razmjer za malu razinu outputa, zatim konstantne povrate na razmjer, a padajue

    povrate na razmjer kako se output poveava

    e) padajue povrate na razmjer za male razine outputa, zatim konstantne povrate na razmjer i rastue povrate kako se razina outputa poveava

    15. Tamo gdje postoje ekonomije razmjera:

    a) MC > AC, I elastinost troak-output je vei od AC. b) MC < AC, I elastinost troak-output je manji od AC. c) MC < AC, I elastinost troak-output je vea od 1. d) MC < AC, I elastinost troak-output je manja od 1. e) Dugoroni MC padaju.

    16. Ukoliko je cijena rada ( LP

    ) 30 I cijena kapitala ( KP

    ) 30. Izvedite jednadbu izotrokovne linije koja

    odgovara trokovima od 100,00 kuna:

    a) PL + 20PK b) 100 = 10L + 20K c) 100 = 30(L+K)

    d) 100 30 L KP P

    e) Nita od navedenoga

  • Mikroekonomija

    55

    17. Ukoliko pri proizvodnji od 3000 komada proizvoda ukupni trokovi 18 000 kuna, dok pri proizvodnji od 4000 komada, TC rastu na 20 000 kuna. To predstavlja:

    a) rastue prinose na opseg b) opadajui prinosi na opseg c) konstantni prinosi na opseg d) opadajuu graninu produktivnost

    18. Elastinost troka s obzirom na razinu outputa se koristi kod:

    a) supstitucije inputa b) nagiba dugorone putanje ekspanzije c) ekonomije obuhvata d) ekonomije obujma

    19. Elastinost troka s obzirom na razinu outputa se izraunava kao:

    a) MC/AC. b) AC/MC c) (AC)*(MC) d) AC/VC e) (AC)*(VC)2.

    20. Kada postoji ekonomija obujma tada vrijedi da je:

    a) MC > AC, trokovna elastinost output je vea od AC b) MC < AC, trokovna elastinost output je manja od AC c) MC < AC, trokovna elastinost output je manja od 1 d) MC < AC, trokovna elastinost output je vea od 1 e) Dugorona krivulja AVC je opadajua

    21. Ekonomija obuhvata referira se na:

    a) rastue prinose na opseg b) ekonomiju obujma c) efikanost proizvodnje d) krivulje transformacije e) proizvodnjui dva i vie proizvoda zajedno

    22. Funkcija troka glasi: TC = 40 + Q +8Q2 to implicira da krivulja graninog troka je:

    a) opadajua b) linearna c) U oblika d) Parabola

    23. Ukoliko je funkcija trokova kubna, tada vrijedi da je:

    a) Krivulja AFC linearna b) Krivulja graninog troka linearna c) Krivulja prosjenog troka linearna d) Krivulja prosjenog troka je U oblika

  • Mikroekonomija

    56

    24. Stupanj ekonomije obuhvata opisuje izraz:

    SC = (C(Q1) + C(Q2) - C(Q1,Q2)) / C(Q1,Q2)

    gdje je C(Q1) troak proizvodnje Q1, C(Q2) je troak proizvodnje Q2, i C(Q1,Q2) je zajedniki troak

    obje proizvodnje. Ako je SC negativan onda:

    a) Nije prisutna ni ekonomija obuhvata ni disekonomija obuhvata b) Prisutna je ekonomija obuhvata c) Prisutna je disekonomija obuhvata d) Prisutna je i ekonomija obuhvata i disekonomija obuhvata

    25. U kratkom roku proizvodnog procesa, granini troak raste a prosjeni ukupni troak pada kako se poveava output. Shodno tome, granini troak je:

    a) nii od AC b) vei od AC c) izmeu AVC i AC d) nii od AFC

    26. Karla zna prosjenbe trokove i prosjene varijabilne trokove za odreeni nivo outputa. Koje od sljedeih trokova ne moe utvditi temeljem ovih informacija?

    a) TC b) AFC c) FC d) VC e) Karla moe odrediti sve trokove

    27. Ukupni troak proizvodnje kompjuterskog programa je dan sljedeom funkcijom: TC= 200+5Q. Koliki je granini troak?

    a) 200 b) 5Q c) 5 d) 5 +(200/Q)

  • Mikroekonomija

    57

    II. skupina zadataka

    1. Ukoliko je funkcija ATC=q2-20Q+200, proizlazi da je MC=2q2-40Q+200.

    2. ATC ima dvije sastavnice. Nacrtajte krivulje i objasnite.

    3. Okomita razlika izmeu krivulja TC i FC jednaka je VC. Nacrtajte krivulje i objasnite!

    4. Okomita udaljenost izmeu krivulja ATC i AVC opada s porastom proizvodnje.

    5. Krivulja ATC dosee svoj minimum pri nipj razini proizvodnje od krivulje AVC.

    6. Vlasnik obrta ne isplauje sebi nadnicu za posao koji obavlja u svom obrtu, to implicira da je raunovodstveni troak 0, ali je ekonomski troak pozitivan.

    7. Ukoliko poduzee ima pozotivan raunovodtvseni profit ne znai nuno da njegov ekonomski profit treba biti pozitivan.

    8. Promijenom cijene jednog inputa mijenja se dugorona putanja ekspanzije.

    9. Putanja ekspanzije poduzea ne mora uvijek biti ravna linija.

  • Mikroekonomija

    58

    III. skupina zadataka

    1. Popuni tablicu:

    Output TC VC FC MC

    0 50

    1 60

    2 75

    3 100

    4 150

    5 225

    6 400

    2. Popuni slijedeu tablicu:

    Output TC VC FC MC ATC AVC. AFC

    0

    1 5

    2 30

    3 13

    4 105 10

    5 110

    6 50

    3. Proizvodna funkcija glasi: TP = 18L2 L3 i nadnica iznosi 25,00 kuna, popunite tablicu do kraja!

    L TP MP FC VC TC AVC ATC MC

    0 100

    1 100

    2 100

    3 100

    4 100

    5 100

    6 100

    7 100

    8 100

    4. Fiksni trokovi poduzea iznose 10 000,00 kuna. Granini troak poduzea je konstantan i iznosi 5000,00 kuna. Izvedite funkciju ukupnih trokova, ATC, prosjenih fiksnih trokova, VC i AVC:

    5. Funkcija trokova (TC) u proizvodnji stolica (Q) glasi: TC = 350 + 7,5Q.

    a) Koliki su fiksni trokovi? b) Koliki su prosjeni ukupni trokovi? c) Koliki je granini troak? d) Za koju razinu proizvodnje Q su prosjeni ukupni trokovi minimalni i koliki su ti trokovi?

  • Mikroekonomija

    59

    6. Dana Vam je krivulja trokova TC=250+10Q.

    a) Odredite prosjene fiksne trokove? b) Odredite granine trokove? c) O kojem se roku radi i obrazloite?

    7. Pogledajte sliku:

    a) Kakav je odnos graninog proizvoda rada i kapitala u odnosu na njihove cijene? Obrazloi odgovor. b) Da li je u toki A optimum za prikazanu koliinu outputa? c) Ako toka A nije optimalna toka nacrtajte na slici priblino optimalnu toku, te recite generalno koje

    promjene proizvoa mora napraviti da bi to postigao?

    8. Ukoliko su prosjeni ukupni trokovi 50, proizvedena koliina je 10 a fiksni trokovi iznose 100, koliki su varijabilni trokovi za 10 jedinica proizvoda? Koliki su prosjeni varijabilni trokovi?

    9. Funkcija proizvodnje poduzea Sunce glasi kako slijedi: Q = 500L0.6 K0.8, pri emu je Q = godinja proizvodnja u tonama, L =su sati rada, K = su sati rada strojeva. Radnici poduzea Sunce

    dobivaju 150 kuna na sat, a procjenjuje se da je troak uporabe kapitala 500 Poduzee pretpostavlja

    500 000,00 kuna troka mjeseno.

    a) Odredite optimalna odnos rada i kapitala uz dani trokovni budet. b) Koliko rada i kapitala e poduzee uposliti u skladu s predvienim trokovima. Izraunajte output.. c) Sindikati vre pritisak za porast nadnice na 225,00 kuna. Odredite kakv je utjecaj poveanja nadnice na

    optimalan odnos rada i kapitala i to e se desiti s koliinom proizvodnje?

    10. Ukoliko faktor proizvodnje X kota dvostruko vie od faktora proizvodnje Y i ukoliko poduzee posluje u optimalnoj toki, to moemo rei o graninim produktivnostima inputa X i Y?

  • Mikroekonomija

    60

    Vjebe 7. Maksimizacija profita i konkurentska ponuda

    I. skupina zadataka

    1. Pravilo maksimalizacije profita kae kako treba proizvoditi na razini outputa gdje je:

    a) ATC = AVC b) MR = MC c) MR = ATC d) MR = P

    2. Pod pojmom prihvatitelja cijena ili price takera podrazumijeva se:

    a) cijena poduzea na tritu savrene konkurencije b) cijena poduzea na tritu nesavrene konkurencije c) cijena potroaa koju prihvaa poduzee d) rezervacijska cijena

    3. Na tritu savrene konkurencije poduzee odreuje:

    a) cijenu i koliinu proizvodnje b) koliinu, ali ne i cijenu c) cijenu, ali ne i koliinu d) niti cijenu, niti koliinu

    4. Za poduzee na tritu savrene konkurencije vrijedi da je MR:

    a) uvijek vei od MC. b) jednak cijeni i prosjenom prihodu c) uvijek manji od MC d) jednak MC e) sve od navedenoga

    5. Kljuna karakteristika trita savrene konkurencije je:

    a) poduzea nemaju utjecaj na cijenu b) poduzea imaju utjecaj na cijenu, ali ne na koliinu c) oteani je ulazak i izlazak s trita d) prodavatelji kao i kupci ine svega mali dio trita e) a) i d)

    6. to od navedenoga najbolje opisuje trite savrene konkurencije:

    a) diferencirani proizvodi, mnogo prodavatelja, lak ulazak na trite b) diferencirani ili identini proizvodi, mnogo prodavatelja, lagan ulazak, dobra informiranost c) velik broj kupaca i prodavatelja, sva poduzea imaju isti proizvod, potpuno slobodan ulazak i izlazak sa

    trita

    d) velik broj kupaca, jedan prodavatelj, potpuna informiranost, homogeni proizvod

  • Mikroekonomija

    61

    7. U uvjetima savrene konkurencije poduzee ostvaruje maksimizaciju profita pri proizvodnji gdje je:

    a) P=MC b) P>MR c) ATC=MC d) P

  • Mikroekonomija

    62

    12. Na dijagramu poduzea na tritu savrene konkurencije pokazuje kako MR=MC se ostvaruje kada je MR iznad AVC ali ispod ATC:

    a) poduzee posluje s gubitkom i potrebno ga je zatvoriti b) poduzee posluje s gubitkom ali treba nastaviti proizvodnju c) poduzee posluje s profitom jer je P>AVC d) poduzee pokriva sve svoje trokove i raunovodtvsne i oportunitetne trokove e) poduzee pokriva sve svoje varijabilne trokove i polovicu fiksnih trokova

    13. Na tritu savrene konkurencije MR poduzea jednak je:

    a) MC b) ATC c) AVC d) cijeni

    14. Granini profit jednak je:

    a) graninom prihodu b) graninom prihodu uveanom za granini troak c) graninom prihodu umanjenom za granini troak d) uvijek iznosi 0

    15. Pri koliini proizvodnje pri kojoj poduzee maksimizira svioj profit, granini profit je:

    a) jednak graninom prihodu b) jednak graninom troku c) pozitivan je d) cijeni e) moe biti pozitivan, negativan ili jednak 0 f) jednak je 0

    16. Poduzee sa slike u svojoj optimalnoj toci poslovanja proizvodi_________, po cijeni i ostvaruje__________ od _________:

    a) 8; 350; gubitak; 100 b) 8; 350; gubitak; 800 c) 8; 350; dobitak; 100 d) 8; 350; dobitak; 800

  • Mikroekonomija

    63

    17. Proizvoaev probitak je:

    a) ekonomski profit uvean za FC b) ekonomski profit umanjen za FC c) ekonomski profit uvean za VC d) ekonomski profit umanjen za VC

    18. U sluajevima kada je cijena izmeu AVC I ATC, za poduzee na tritu savrene konkurencije najbolje je da:

    a) povea cijenu b) smanji koliinu proizvodnje c) smanji cijenu i tako povea prihode d) zatvori poduzee e) nastavi s proizvodnjom uz istodobnu razradu plana naputanja industrije

    19. Ispravno objanjenje krivulje ponude na tritu savrene konkurencije je: Kratkorona krivulja ponude poduzea predstavlja dio:

    a) AVC koji lei iznad MC b) ATC koji lei iznad MC c) MC koji lei iznad AVC d) MC koji lei iznad ATC

    20. Na savreno konkurentnom tritu firma ima U oblik funkcije graninih trokova to znai:

    a) kratkorona ponuda ima takoer U oblik b) kratkorona ponuda je padajui dio krivulje MC c) kratkorona ponuda je rastui dio MC d) kratkorona ponuda je rastui dio krivulje MC koji lei iznad krivulje kratkoronih prosjenih

    varijabilnih trokova

    e) kratkorona ponuda je rastui dio krivulje MC koji lei iznad krivulje kratkoronih prosjenih ukupnih trokova

    21. Na savreno konkurentnom tritu firma nee prestati proizvoditi ako:

    a) proizvodi na padajuem dijelu krivulje AVC b) proizvodi u minimumu krivulje AVC c) proizvodi na rastuem dijelu krivulje AVC d) se nalazi na bilo kojoj toci krivulje AVC

    22. Pri cijeni od 5 kn na savreno konkurentskom tritu firma ne proizvodi u kratkom roku. Meutim, kada cijena naraste na 10 kn firma proizvodi 100 tona nekog proizvoda. Odasvde moemo zakljuiti

    da:

    a) krivulja MC je ravna b) MC proizvodnje nikada nee pasti ispod 5 kn c) AC proizvodnje su manji od 10 kn d) Minimalna vrijednost AVC je izmeu 5 i 10 kn

  • Mikroekonomija

    64

    II. skupina zadataka

    1. Dugorono sva poduzea na tritu savrene konkurencije ostvaruju ekonomnski profit jednak nuli. T/N

    2. Proizvoaev probitak i ekonomski profit su jedno te isto. T/N

    3. Poduzee na tritu savrene konkurencije proizvodi i prodaje 400 jedinica outputa po cijeni od 14 kn. ATC su 9,98, a kada bi proizvodnju poveao na 402 proizvod, ATC bi porasli na 10kn. Poduzee

    je u svojoj toci optimalne proizvodnje.

    4. Ukoliko je zadana funkcija MC, MC = 6Q i poduzee na tritu savrene konkurencije maksimizira svoj profit pri Q=24, onda e svoje proizvode prodavati po 12,00 kuna.

    5. Poduzee sa slike nije kratkoronoj ravnotei!

    6. Poduzea ulaze u industriju iako znaju da e u dugom roku ostvarivati ekonomski profit jednak nuli.

  • Mikroekonomija

    65

    III. skupina zadataka

    1.

    Q TC MC FC AC TR AR MR

    0 25

    1 35

    2 30

    3 45

    4 185

    5 57

    6 120 240

    2. Poduzee u uvjetima savrene konkurencije ostvaruje proizvodnju kojom realizira prihod od 5000 i pri tome maksimalizira profit. ATC su 8,a MC su 10 dok su AVC 5.

    a) Kolika je proizvodnja tog poduzea b) Koliki su FC? c) Koliki je profit?

    3. Poznata je funkcija varijabilnog troka VC = 100Q 18Q2 + 2Q3 i iznos fiksnog troka FC = 50 ukoliko je cijena 52, odredite koliinu proizvodnje poduzea na tritu savrene konkurencije?

    4. Zadana je funkcija ukupnih trokova TC = 100 + 2Q2, ukoliko na tritu postoji 1000 identinih poduzea, izvedite trinu krivulju ponude?

    5. Poznata je dugorona krivulja trokova LRATC = 100 20Q + 2Q2 i ukoliko je rije o industriji konstantnih trokova, izvedite dugoronu krivulju ponude? Ukoliko je poznata i krivulja potranje P

    = 100 0.1Q, koliko poduzea e biti u sektoru u dugom roku? Koliko e iznositi proizvodnja

    pojedinanog poduzea u dugom roku?

    6. Funkcija trokova TR=32Q 2Q, TC=20+4Q+Q2, odredite pri kojoj koliini i cijeni je profit, a pri kojoj ukupan prihod maksimalan!

    7. Ukoliko Vam je poznato da je TC=200+2Q2, a cijena p=120, koliko proizvoda e proizvoditi poduzee i koliki mu je ukupni profit, a koliki je profit po jedinici proizvoda? Odredite cijenu za toku pokria

    i toku zatvaranja poduzea!

    8. Firma proizvodi proizvod na savreno konkurentskom tritu pri cijeni od 100 kn po jedinici proizvoda. TC: TC=3,000,000 + 0,001Q2.

    a) Izraunaj koliinu koju firma proizvodi u maksimumu. Da li firma zarauje? b) Hoe li firma nastaviti proizvoditi ili e prestati?

  • Mikroekonomija

    66

    Vjebe 8. Analiza konkurentnih trita

    I. skupina zadataka

    1. Gubitak blagostanja ili mrtvi gubitak drutva uslijed uvoenja poreza na slijedeem dijagramu prikazan je podrujem:

    a) B+D b) C+E c) A+F d) B+C+D+E

    2. Gubitak proizvoaeva probitka nakon uvoenja poreza na gornjem dijagramu prikazan je podrujem:

    a) F b) D c) D+E d) D+E+F

    3. Gubitak potroaeva probitka nakon uvoenja poreza na gornjem dijagramu prikazan je podrujem:

    a) A b) B c) B+C d) A+B+C

    4. Iznos poreza koji e drava prikupiti nakon to je uvela porez, na gornjam dijagramu iznosi:

    a) 48 b) 44 c) 36 d) 8

  • Mikroekonomija

    67

    5. Nakon uvoenja poreza cijena koju dobiva proizvoa iznosi _________, a onu koju plaa potroa je __________.

    a) 1,00; 1,00 b) 1,00; 1,10 c) 0,90; 1,00 d) 0,90; 1,10 e) 1,10; 0,90

    6. Na kojem tritu e drava ubrati vei iznos poreza:

    a) na tritu sa vie elastinom krivuljom potranje, trite A b) na tritu sa vie neelastinom krivuljom potranje, trite A c) na tritu sa vie elastinom krivuljom potranje, trite B d) na tritu sa vie neelastinom krivuljom potranje, trite B

    7. Iznos poreza koji e drava ubrati na tritu A iznosi____________, a na tritu B_____________:

    a) jednak je na oba trita b) 50; 46 c) 8; 9,20 d) 2,50; 7,50 e) 7,50; 2,50

    8. Cijena koju e potroa platiti nakon uvoenja poreza u situaciji prikazanoj slijedeim dijagramom iznosi:

    a) 24,00 kune b) 16,00 kuna c) 10,00 kuna d) izmeu 16,00 i 24,00 kune

  • Mikroekonomija

    68

    9. Ukoliko drava uspostavi porez od 2,00 kune, ukupni porezni prohodi iznosit e:

    a) 288. b) 384. c) 480 d) 640

    10. Gubitak drutva kada se uspostavi porez na tritu u iznosu od 2,00 kune iznosit e.

    P

    10,0

    6,4

    5,2

    4,4

    2,0

    S

    D

    P

    10,0

    6,4

    5,2

    4,4

    2,0

    S

    D

    240 320 Q

    240 320 Q

  • Mikroekonomija

    69

    a) 80 b) 192 c) 288 d) nita od navedenoga

    11. Ukoliko drava uspostavi porez od 2,00 kune, ukupni trini probitak iznositi e

    a) 480 b) 640 c) 720 d) 120

    12. Za nacionalnu ekonomiju prikazanu slijedeim dijagramom, pri svjetskoj cijeni:

    a) domaa potranja je vea od domae ponude b) domaa potranja je manja od domae ponude c) domaa potranja je jednaka domaoj ponudi d) ova zemlja mora poveati cijenu tog proizvoda na domaem tritu

    P

    10,0

    6,4

    5,2

    4,4

    2,0

    S

    D

    240 320 Q

  • Mikroekonomija

    70

    13. Nacionalna ekonomija prikazana gornjim dijagramom:

    a) ima komparativne prednosti u proizvodnji toga proizvoda b) mora uvoziti taj proizvod c) ne moe biti konkurentna na svjetskom tritu d) zemlji bi bilo bolje kada bi svjetska cijena i cijena prije trgovine bile izjednaene

    14. Prema gornjem dijagramu, svjetska cijena proizvoda X predstavlja:

    a) potranju za proizvodom X od ostatka svijeta b) ponudu proizvoda X od ostatka svijeta c) razinu neefikasnosti domaeg trita uzrokovanu trgovinom d) razliku izmeu domae potraivane i ponuene koliine koja rezultira manjkom

    15. Hrvatska koja je suoena sa situacijom prikazanom na slijedeem dijagramu, e:

    a) uvoziti 100 jedinica proizvoda b) uvoziti 250 jedinica proizvoda c) izvoziti 10