Tihi svjedocitihi svjedocitihi svjedoci

Zorislav Jelenčić, prof.Srednja Škola Marka Marulića Slatina

TIHI SVJEDOCI

• povezane nastavne jedinice.

• grupni rad s posterima i priređivanje izložbe o Holokaustu

OKOLNOSTI:

• Nastavni predmet: bilo koji• Uzrast učenika: bilo koji• Razina predznanja: nije presudna

TRAJANJE POJEDINE NASTAVNE JEDINICE:

• Jedan školski sat, osim postavljanja izložbe koje traje dva školska sata.

NAČIN RADA:

• Rad u skupinama. Mogu se spojit dvije klupe a učenici sjede oko njih u obliku slova L.

• Svaka skupina se sastoji od četiri ili više učenika.

NASTAVNI MATERIJALI:

1. Posteri iz nastavnog kompleta „But the Story Didn`t End That Way...“ (18 postera); izdanje: Yad Vashem, The International School for Holocaust Studies

2. Tekstovi iz spomenutog kompleta koji kontekstualiziraju pojedine postere

3. Dodatni materijali: publikacija „Pripovijedajte to - Knjiga o uništenju u Evropi 1933-1945. Izvor: web stranica: http://www.levandehistoria.se

OBRAZOVNI I ODGOJNI CILJEVI:

1. Uživljavanje u položaj Židova prije, tijekom i nakon Holokausta

2. Uviđanje jedinstvenih i univerzalnih aspekata Holokausta

3. Uviđanje povijesnih okolnosti koje su doveli do Holokausta

4. Prepoznavanje modela ponašanja tijekom Holokausta: žrtve, krvnici, promatrači

STRUKTURA NASTAVNOG SATA:

1. Uvođenje u aktivnost: (5-10 min)

2. Rad s posterima u skupinama (25-30 min)

3. Prezentacija rada pojedinih skupina, razgovor i zaključna razmatranja (10-15 min)

Trajanje pojedinih faza ovisi o broju učenika u razredu.

Uvođenje u aktivnost:

• Opći podatci o Holokaustu. • Dogovor o načinu rada. • Postavljanje zadataka za sve skupine:

– Što se vidi na posteru? – Kada je snimljen, tko ga je snimio i s kojom

namjerom? – Što i koga prikazuje poster? – Kako se osjećaju ljudi na slici? – Zašto se tako osjećaju? – Kako biste se vi osjećali na njihovom mjestu? – Zašto se događa to što se vidi na posteru?

Rad s posterima u skupinama

1. Život prije dolaska 1. Život prije dolaska Nacista na vlastNacista na vlast

• Kako izgledaju ljudi na slici (odjeća, držanje)?

• Što možete zaključiti o njihovom statusu?

• Kakva je zgrada sinagoge?

• Kako tumačite citat ispod postera (“Ja sam jednako i Nijemac i Židov…)?

1. Život prije dolaska Nacista na 1. Život prije dolaska Nacista na vlast – vlast – primjer opisa:primjer opisa:• Uspostavljanjem Weimarske Republike

njemačkim je Židovima omogućeno sudjelovanje u svim aspektima javnog života. Značajan je njihov doprinos kulturi, ekonomiji i znanosti što je istovremeno uzrokovalo jačanje antisemitizma.

• Poster prikazuje Židove ispred sinagoge u Berlinu 1912. g.

2. Idila2. Idila• Kakav se život

prikazuje na slikama?

• Osjećaju li se ovi ljudi kao stranci ili nepoželjni?

• Sluti li nešto da idila neće potrajati?

2. Idila2. Idila - primjer opisa: - primjer opisa:

• Njemački Židovi su se uspješno integrirali u njemačko društvo. Poster prikazuje židovsku obitelj iz Leipziga kako vesla na rijeci.

• Židovske organizacije u Njemačkoj su prihvaćale imigrante s Istoka, ali su ih slale u druge zemlje jer su izazivali odbojnost kod Nijemaca.

3. Debeli Židov3. Debeli Židov• Kako je prikazan

Židov na karikaturi?

• Zašto je debeo?• Što simbolizira

lanac?• Na koji način su

“mali ljudi” vezani?

• Tko su “mali ljudi”?

3. Debeli Židov3. Debeli Židov - primjer opisa: - primjer opisa:

• Karikatura prikazuje debelog bogatog Židova koji na povodcu drži njemačke radnike. Svi konci vode njemu u džep, što bi trebalo predstavljati židovsko bogaćenje za vrijeme velike gospodarske krize.

• Lanac je simbol bogatstva, dok „stomačina“ prikazuje blagostanje u kojem živi.

3. Debeli Židov3. Debeli Židov - primjer opisa (2): - primjer opisa (2):

• Demokracija, marksizam i kapitalizam su za Hitlera židovske umotvorine kojima pokušavaju stvoriti za sebe prividnu jednakost, a zapravo vode društvo u propast.

• Židovstvo se ne smatra vjerskim nego rasnim pitanjem koje se pokazuje kao prijetnja za opstanak i boljitak arijske rase.

4. Dolazak Nacista na vlast 4. Dolazak Nacista na vlast

• Kako “običan narod” reagira na Hitlera?

• Kako se uniforme (odore) odražavaju na uniformnost mišljenja i osjećanja?

• Na koji se način pojedinac utapa u masi?

• Što simbolizira besprijekorna vojna parada?

• Što simbolizira svastika?

4. Dolazak Nacista na vlast4. Dolazak Nacista na vlast - - primjer opisa:primjer opisa: • Oduševljena svjetina pozdravlja Hitlera i

njegovu vojsku. Na prozorima vidimo građane koji mogu nabrojati na tisuće vojnika u smeđim uniformama kako besprijekorno marširaju i klanjaju se „izazivaču“.

• Kao i tijekom ratnih godina mase ljudi lutaju bez posebne svrhe, nadajući se da će novi poredak donijeti nešto dobro. Uočljiva je vojna estetika i besprijekoran red što je u vrijeme ekonomske krize bilo pravo osvježenje.

4. Dolazak Nacista na vlast4. Dolazak Nacista na vlast - - primjer opisa (2):primjer opisa (2): • Hitler ima ispruženu desnu ruku u znak

pozdrava „Heil Hitler“. Vojnici nose zastave sa znakom svastike.

• Ono što zaključujemo iz ove slike jest da ljudi vjerojatno nisu ni shvaćali kolika je Hitlerova moć uvjeravanja, te koliko je pogrešna njegova ideologija. Željeli su brz i jednostavan izlaz iz krize, a Hitler im je to ponudio, bez obzira što je svojim postupcima kršio odredbe Versajskog mira.

5. Bojkot židovskih 5. Bojkot židovskih proizvodaproizvoda• Kakav je stav čovjeka koji nosi transparent?• Tko su žene na slici? • Tko je čovjek u pozadini?• Shvaćaju li što se događa? • U kakvoj su vezi karikatura debelog Židova i ovaj poster?• Ako Nijemci prihvate bojkot, hoće li to olakšati buduće akcije? Zašto?

5. Bojkot židovskih proizvoda5. Bojkot židovskih proizvoda - - primjer opisa:primjer opisa: • Prvo nam upada u oči parola na plakatu

„Deutsche kauft nicht bei Juden“ kojim se potiče nekupovanje židovskih proizvoda. Mladić koji drži parolu ponosno se smiješi i sretan je što se slika, a samim tim ostaje zauvijek zabilježen kao pobornik te apsurdne ideje nacizma i mržnji prema „nižim rasama“. Pored njega stoje dva njemačka oficira koji izgledaju vrlo prpošno i, iako ih ne čujemo, vjerujemo da se hihoću.

5. Bojkot židovskih proizvoda5. Bojkot židovskih proizvoda - - primjer opisa (2):primjer opisa (2): • Pogled nam pada na dvije slučajne

prolaznice koje, vjerojatno, ni ne znaju o čemu se radi i koliko je strašna ta parola koja znači početak kraja, ali su se ipak odlučile slikati. Čovjek u pozadini je Židov, bar tako smatramo. Nitko od ovih ljudi ne zna što će donijeti naredne godine... Muči nas pitanje što se sa svima njima dogodilo kada je počelo ostvarivanje strašnog Hitlerovog plana.

7. Samo za Židove 7. Samo za Židove

• Zašto žena na klupi ima pognutu glavu?

• Zašto se skriva? • Zašto sjedi sama? • Što piše na klupi?• Što znači “biti obilježen”?• Zašto smo skloni “obilježavati”

ljude, svrstavati ih pod određene etikete?

7. Samo za Židove7. Samo za Židove - primjer - primjer opisa:opisa:

• Na klupi sjedi žena. Sama. Danas to i nije toliko čudno - sjediti sam na klupi. U ono vrijeme ljudi su bili OBILJEŽENI. Klupe su bile OBILJEŽENE. Židovi su bili OBILJEŽENI.

• „Nur fur Juden!“ (Samo za Židove!)

• Žena pognute glave skriva svoju sramotu. Mlada, stara, muško, žensko - nije bitno.

7. Samo za Židove7. Samo za Židove - primjer opisa(2): - primjer opisa(2):

• Vidimo poniženje i stid. Tugu i nemoć. Ona sama sjedi na znaku sramote. Čovjek je obilježen i bez ikakvih prava s jednim jedinim neoprostivim „grijehom“ - što je rođen kao Židov. U svijetu gdje te ne ocjenjuju prema sposobnostima, nego te tretiraju kao životinju - ništa ne vrijediš. Smatraš li to ispravnim?

• Smatraš li da si tek niže biće u ideji koja je rođena u aroganciji i zločinu, u ideji koja je, nažalost, postala stvarnost?!

11. Emigracija 11. Emigracija

• Kamo odlaze ovi ljudi?

• Čemu se nadaju?

• Zašto ih nitko nije želio prihvatiti?

• Kako znamo da smo negdje nepoželjni?

• Kako se osjećamo?

• Što možemo učiniti?

11. Emigracija11. Emigracija - primjer opisa: - primjer opisa:

• Ono što prvo možemo uočiti na posteru je ukrcavanje Židova na brod koji će ih povesti u zemlje gdje će moći mirno nastaviti život bez Hitlerovog nasilja. S postera saznajemo da brod plovi iz Hamburga prema Americi. Svima koji su željeli emigrirati bila je potrebna putovnica i viza koja se zbog velikog broja Židova teško nabavljala. Pri odlasku mogli su ponijeti jedino osobne stvari u kovčezima, dok su svoje uspomene sačuvali u srcima

11. Emigracija11. Emigracija - primjer opisa (2): - primjer opisa (2):

• 329,000 Židova uputilo se u zemlje Europe i prekooceanske zemlje između 1933. i 1939. godine. Roditeljima je bilo najteže rastati se od svoje djece jer je spasiti njih (djecu) bilo najvažnije, a nisu se mogli spasiti svi, jer ih je bilo previše. Najveći broj je emigrirao prema Velikoj Britaniji, SAD-u i Palestini.

• Židovi ipak nisu mogli predvidjeti da ni u jednoj toj državi za njih nema mjesta i da su sve granice zatvorene.

12. Priključenje Austrije 12. Priključenje Austrije

• Koja je svrha demonstracije sile (kolona vojnika na konjima)?

• Koju je poruku upućivala Židovima, a koju domaćem nežidovskom stanovništvu?

• Zašto nasilnici imaju potrebu poniziti žrtvu?

• Kako se to odražava na promatrače?

12. Priključenje Austrije12. Priključenje Austrije - primjer - primjer opisa:opisa: • Njemačka vojska ulazi u Beč i istjeruje

Židove. Ponižavali su ih na ulicama i prisiljavali male Židove da se potpisuju na zidove sinagoga.

• Vojnicima je trebalo samo pet mjeseci da istjeraju Židove iz Beča.

• Bubnjar najavljuje ulazak vojske u grad. Prizor njemačkog upada izgleda zastrašujuće.

13. A kamo sada?13. A kamo sada?

• O čemu razmišlja žena na slici?

• Kakav je njen pogled?

• Kakav položaj ruku?

• Jesu li Židovi mogli predvidjeti svoju sudbinu? Zašto?

• Zašto nisu otišli na samom početku zlosilja?

13. A kamo sada?13. A kamo sada? - primjer opisa: - primjer opisa:

• Nakon protjerivanja iz Njemačke i Austrije židovske su se obitelji morale pomiriti s okrutnom istinom da ih njihova domovina više ne želi na svom teritoriju.

• Na ovoj slici vidimo jednu takvu djevojku koja zabrinuto i bespomoćno razmišlja o svojoj budućnosti. Kamo će je odvesti?

13. A kamo sada?13. A kamo sada? - primjer opisa (2): - primjer opisa (2):

• Židovi su isprva trebali biti transportirani u Švicarsku koja je to, razmišljajući o svom ugledu u svijetu, glasno i jasno odbila. Nakon toga su prognani u Čehoslovačku, a potom su ih Česi poslali u Mađarsku koja ih je vratila Njemačkoj. Nijemci su ih ponovno otjerali u Čehoslovačku.

• Vrtjeli su se u krug poput nekih predmeta zahvaćenih tornadom.

14. Na ničijoj zemlji - deportacija u 14. Na ničijoj zemlji - deportacija u Zbaszyn Zbaszyn

• Kako su odjeveni ljudi na slici?

• Što to govori o njihovom prijašnjem životu?

• Jesu li navikli čekati na hranu u redu?

• Kako se ova situacija odražava na njih?

14. Na ničijoj zemlji - deportacija u 14. Na ničijoj zemlji - deportacija u Zbaszyn Zbaszyn - primjer opisa:- primjer opisa:

• Nijemci vraćaju poljske Židove u Poljsku, a poljska vlada ih ne prihvaća natrag. Ostali su na ničijoj zemlji. Kako bi preživjeli dobivali su malene količine hrane. Preživljavanje su im otežavali loši vremenski uvjeti. Iako obrok nije ništa posebno, sretni su da su makar i to dobili. Smještaj je bio neljudski.

15-18. Kristalna noć - početak 15-18. Kristalna noć - početak „konačnog rješenja“„konačnog rješenja“

• Što prikazuju fotografije?

• Što potiče ljude na destrukciju?

• Otkud “fascinacija zlom”?

• Koje je rješenje, ali ne “konačno”?

15-18. Kristalna noć - početak 15-18. Kristalna noć - početak „konačnog rješenja“„konačnog rješenja“- primjer opisa:- primjer opisa:

• Pogledi privučeni velikim plamenom izazivaju zgražanje i duboku bol (poster 15)

• Dvije slike sinagoge (poster 16) prikazane u suprotnosti koja je uzrokovana vremenskim razlikama i ratnim posljedicama.

15-18. Kristalna noć - početak 15-18. Kristalna noć - početak „konačnog rješenja“„konačnog rješenja“- primjer opisa (2):- primjer opisa (2):

• U svetom blagostanju interijer sinagoge prikazan u svibnju 1938. godine, samo par mjeseci prije kobne „Kristalne noći“, potkrepljuje sigurnost koju su ljudi osjećali dok su se molili za mir i prestanak nasilja.

• U studenom iste godine ova židovska sinagoga ostaje samo ruševina i bolno sjećanje.

15-18. Kristalna noć - početak 15-18. Kristalna noć - početak „konačnog rješenja“„konačnog rješenja“- primjer opisa (3):- primjer opisa (3):

• Svjetlo koje dopire kroz ruševine ne daje nimalo nade u bolje sutra.

Rad s posterima u skupinama

• Nastavnik obilazi pojedine skupine i daje dodatna objašnjenja.

• Dogovor oko naslova postera.

• Podpitanja.

Rad s posterima u skupinama

• Naravno, nastavnik ne može i ne mora znati odgovore na sva pitanja.

• Težište nije na samim činjenicama. • Nastojimo učenike pobuditi na razmišljanje

što je sve u stanju učiniti jedan čovjek drugom čovjeku.

• Što ga na to nagoni? • Koji su njegovi motivi? • Možemo li suosjećati s žrtvama?

Prezentacija rada pojedinih skupina, razgovor i zaključna razmatranja

• Skupine predstavljaju svoje viđenje postera.

• Ostali postavljaju pitanja i daju svoja viđenja.

• Razgovor

Razgovor

• Jesu li Židovi i kad shvatili što im se događa?

• Zašto nisu pobjegli? • Kako su reagirale druge zemlje? • Zašto su granice bile zatvorene? • Jesu li obični Nijemci bili izmanipulirani? • Jesu li znali što se događa? • Jesu li mogli i željeli znati?

Razgovor (2)

• Odakle tolika mržnja prema Židovima?

• Koja je uloga promatrača?

• Da li bi se holokaust dogodio i bez Hitlera?

• Jesu li ljudi nešto naučili iz Holokausta?

• Je li moguće da se nešto slično ponovi?

zaključna razmatranja

• Radi dobivanja cjelovitije slike učenici se upućuju na dodatne izvore te razgledanje izložbe.

IZLOŽBA

• U školskom holu (ili nekom drugom prostoru) može se postaviti izložba postera.

• Pokraj postera stoje impresije učenika koji su radili u skupinama.

• Postoji mogućnost drugačijeg pristupa izložbi i obradi teme što ovisi o nastojanjima naših kolega povjesničara, sociologa itd.

zaključna razmatranja

• Čini mi se da ovakav pristup problematici u velikoj mjeri ostvaruje zadane ciljeve.

Zorislav Jelenčić, 3. prosinca 2010.

Tihi svjedocitihi svjedoci

Zorislav Jelenčić, prof.Srednja Škola Marka Marulića Slatina