Vježbe 7

ass. Lejla Dacić

MONOPOL ¨Monopol je tržišna struktura u kojoj postoji samo

jedan prodavač, u kojoj ne postoje bliski supstituti za dobro koje on proizvodi i u kojoj postoje zapreke ulasku.¨

Ponuđači gasa, električne energije, vode ili lokalnih telefonskih usluga predstavljaju lokalne monopoliste (monopoliste ograničene na određeno područje).

Pretpostavke monopola:1. Jedan proizvođač (ponuđač) na tržištu2. Nema bliskih supstituta (npr. vodovodno preduzeće u

jednom gradu. Voda nema supstituta.)3. Proizvođač može voditi aktivnu politiku cijena (može

određivati cijenu ili ponuđenu količinu)4. Spriječen je ulazak drugih ponuđača u granu( postojanje

visokih barijera za ulazak)5. Tražnja za proizvodom monopoliste nije savršeno

neelastična6. Koeficijent elastičnosti supstitucije je određeni (mali )

broj7. Koeficijent unaksrsne elastičnosti tražnje je 0.

Barijera za ulazak potencijalnih ponuđača ima mnogo, a najčešće susrećemo:

1. Posjedovanje strateških sirovina ili isključivo poznavanje proizvodnih tehnika

2. Patentna prava za proizvod

3. Posebne dozvole od strane države

4. Veličina tržišta

5. Postojeće preduzeće provodi politiku sprječavanja novih ulazaka

6. Visoki troškovi ulaska

7. Diferencijacija proizvoda i promocija

Nekada i država svojom politikom kreira monopolska preduzeća, čiji je ujedno vlasnik (sektori koji su od posebne važnosti za jednu nacionalnu ekonomiju).

Da bi spriječila ulazak drugih ponuđača u neku granu država može kreirati monopol na jedan od tri načina:

a. Učiniti veoma složenom proceduru za dobijanje licence za obavljanje djelatnosti u nekoj grani,

b. Dozvoliti preduzeću da bude monopolista,

c. Izvršiti aukciju u kojoj će dodijeliti pravo na monopol na duži vremenski period

Monopol se može ostvarivati preko različitih vidova : kartel, trust, sindikat, dioničko društvo, itd.

Takođe se može obezbijediti preko zaštite autorskih prava (eng. Copyright)

Postoji nekoliko vrsta monopola:

1. Zakonski monopol

Nastaju zbog politike države da dozvoli obavljanje određene djelatnosti samo jednom preduzeću (npr. telekomunikacije, televizija, pošta, radio, proizvodnja oružja, itd.)

2. Ekonomski monopol

Nastaju zbog koncentracije kapitala ( spajanja preduzeća u određenoj grani), tj. na osnovu ekonomskih razloga (spajanje banaka, softverskih kompanija, naftnih kompanija, itd.)

3. Oktopodski monopol

Predstavljau kombinaciju prirodnih i ekonomskih monopola ( vodovod, željeznica, tramvajski saobraćaj, prenos električne energije, telefon, itd.)

4. Javni monopol

Ovi monopoli su u vlasništvu države i ne može se pojaviti neko privatno preduzeće kao ponuđač.

Država ekskluzivno pravo nuđenja određenog proizvoda ili usluge zadržava za sebe

5. Prirodni monopoli

Nastaju zbog posjedovanja strateških sirovina, nafte, plina, izvora mineralne vode, rudnika, itd.

Monopolska preduzeća zarađuju pored prosječnog profita i određeni iznos ekstraprofita.

U interesu države je da spriječi monopolska preduzeća da zarađuju nepravedno visoke profite (nadgledanja rada preduzeća od Vlade, određenog ministarstva, nezavisne regulatorne agencije,itd.)

Kako monopolista formira cijenu proizvoda i određuje koju količinu proizvoda će nuditi?

Monopolska preduzeća su u mogućnosti da odrede cijenu ili količinu proizvoda.

Ravnoteža monopola u kratkom roku Funkcija tražnje ujedno i granska funkcija tražnje s

obzirom da je monopolista jedini ponuđač u nekoj grani.

Funkcija tražnje, graničnog prihoda i ukupnog prihoda monopoliste

Monopolist će maksimizirati svoj kratkoročni profit ako su ispunjena sljedeća dva uslova:

1. Granični prihod jednak graničnom trošku (MR=MC)

Ovo je opći uslov ravnoteže na bilo kom tržišnom stanju.

2. Nagib krivulje MC je veći od nagiba krivulje MR u njihovom presjeku

Ravnoteža je predstavljena količinom proizvodnje Qe i rezultirajućom ciijenom na tržištu Pe.

Monoplista prvo odredi obim proizvodnje pri kojem su mu izjednačeni MC i MR, zatim tu količinu ponudi ponudi kupcima na tržištu (podigne do tačke F na funkciji tražnje) i odredi cijenu po kojoj su kupci spremni platiti tu količinu.

Monopolist ostvaruje ekstraprofit –površina označena žutom bojom.

Monopolist će ostvariti veći ekstraprofit ako funkcija tražnje ima veći nagib i ako su mu prosječni ukupni troškovi niži.

Ravnoteža monopoliste nastupa prije nego što maksimizira svoj ukupan prihod.

Jedan od problema sa kojima se suočava monopolista je određivanje tačnog izgleda graničnih troškova i funkcije tražnje, jer bez ove dvije veličine je nemoguće odrediti ravnotežnu cijenu i ravnotežnu količinu.

Ravnoteža monopola u dugom roku U dugom vremenskom periodu funkcija tražnje

monopoliste postaje malo elastičnija zbog toga što kupci kojima je proizvod preskup ili smanjuju svoju potrošnju ili prelaze na neki daleki supstitut.

Funkcija tražnje i funkcija graničnog prihoda imaju manju nagib

Ekstraprofit manji uz nepromijenjene troškove

U dugom roku monopolista može ostvarivati i prosječan i ekstraprofit.

Ravnoteža monopoliste u dugom roku uz ostvarivanje prosječnog profita

Ravnoteža monopoliste u dugom roku uz ostvarivanje ekstraprofita

Ovaj iznos ekstraprofita je manji od kratkoročnog zbog veće elastičnosti funkcije tražnje.

Monopolista je u mogućnosti da u određeni iznos ekstraprofita investiraju u razvoj novih proizvoda, unapređenje postojećih ili da poboljšaju sigurnost njihovog korištenja.

Primjer Microsofta

Pojam i evolucija prirodnih monopola

“Prirodni monopol može biti posljedica ekonomije obima kada jedan proizvođač može opskrbiti cjelokupno tržište nekim proizvodom po cijeni nižoj od prosječnih troškova nekoliko drugih proizvođača koji zbog toga ne mogu opstati u toj proizvodnji, pa samo jedan proizvođač ostaje u proizvodnji.

Veličina tržišta je mala tako da na njemu ne može poslovati više od jednog preduzeća optimalne veličine.

Prvi put se spominju u SAD krajem 19. stoljeća kada je došlo do otkrića nekoliko značajnih izuma u području električne energije i gasa.

Edison i Bell (elektroenergetski sektor, sektor gasa i telekomunikacija)

Osobine prirodnih monopola

Za prirodne monopole je karakteristična ekonomija obima koja pokazuje situaciju da ukoliko preduzeće udvostruči proizvodnje inpute, rezultirajući outputi budu povećani više od dva puta.

Proizvodnja u kojoj djeluje ekonomija obima ima karakteristiku da joj prosječni troškovi proizvodnje opadaju kako se povećava broj proizvedenih jedinica.

(npr. u proizvodnji električne energije korištenje većih generatora smanjuje jedinične troškove proizvodnje.)

Postoje dva uzroka postojanja prirodnih monopola:

1. Potpuna kontrola preduzeća nad prirodnim izvorima (plin, nafta, mineralna voda, uran, itd.)

2. Postojanje ekonomije obima kao posljedice postojanja visokih fiksnih troškova koji dominiraju u cjelokupnoj proizvodnji.(prisutno kod željeznice, elektroprivrede, vodovoda, itd.) Kako se obim proizvodnje povećava fiksni troškovi po jedinici opadaju dovodeći do pada i prosječnih ukupnih troškova.

Dugoročni prosječni ukupni troškovi mogu opadati zbog ekonomije obima i ekonomije opsega.

Kod ekonomije opsega prosječni ukupni troškovi opadaju zbog toga što preduzeće proširuje svoju proizvodnju na bliske proizvode. (npr. željezara pored proizvodnje čelika proizvodi i čelične cijevi, čelične sajle, itd.)

Često se u slučajevima postojanja priodnih monopola umiješa država kako bi preuzela poslovanje preduzeća ili da regulira cijene proizvoda i usluga.

Primjer prirodnog monopola

Funkcija tražnje za električnom energijom D i funkcija prosječnih ukupnih troškova proizvođača ATC

Najpovoljnija situacija za kupce je kada se na tržištu nalazi samo jedan proizvođač, jer u tom slučaju plaćaju najnižu cijenu električne energije.

Preduzeće može imati karakteristike prirodnog monopola i kada njegovi prosječni ukupni troškovi nisu opadajući pri svim obimima proizvodnje.

Ekonomija obima je dovoljan ali ne i neophodan uslov za postojanje prirodnih monopola.

Uloga i značaj prirodnih monopla u nacionalnoj ekonomiji

Prirodni monopoli predstavljaju preduzeća od strateškog značaja za jednu zemlju.

Prirodni monopoli su za vladu jedne zemlje od posebnog interesa iz više razloga:

1. Preduzeća koja ostvaruju značajan dio bruto domaćeg proizvoda jedne države.

Na nivou BiH sve tri elektroenergetske kompanije ostvarile su prihod koji čini 10,20% ukupnog ostvarenog GDP-a na nivou države.

2. Zapošljavaju veliki broj ljudi.

U BiH samo u preduzećima koja proizvode električnu energiju radi 15 044 zaposlena radnika, što je 2, 41% ukupno zaposlenih u državi.

3. Broj zaposlenih u ovim preduzećima je iznad optimalnog broja,

4. Određivanje cijene proizvoda od strane države ili regulatorne agencije,

5. Postojanje zakonskih barijera za njihovo poslovanje,

6. Većina ovih preduzeća se nalazi u dominantnom vlasništvu države.

7. Jedna od specifičnosti monopola je i mogućnost vršenja diskriminacije cijema .

HVALA NA PAŽNJI