alŽir –vrata afrike
DESCRIPTION
ALŽIR –VRATA AFRIKE. Mr.Agoun Abdenour. Opšti podaci. Druga zemlja po veličini na afričkom kontinentu Graniči se sa Tunisom, Libijom, Nigerom, Malijem, Mauritanijom, Zapadnom Saharom i Marokom. Broj stanovnika: cca 35.000.000 BDP per capita: 7.700 USD BDP : 254 milijarde dolara. - PowerPoint PPT PresentationTRANSCRIPT
ALŽIR –VRATA AFRIKEALŽIR –VRATA AFRIKE
Mr.Agoun Abdenour
Opšti podaci Druga zemlja po veličini
na afričkom kontinentu Graniči se sa Tunisom,
Libijom, Nigerom, Malijem, Mauritanijom, Zapadnom Saharom i Marokom.
Broj stanovnika: cca 35.000.000
BDP per capita: 7.700 USD
BDP: 254 milijarde dolara.
Opšti podaci 1250 kilometara obale
Veliki broj luka (13 luka od kojih 4 za izvoz nafte)
Železnica: 3.973 km, od toga 280 km elektrifikovano
Putevi: 104.000 km, 72.000 km asfaltirano
Naftovod: 6.496 km
Trgovačka flota: 60 brodova
Aerodromi: 13 aerodrom po internacionalnim standardima
Opšti podaci48 provincijaNajrazvijeniji severni deo Alžira gde je
koncentracija bogatijeg stanovništvaGlavni grad Alžir 4,5 mil.stanovnika i
ekonomski centar državeSlede Oran, Annaba, Kabylia, TlemcenCeli Zapadni deo Alžira je razvijen zbog
prisustva naftnie industrijeRegija Bejaia – vrlo aktivna i razvijena
poljoprivreda (maslinarstvo)
Privreda i ekonomija
Ekonomija se deli u 2 faze posle dobijanja nezavisnoti od Francuske:
Od 1965 do 1980 - glavne i najvažnije grane privrede se baziraju na socijalističkim načelima (slično uredjenje kao u bivšim socijalističkim principu kolhoza zemljama: izvori nafte su nacionalizovani, poljoprivreda se udružuje po)
Druga faza – Porast cena nafte omogućuje realizaciju važnih projekata (naftovodi, rafinerije, gasovodi, čeličane, brane, transportna mreža, autoputevi)
Privreda
Privreda i ekonomija 2009. godina – ekonomski rast 2,2% 2010. godine. - planirano 3,5% Bazira se na nafti i zemnom gasu 3 izvoznik gasa a 12 nafte na svetu 60% ukupnih prihoda 95% izvoza. Devizne rezerve u 2009. godini 135
milijardi dolara
Privreda
Privreda i ekonomija Prosečne plate po sektorima: Naftna industrija (380 evra), Industrija
(215 evra), Građevina (190 evra), Usluge (250 evra), Transport (230 evra), Trgovina (200 evra)
Nezaposlenost 11,5% (80% mladi ljudi) Ukupan uvoz je 45 milijardi $ Najviše se uvozi iz sledećih zemalja: Francuska, Italija, Španija, Kina.. Francuska: Automobili, Prehrana, Mašine i oprema, Farmaceutski
proizvodi Italija: Proizvodi od gvožđa, Mašine i oprema, Prehrana. Italijani
agresivni u građevinskom sektoru – u 2008. godini dobili da rade 6,5 milijardi preko državnih tendera
Španija: Prehrana, Građevinski materijali Kina: odeća i stvari za kuću. Takođe jako agresivni u građevini (hoteli,
auto-putevi, stanogradnja, vodogradnja). Prisutni sa svojom građevinskom operativom.
Privreda
Politička stabilnost
Višepartijski predsednički sistem
Predsednik Abdulaziz Buteflika
Fundamentalizam gorka prošlost
Odnosi Alžir - Srbija
Srbija se smatra veoma prijateljskom zemljom. Živa sećanja na staru Jugoslaviju i na vremena kada je ona finasirala pokret otpora
Reference: Auto-put (Alžir-Blida), Aerodrom Boufarik, Naselja u Bejaia, Radovi na naftnim poljima u Arzew-u, brane, silosi...
Veliki broj alžiraca koji su se školovali u bivšoj Jugosaviji U glavnom su studiarli građevinu, elektrotehniku,
šumarstvo, poljoprivredu, vojna akademija.. Danas veći deo dobro pozicioniran i spreman za saradnju
Bankarski sistem
Danas u Alžiru posluje oko 40 banaka i finasijskih institucija
Velikom većinom i dalje je bankarski sektor u rukama države
Prisutne i strane banke (Societe General, BNP Paribas, Citi..)
Postoje potrošački krediti
Postoje stambeni krediti
Kultura i način poslovanja
Uvoz funkcioniše isključivo preko uvoznika i distributera
Oko 70% kompanija spadaju u kategoriju malih i srednjih i značajni su uvoznici
Na tenderima je preporučljivo da se učestvuje sa lokalnim kompanijama
Obavezno učešće alžirskog državljanina u vlasništvu kompanije (po novom zakonu)
Cene robe isključivo na paritetu CIF luka
Carine i porezi Alžir ima ugovor o slobodnoj trgovini sa zemljama Magreba koji
delimično funkcioniše Ima ugovor o slobodnoj trgovini sa zemljama arapske lige Sa Evropskom Unijom od 2005. godine imaju tzv “Euro –
Mediternaski” sporazum koji je sličan sporazumu o slobodnoj trgovini
Sporazum sa EU dozvoljava uvoz 2076 tarifnih brojeva bez carine (uglavno sirovina) dok za ostale robe postoje kvote a za određene se plaća carina
Za proizvode iz zemalja sa kojima nemaju sporazume postoje 4 kategorije (to su proizvodi sa carinom od 0%, zatim 5%, 15% i na kraju 30%)
PDV je 17%
Standardi i sertifikati
Za prehrambene proizvode potreban HALAL Za proizvode potrebni fitosanitarni sertifikat (kada se radi o
prehrambenim proizvodima) Potreban sertifikata o izvršenoj kontroli kvaliteta kao i sertifikat o
poreklu uvezene robe Svi sertifikati moraju biti dobijeni od ovlašćenog tela u zemlji odakle
dolazi roba (olakšavajuća okolnost) To je nova regulativa koja važi od 15. marta 2009. Narodna banka Alžira (Banque d’Algerie) je izdala obaveštenje svim
kompanijama uvoznicima da neće izvršiti plaćanje ako ne prezentuju tu dokumentaciju i da roba neće biti ni istovarena sa broda.
Način plaćanja i rokovi
Po novim pravilima isključivo plaćenje je L/C Postoji mogućnost avansnog plaćanja za
posebnu robu koja se radi po narudžbini Ne postoji odloženo plaćanje kada se radi o
uvozu Ne može biti uvoznik kompanija koja nije
solventna (na taj način država štiti strane kompanije koje prodaju da ne ostanu uskraćeni za plaćanje robe)
Poljoprivreda i prehrambena industrija
Uvoz 2003. godina: 4,5 mlrd.USD
Uvoz 2008. godina: cca 8,0 mlrd.USD
Nekontrolisano tržište sa velikim proizvodnim kapacitetima poput maslinovog ulja,povrća (paradjaz,paprika), ali ne organizovano
Prosečan Alžirac troši 55% plate na hranu
70% potreba prehrambenih proizvoda se nadoknađuje iz uvoza
Alžir jedan od najvećih uvoznika na svetu pšenice, mleka u prahu i mlečnih proizvoda i semena
Alžirska proizvodnja
U sektoru prehrambene industrije uglavnom posluju mala i srednja preduzeća
Poljoprivreda je 10% BDP-a Država dosta ulaze u ovaj sektor (šansa za srpski know
how) Mala preduzeća snadbevaju više od 40% tržišta
prehrambenih proizvoda (mena industrija, voće, povrće, mlečna industrija)
Dosta se konzumiraju konditorski proizvodi Prisutan veliki broj robnih marki Uvozni artikli su skuplji od domaćih Alžir proizvodi velike količine povrća i mahunarki,
medjutim proizvodnja ne zadovoljava potrebe domaćeg tržišta pa se velike količine uvoze
Navike u ishrani
Dnevni jelovnik sastoji se od dosta povrća, testenine i mesnih proizvoda.
Može se reči da su sva mediteranska povrća prisutna na jelovniku,
Od mesnih proizvoda najviše se konzumiraju piletina, junetina, jagnjetina, kao i mesne prerađevine od pomenutih vrsta mesa
Mlečni proizvodi – mleko, jogurt, pavlaka sirevi (tvrdi, polumasni)
Jabuke, kruške, šljive, manadrine, pomorandže.. Konzumiraju i rečnu ribu (šaran, som..) Potrošnja svih prehrambenih proizvoda se značajno
povećava za Ramazan (suvo voće, med, sokovi, slatkiši..)
Poljoprivreda i prehrambena industrija
U uvozu preovlađuje voće Veliki uvoznici pasulja i sočiva Samo 50% potreba za mlečnim
proizvodima zadovoljava domaća proizvodnja
Voće i povrće se najviše uvozi iz Francuske, Italije, Španije, Poljske
Veliki potrošači konditorskih proizvoda koje uvoze iz Turske i Francuske
Kanali maloprodaje
Kultura super marketa je relativna nova
Carrefour otvorio hiper market koji je ubrzo zatvoren
Grupa Cevital započela projekat od 60 hiper marketa
Do 500 m2 je površina koja je dosta prisutna u sistemu trgovine (oko 90%)
Šansa za srpske prehrambene proizvode
Mahunarke su uvek u deficitu i postoji šansa za izvoz u velikim pakovanjima
Alžir je dosta deficitaran u jabukama, kruškama, šljivama (sveže ili sušene)
Velika je potražnja za orasima i lešnicima, kao i za medom
Pokrivenost mesa i mesnih prerađevina iz sopstvene proizvodnje je mala (veliki uvoznik svežeg i smrznutog mesa)
Klanice sa HALAL sertifikatom imaju šansu za izvoz na alžirsko tržište
Šansa za izvoz slatkovodne ribe koja se gaji u ribnjacima (tovni šaran)
Šansa za proizvođače poljoprivrednih mašina
Od ukupne površine Alžira 20 % se smatra poljoprivrednom
20 % stanovništva je aktivno u ovom sektoru 8,5 mil. hektara se smatra kultivisano zemljišta 6 % površine se navodnjava Struktura poljoprivrednih gazdinstava je sledeća: 62%
mala gazdinstva sa posedima manjim od 5 ha (13% ukupnog poljoprivrednog zemljišta), velika gazdinstva 2% (24% od ukupnog poljoprivrednog zemljišta)
Uvoz poljoprivrednih mašina iz Italije, Francuske i Kine Srbija ima šansu u priključnim mašinama
Farmaceutska industrija
U uvom sektoru Alžir ima ogromne probleme, rastom broja stanovništva i nesrazmernim ulaganjem u ovaj sektor, dakle sredstava za ovaj resor nisu bila velika u jednom periodu
Farmaceutsko tržište u Alžiru nadmašuje 800 miliona eura godišnje. Od toga 80 % je iz uvoza.
Lekovi se uvoze iz Francuske, Saudijske Arabije, Bugarska i BiH
Uvoz lekova funkcioniše preko 4 velika preduzeća (Saidal, Biopharm)
Postoje kako lanci apoteka tako i pojedinačni vlasnici apoteka
Industrija Nameštaja i drvna industrija
Alžir je uvoznik više od milion kubika drva u raznim fazama obrade u vrednosti od oko 350 milona $/godišnje
Samo sektor građevine konzumira 70% uvoza drveta Četinari se uvoze uglavnom iz Skandinavije i Rusije dok se
bukva i hrast uvoze iz Evrope Alžir koristi i dosta tropskog drveta Uvoz najvećim delom ide preko velikih uvoznika (kompanije
kao što su: ENAB, EL WAFA i BOUARD)koje vrše dalju distribuciju
Mogućnost povezivanja i sa manjim kompanijama – uvoznicima
Od pre 3 godine postoji međunarodni sajam drvne industrije i mašina za obradu
Sajam privlači veliki broj izlagača iz Italije i Francuske
Industrija nameštaja i drvna industrija
Uglavnom se kupuje masivni nameštaj ali jeftinijeg ranga (proizvodi se u Egiptu)
Prisutan i tapacirani nameštaj ali zanemarivo Prodaja u show-room-ovima do 1000 m2 Stil nameštaja je u glavnom tradicionalni arapski stil Bogatiji ljudi i srednja klasa kupuje visoko kvalitetan
masivni nameštaj Uvoznici nameštaja u glavno mala i srednja preduzeća Alžirski industrijski kapacitet u sektoru drvne industrije ne
pokriva više od 15 %
Stanogradnja Ovaj sektor je jedan od najatraktivnijih i najvažnijih u
Alžiru. Porast broja stanovnika i velika kriza u nedostatku
stanova otvorili su ovom sektoru velika vrata. Među najvažnijim projektima su milion stanova. Prema podacima iz 2008, projekt milion stanova je
realizovan do 83 %. Dakle 827565 stanova je predato korisnicima i to sa poćetkom od 2004, ostatak ili ćak i više od toga treba se dovršiti do kraja 2009.
Ceo projekt je koštao više od 1,35 milijardi eura. Od toga: 0,6 milijardi za socijalne stanove, 0,428 milijarde za seoske projekte stanogradnje, 0,18 milijardi pomoć za poćetak gradnje
Najava gradnje još milion stanova
Drugi projekti
Strategija otvaranja Alžira za turizam Ozbiljan projekat države koja do 2015 ima plan da školuje oko
180000 mladih kadrova za turizam Do 2025 plan da se privuče 20 miliona turista Aerodromi se obnavljaju a plan je da se nastavi sa
modernizacijom da bi mogli da prime turiste Turistički projekat u Oranu do 400 miliona evra (Snasco iz
Emirata) Alžer – turistički projekat “Medina” (28 milijardi $ od strane
kompanije Emmar iz Emirata)
Drugi projekti
U planu investicija od 4 milijarde u brane Izgradnja 5.000 puteva koji će spajati sever sa jugom Železnica Istok – Zapad Izgradnja metroa u Algeriju Alžir je jedno veliko gradilište Srpske projektantske kuće imaju šansu da se vežu sa
građevinskim kompanijama ili direktno sa investitorima Javni radovi – potreba za lokalnim partnerima U javnim nadmetanjima u visokogradnji i niskogradnji,
firme moraju imati uslove tj. kvalifikacije. A to od 1 do 9. ( 1,3,5.7,9) to određuje do koje vrednosti posla možete učestvovati. To odredjuje Ministartvo javnih radova, što je razlog više da se radi sa partnerom.
Građevinski materijali
Uvozi se puno keramika iz Španije Gvožđe: Lokalno
Stolarija: Kina i lokalna a naravo skuplji se uvozi iz Turske, Španije ili Francuske
Komponente za elektroinstalcije: lokalne ali i kineske proizvodnje
Podovi: Drveni podovi ne postoji kultura
Kovinarski radovi: dakle rešetke, metalne ograde.. Itd, se rade na domačem tržištu,poprilično solidno i jeftino.
Građevinski materijali
Građevinska stolarija: Masiv vrlo lošeg kvaliteta, aluminijum i PVC - daleko od standarda.
Najzatupljenija stolarija po redu je: drvena pa PVC pa tek onda aluminijum
Ima mesta za robu srednje kvalitete sa korektnim cenama
Idealno bi bilo ujediniti nekoliko proizvođača raznih proizvoda koje se koriste u građevini i napraviti kompletnu ponudu
Dobro tržište auto - delova
Automobili-Predstavlja 10%ukupnog uvoza i CCA 200000 vozila godišnje,tržište za 3 miijarde dolara godišnje.
1.RENAULT 2.PEUGEOT Ali prema novijoj slici. Dolazi do invazije
kineskih vozila. Bilo teretno ili putničko. /međutim loš rezultat vezano za kvalitetu. Ovaj trend će stati vrlo brzo.
Postoji šansa za srpske proizvođače rezervnih delova jer ima veliki broj starih automobila
Prvi korak – učeće na sajmu FIA Najvažniji sajam u Alžiru je međunarodni sajam FIA (u
maju 2010) 450 domaćih firmi 141 iz Kine 135 iz Francuske Italija Njemačka 35% izlagača su strane kompanije iz 40 zemalja
svijeta 600000 posjetitelja Jutarnji termini su rezervirani za profesionalci. Naš zadatak je da pripremimo dobre kontakte za sve
srpske kompanije koje budu učestvovale
Logistika i stalno prisustvo
Promena u pristupu tržištu neophodna. Današnja tržišta zahtevaju stalno prisustvo i rad na terenu Ono što pravi razliku je logitstika tj brzina isporuke, pred-
prodajna podrška, post-prodajna podrška, servis Neophodno da srpske kompanije pronađu zajednički interes u
udruživanju u nastupu na stranom tržištu jer pojedinačno prisustvo je jako skupo
Možemo ponuditi model kao što smo radili u Iraku (primer “hrvatske kuće”)
Prvi korak međunarodni sajam u Alžiru koji će sve iznenaditi
Hvala na pažnji !!
Agoun AbdenourEmail: [email protected]
Web site: www.inter-mobil.hrMob: +385 98278358