Likovna umjetnost – 2. razred gimnazije

Nastavna cjelina: Antika Nastavna jedinica: Antički Rim – urbanizacija Europe

Timgad, Alžir

Rimska civilizacija se razvija na tlu današnje Italije. Postoji više teza o postanku i razvoju Rima, a najpoznatija je legenda o blizancima Romulu i Remu, iz roda potomaka Eneje koji je

pobjegao iz Troje. Prema legendi Romula i Rema othranila je vučica. Romul osniva Rim i u

bijesu ubija brata, jer se ovaj usudio prerezati sveti zid koji je opasivao grad.

Kao vrijeme osnutka grada najčešde se navodi 753. god. pr. Kr. -prva godina rimsog

kalendara.

Od 7. st. pr. Kr. Na području koje de kasnije postati Rim nalaze se mala sela na brežuljcima

(Palatin, Kapitol, Celij, Kvirinal, Aventin, Eskvilin, Viminal), koja se udružuju u savez.

Tako počinje zadivljujuda priča o usponu Rima.

Rimljani su ubrzo zagospodarili čitavom Italijom, zatim Sredozemljem, pa velikim dijelom

Europe, Srednjeg istoka i sjeverne Afrike.

Bili su iznimno vješti u ratovanju, skloni disciplini i redu što ih dovodi do stvaranja

zakonodavnog sustava.

U povijesti umjetnosti ostavljaju značajan trag u graditeljstvu.

Najvažniji rezultat Rimskog osvajanja bila je urbanizacija. Način oblikovanja urbanih cjelina

prenose u sve dijelove svoje države.

Gradove osnivaju po zadanom uzorku, vjerojatno preuzetom od Etruščana.

Grad se dijeli na četiri dijela dvjema glavnim ulicama koje se sijeku pod pravim kutom.

Ulica koja se proteže u smijeru sjever – jug naziva se cardo, a ona usmjerena od istoka prema

zapadu decumanus.

Timgad, Alžir

Gradove okružuju zidine sa nekoliko gradskih vrata. U središtu se nalazi forum, glavni trg, oko kojeg su smještene javne zgrade (sudnice, uredi…) te sakralne građevine (hramovi).

Unutar grada nalaze se javna kupališta, amfiteatri, kazališta

Ostatci rimskih termi Trier, Arles, Francuska Njemačka

Ulice međusobno zatvaraju pravilne blokove kuda, ostavljajudi dojam preglednosti.

Rimljani šire svoju kulturu na osvojena područja ali i dopuštaju stanovništvu održavanje

svojih kultova od kojih neke prihvadaju i prenose u Rim. Poseban interes pokazuju za grčku umjetnost.

Rimsku povijest dijelimo na šest faza:

- Etruščansko razdoblje ( 6. st. pr. Kr.)

- Razdoblje rane republike (500. – 246.g. pr. Kr.)

- Razdoblje zrele republike (od sredine 3. Do sredine 2.st. pr. Kr)

- Razdoblje kasne republike (Rimska Republika postaje Rimsko Carstvo; Julije Cezar)

- Zlatno doba Rimskog Carstva ( 96.g. – 180. ; Nerva, Trajan, Hadrijan, Antonin Pio, Marko Aurelije)

- Razdoblje kasnog carstva ( unutarnji problemi i vanjska opasnost od „barbara“)

Pad Rimskog Carstva spor je i dugotrajan proces koji je 476.g. završio konačnim slomom.

Kartaga, Tunis