znanstveno-nastavna konceptualizacija predmeta …

of 12/12
ZNANSTVENO-NASTAVNA KONCEPTUALIZACIJA PREDMETA MEDICINSKA ETIKA NA MEDICINSKOM FAKULTETU U RIJECI Nada Gosić Medicinski fakultet, Rijeka UDK 614.253 174:61 Prethodno priopćenje Primljeno: 28. 3. 1996. U članku se iznosi sadržaj, metode, modeli i iskustva bioetičke edukacije na Medicinskom fakultetu u Rijeci, koji je prvi u Hrvatskoj uveo bioetiku kao poseban predmet u nastavu. Uspo- ređujući iskustva bioetičke edukacije iz projekta Tha Hastings Centara iz New Yorka, rad na sustavan način govori o sadržaju i načinu izvođenja predavanja, seminara i studentskih etičkih ra- dionica te posebice, o profesionalnim razinama etičke edukacije kao inovaciji u "riječkom modelu". Završni dio rada posvećen je problemu provjere znanja i ocjenjivanja, pitanjima koja etika po- stavlja s posebnom pozornošću. Zato se u ovom dijelu rada skre- će pozornost na uspostavu punopravne komunikacije između bo- gatstva etičke građe, želje za uspostavljanjem dijaloga među sub- jektima nastavno-znanstvenog procesa i izrastajućih oblika prak- tičnog etičkog ponašanja. O vdje ćemo izložiti u glavnim crtama sadržaj, metode. modele i iskustva u izvođenju nastave iz predmeta medicinska etika na Medicinskom fakulte- tu u Rijeci. Premda gotovo potpuno nov. obrazovni sadržaj u fakultetskom osposobljavanju studenata medicine i stomatologije te studija za više medi- cinske sestre. više fizioterapeute i medicinsko-laboratorijske inženjere kon- stantno se mijenja s interesom i sklonostima sudionika i realizatora predmeta. Cilj ovog rada je da po uzoru na ciljeve i sadržaj izložene u projektu The Hastings Central analiziramo iskustva. dostignuća i slabosti etičke edukacije na ovom fakultetu. U spomenutom projektu bioetička edukacija ima pet cilje- va. To su: 1 Beucamp Tom L., Childress James F. (1989), Principles of Biomedical Ethics, Oxford· University. 751

Post on 20-Jan-2022

0 views

Category:

Documents

0 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

Nada Gosi Medicinski fakultet, Rijeka
UDK 614.253 174:61
Primljeno: 28. 3. 1996.
Ulanku se iznosi sadraj, metode, modeli i iskustva bioetike edukacije na Medicinskom fakultetu u Rijeci, koji je prvi u
Hrvatskoj uveo bioetiku kao poseban predmet u nastavu. Uspo- reujui iskustva bioetike edukacije iz projekta Tha Hastings Centara iz New Yorka, rad na sustavan nain govori o sadraju i nainu izvoenja predavanja, seminara i studentskih etikih ra- dionica te posebice, o profesionalnim razinama etike edukacije kao inovaciji u "rijekom modelu". Završni dio rada posveen je problemu provjere znanja i ocjenjivanja, pitanjima koja etika po- stavlja s posebnom pozornošu. Zato se u ovom dijelu rada skre- e pozornost na uspostavu punopravne komunikacije izmeu bo- gatstva etike grae, elje za uspostavljanjem dijaloga meu sub- jektima nastavno-znanstvenog procesa i izrastajuih oblika prak- tinog etikog ponašanja.
Ovdje emo izloiti u glavnim crtama sadraj, metode. modele i iskustva u izvoenju nastave iz predmeta medicinska etika na Medicinskom fakulte-
tu u Rijeci. Premda gotovo potpuno nov. obrazovni sadraj u fakultetskom osposobljavanju studenata medicine i stomatologije te studija za više medi- cinske sestre. više fizioterapeute i medicinsko-laboratorijske inenjere kon- stantno se mijenja s interesom i sklonostima sudionika i realizatora predmeta.
Cilj ovog rada je da po uzoru na ciljeve i sadraj izloene u projektu The Hastings Central analiziramo iskustva. dostignua i slabosti etike edukacije na ovom fakultetu. U spomenutom projektu bioetika edukacija ima pet cilje- va. To su:
1 Beucamp Tom L., Childress James F. (1989), Principles of Biomedical Ethics, Oxford· University.
751
DRUŠ. IS~. ZAGREB/GOD. 5 (1996), BR. 3-4 (23-24), STR. 751-762 GOSI, N.: ZNANSTVENO...
1. stimulacija moralne imaginacije, 2. prepoznavanje etikog problema, 4. razvijanje osjeaja moralne dunosti i osobne odgovomosti,
5. tolerancija kritike, neslaganja i suprotnih stavova.
U sadrajnom pogledu bioetika edukacija ima šest elemenata. To su:
1. povijest medicinske etike i bioetike, 2. teorijski temelji i metode analize, 3. komparativna analiza i dijapazon problema obuhvaenih terminom "bioetika",
4. profesionalna moralna pitanja, 5. kulturni kontekst bioetike, 6. informacije i podaci.
Medicinski fakultet u Rijeci zbog prostornih i kadrovskih uvjeta u izvoenju nastave, kao i novih programskih sadraja koji se vrlo brzo i dinamino mije- njaju, za sada razvija fazu predklinikog uenja, s velikim ambicijama da u skoro vrijeme ovo uenje postane i sastavni dio klinikog uenja. Struktura predklinike nastave sastoji se iz sljedeih nastavnih dijelova: predavanja, seminari i workshopi (studentske etike radionice).
Predavanja
Predavanja su usmjerena na usvajanje teorijskih spoznaja etike i nastavno- sadrajno mogu se podijeliti u sljedea tematska podruja:
I. Raanje i razvoj bioetike kao nove medicinske etike. Ow cjelinu ine dijelovi koji daju odgovor na pitanje je li mogua etika kao znanost i u okviru nje utje- lovljenje medicinske etike, zatim, odnos medicinske etike s drugim profesio- nalnim etikama, odnos bioetike s filozofijom, teološkom etikom i politikom te podjela bioetike.
II. Etike teorije i moralna praksa. Okosnicu ove tematske cjeline ine etike teorije, moralni principi i pravila, moralni konflikti i kritika etikih principa.
III. Medicinska etika u komparativnoj analizi. Pitanja poduavanje etike, sadraj, metode, modeli etike edukacije i širina pojmovno-problemskog znaenja bioetike sagledavana kroz slinosti i razlike pravno-politološkog, psi- hološkog, antropološkog, teološkog i ukupnog anglo-amerikog i azijsko- afrikog vrijednosnog sustava, analizirana kroz odreeni sluaj iz prakse koji upuuje na sr bioetike analize i rasprave, tematika je centralnog dijela u izvoenju nastave bioetike.
IV. Profesionalna moralna pitanja. Kada i zašto se javljajU moralne dileme un- utar medicinske profesije, zašto moralni problemi unutar zdravstva i medicine postaju sve kompliciraniji, je li lijenika dunost u koliziji i konfliktu (ako jest kada i zašto), podteme su ovog dijela nastavnog programa.
71;2
DRUS. IS1RAL:. ZAGREB/GOD. 5 (1996), BR. 3-4 (23-24), STR. 751-762 GOSI, N.: ZNANS1VENO ...
V. Kultumo okruenje bioetike. Okosnicu ovog dijela ine upute o okruenju i djelovanju kulturnih imbenika na nastanak i razvoj bioetikih problema.
VI. Informacije i podaci - upuuju studente i subjekte u nastavi gdje traiti i kako koristiti podatke i informacije o etikoj edukaciji i bioetikoj problematici.
Valja istaknuti da oVdje nije rije o klasinim predavanjima i izvoenju nastave ex cathedra. Premda smještena u prostor velike dvorane tipa amfiteatra, etika i etika edukacija dobivaju na kvaliteti primjenom novih metoda u izvoenju nastave. Utoliko više što studenti trae i zahtijevaju da ono što predava is- kae u predavanju bude potkrijepljeno i primjerima iz ivota. Tako je na ovom fakultetu uvedena metoda filmske projekcije, po uzoru na druge medicinske fakultete u svijetu (pogledati NastavnF i znanstveni program medicinske etike na sveuilištu u Kaliforniji, San Franciscu i sveuilištu u Washingtonu, Albert R. Jonsen, Academic Medicine, 64 (12):718-723).
Posljednjih nekoliko godina pitanja vezana za moralne dileme, moralne kon- flikte i moralne odluke postaju sve više predmetom filmskih produkcija (Philadelphia, Koma, Buenje, Lorencovo ulje, Odluke, Mrs. Jonson i sl.). Pra- vilno iskorištavanje njihova dostignua i otvaranje dijaloga o pitanjima koja oni tretiraju, o akcijama koje su lijenika uinile dosljednim deontologom ili utili- taristom, o postupcima društva prema odreenoj medicinskoj tematici (AIDS- u, abortusu, trgovini ljudskim organima, transplataciji, eutanaziji, eksperimen- tima nad ljudima i sl.) kvalificiraju osobnosti sadraja medicinske etike kao znanosts, ali i medicinske etike kao ljudske djelatnosti koja neposredno za- viruje i dira naela dobroinstva, neškodljivosti, slobode izbora (autonomnost) i pravednosti, ivotne i etike principe na koje ovjek ne moe ostati indife- rentan. Naprotiv, zbog iznimne vanosti ljudske osjetljivosti na djela s etikim kvalifikacijama i njihovo prepoznavanje u injenju drugih u posebno osjetljivoj djelatnosti vezanoj za ljudski ivot i zdravlje4, kroz teorijsku potporu svrstanu u naprijed navedene cjeline, studentima omoguuje da spoznaju klasinu pozi- ciju etike kao znanosti i akademske discipline. Etiki problemi tipa: a) odnos li- jenika prema kolegama, b) novi pristup u lijeenju teško obo-Ijelih psihikih bolesnika, c) informed consent kod teško oboljelih pacijenata, d) primjena no- vog lijeka, njegova trajnost i uinkovitost, e) odnos okoline prema psihikim bolesnicima (film BUenje) potiu studente na razmišljanja, ali daju i nepo- sredne poruke kolegiju medicinske etike: sluajevi iz prakse privlae pozornost
2 Caelleigh S. Addeane, (1989), Teaching Medical Ethnics, Academic Medicine, 64(12):699-700. 3 Joel Frader, M. D., Robert Arnold, M. D., John Coulehan, M. D., Rosa Lynn Pinkus, Ph. D., Alan Meisei, J. D., Kenneth Schaffner, Ph. D., M. D., (1989) Evolution of Clinical Ethics at the University of Pittsburgh, Academic Medicine, 64(12):747-751.
4 Jonsen R. Albert (1989) Medical Ethics Teaching Programs at the University of California, San Francisco, and the University of Washington, Academic Medicine, 64(12):718-723. (
753
DRUŠ. IS1RA. ZAGREB/GOD. 5 (1996), BR. 3-4 (23-24), STR. 751-762 GOSI, N.: ZNANSTVENO ...
studenata. Pedagoško-didaktiki problem nije više kako nego koliko ih rabiti u nastavi medicinske etike. Moda sve dotle dok sluajevi iz prakse nisu samo ilustracija problema nego i sr problema s moguim rješenjima. U medicini praktinim sluajevima, kae Albert Jonsen, treba poklanjati centralnu pozor- nost jer odreeni pacijent s odreenim problemom treba odreeni tretman.
Slijedei tu logiku, na Katedri društvenih znanosti koristi se Nuffieldova video- biblioteka koja nudi neke odgovore na jedno od najznaajnijih pitanja su- vremene medicinske etike - informed consenta. Arhitektonski, ali i sadrajno gledano svaki video rnaterllal" sastoji se od uvodnog izlaganja prof. Lena 00- yala, opisanog klinikog sluaja, intervjua, videodrame i zakljuaka. Pitanja za raspravu poput: 1) zašto pacijenti imaju pravo na informirani i suglasni tret- man?; 2) koliko informacija mora dobiti pacijent da bi bila osigurana njegova suglasnost?; 3) kakve sankcije oekuju lijenika ukoliko ne poštuje naela in- formirane suglasnosti?; 4) padaju li praktine teškoe u komunikaciji Iijenik- . pacijent na teret pacijenta?; 5) koji su limiti informirane suglasnosti?; 6) kako lijenik treba postupiti u klinikim okolnostima kada nije mogue dobiti suglas- nost na lijeenje?; 7) kako da lijenik provjeri da je suglasnost dobio od kom- petentnog pacijenta?; 8) gdje su granice lijenike obveze da poštuje pravo kompetentnog pacijenta da umre? Ta pitanja upotpl,lnjuju spoznajni inventar studenata medicine, ali utjeu ina stanje duha koja su izrecivo i izrazito u svezi s donošenjem etike prosudbe. Zato moemo rei da predavanja ostvaruju funkciju buenja sposobnosti zamišljanja i kroz primjere i sluajeve iz ivota izazivanja slikovitog dojma kod sudionika edukacije. lime ona ostvaruje i prvi cilj projekta The Hastings Centra: stimulaciju moralne imaginacije.
Seminari Prepoznavanje etikih problema i uvoenje studenata u vještinu analize cilje- vi su koji se ostvaruju kroz seminare. Prva teškoa na koju nailazimo u ovoj realizaciji je administrativne prirode. Normativni akti na osnovi kojih se realizira izvoenje nastave reguliraju brojnost od 30 studenata za ope i teorijske pred- mete. Za ostvarivanje gore navedenog cilja i posebice pruanje mogunosti svakom studentu da se iskae, broj studenata u grupi ne bi smio prelaziti 15.
Tematika seminara podijeljena je po sljedeim podrujima:
I. Analiza etike problematike kroz povijest medicinske etike i bioetike. Zajedno s voditeljima, a na osnovi obveznog prirunika (Šegota, 1., 1994, Nova medi- cinska etika-bioetika, Rijeka, Medicinski fakultet Sveuilišta u Rijeci), studenti slobodno izlau svoja zapaanja o slinostima i razlikama kroz povijesni nas- tanak i razvoj etike i medicinske etike, s posebnim osvrtom na probleme koji
5 ObnOVljeni nastavni plan i program za studente ope medicine i stomatologije, (1995) Rijeka, Medicinski fakultet u Rijeci.
7~4
DRUŠ. ISTR.Q. ZAGREB/GOD. 5 (1996), BR. 3-4 (23-24), S1R. 751-762 GOSI, N.: ZNANS1VENO ...
su u povijesnim granicama predstavljali okosnicu i sr etikog djelovanja li- jenika. Teorijski temelj, veza etike s religijskom tradicijom, filozofskim teorija- ma te odnos medicinske etike s teološkom etikom i politikom sadraj je II. se- minarske tematike. U pripremi III. seminarske teme studenti dobivaju svoj prvi praktini zadatak. On se sastoji u tome da iz djela autora Beauchamp T. L. i Chi/dress J. F., 1989., Principles of Biomedical Ethics, Oxford Universitt, pre- vode dijelove teksta koji omoguuje uvid u istraivanje vrednota te rašlanji- vanje moralnih problema, svrstavaju ih u odreenu moralnu teoriju i postupak, odnosno obrazac ponašanja te istiu svoju osobnu moralnu prosudbu o tema- tici koju su prevodili. Studentima se nudi šest tema za prijevod. To su: moral i medicina, tipovi etikih teorija, odnos lijenika prema pacijentu, vrline i ideali, naelo pravednosti u medinici i princip dobroinstva. Tematika IV. ciklusa se- minara je spoznaja studenata o etikim teorijama, pravilima i principima. Na- glasak se daje na prepoznavanje principa i rješavanje moralnih konflikata unu- tar etikih principa.
U toj fazi studenti se slue metodom analize sluajeva iz beletristike, filmova, novinskih lanaka, sluajeva iz svoje blie i dalje okolice i sl. Usporedba anal- ize Hipokratove zakletve, enevske deklaracije, Kodeksa Hrvatskog li- jenikog zbora, Meunarodnog kodeksa lijenike etike, Sveane iZjave stu- denata medicine te Bochumskog etikog protokola tematski je okvir slinosti i razlika u etikom rasuivanju tijekom narednih seminara. Tek kada su studen- ti upoznati s dunostima i obvezama lijenika prema pacijentima i svojim ko- legama, sa stavovima i normama društva prema presaivanju organa i tkiva, potrebama povezanosti biomedicinskih s etikim istraivanjima do odnosa li- jenika prema osobama s ogranienom slobodom smatra se da su dovoljno teorijski spremni za ostvarivanje sljedea dva ci/ja etike edukacije: razvijanje kritike, neslaganja i suprotnih stavova. Postie se to u workshopovima, odnos- no studentskim etikim radionicama.
Workshopovi (studentske etike radionice)
Podijeljeni u grupe od 10-15, studenti se prema osobnom interesu i raspo- loenju opredjeljuju za teme neposredno vezane za primjenu etikog uenja. Raspoloenje i zainteresiranost studenata iskazujemo kroz teme i etike prob- leme u ijoj su realizaciji sudjelovali studenti u prošloj školskoj godini. Teme su sljedee: Hipokratova zakletva i hipokratska etika tradicija, Etiki pluralizam i abortus, Eutanazija, Kvaliteta ivota i zdravlje, Etiko pitanje transplantacije, Etika i eksperimenti s ljudima i ivotinjama, Etiko pitanje komuniciranja s paci- jentima, Etika pitanja odnosa prema oboljelima od AIDS-a, Etika i Genetika, Etika bolesti ovisnosti, Etika sestrinstva, Religija i medicinska etika, Povijesni
6 Prof. dr. Ivan $egota, (1994), Nova medicinska etika (bioetika), str. 37, Rijeka, Medicinski fakultet u Rijeci.
755
DRUŠ.ISTRA. ZAGREB/GOD. 5 (1996), BR. 34 (23-24), STR. 751-762 GOSI, N.: ZNANSTVENO ...
razvoj etike u svijetu i kod nas, Etika smrti i umiranja, Feministika etika, Bio- etika teorija, principi i pravila.
Prigodom odabira etikih problema istraivali smo razloge zbog kojih su se studenti opredjeljivali za "svoju" temu. Navodimo one naješe: osobna zain- teresiranost za problem budui da bi se i sami kao lijenici i zdravstveni dje- latnici bavili tom problematikom; elja da temu prouavaju jer u blioj obitelji ili rodbini imaju ili su imali slian problem; neki su imali bolesnog prijatelja, neki zbog toga što se o odreenoj temi sve više piše u knjigama i znanstvenim pub- likacijama pa su eljeli proširiti svoja teorijska znanja; neki zbog sve vee pop- ularizacije teme u javnim glasilima, filmovima i beletristici, pa su eljeli us- poreivati ono što su gledali ili itali s mišljenjima autoriteta iz podruja medi- cinske etike; neki da bi usporeivali spoznaje i dostignua europskih i amer- ikih autora bioetike teorije i prakse i sl.
Sadraj i tijek workshopa
Radi bolje grupne povezanosti i motiviranosti u nastavi etike, uvedene su stu- dentske igre u trajanju od 3-5 minuta kao uvod za rad, ali i kao pedagoško-di- daktiki korektiv rastereenja teine studija medicine. Iskustva ovog fakulteta pokazuju da studenti nakon igre opuštenije i slobodnije iznose svoje stavove i sudjeluju u radu. Studentima medicine na sveuilištima u Kaliforniji, San Franciscu i Washingtonu zadaa je (prema A. R. Jonsenu) da "uhvate" format pojedinog sluaja. To znai da svaki "format" ima etiri varijable: 1. medicinski simptomi, 2. prohtjevi pacijenata, 3. kvaliteta ivota i 4. vanjski socijalno-eko- nomski faktori. Po mišljenju ovog autora, svaki format pomae u diskusiji o kli- nikim sluajevima i uz pomo njega javlja se ono što nedostaje u teorijskom pristupu rješavanja problema. Mi smo otišli malo dalje. Poetak rada obiljeen je postavljanjem ciljeva za realizaciju teme. Sami studenti navode ciljeve eti- ke edukacije u okviru "svoje" teme. Tako istiu: nauiti što je mogue više o danoj problematici, prepoznati etike probleme u okviru teme, dati praktina rješenja za odredjeni problem i sve to povezati s ugodnim i zabavnim radom. Poslije postavljenih ciljeva uz pomo voditelja, prelazi se na centralni dio ra- dionice iju okosnicu ini "metoda izletnike marende" (I. Šegota). Na osnovi prevedenih lanaka i sluajeva iz prakse studenti izlau svoju temu ovom metodologijom: izriu uvjerenja i vrijednosti koje autor istie, koje osobne, ko- je grupne, koje opeprihvaene, koje više a koje manje dominantne, koje is- tie kao moralne a koje nemoralne-materijalne, koje etike pojmove spominje, koji mu je pristup u objašnjavanju etikog problema (koji teorijski: je li deon- tološki i ako jest, zašto, ako je utilitaristiki, zašto), koji mu je praktini pristup bio u rješavanju tog problema, i kojim se etikim principom rukovodio. Studenti u slobodnom razgovoru iznose svoje misli o postupcima drugih i istiu kako bi sami postupili i zašto, koji su obrasci etikog ponašanja utjecali na lijeniku presudu, a koji bi uljecali na njih prigodom donošenja etikog suda. U stu- dentskom izlaganju dolazi do izraaja njihov senzibilitet, oslikava se najintimniji
7liG
DRUS. IslRA2. ZAGREB/GOD. 5 (1996), BR. 3-4 (23-24), STR. 751-762 GOSI, N.: ZNANS1VENO .•.
prostor njihovih vrednota, izraava ljepota i oštroumnost ljudskog mišljenja, upuuje se na lakou i teškou unutar komunikacije, odaje dobar i loš ukus, suprotstavljanje "mekih" i "tvrdih" etikih stavova, podjeljenost na "ZA" i "PRO- TIV" nekog postupka, iskazuju svoje osobne osjeaje i dunosti i pokušavaju biti tolerantni. U okviru workshopa stjeu studenti, ali i drugi realizatori progra- ma svoja iskustva postajui svjesni toga da svojim neposrednim djelovanjem stvaraju klimu uvjerenja i vrednota koje njih oslikavaju i smještaju unutar ide- alnog moralnog vrijednosnog okvira. Workshope i nazivamo etikim radioni- cama jer se u okviru njih studentima daje prigoda za razvoj profesionalne iden- tifikacije i odgovornosti. Iznošenja svih stavova i uvjerenja studenata podjed- nako su vana i vrijedna jer upotpunjuju karakteristike etike kao znanosti i da- ju putove mogueg praktinog pristupa problemu. Po našem sudu put je to us- postave etike na egzistencijalnu razinu. Grupa s temom "Kako se etiki od- nositi prema oboljelima od AIDS-a" zakljuila je da bi tekstove koje su oni pre- vodili trebalo "oplemeniti" ivom djelatnosti. Tako su u svoju radionicu ukljuili profesionalce - lijenike infektologe, postavljali su im pitanja, posjetili ih na klinici, ime su, po njihovom sudu, proširili spoznaje o toj bolesti, ali isto tako proširili vidike moguih etikih i neetikih odnosa prema oboljelima od AIDS-a. U osmogodišnju školu išla je grupa s temom "Etiki pluralizam i abortus" i sud- jelovala u edukaciji uenika završnih razreda o problemu abortusa. S istom temom obje grupe bile su gosti Radiopostaje Rijeka i tom prigodom izazvali su znaajnu pozornost slušateljstva.
Profesionalne razine etike edukacije (novine u etikoj edUkaciji - rijeki model)
Kao novina u izvoenju nastave etike u ovoj školskoj godini za studente Medicinskog fakulteta kojima etika nije obvezatan predmet uvedena je Bioetika kao izborni predmet. U obnovljenom nastavnom planu i programu' na- vodi se pet tematskih cjelina unutar predmeta: povijest bioetike, teorijski te- melji bioetike, znanstveni problemi i metode bioetike analize, socijalno-kul- turni kontekst bioetike i bioetike karakteristike profesije.
Specifinost profesije i etike medicinskih sestara u ovoj školskoj godini trebala bi doi do izraaja kroz realizaciju programa Etika sestrinstva. Potreba za eti- kom edukacijom medicinskih sestara pripada podjednako znanstveno-teorij- skom i praktinom pristupu. Ubrzani razvoj znanosti i tehnologije, a posebice primjene suvremenih medicinskih znanja i medicinske tehnike dovodi zanima- nje medicinskih sestara sve više u poloaj autonomnog subjekta u medicinskoj praksi i pretvara ga u profesiju. Povijesno napuštanje paternalistikog modela i u okviru njega dominacje lijenika nad ostalim medicinskim djelatnicima pro-
7 Prof. dr. Ivan Šegota, (1994), Nova medicinska etika (bioetika), str. 104-107, Rijeka, Medicinski fakultet u Rijeci.
7!i7
DRUŠ. IS~. ZAGREB/GOD. 5 (1996), BR. 3-4 (23-24), STR. 751-762 GOSI, N.: ZNANSTVENO...
fesiji medicinskih sestara dodjeljuje ulogu suradnika lijenika i ravnopravnog lana medicinskog tima. Posredujui izmedju bolesti i prirode, lijeenja i oz- dravljenja, moderno sestrinstvo spaja u krug dodirne toke osnovnih naela medicinske etike. Djelovanje i primjena etikih principa u svakodnevnoj ses- trinskoj praksi usko je povezano s nainom i modelima permanentne etike edukacije medicinskih sestara. Potreba za etikom edukacijom tih medicinskih djelatnika još je izraenija u Hrvatskoj gdje se sestre svakodnevno u svojoj praksi suoavaju s posljedicama rata, prije svega u njezi i pristupu invalidima, bojovnicima i djeci koja su u ratu izgubila roditelja ili roditelje, civilnim rtvama rata i sl. Tradicionalna veza sestrinstva i etike i pose-b nost unutar te veze po prvi put e biti istaknute u ovoj školskoj godini (1995/96). Kao podloga za izvoenje nastave posluiti e nam udbenik Etika sestrinstvaB
, prof. dr. Ivana Šegote. Konceptualno i sadrajno nastava e biti podijeljena u sljedee cje- line:
I. Etike teorije, naela i pravila, metode etike
U tom djelu medicinske sestre dobivaju teorijsku spoznaju o etici, etikim teori- jama, modalitetima ponašanja medicinskih sestara spram utilitarizrna i deon- tologije. Koje metode stoje na raspolaganju medicinskim sestrama u donoše- nju moralne presude (metoda pozivanja na autoritet, metoda pozivanja na su- glasnost, metoda pozivanja na intuiciju, Sokratova ili dijalektika metoda) te osnovne karakteristike tih metodoloških pristupa, druga su podcjelina uvodnog teorijskog dijela sestrinske etike.
II. Sestrinstvo U emu je posebnost sestrinstva kao profesije u odnosu na druge zdravst ye ne djelatnike, pitanje je na koje se u dvije razine razmatranja daje odgovor. Prvu razinu ine definicije sestrinstva (prve i novije definicije, definicije leN, ANA, i HUMS-a) i elementi obiteljske komponente sestrinstva. Drugu razinu razma- tranja ini teorijska jezgra i modeli sestrinstva: model ivotnih procesa, model samoskrbi, adaptivni model, model bihevioralnih sustava, vojni model, odvjet- niki model.
III. Etika Od suvremene sestre do "sestre budunosti" put je koji se prelazi preko etik- ih spoznaja sestrinske profesije. Tu je rije i o odnosu feministike etike i ses- trinstva, o etikim aspektima sestrinske uloge zamjenske majke, o religijskim inspiracijama sestrinske etike, o etikom prototipu uzorne sestre, o sestrinskoj
8 Prof. dr. Ivan ~egota, (1996), Etika sestrinstva, Rijeka.
7~R
DRUŠ. ISTRA. ZAGREB/GOD. 5 (1996), BR. 3-4 (23-24), S1R. 751-762 GOSI, N.: ZNANS1VENO ...
etici kao profesionalnoj etici, o normama Meunarodnog etikog kodeksa medicinskih sestara (leN), Etikog kodeksa Hrvatskog udruenja medicinskih sestara (HUMS), Kodeksa amerikih sestara, o etici u sestrinskim intencijama, posebice na relaciji sestra-doktor. Na koncu rije je i o sestrinsko m zanimanju koje spada meu "uslune djelatnosti" te kao takvo ima neke etike osobitosti.
IV. Etika u sestrinskoj praksi
Konkretizacija problema s kojima se sestre susreu u svojoj neposrednoj prak- si u donošenju etikih odluka, kao što su etiki problemi sestara u njezi umiruih bolesnika, odnos prema štrajku, stavovi u odnosu na eutanaziju i ub- laavanje boli, rješavanje zahtjeva Jehovinih svjedoka, odnos prema kolegi- cama i suradnicima na poslu, etika pitanja u sestrinskom komuniciranju i em- patija kao metoda sestrinskog komuniciranja ine posljednju cjelinu u izvoen- ju nastave etike za više medicinske sestre
Ambicija je Katedre za društvene znanosti Medicinskog fakulteta u Rijeci da u dogledno vrijeme svaka struka koja se profilira na tom fakultetu ima poseban program etike edukacije u kojem bi došla do izraaja specifinost svakog zanimanja. Na taj bi se nain profesija unutar medicinske i zdravstvene djelat- nosti mogla osposobljavati za razlikovanje etikih od ostalih problema u struci i educirati za rješavanje etikih problema.
Provjera znanja i ocjenjivanje
Koji je najprimjereniji oblik ocjenjivanja i valorizacije znanja? Što ocjenjivati na ispitu, kako organizirati ispit? Pitanja su koja pred sebe stavlja etika s poseb- nom pozornošu. Kako je nastavu etike mogue provoditi na tradicionalan akademski nain, tako je neprimjereno vršiti provjeru znanja koja metodološki odgovara tipu "Znaš", "Ne znaš" odgovora. U traenju moguih naina valo- rizacije znanja i postizanja objektivnosti u ocjenjivanju, ako isljuirno klasine usmene ispite i testove nudi nam se mogunost sagledavanja spoznaje kroz argumentaciju u rješavanju etikih problema bez obzira na to jesu li oni teori- jskog ili praktinog karaktera. Tako nam se izrada studentskih eseja nudi kao instrument ocjenjivanja. I premda nam je to rješenje vrlo blisko, iskustvo nas korigira, a praksa ui i pokazuje da su studenti naviknuti na klasine ispite i stoga i sami izraavaju elju za takvim nainom provjere znanja i ocjenjivanja. Sputani izmeu tradiconalizma, bogatstva etike grae i elje za uspostavl- janjem dijaloga meu subjektima nastavno-znanstvenog procesa namjera nam je da se što je mogue više pribliimo onom nainu ili onoj kombinaciji naina ocjenjivanja znanja koja bi oslikavala cjelovitost etikog sadraja i iz nje izrastajue oblike praktinog etikog ponašanja. Svjesni smo teine, ali i iza- zovnosti unutar tog puta.
DR~.ISTRA2. ZAGREB/GOD. 5 (1996), BR. 3-4 (23-24), STR. 751-762 GOSI, N.: ZNANS1VENO...
Zakljuak Program nastave etike na Medicinskom fakultetu u Rijeci veoma je ambiciozan i u stalnoj provjeri ostvarenih rezultata. Prva iskustva pokazuju da se snaga tog predmeta sastoji koliko u prezentaciji kompleksnosti svakog medicinskog sluaja toliko i u konstituiranju rješenja koja još u studentskom dobu imaju za cilj što je mogue više izbjei etiku grešku i prihvatiti kritiki analizirana sta- jališta.
Mogunosti voenja nastave medicinske etike u sadrajnom i metodološkom pogledu vrlo su velike i izazovne. Naša iskustva pokazuju da za etike teme koje su udaljenije od aktualnih problema u medicinskoj praksi studentima opa- da interes da ih uzimaju za seminarske teme. Da bi etika funkcionirala i kao svojevrsna provjera morala, u nastavi i praksi nuno je uvesti interdisciplinarni pristup u etikoj dijagnozi. Ako bismo nastavu pripremali tako da prije nego što sa studentima ponemo raspravljati o nekom problemu boravimo i sami kao suradnici na klinikama, mogli bismo obogatiti metodološki pristup u analizi problema i sluajeva koji nam slue kao primjer u nastavi. Ukoliko bismo tom prigodom bili i ravnopravni sudionici u raspravi o problematinim sluajevima te "uhvatili format" sluaja, mogli bismo i našim kolegama na klinikama pokazati da se ne miješamo u njihove probleme i da nam to nije cilj, nego da elimo razvijati kod studenata svijest da svaki "gorui" problem medicine ima kao svoje drugo lice i etike refleksije. S tim ciljem mi stalno imamo otvoreni poziv lijenicima da daju doprinos u ostvarivanju nastavnog procesa. Slijedei nam je zadatak ukljuivanje i drugih strunjaka društvenih znanosti koji bi sa stajališta svojih znanstvenih disciplina pomogli u rasvjetljavanju etikih proble- ma u praksi. U ostvarenju tog cilja s ove Katedre potekla je inicijativa o formi- ranju sveuilišnog etikog centra.
Kao kontrola uspjeha i opravdanje za metodu i modele nastave koju izvodimo slue nam i mišljenja naših studenata. Na kraju svake školske godine elimo od njih saznati koliko uspijevamo u realizaciji nastavno-znanstvenog sadraja i prezentaciji etikih vrednota unutar medicinske djelatnosti. Studenti izjavljuju da predmet zadovoljava time što se bavi neposrednim sluajevima iz medi- cinske prakse, koristan je jer im omoguava da slobodno misle i iznose svoja mišljenja bez kompleksa ili straha, zanimljiv je jer ulazi u bit etike edukacije i dinamian je jer stalno nudi nove sadraje i dostignua drugih.
Da bi studenti bili aktivni sudionici i iskustveno spoznali etike probleme, za- laemo se da se u nekoj od viših godina studija, petoj ili šestoj, uvede pred- met klinika etika, ija bi okosnica bila na primjeni teorijske spoznaje u prak- tinim sluajevima u tijeku studentske prakse na klinikama. Bio bi to nain da se povea etika kultura i naobrazba studenata u pripremi za njihov poziv. Smatramo uvoenje ovog predmeta utoliko znaajnijim što studenti realizira- jui nastavu klinikih predmeta gotovo polovicu vremena provode u medicin- skim ustanovama i klinikama.
DRUŠ.ISTRA. ZAGREB/GOD. 5 (1996), BR. 3-4 (23-24), STR. 751-762 GOSI, N.: ZNANSlVENO ...
THE SCIENTIFIC AND TEACHING CONCEPTUALIZATION OF THE SUBJECT ·MEDICAL ETHICS· AT THE MEDICAL FACULTY IN RIJEKA
Nada Gosi Medical Faculty, Rijeka
In the article, the author discusses the contents, methods, mod- els and practice of bioethical education at the Medical Faculty
......
DRUS. ISTRA. ZAGREB/GOD. 5 (1996), BR. 3-4 (23-24), STR. 751-762 GOSI, N.: ZNANSlVENO ...
DAS WISSENSCHAFTS- UND LEHRKONZEPT DES LEHRFACHS MEDIZINISCHE ETHIK AN DER MEDIZINISCHEN FAKULTiT IN RIJEKA
Nada Gosi Medizinische Fakultat, Rijeka
Der Artikel referiert Ober Inhalt, Methoden, Modelle und Er- fahrungen der bioethischen Edukation an der Medizinischen
......