interfob_časopis br.5/6

2

IMPRESUM

Interfob časopisStručno-informativni časopis prerade drveta, šumarstva, ekologije i enterijera.

Glavni i odgovorni urednik: Zoran Vuković, dipl.inž.MPD

Uređivački kolegijum: Prof.dr Jovan MiljkovićProf.dr Milan JaićProf.dr Dušan SkakićDoc.dr Petar M. GveroProf.dr Vid Joviševićmr Mlađan Popović, asist.Goran MarčetaAleksandra Brkić, dipl.arh.Lana VukčevićŽeljko KrstanovićDraško Grubiša, dipl.ing.maš.Prof.dr Ratko ČomićDr.sc. Ismar Alagić, dipl.inž.maš., (REZ - Regionalna razvojna agencija)Goran Rodić (DRVO - Prijedor)Ajla Selimadžović (Strik consulting)Biljana StojnićMiloš BojanićDragan Savić, dipl.inž.MPDLuka Panić, dipl.inž.MPDmr Miladin Bačić, dipl.inž.šum.Bojana Ivić, dipl.arh.Nenad C. Bužanin, dipl.inž.Mišo MandićAleksandra Stanivuković, dipl.inž.maš.

Lektor: Žana Šestić

Dizajn i grafička priprema: Miodrag NikolićŠtampa: Nezavisne novine

Tiraž: 1000Broj V-VI/2010zima/proljeće, 2010.

Časopis izlazi četiri puta godišnje.Sva prava zadržana : Udruženje šumarstva i prerade drveta INTERFOB.Svako umnožavanje i distribuisanje bez pismenog odobrenja udruženja ‚‚INTERFOB‚‚ je zabranjeno.

Udruženje šumarstva i prerade drveta ‚‚INTERFOB‚‚ je upisan u Registar izdavača pod rednim brojem 224.

Izvor fotografije sa naslovne: www.flickr.com

NOVOSTI U DRVNOJ INDUSTRIJI

NOVOSTI - ČLANCIBolji pristup malih i srednjih preduzeća (MSP) Istraživačkim, Razvojnim i Inovativnim programima„DAN OTVORENIH VRATA“U ARTECO - TEHNOLOŠKOM CENTARUZA DRVNU INDUSTRIJUNAJAVA XIV MEĐUNARODNOG SAJMA NAMJEŠTAJA SAN 2010

STRUČNI ČLANCISTABILNOST SERIJSKE PROIZVODNJEUNAPREĐENJE TEHNOLOGIJE PILANSKE PRERADE DRVETAOptimizacija oblovine u rezanu građu i elementeUdruženje privatnih šumovlasnikaPalmerar d'ElxFSC CoC certifikacijaUPRAVLJANJE MATERIJALIMA OD DRVETA PREMA FSC-COC STANDARDIMASAVJETOVANJE U OBLASTI DRVO/ NAMJEŠTAJ

ENTERIJERI„СОФИЈА” Модуларна столица за храњење дјеце

PREDSTAVLJANJE CORPUS

URADI SAMIzrada Warre košnice

KORISNI LINKOVI

Sadržaj

26

28

30

32

343638424344

4

Osnivač i izdavač: Udruženje šumarstva i prerade drveta INTERFOBBulevar Vojvode Stepe Stepanovića 7578000 Banja Luka

E-mail : [email protected] [email protected]. +387 (0) 63 560 378Tel/fax: +387 (0) 51 465 417

www.energowood.comwww.interfob.rs.ba

Suizdavač: ‚‚INTERFOB consulting‚‚ s.r. Banja Luka

50

53

48

46

2

Podržano od:

Interfob partneri:

Umjesto uvodne riječi

Uvod

Brace Potkonjaka 4,78000 Banja Luka, B&HTel. +387 (0) 51 433 391

www.snv.org

МИНИСТАРСТВО НАУКЕ И

ТЕХНОЛОГИЈЕ

РЕПУБЛИКЕ СРПСКЕ

Pretplata za INTERFOB časopis:

Ukoliko želite da se pretplatite za tromjesečno izdanje časopisa INTERFOB molimo vas da nas kontaktirate na sljedeće kontakte :

Udruženje šumarstva i prerade drveta INTERFOBBulevar Vojvode Stepe Stepanovića 7578000 Banja LukaKontakt osoba (urednik časopisa):Zoran VukovićE-mail: [email protected] : [email protected] [email protected] Tel. +387 (0) 63 560 378Tel/fax: +387 (0) 51 465 417

Cijena godišnje pretplate: 50 KM + PTT (troškovi dostave).Poseban popust za kupovinu više od 20 kom. istog broja časopisa - 10%

Račun za uplatu:567-463-19000010-26 (‘’Volksbank’’ poslovnica Banja Luka)JIB: 4402830050006Matični ID Br. : 11036988

www.energowood.comwww.interfob.rs.ba

Iako kriza tek polako i sporadično jenjava u sektoru prerade drveta, neki stručnjaci procjenjuju da će ista ostati i ove godine što nas sada više i ne čudi te smo silom prilika već ’’pristali’’ na takve okolnosti.

Umjesto uvodne riječi želim napomenuti nadležne i samu javnost na pozitivne aktivnosti koje se ipak dešavaju u sektoru prerade drveta, te ovom prilikom apelujem da se svaka pozitivna aktivnost, napredak određenog preduzeća i/ili organizacije podrži, ako ništa, barem moralno i pohvalno.

Jedno od takvih dešavanja je svakako Stručna konferencija pod nazivom ’’Ljudi, drvo, namještaj’’ koja će se održati u petak 04.juna 2010 godine na Sajmu namještaja SAN 2010.

Da ipak ima dobre volje da se podstaknu ovakve aktivnosti svjedoči sam organizacioni tim i saradnici na organizaciji ove jedinstvene konferencije. Organizacija stručne konferencije je, kao i prošle godine, pripala INTERFOB-u Banjaluka uz punu saradnju: Banjalučkog Velesajma, Gradske razvojne agencije Banja Luka – CIDEA, Republičke razvojne agencije Republike Srpske – RARS, Privredne Komore Republike Srpske, Savezu Arhitekata Republike Srpske, Eko-Zone Šipovo i aktivnog učešća i sponzorstva predstavnika ’’Projekta FIRMA’’.

Pored sponzorstva od strane USAID-a i SIDA-e kroz ’’Projekat FIRMA’’, sponzori su bili i Banjalučki Velesajam, CIDEA, RARS, Nova DI Vrbas, GMP Namještaj, Urban Namještaj.

Medijsko pokroviteljstvo je sponzorisano od strane ATV televizije kao i od strane web portala E-kapija, časopisa PROSTOR i INTERFOB.

Iskoristiću ovu priliku da Vas pozovem na ovu konferenciju te da se svake godine tradicionalno nađemo na istom mjestu u što većem broju.

S poštovanjem,Zoran Vuković, dipl.inž.MPD - Urednik časopisa INTERFOB

interfob časopis 3

Novosti u drvnoj industriji i namještaju

Objava: U toku je KONKURS za najbolji dizajn drvene stolice Republike Srpske

U sklopu aktivnosti na Sajmu namještaja SAN 2010 koji se održava u Banjaluci od 02 do 06 juna izložiće se najbolji radovi domaćih dizajnera koji učestvuju u nagradnom KONKURSU za najbolji dizajn drvene stolice Republike Srpske.

Organizator stručnog savjetovan-ja odnosno stručne konferencije prerađivača namještaja i drvne industrije kao i navedenog konkursa je INTERFOB Consulting u saradnji sa Banjalučkim Velesajmom, Udruženjem Arhitekata Republike Srpske, Udruženjem šumarstva i prerade drveta INTERFOB, Gradskom razvojnom agencijom Banja Luka CIDEA, Republičkom razvojnom agencijom Republike Srpske RARS, Privrednom Komorom Republike Srpske i nadležnim Ministarstvima.

Izvor : INTERFOB Consulting

Formirana firma „Forests bio-energy”: Nova vrijednost iz šumskog otpada

Formiranjem firme „Forests bio-energy”, zajedničkog preduzeća „Šuma RS” i kiparske kompanije „Balkan Investments and Development”, neće biti nanesena šteta pilanama i drvoprerađivačima, već će doprinijeti zapošljavanju i iskorištavanju drvnog otpada i sortimenata niže vrijednosti, odnosno celuloznog i ogrevnog drveta, tvrde u „Šumama RS”.

Šumski otpad i sortimenti niže vrijednosti biće prerađivani u drveni čips i palete.„U javnosti su se pojavile razne spekulacije i dezinformacije. Potpuno je netačno i zlonamjerno govoriti da će ovim projektom biti ugrožena djelatnost ili poslovanje postojećih drvoprerađivačkih preduzeća u RS. Novoformirano preduzeće baviće se preradom šumskog otpada, koji preostaje nakon sječe koristeći novu tehnologiju, čime počinje novo i dodatno iskorištavanje resursa koji sada propadaju. Time se stvara nova vrijednost, daje stimulans postojećim i otvaraju novi potencijali, a nikako se ne ugrožavaju postojeći kapaciteti i potencijali drvoprerađivačke industrije u RS. Novo privredno društvo će šumski otpad i nerealizovane niže vrijedne šumske sortimente koristiti uz plaćanje po tarifi iz cjenovnika 'Šuma RS'”, kaže Neđo Ilić, generalni direktor „Šuma RS”.On ističe da novo preduzeće ne predstavlja čak ni dodatnu konkurenciju postojećim pilanama i drvoprerađivačima, a kamoli nelojalnu i

Novosti u drvnoj industriji

NAJAKTUELNIJE VIJESTI IZ DRVNE INDUSTRIJE KOJE SU OBILJEŽILE PROTEKLIH ŠEST MJESECI

Najava: Banjalučki Velesajam vas poziva na XIV Sajam namještaja SAN 2010

Banjalučki Velesajam tradicionalno organizuje sada već XIV Sajam namjaštaja SAN 2010 koji će se održati u periodu od 02 do 06 juna 2010 godine.Pored mnogobrojnih prijavljenih izlagača kako domaćih tako i stranih preduzeća, ovogodišnji sajam će biti privlačniji za posjetioce i same izlagače jer su planirane dodatne aktivnosti kao što su:

02 do 06 juna Izložba dizajnerskih radova koji se takmiče na KONKURSU za najbolju drvenu stolicu Republike Srpske

03. juna - Poslovni susreti B2B preradjivača drveta iz Srbije i Republike Srpske 04. juna - Stručna konferencija prerađivača namještaja i drvne industrije

04. juna – Dodjela nagrada za najbolje takmičare na KONKURSU za najbolju drvenu stolicu Republike Srpske


4


ARTECO – Tehnološki centar za drvo iz Tešnja vas poziva 15. maja 2010. godine na godišnji skup drvoprerađivača iz cijele BiH.

Želja nam je da se poslovni ljudi iz struke okupe na jednom mjestu, te da ovaj događaj preraste u tradicionalno godišnje okupljanje gdje se razmjen-juju iskustva iz neposredne proizvodnje, stvaraju nova partnerstva, razgovara o tržištu, i iz prve ruke dobija informacija o novostima u industriji.

Događaju će prisustvovati predstavni-ci kompanija i dizajneri sa kojima je ARTECO ostvario saradnju, a koji nam svima mogu pomoći u tehničkom, tehnološkom, i marketinškom aspektu rada. ARTECO radi sa dizajnerima namještaja iz Singapura, Argentine, Fin-ske, BiH, Hrvatske, i Danske.

Proizvode čiji smo dizajn i razvoj omogućili ste mogli vidjeti na sajmovima u Kelnu, Splitu, Sarajevu, i Milanu. Kra-jem maja ove godine smo pozvani da izlažemo na sajmu Mixer u Beogradu, kao firma koji na inovativan način spaja tehnologije, dizajn, i industriju.

Izvor: Arteco Tešanj

monopolističku, kako se želi predstaviti.

„Izborna godina je očigledno snažan motiv mnogima da i ovakve korisne projekte zlonamjerno koriste u dnevnopolitičke svrhe. 'Šume RS' ne očekuju hvalospjeve, ali sigurno neće dopustiti da projekti poput ovog, koji su urađeni u potpunosti u skladu sa zakonom i koji RS mogu donijeti samo novu vrijednost, budu neargumentovano blaćeni”, dodaje Ilić.

Formiranje preduzeća „Forests bio-energy” započelo je nakon što je Vlada RS prihvatila pismo namjere „Balkan Investments and Developmenta” za realizaciju projekta efikasnijeg iskorištavanja drvnog otpada koji nastaje u eksploataciji šuma i sortimenata niže vrijednosti. Ocijenivši da postoji potreba podizanja nivoa efikasne upotrebe svih vrsta neiskorištenog šumskog otpada i šumskih drvnih sortimenata niže vrijednosti, Vlada je dala saglasnost za formiranje zajedničkog preduzeća. Na osnovu te odluke „Šume RS” su 24. novembra 2009. godine zaključile okvirni sporazum o poslovno-tehničkoj saradnji s kompanijom „Balkan Investments and Development”.

Saglasnost za formiranje zajedničkog preduzeća dali su i resorno ministarstvo, Pravobranilaštvo RS, te organi „Šuma RS” i „Balkan Investments and Developmenta”.

Projekat je posebno značajan, ističu u „Šumama RS”, budući da se posljednjih godina svijet sve više okreće obnovljivim izvorima energije i modernim tehnologijama eksploatacije, prerade i metodama upravljanja šumama.

„Do sada niko nije ponudio sličan, cjelovit koncept koji povezuje resurse šumskog otpada, investicije u nove tehnologije za prikupljanje i obradu šumskog otpada i da u isto vrijeme stvara uslove za razvoj novih malih i srednjih preduzeća i veće radno angažovanje ruralnog stanovništva u područjima gdje se najviše vrše redovna i planirana sječa šuma”, navodi Ilić.

To se posebno odnosi na opštinu Han Pijesak, čije je rukovodstvo pokrenulo inicijativu za otvaranje novih radnih mjesta i racionalno iskorištavanje raspoloživih resursa na teritoriji ove opštine.

U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS ističu da podržavaju ovaj projekat, jer će biti višestruko koristan i doprinijeti razvoju šumarstva korištenjem novih tehnologija.

Postupak osnivanja preduzeća „Forests bio-energy” je u završnoj fazi, a nakon toga biće utvrđen detaljan program i plan rada na bazi kojeg će biti izrađen i projekat investicionog ulaganja u mehanizaciju i opremu za eksploataciju šumskog otpada i njegovu preradu u drveni čips i palete.

Izvor: www.ekapija.ba

5

Pored predstavnika Projekta FIRMA, G-đice. Željke Knežević i G-đe. Vesne Šarabe, učesnici sastanka su takođe bili Sekretar Privredne Komore Repub-like Srpske G-din. Lazo Šinik kao i predstavnik INTERFOB-a G-din. Zoran Vuković.

Učesnici ovog sastanka su razmjenjivali informacije i iskustva vezano za potrebe osnivanja akreditovanih laboratorija za ispitivanja namještaja i drvnih konstrukci-ja na području BiH, kao i za potrebe preduzeća iz sektora drvoprerade.

Posebna pažnja je usmjerena na pod-

sticaj inicijative INTERFOB-a kroz ‚‚projekat LAB‚‚ koji se odnosi na osnivanje Laboratorije za ispitivanje namještaja i drvnih konstrukcija čija je I faza već implementirana.

G-din. Zoran Vuković koji je koordina-tor ‚‚Projekat LAB‚‚ je istakao da je uspješno završena I faza ‚‚projekta LAB‚‚ koja je obuhvatila sledeće aktivnosti:

‚‚TestExpert II‚‚

www.energowood.com

ispitivanje drveta i drvnih konstrukcija‚‚ Banja Luka, 17.06.2009.

-torima

Uspostavljena saradnja između Gradske razvojane agencije Banja Luka i pro-jekta FIRMA.

Gradska razvojna agencija Banja Luka je uspostavila saradnju sa projektom FIRMA.FIRMA, program pomoći ekonomskom razvoju u Bosni i Hercegovini, je petogodišnji projekat zajednički finansiran od strane Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) i Švedske agencije za međunarodni razvoj i saradnju (Sida). Projekat, koji je započeo sa aktivnostima tokom septembra 2009. godine, će podržavati održiv ekonomski rast, zapošljavanje i povećanje prihoda domaćinstava u Bosni i Hercegovini.

Osnovni cilj projekta FIRMA je, poboljšanje sposobnosti preduzeća u BiH da se nose sa konkurents-kim pritiskom i tržišnim zakonitostima unutar Evropske unije”, kao ključne komponente kopenhagenskih ekonomskih kriterija za pristup Ev-ropskoj uniji. FIRMA će se fokusirati na tri sektora bosanskohercegovačke privrede: drvopreradu, turizam i laku/metaloprerađivačku industriju.

Najveći dio aktivnosti projekta FIRMA će se realizirati kroz zajednički rad sa lokalnim partnerima. Najuspješnijim projektima, odabranim kroz saradnju sa lokalnim partnerima će biti dodijeljena tehnička pomoć kao i bespovratna namjenska sredstva. FIRMA će takođe pomoći razvoj lokalnih partnera kroz unapređenje njihovih sposobnosti kako bi uspješno nastavili sa radom na jačanju sektora i nakon završetka projektnih aktivnosti.

Zvanično saradnja između Gradske razvojne agencije Banja Luka i projekta FIRMA je počela kroz zajedničku podršku INTERFOB Consalting-u u organizaciji nastupa na Sa-jmu namještaja SAN 2010 koji će se održati u Banjaluci, 02-06 juna 2010.godine.

INTERFOB consulting je podržan u provođenju sljedećih aktivnosti:

04.06.2010. godine

Izvor: www.cidea.org

FIRMA projekat zainteresovana za podsticaj inicijative INTERFOB-a za osnivanje akreditovane laboratorije za ispitivanje namještaja i drvnih konstrukcija u Banja Luci.

FIRMA projekat koji je finansiran od strane Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) i Švedske agencije za međunarodni razvoj i saradnju (Sida) je u petak 07. maja u prostorijama Privredne Komore Republike Srpske održala prvi u nizu sastanaka o podsticaju osnivanja akreditovanih laboratorija za ispitivanje namještaja i drvnih kon-strukcija u BiH.


7


Obilježavanje Dana planete Zemlje: Promocija energetske efikasnosti na internet portalu Energis.ba

U povodu obilježavanja Dana planete Zemlje Udruženje - Centar za edukaciju i podi-zanje svijesti o potrebi povećanja energetske efikasnosti - Energis pokrenulo je internet portal Energis.ba (www.energis.ba), kao prvu fazu aktivnosti usmjerenih na podizanje svijesti o značaju energetske efikas-nosti u Bosni i Hercegovini. Pored niza edukativnih sadržaja portal nudi savjete i rješenja kako povećati energetsku efikasnost, navodi važnost energije iz obnovljivih izvora kao i vrste tih izvora i zakonsku regulativu iz oblasti enegetske efikasnosti. U okviru portala Centar nudi mogućnost saradnje sa studentima i učenicima koji su zainteresovani za ovu oblast, kao i niz drugih opcija.

Fuad Strik, Predsjednik upravnog od-bora udruženja, naglašava da je uvođenje savremenog pristupa pitanjima energetske efikasnosti i obnovljivim izvorima energije od velikog značaja za Bosnu i Hercegovinu, posebno sada u vremenima energetske krize i ekonomske recesije. „Pored nedvojbeno velikih potencijala Bosne i Hercegovine za proizvodnju energije, investicione radove i mogućnostima izvoza koje se tako otvaraju naša zemlja mora posvetiti najmanje jed-naku pažnju racionalnoj potrošnji svih oblika energije unutar naših granica.

Po trenutnom intenzitetu potrošnje 20% BNP-a se utroši na energetski sektor, što dovodi do zaključka da je efikasna upotreba energije ključna za dugoročan ekonomski i energetski razvoj Bosne i Hercegovine,“ dodaje Strik. U situaciji kada Kanton Sarajevo izdvaja 7 miliona KM godišnje za troškove javne rasvjete ili kada opština Prijedor gasi javnu rasvjetu jer nije u mogućnosti plaćati svoje obaveze, projekti energetske efikas-nosti predstavljaju jedino rješenje za značajnije uštede u ovoj oblasti.

Energetska efikasnost podrazumjeva niz mjera koje iskorištavaju raspoloživu energiju

na najbolji mogući način, stvarajući direktne uštede u novcu bez promjene navika potrošača energije, a time in-direktno, i pozitivan uticaj na okolinu. Upotrebom energetski efikasnih rješenja (izolacije, efikasnih kućnih uređaja, mod-erne tehnologije u rasvjeti, upravljanjem potrošnjom, itd.) moguće je ostvariti značajno smanjenje potrošnje energije, što se u konačnici reflektuje na direktno smanjenje troškova. Europska unija u programima smanjivanja emisije štetnih plinova naglasak stavlja na energetsku efikasnost, kao rješenje koje u kratkom roku može donijeti značajne rezultate uz relativno brz povrat investicije.

Dan planete Zemlje je naziv za dva praznika koja se obilježavaju u proljeće i to 20. marta i 22. aprila. Svrha obilježavanja Dana planete Zemlje je da se ukaže na globalne ekološke prob-leme, mogućnosti djelovanja sa ciljem smanjivanja čovjekovog utjecaja na planetu i da se predstave mjere koje će osigurati održivi razvoj. Ove godine Dan zemlje obilježava četrdesetu godišnjicu i veliki broj oganizacija širom svijeta vrši pritisak na vladajuću strukturu sa ciljem donošenja zakona koji će na sveobuh-vatan, fer i realan način djelovati na poboljšanje globalne ekološke situacije.

Prema riječima Hamida Mehinovića, direktora Udruženja-Centar za edukaciju i podizanje svijesti o potrebi povećanja energetske efikasnosti – Energis, preko portala će biti prezentirani standardi EU u potrošnji goriva, razvoju energetski efikasnih rješenja u zgradama, kućama, prijevozu, energetskim sistemima i in-dustriji. Udruženje namjerava pokrenuti projekte kojima će doći do adekvat-nih podataka o parametrima potrošnje energije u našoj zemlji radi mogućnosti poređenja sa trendovima koje postav-lja EU i definisanju potrebnih koraka u poboljšanju trenutnog stanja. „Misija Udruženja Energis je da pokreće korake koji će voditi prema energetski efikasnoj budućnosti Bosne i Hercegovine putem kontinuiranog obrazovanja, promoviranja inovativnih i efektivnih rješenja i imple-mentaciji društvenih projekata koji će imati za cilj očuvanje okoline i prirodnih resursa zemlje” ističe Mehinović.


specijalizovanom programu za laboratorijsko ispitivanje ‚‚TestExpert II‚‚

G-din. Vuković takođe ističe da je započeta i II faza ‚‚projekta LAB‚‚ još u okto-

te su razmijenjena praktična iskustva sa predstavnicima Zeničkog Instituta odnosno Sveučilišta u Zagrebu.

Ova faza projekta je nastavljena i u 2010 godini stručnom posjetom laboratorijama u Švicarskoj u saradnji sa SIPPO projektom, nakon čega je projekat obustavljen zbog nedostatka finansijskih sredstava.

S obzirom da je I faza ‚‚projekta LAB‚‚ uspješno implementirana, uz finansijsku podršku Vlade Republike Srpske ( Ministarstva Nauke i Tehnologije) i Holandske razvojne or-ganizacije SNV, potrebno je ponovo podstaći potencijalne donatore u saradnji sa Privrednom Komorom Republike Srpske i Projektom FIRMA radi nastavka pomenutog projekta te osnivanja akreditovane laboratorije za ispitivanje namještaja i drvnih kon-strukcija u Banjaluci, zaključeno je na sastanku.


Fotografija:Laboratorija za kvalitet namještaja

Šumarski Fakultet Beograd

8


Fagusu priznanje na beogradskom sajmu

Preduzeće “Fagus” iz Kotor Varoša vratilo se sa Međunarodnog sajma građevinarstva u Beogradu sa posebnim priznanjem za predstavljeni prozor pasiv.

Ovaj prozor izrađen je u kombinaciji drveta i aluminijuma, a odlikuju ga visoke termoizolatorske i zvučne karakteristike.

“Posebnu težinu priznanju daje jaka konkurencija izlagača iz brojnih zapad-noevropskih i drugih zemalja svijeta. Nakon nastupa na beogradskom sajmu očekujemo konkretne kontakte i sarad-

nju s novim poslovnim partnerima”, kažu u “Fagusu” – jednom od rijetkih preduzeća iz BiH, koja su nastupila na beogradskom sajmu.

Izvor:bizon.ba

Očekuje se pomoć Vlade u izgradnji fabrike peleta

Ministar uprave i lokalne samouprave Republike Srpske Zoran Lipovac rekao je u razgovoru sa načelnikom opštine Han Pijesak Goranom Ašonjom da će Vlada RS

pomoći izgradnju fabrike peleta na području ove općine vrijedne šest do sedam miliona KM.

Nakon sastanka, na kome je bilo riječi o privrednim problemima u općini Han Pijesak, Lipovac je rekao da je Vlada do sada pomagala ovu općinu i da će to raditi i ubuduće.

Lipovac je rekao da je sa načelnikom općine Han Pijesak razgovarao o radu preduzeća na području općine, otvaran-ju novih radnih mjesta, mogućnostima

za razvoj poljoprivrede, te o projektima za koje je Vlada RS prošle godine izdvojila sred-stva, kao što je izgradnja vodovoda.

Na sastanku je bilo riječi i o renoviranju Karađorđeve vile, izgradnji pješačke staze od centra grada do gradskog groblja i izgradnji seoskog doma u Malom polju.

Ašonja je rekao da općina Han Pijesak očekuje pomoć Vlade, s obzirom na to da je u općinskom budžetu za kapitalne projekte planirano svega 115.000 KM.

On je naveo da je na sastanku bilo riječi o projektima koje je Vlada RS finansirala u prošloj godini, kao što je izgradnja vodovoda, o pomoći u opremanju Doma zdravlja, kao i o projektima koje će Vlada finansirati u ovoj godini.

Izvor:www.bizon.ba

Na sajmu u Hanoveru predstavit će se šest bh. firmi

U organizaciji Vanjskotrgovinske ko-more BiH/Agencija za promociju izvoza BiH - BHEPA i uz podršku Švicarskog programa za promociju uvoza - SIPPO na svjetskom sajmu tehnologija u Ha-noveru (Njemačka) od 19. do 23. aprila predstavit će se šest bh. firmi.

To su Čelik iz Kreševa, Femetall iz Zenice, Helios iz Banovića, Kovan iz Gračanice, Metalna industrija iz Prijedora i Panaflex iz Bijeljine.

Pod motom „Efikasnost - Inovacije - Održivost”, ovogodišnji Hannover messe prikazat će inovacije, nove tehnologije i nove materijale iz svijeta industrije.

Orijentacijom ka energetici, mobilnosti, automatizaciji, Hannover messe će pon-ovno obuhvatiti najaktualnije trendove koji imaju utjecaj na sve grane industrije. Oficijelna zemlja partner ovogodišnjeg sajma je Italija.

Kompanije iz BiH će se predstaviti na prostoru od 40 metara kvadratnih, unutar kolektivnog štanda organizacije SIPPO.


9


Na Mostarskom sajmu privrede 12 preduzeća iz RS-a

Privredna komora Republike Srpske prezentirat će privredu ovog bh. entiteta na 13. međunarodnom sajmu gospo-darstva „Mostar 2010”, koji će se održati od 13. do 17. aprila.

Na štandu Privredne komore RS-a pred-stavit će se 12 preduzeća iz RS-a.

Među izlagačima iz RS-a bit će „SHP Celex” a.d. Banja Luka, „Rafinerija ulja” Modriča, „Mikroelektronika” Banja Luka, „DI Vrbas” Banja Luka, „Nova DIPO”

Gornji Podgradci (Gradiška), „Kaldera company” Laktaši, „Maxmara” Banja Luka, kao i Turistička organizacija RS-a te tridesetak preduzeća putem kataloga, najavljeno je iz Privredne komore RS-a.


Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva RS raspisalo javni poziv za dodjelu sredstava privrednim subjektima

Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske raspisalo je javni poziv za dodjelu sredstava privrednim subjektima u tom entitetu po osnovu sufinansiranja podsticaja izvoza za ovu godinu.

Iznos sredstava po ovom osnovu još nije određen, a kako je navedeno u saopćenju resornog ministarstva, zavisit će od raspoloživih sredstava.

Dodjela sredstava izvršit će se na os-novu rang liste privrednih subjekata -podnosioca prijava, sačinjene u skladu sa uvjetima i kriterijima za dodjelu sred-stava i rješenja ministra.

Među uvjetima koje treba da ispunjava privredni subjekt da bi mogao da se pri-javi na javni poziv je i učešće prihoda od prodaje proizvoda i usluga na ino-tržištu u ukupnom prihodu za 2009.godinu od najmanje 15 posto i da ostvareni pri-hod od prodaje proizvoda i usluga na tom tržištu u navedenom periodu bude najmanje 100.000 KM.

Kao instrument osiguranja povrata sredstava u slučaju neispunjenja ugovorenih obave-za, privredni subjekat je obavezan, prije zaključenja ugovora, resornom ministarstvu dostaviti po jednu blanko potpisanu i ovjerenu mjenicu na svakih do 30.000 KM dobi-jenih sredstava.

Sredstva za sufinansiranje podsticaja izvoza planiraju se i dodjeljuju privrednim subjek-tima u RS-u već četiri godine.

Ukupan iznos sredstava dodjeljen po osnovu sufinansiranja podsticaja izvoza u tom pe-riodu iznosio je 21.350.000 KM, a odobren je za 526 preduzeća, a koja su zapošljavala ukupno 55.664 radnika.

Izvor : www.ekapija.ba

Vlada TK: Za subvencije kamata drvoprerađivačima 450.000 KM

Vlada Tuzlanskog kantona danas je dala saglasnost na odluku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede kojom su utvrđeni kriteriji za korištenje sredstava namijenjenih za subvencion-iranje kamata privrednim društvima iz drvoprerađivačke industrije.

Ova sredstva su namijenjena za pomoć u postizanju ekonomske samoodrživosti, podsticaj investicija i razvoja, podsti-caj izvoza finalnih proizvoda od drveta i povećanje ukupnog prihoda. Pravo na subvenciju kamata imat će privredna društva sa sjedištem u Tuzlanskom kantonu koja u finalnoj preradi drveta proizvode i na tržište plasiraju gotove proizvode od drveta, da imaju Plan poslovanja za 2010. godinu, zaključen ugovor o kreditu sa komercijalnom bankom te da je društvo izmirilo ili repro-gramiralo obaveze po osnovu poreza i doprinosa.

Privredna društva mogu maksimalno dobiti 100.000 KM za subvencije ka-mata. Sredstva će biti dodjeljivana po javnom pozivu, a ukupno je za ove namjene u Budžetu Tuzlanskog kantona planirano 450.000 KM.


10


Teslić: „Nova Borja” počinje s radom

Najstariji i najveći teslićki kolektiv, Drvna industrija „Borja”, koji je nakon deset godina agonije u stečajnom postupku kupila Vlada RS za 7,3 miliona maraka, uskoro bi mogao početi s radom budući da je Vlada RS obezbijedila početni obrtni kapital od dva miliona maraka.

V.d. direktora „Nova Borja”, Milan Kovačević, kaže da u preduzeću tre-nutno radi 20 zaposlenih koji pripremaju postrojenja, a kada proizvodnja furnira i namještaja počne, biće posla za još 100 radnika.

U Glavnoj diobi, svi povjerioci DI „Borja” u stečaju izmireni su u procentu 38 odsto nji-hovih priznatih potraživanja, i po tom osnovu u budžet RS vraćeno je dva i po miliona maraka.


Do sredine 2011. uspostava jedinstvenog registra malih i srednjih preduzeća u Federaciji

Federacija bi uskoro trebala dobiti jedinstvenu bazu podataka o malim i srednjim preduzećima koja posluju u ovom entitetu.

Za projekt implementacije informacionog sistema registra malih i srednjih preduzeća u FBiH zadužena su dva ministarstva i to Federalno ministarstvo trgovine i Feder-alno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta.

Prema riječima Adisa Fajića iz Federal-nog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta, koji je voditelj ovog projekta, puštanje ovog sistema u rad može se očekivati već sredinom iduće godine.

Fajić ističe da je glavni projekt, koji je dao smjernice, model podataka, putove inte-gracije podataka te ponudio rješenja za sve institucije koje će biti uključene u buduću mrežu, već urađen.

„Ali smo zbog kompletnosti sistema, budući da on obuhvata čitav institucionalni okvir Vlade FBiH koji proizvodi te statističke podatke za potrebe monitoringa, morali uraditi operativni plan aktivnosti da bi u prvoj fazi Vlada osigurala uvjete za nesmetanu imple-mentaciju projekta”, kaže Fajić.

Ističe da će se sada raditi tendeska dokumentacija za izradu softverskih aplikacija, a u drugoj fazi za nabavku hardvera. „Prema sadašnjoj dinamici aktivnosti u junu ove godine trebao bi biti raspisan javni natječaj za izradu softverskih aplikacija, a već u sep-tembru ove godine za implementaciju hardverske platforme”, kaže Fajić.

Važnost uspostavljanja ovakve baze podataka o malim i srednjim preduzećima je prije svega u tome što će se njome osigurati stvarni uvid u stanje malog i srednjeg preduzetništva u Federaciji što do sada nije postojalo, budući da ni jedna institucija koja se bavi statistikom nije pratila mala i srednja preduzeća kao posebnu kategoriju.

Osim toga ovi podaci bi bili početna osnova za analizu sadašnjeg stanja i osmišljavanje politike daljnjeg razvoja ovog sektora.

Fajić ističe da je tim stručnjaka unutar ministarstva definirao indikatore koji su svrstani u dvije kategorije i to indikatori fizičkog obujma i ekonomsko-socijalni indikatori. Prvi će pokazivati koliki je broj registrovanih i odjavljenih preduzeća, ko-liki je broj zaposlenih u ovom sektoru, a tu će biti i podkategorije u kojima će biti označen broj žena, muškaraca, mladih i sl. koji rade u ovom sektoru.

„Drugi dio su indikatori koji će pokazivati ekonomsko-finansijske rezultate ovog sektora koji su jako bitni jer do sada nismo imali dostupne ove podatke”, kaže Fajić.

Ističe da su oni do sada bili u potpunom monopolu Porezne uprave FBiH ili Up-rave za indirektno oporezivanje BiH(UIO BiH).

Ovim rješenjima će, kaže, biti uspostav-ljen link s Poreznom upravom, od koje će preuzimati podatke koje zakon doz-voljava, a jedan dio njih će biti dostupan i javnosti preko web stranice.

Link će biti uspostavljen i s ostalim institucijama koje kao što UIO BiH, PIO i drugim institucijama koje predstavl-jaju izvor podataka koje će tvoriti naše buduće indikatore.Tako će se od sredine 2011. svi koje žele pronaći informacije od određenom preduzeću koje posluje u FBiH i njegovoj djelatnosti moći to uraditi preko Interneta, što je i trend u EU, kaže Fajić.

D. Kozina


11


Formirana sekcija drvne industrije pri Grupaciji šumarstva i drvne industrije FBiH

U sklopu Grupacije šumarstva i drvne industrije pri Privrednoj komori FBiH je 26. marta 2010. godine formirana Sekcija drvne industrije.

Kako je tom prilikom istaknuto, drvoprerađivači su dugo godina iska-zivali želju za formiranjem svoje sekcije pri ovoj grupaciji. Razlozi za formiranje bili su brojni, ali prvenstveni je zastu-panje drvoprerađivača u FBiH i njihov ravnopravniji odnos unutar Grupacije, zatim mogućnost utjecanja na organe vlasti koji donose zakone iz ove oblasti, a sve zbog toga što FBiH još uvijek nema zakon o šumama, već uredbu Vlade FBiH, koja bi trebala prestati važiti krajem ovog mjeseca.

Drvoprerađivači su, kako je rekao Zdenko Laštro, predsjednik Grupacije šumarstva i drvne industrije FBiH, u neravnopravnom položaju i prema njima se nekolegijalno odnosi na tržištu kada je riječ o snabdijevanju trupcima.

„Cijene se stalno povećavaju, što dovodi do nesrazmjera u ponudi i potražnji, tako da danas bh. drvoprerađivači imaju jednu od najskupljih sirovina u regionu, a s druge strane su najnekonkurentniji u pogledu izvoznih mogućnosti”, kazao je Laštro.

Članovi nove sekcije posebno će tražiti od kantonalnih vlada stabilnije snabdijevanje sirovinom, pošto one zastupaju osnivače preduzeća za šume.


Edukativni multimedijalni projekat o uređenju enterijera: Top Meblo HOMEinfo

Savjeti o uređenju enterijera svakoga radnog dana u 17.45 na NTV Hayat. Novinsko, radio i internet izdanje u Dnevnom Avazu, na RSG Radiju, te portalima Sarajevo-X.com i eKapija.ba

Razmišljate o novom komadu namještaja za vašu dnevnu, radnu, spavaću sobu ili trpezariju? Želite svoj životni prostor osvježiti ergonomski dizajniranim i modernim

namještajem vrhunske kvalitete, a pritom ne potrošiti mnogo novaca? Treba Vam pomoć oko odabira boja, oblika i vrste namještaja za udobno opremanje Vašeg stana, kuće ili poslovnog prostora?

Odgovore na sva ova pitanja, ali i mnogo više moći ćete dobiti putem specijaliz-irane emisije o uređenju enterijera Top Meblo HOMEinfo koja se od 01.04.2010 emituje svaki radni dan u programu NTV Hayat u periodu od 17.45h. Top Meblo

HOMEinfo je TV emisija kratke forme posvećena uređenju svih vrsta enterijera putem koje će gledaoci NTV Hayat na jednom mjestu i svaki radni dan moći dobiti praktične savjete za uređenje njihovog doma, ali i edukovati se u pogledu pravilnog odabira namještaja i prepoznavanje kvalitete koja im garantuje dugoročnu udobnost.

Obzirom da se radi o multimedijal-nom projektu kojeg potpisuje agencija Mark IN, Top Meblo HOMEinfo sav-jeti o uređenju biti će dostupni i putem Dnevnog avaza svake srijede u okviru sedmičnog priloga Moj Dom, RSG Radija subotom u okrivu emisije RSG Tour, te putem portala Sarajevo-X.com i eKapija.ba. Specijalizirano izdanje namijenjeno poslovnim korisnicima Top Meblo OFFICEinfo emitovati će se putem poslovno-investicionog por-tala eKapija.ba i biti će fokusirano na rješenja za poslovne prostore, ali i druge informacije posebno namijenjene kom-panijama i njihovim menadžerima.

Top MebloHOME info možete pratiti i putem popularne društvene mreže Facebook, a članstvo u ovoj grupi obezbjediti će Vam mogućnost i za brojne nagrade, senzacionalne popuste prilikom kupovine namještaja i brojna druga iznenađenja! Veza sa Top Me-blo HOMEinfo putem društvene mreže Facebook.


BiH: Proizvodnja šumskih proizvoda u 2009. smanjena za 14,51 posto

TProizvodnja šumskih proizvoda u 2009. u odnosu na prethodnu godinu sman-jena je za 14,51 posto.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u tom periodu je i prodaja šumskih proizvoda smanjena za 15,8 posto.

Prosječne zalihe šumskih proizvoda u 2009. u odnosu na godinu ranije povećane su za 24,73 posto.

Izvor:www.ekapija.ba

12


Privredna komora USK sa članicama učestvuje na Riječkom proljetnom sajmu

Na Riječkom Trsatu 25. marta 2010. godine otvaren je Riječki proljetni sajam koji objedinjuje 14. međunarodni sajam graditeljstva, opreme namještaja i uređenja DOM

I TEHNIKA, 9. riječki sajam obrtnika - proizvođača za turizam HOT `10 , 3. sajam izvornih proizvoda ZELENO I PLAVO, 12. sajam lova i ribolova, 17. sajam automobila AUTO i izložbu umjetničke keramike.

Primorsko-goranska županija posebno je zainteresirana za sajam Zeleno i plavo na kojem se već treću godinu uzasto-pno nude izvorni prehrambeni proizvodi Primorja, otoka i Gorskog kotara za-jedno s autohtonim gastro proizvodima iz drugih dijelova Hrvatske.

Na Riječkom proljetnom sajmu kao izlagač sudjelovat će i Privredna komora Unsko-sanskog kantona sa članicama. Ovo sudjelovanje potvrda je dobre suradnje između dvaju komora: HGK Županijske komore Rijeka i Privredne komore Unsko-sanskog kantona te-meljene na Sporazumu o suradnji

potpisanom još 27.03.1997. godine.

Suradnja je temeljena na čitavom nizu aktivnosti - od uzajamnog sudjelovanja HGK ŽK Rijeka na sajmovima EKOBIS od samog njegovog početka, te PK USK na sajmovima u Rijeci, a u toku je razmjena predsezonskih ponuda turističkih paketa Primorsko-goran-ske županije i USK.

Riječki proljetni sajam održava se od 25. do 28.03.2010. godine.


Maxmara apsolutni šampion zatvorenih sajmova „Grames 2010” i „Demi 2010”

Banjalučka fabrika aluminijumskih konstrukcija „Maxmara” osvojila je „Zlatnu libelu” kao apsolutni šampion u ponedjeljak zatvorenih sajmova građevinarstva „Grames 2010” i

dostignuća u elektroindustriji i mašinskoj industriji i inovacijama „Demi 2010”, održanih u Banjaluci.

Pored glavne nagrade, uručena su i priznanja u podsektorima, a najviše

priznanje, „Zlatnu libelu”, za kompletnost proizvodnog programa dobilo je preduzeće „AM Međugorje” iz Banjaluke. „Srebrne libele” pripale su firmama „Grossist” iz Prijedora i „Xella” iz Tuzle, dok je „Bronzanu libelu” dobila firma „Bepro” iz Laktaša.

„Fagus” iz Kotor Varoša dobio je „Zlatnu libelu” u kategoriji novih proizvoda u građevinarstvu, a u istoj oblasti „Srebrne libelne” uručene su kikindskoj fabrici „Toza Marković” i banjalučkom „Binis betonu”, dok je „Bronzana libela” pripala „Rapidu” iz Apatina.

Banjalučki „Graditelj” osvojio je „Zlatnu libelu” za predstavljeni asortiman građevinske

Krivaja TMK iz Zavidovića teži do-bivanju novih certifikata i CE znaka

Kompanija Krivaja TMK iz Zavidovića, jedna od najvećih proizvođača montažnih objekata na području jugoistične Evrope, te jedna od poznati-jih proizvođača unutrašnje i vanjske stolarije od drveta, ove godine očekuje dobivanje znaka CE za stolariju.

Kompletan posao vezan za dobivanje znaka tokom marta ući će u završnu fazu, dok će u naredna dva mjeseca dobiti i svoju konačnu potvrdu.

Osim CE znaka kompanija teži poboljšanju kvaliteta i uvođenju novih certifikata koji će to i potvrditi.

„Tokom aprila i maja očekujemo i završni audit za ISO 14 001, ISO 9001:2008, a ISO 9001:2000 već posjedujemo”, kazao je za portal eKapija.ba Adis

mehanizacije i prateće opreme, „Sre-brna libela” u ovoj oblasti pripala je „Teknoxgroupu” iz Sarajeva, dok je „Bronzana libela” uručena firmi „Balavto” iz Ajdovštine.

U oblasti mašinske industrije „Zlat-nom libelom” okitila se „Termoklima” iz Laktaša, „Srebrnu libelu” je dobio „Em-oniks” iz Lukavca, a „Bronzanu libelu” ITS-RB iz Križevaca. „Zlatna libela” u oblasti elektroindustrije pripala je preduzeću „Kaldera Company” iz Laktaša, a „Srebrnu libelu” osvojio je „Vigmelt” iz Banjaluke.

Ovogodišnji „Grames 2010”, poznat kao najveća sajamska manifestacija u toj oblasti u BiH, okupio je oko 200 izlagača, među kojima su dominirale domaće firme, kojima su se pridružili učesnici iz Slovenije, Srbije, Hrvatske, Austrije, Italije, Njemačke, Mađarske i Kine. Manifestaciju su obilježili organi-zovani nastupi mađarskih privrednika i domaćih firmi iz građevinskog sektora na štandu Privredne komore RS, čime je ozvaničen početak druge faze kampanje „Naše je bolje”, koja ima za cilj promo-ciju kupovine domaćih proizvoda.


13


Interio

Na međunarodnom sajmu namještaja u Sarajevu. Od 18.-22.03.2010. u Centru Skenderija održava se susret tvrtki iz oblasti šumarstva, proizvod-nje namještaja, opreme za unutrašnje uređenje i pratećih djelatnosti. U hali broj 3 na štandu isprobajte novu verziju Corpusa i upoznajte naše distributere za Bosnu i Hercegovinu, tvrtke Interfob Consulting Banja Luka i Glavina Široki Brijeg.

Na našem štandu imat ćete prilike upoznati se i s drugim korisnicima programa i tako razmijeniti iskustva. Za vrijeme trajanja sajma imate mogućnost nabave programa Corpus i pratećeg softvera po prigodnim sajamskim cije-nama.

Izvor:www.corpus.hr

Mujanović, direktor Krivaje TMK.

Sa ETA cerifikatom koji je kompanija dobila u novembru prošle godine, te oznakom CE za montažu niskoenergetske gradnje koji je strateški cilj kompanije, prevazići će se prepreke u izvozu njihovog glavnog proizvoda, a samim tim povećat će se i njihovo tržišno učešća na području EU.

Iako, 95 posto svojih proizvoda plasira na ino tržište, Krivaja TMK ima strateški cilj i viz-iju razvoja i prodaje na domaćem tržištu, te su u pregovorima sa nekoliko banaka, koje bi obezbjedile povoljnije kreditne uslove kupcima njihovih proizvoda.

Pad kupovne moći građana i ekonom-ska kriza uticala je i na ovu kompaniju.

„Kupovna moć građana na svim tržištima na kojima djelujemo je defini-tivno manja u odnosu na 2008.godinu. Tako da nas je 2009. godina vratila na nivo prodaje iz 2007. godine i značajno usporila naš razvoj. S obzirom na očekivano moglo bi se reći da nas rezul-tati iz 2009.godine nisu iznenadili”, kaže Mujanović.

Iako se prodaja bazira isključivo na obiteljskim i vikend kućama od 25 do 500 kvadrata, Krivaja TMK u ovoj godini je ugovorila i dva veća posla na Kosovu, gdje će biti sagrađeno 50 većih objekata i 115 objekata u Sloveniji.

„Kompanija će nastaviti prodavati obiteljske i vikend objekte prema želji i nacrtu kupca. U razgovorima smo još za neke veće poslove i očekujemo rad u pune dvije smjene”, dodaje Adis Mujanović, stavljajući akcenat da je Krivaja kompanija koja prati svjetske trendove stanovanja uvođenjem stalnih inovacija u svoj proizvod.

„Radimo sa svim materijalima koji postoje na tržištu, proizvodima od jednostavnijih do najkomplikovanijih, a uvijek poštujući želje kupca. Cijene objekata se kreću od 450 do 550 maraka po metru kvadratnom u `standard` izvedbi, preko nešto jače `Comfort` verzije, pa do niskoenergetske `Prestige` verzije koja košta od 550 do 650 maraka po metru kvadratnom za tržište BiH. U Hrvatskoj je to nešto više, a u EU vršimo prodaju samo niskoenergetskih objekata i kreću se od 380€ po metru kvadratnom, pa na više i do 450€ po metru kvadratnom u zavisnosti od oblika objekta i materijala koji se primjenjuju. O cijeni je teško govoriti jer zavisi od izuzetno mnogo faktora. Zato je na-jbolje da zainteresovani kupci zatraže pomoć od našeg prodajnog i Inženjering osoblja, gdje će dobiti objašnjenje šta je to sve uključeno u cijenu”, pojašnjava Mujanović.

E. Kokor


14


Poljuljan ugled „Konjuha” među ino kupcima će biti teško vratiti

U prostorijama Dioničkog društva za proizvodnju i promet namještaja „Kon-juh” Živinice, 11. marta 2010. godine je održana pres-konferencija povodom nedavnog nelegalnog štrajka jednok dijela radnika i obustave rada, ali i same

budućnosti kompanije. Prisutnim gos-tima su se obratili Muharem Hadžić, predsjednik Nadzornog odbora, Eldin Brčaninović, direktor Društva, te Rifet Ramić, predsjednik Sindikata kompanije.

„Prije dvije sedmice grupa uposlenika „Konjuha” je izvršila protest, koji je prerastao u nelegalni štrajk, jer su bili nezadovljni sa neisplaćene četiri plaće.Međutim, menadžment „Konjuha” uvijek će podržavati svoje uposle-nike u njihovim zahtjevima, ali ako je to sve sprovedeno prema Zakonu o radu i štrajku. Ali iza ove grupe ljudi, nije stajao Sindikat preduzeća, te je poslije proglašena i obustava rada. Uz nadljudske napore menadžmenta sa Nadzornim odborom uspio je razgov-

Seminar: Novosti u šumarstvu i drvnoj industriji - INTERIO 2010., 19.03.2010. godine

Vanjskotrgovinska komora BIH, Grupacija drvne industrije i ECOS Institut za edukaciju u saradnji sa Sarajevskim sajmom Centra Skenderija, kao i prethodnih godina orga-niziraju besplatan seminar „Novosti u šumarstvu i drvnoj industriji”.

Seminar će se održati 19.03. 2010. godine sa početkom u 10.00 sati u Gradskoj dvorani Centra Skenderija u okviru Sajma INTERIO 10.

Svi posjetitelji sajma mogu prisustvovati ovom seminaru.

PROGRAM SEMINARA

Mahir Hadžiahmetović, predsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine i Suad Džindo, generalni direktor Sarajevskog sajma-Centra Skenderija

NOVI USLOVI POSLOVANJA:

i drvne industrije sa osvrtom na stanje u Bosni i Hercegovini - prof. dr. Mersudin Avdibegović, Šumarski fakultet Sarajevo

indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine

how

NOVE TEHNOLOGIJE I MATERIJALI ZA OBRADU DRVETA:

fakultet-odsjek MTD

DIZAJN U DRVNOJ INDUSTRIJI:

-govinu - Prof. Salih Teskeredžić, Akademija likovnih umjetnosti Sarajevo

POZITIVNA ISKUSTVA IZ PRAKSE:

Standard Sarajevo

INFORMACIJE I PRIJAVE:

Grupacija drvne industrije

Tel: ++387 33 566 181,

e- mail: [email protected]

Selma Bašagić, sekretar Grupacije

ECOS - Institut za edukaciju VTK BiH Tel: ++387 33 566 201,

e- mail: [email protected]

Aida Ajanović, Voditelj škola i programa


16


Institut za akreditiranje BiH otvorio Edukacioni centar BATA i promovirao druge aktivnosti

Institut za akreditiranje BiH (BATA) i Sav-jetodavno vijeće za akreditiranje (SVA) danas su u novootvorenom Edukacion-om centru BATA-e u Sarajevu održali sastanak na kojem su o aktivnostima BATA-e i njihovom značaju za privredu BiH upoznali predstavnike Vijeća mini-stara BiH i entitetskih ministarstava, državnih institucija i privrednih komora u BiH i predstavnike EU.

Kako je kazao Žarko Petrović, direktor BATA-e, možda najzanimljivija aktivnost te institucije desila se jučer, 10. marta, kada je predala obimnu dokument-aciju koju zahtijeva Aplikacija Evropske kooperacije za akreditiranje, vezano za potpisivanje multilateralnih sporazuma u području ispitnih i kalibracionih laborato-rija i inspekcijskih tijela.

„Očekujemo da će aplikacija biti prihvaćena i da će krajem ove godine početi složena procedura ocjenjivanja

BATA-e od eksperata iz EU. Ispunjen-jem tog zadatka bit će omogućena ravnopravnost naših akreditiranih tijela s istim tijelima iz EU, odnosno priznavanje domaćih certifikata za proizvode i usluge u EU. Pošto je Evropska kooperacija član svjetske organizacije, znači da će domaći certifikati biti priznati i i diljem svijeta”, kazao je Petrović.

Na sastanku je potpisan i Sporazum o saradnji između BATA-e i Mađarskog akreditacijskog tijela koji će, kako je istaknuto, unaprijediti već dobru sara-dnju dvaju akreditacijskih tijela i dati doprinos unapređenju i olakšavanju privredne saradnje dviju država.

Takve sporazume, kako je rekao Petrović, BiH, odnosno BATA, već ima potpisane sa Srbijom, Hrvatskom,

arati sa ovom grupom radnika, i postignut je dogovor da od ove sedmice 920 radnika se vrati na posao”, kazao je Hadžić.

Na pres-konferenciji je posebno podcrtano koje su sve posljedice ove obustave rada, ali i nelegalnog štrajka.

„Mi još uvijek sabiramo finansijke posljedice. Ali ono što je gore od toga jeste poljuljano povjerenje naših ino kupaca, jer naša roba nije ispostavljena njima, a oni su ostali dužni svojim klijentima, kojima će sigurno platiti penale. Osim što je poljuljan ugled i pov-jerenje naših najvećih kupaca, još više je poljuljano povjerenje finansijsko-bankarskog sektora prema „Konjuhu”, pa su nama blokirali račune”, istaknuo je Brčaninović.

Ono što su još u „Konjuhu” d.d. Živinice istakli jeste činjenica da sada postoji jedna grčevita borba za opstanak kompanije. Uprava Društva je sa renomiranom konsul-tantskom kućom već pripremila akcioni plan izlaska iz ove situacije.

„Međutim, mi u „Konjuhu” ne možeme sve sami. Mi smo se uvijek obraćali svim nivoima vlasti, kako bi našu kompaniju stavili u isti rang sa drugim kompanijama u drvnoj industriji, međutim uvijek smo dobijali negativan odgovor, jer mi smo privatna fir-ma, koju su kupili sami radnici i oni su većinski vlasnici”, dodao je na kraju Brčaninović.


Vlada TK za poticaj šumarstvu odobrila 3 mil. KM

Vlada Tuzlanskog kantona je 11. marta 2010. godine Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede dala saglasnost na Program poticaja za šumarstvo za 2010. godinu, a po osnovu Uredbe o šumama, saopšteno je iz Vlade TK.

Ukupno je po ovom osnovu planirana raspodjela 3.290.000,00 KM. Za razvoj ner-azvijenih dijelova općina bit će dodijeljeno 150.000,00 KM, za kupovinu šumskog zemljišta i nabavku opreme 200.000,00 KM, za sufinansiranja rada čuvarske službe u državnim šumama za prošlu godinu te finansiranje rada čuvarske službe u ovoj godini 2.538.167,28 KM, za projekte i programe koji su direktno vezani za poslove kantonalne uprave za šumarstvo 361.832,72 KM i za projekte koji imaju cilj unapređenje stanja šuma i šumarstva 40.000,00 KM.


17


28. Međunarodni sajam šumarstva, drvne industrije, namještaja, uređenja i pratećih djelatnosti INTERIO, 18.-22.03.2010. godine

Međunarodna specijalizovana sajamska manifestacija – „INTERIO”, u organizaciji Sarajevskog Sajma, održat će se u Centru „Skenderija” od 18.-22.03.2010. godine.

Cilj ove manifestacije je kvalitetna neposredna prezentacija proizvoda i usluga iz oblasti šumarstva, proizvod-nje namještaja, opreme za unutrašnje uređenje i pratećih djelatnosti. Pored prezentacija, ovo je izuzetna prilika za stručno usavršavanje putem pratećeg stručno-edukativnog programa (seminari, okrugli stolovi, predavanja).

„INTERIO” dugi niz godina daje potporu razvoju najperspektivnije industrijske grane, što namjerava učiniti i u 2010. godini.

Program izlaganja:

-jsko uređenje

-manje objekata

-jsko uređenje

drvnu industriju

projektovanje u šumarstvu, lovno gospo-darstvo, sjemenarstvo

šumarstvo

Dodatne informacije

Dodotane informacije putem e-maila: [email protected]


REDAH održao prvi modul seta treninga o poslovnim zonama

Udruženje za regionalni gospodarski razvitak Hercegovine - REDAH trenutačno provodi projekt „Jačanje kapaciteta u Hercegovini za kreiranje i promociju osnivanja poslovnih zona” financiran od strane Vlade Kraljevine Španjolske. Jedan od rezultata projekta će svakako biti realizacija studije o uspostavljanju poslovnih zona i drugih instrume-nata potpore poduzetnicima u Hercegovini, koja bi bila podloga za daljnji razvitak i privlačenje sredstava za financiranje uspostavljanja i razvitka zona. Studija bi trebala biti završena do lipnja 2010. godine.

U okviru ovog projekta REDAH organizira set od osam jednodnevnih treninga na temu „Poslovne zone – Razvitak poslovne infrastrukture u funkciji privlačenja ulaganja i gos-

podarskog razvitka” .

Treninzi se organiziraju u 3 modula: 2 modula po 3 dana (treninga) i 1 modul od 2 dana (treninga).

Prvi modul je održan 8., 9. i 10. ožujka, 2010. u kojem su obrađene sljedeće teme:

-tak; kako se pripremiti da bismo bili uspješni u privlačenju domaćih i stranih ulagača;

Voditelj treninga je Zrinski Pelajić, istaknuti business i menadžment konzultant koji posjeduje bogato iskustvo rada u privatnom i javnom sektoru te sektoru pružanja poslovnih usluga.

REDAH je ovaj trening osigurao za predstavnike lokalnih vlasti, federalnih i županijskih ministarstava i razvojnih agencija.


Norveškom, Turskom , Makedonijom i Crnom Gorom.

U sklopu sastanka, izvršeno je i dodjeljivanje akreditacija novoakreditiranim laborato-rijama u BiH, a to su: EFT-Rudnik i Termoelektrana Stanari - Laboratorij za ispitivanje uglja, zatim UNIS_USHA AD Višegrad- Laboratorij za mehanička ispitivanja čelične žice, užadi i priveznica te INZA - Institut zaštite od požara i eksplozije Sarajevo.

BATA je do sada, kao državno akreditacijsko tijelo, akreditirala 37 tijela za ocjenjivanje usklađenosti.

Promoviran je i projekt Evropske komisije „Jačanje sistema akreditiranja u BiH” koji implementira konzorcij na čelu s Njemačkim institutom za razvoj materijala i ispitivanje, čiji je korisnik BATA, a koji je omogućio otvaranje novog Edukacionog centra BATA-e.

Najavljeno je da će u ovom centru tokom 2010. biti održano oko 30 seminara kako za uposlenike BATA-e tako i njena vanjska tijela, odnosno osoblje tijela za ocjenjivanje usklađenosti.

Također, ovom prilikom, Savjetodavno vijeće za akreditiranje razmatralo je Izvještaj o radu BATA-e za 2009. te ga ocijenilo pozitivnim i pohvalno se izrazilo o ukupnom radu i rezultatima koje je postigla BATA.


18


Zajednički nastup bh. drvoprerađivača na sajmu GAST 2010

Jedanaest proizvodača namještaja iz Bosne iz Hercegovine predstavlja svoje proizvode na zajedničkom štandu u okviru sajma privrede GAST `10 u Splitu od 3. do 7. marta.

Drvoprerađivači iz Bosne i Hercegovine ove godine za svoj nastup na sajmu koriste štand posebno dizajniran za ovu vrstu izlaganja, a sve radi promocije proizvodnje namještaja i proizvoda od drveta kao bh. brenda.

Prema saznanjima iz Sarajevske region-alne agencije (SERDA), firme koje izlažu na sajmu su „Konjuh” iz Živinica, „Rat-tan Sedia” iz Brčkog, „Stolarija Prom” i „Arting-Gradnja” iz Lukavca, „Eden Garden” iz Sarajeva, „Jafa-Jase 4” iz Srebrenika, „Artisan” i „Arteco” iz Tešnja, „NoBil” iz Travnika, „HMM” iz Gradačca i „Edelholz” iz Zenice.

Ove renomirane firme su tradicionalni učesnici na sajmu GAST i opredijeljene

su za agresivniji nastup na regionalnim i evropskim tržištima, unatoč ekonomskoj krizi.

Izlaganje bh. kompanija na ovom sajmu je organizirano i podržano u okviru projekta FIRMA koji finansiraju USAID i SIDA u saradnji s domaćim partnerima te regionalnim i lokalnim razvojnim agencijama i pojedinim privrednim komorama.


RS: U fazi uvođenja certifikata još 100 preduzeća

U Republici Srpskoj oko 526 preduzeća posjeduje međunarodno priznanje za kvalitet svojih proizvoda, a u fazi uvođenja ovih certifikata nalazi se još oko stotinu firmi, rekli su

u Privrednoj komori RS.

Najviše preduzeća, njih 424, kažu u Komori, posjeduje certifikate iz sistema upravljanja kvalitetom ISO 9001, a oznaku HACCP za bezbjednost hrane posjeduje 51 preduzeće.

„Međunarodni certifikat za bezbjed-nost proizvoda posjeduje ukupno devet preduzeća, a međunarodnu oznaku za upravljanje zaštitom životne sredine i povećanje ekološke svijesti, odnosno ISO 14 001, imaju 24 preduzeća”, po-daci su Privredne komore.

Ističu da je lani u RS međunarodne certifikate uvelo oko 80 preduzeća, kao i da pojedina preduzeća posjeduju oznaku za sistem upravljanja bezbjednosti hrane kao i međunarodno priznanje za upravljanje bezbjednošću i zdravstvenom zaštitom na radu.

„Svake godine povećava se broj preduzeća koja dobijaju certifikate za kvalitet, prvenst-

veno uz podsticaje koje daje Vlada RS”, rekli su u Komori.

U Ministarstvu industrije, energetike i rudarstva RS kazali su da su budžetom RS za ovu godinu predviđena pod-sticajna sredstva od 600.000 maraka za uspostavljanje sistema kvaliteta u preduzećima.

„Sredstva su namijenjena za plaćanje troškova angažovanja konsultanata i izradu potrebne dokumentacije, a sve u vezi s projektima uspostavljanja sistema kvaliteta”, dodali su u Ministarstvu.

Pravo na podsticajna sredstva imaju, između ostalog, preduzeća sa sjedištem u RS koja zapošljavaju do 49 radnika, imaju izmirene poreske obaveze i ona koja imaju u planu povećanje broja zaposlenih, te proširenje i unapređenje proizvodnje.

Preduzeća koja ispune tražene uslove na javnom pozivu, koji se objavljuje jednom godišnje, sa Ministarstvom industrije, energetike i rudarstva RS sklapaju ugovore o dodjeli sredstava.

„Obaveza preduzeća je da namjen-ski utroše dodijeljena sredstva, da to dokažu dostavljanjem dokumentacije o uplatama na račune konsultantske kuće, te da u roku od godine od dana potpisivanja ugovora uspostave sistem kvaliteta u svom preduzeću”, pojasnili su u Ministarstvu.


19


Nakon FBiH reprogramiranje kredita i u bankama RS: Kreditne olakšice i za firme

Banke u RS dobile su mogućnost da bez dodatnih troškova zdravim preduzećima odobre reprogram kred-ita, kao što je to odranije omogućeno privrednicima u FBiH.

Prema odluci Agencije za bankarstvo RS, koja je nedavno stupila na snagu, banka može na zahtjev fizičkog i pravnog lica reprogramirati sve nji-hove kreditne obaveze ukoliko dužnik nema kašnjenja u otplati duže od 90 dana izuzev odobrenog prekoračenja po računu koje i ne može biti predmet reprograma. Preduzeće koje želi podni-jeti zahtjev za reprogram kredita mora, takođe, biti solventno i uvjeriti banku da će u narednom periodu uredno izmirivati svoje obaveze.

Banka, kako se napominje u odluci, ne može praviti reprogram kredita na način da otežava položaj dužnika povećanjem kamatne stope ili naplate naknade za obavljeni reprogram, osim eventualnih troškova postupka pribavljanja instrume-nata za obezbjeđenje potraživanja.

„Ovu privremenu mjeru, koja važi do kraja 2010. godine, donijeli smo u cilju

Saopštenje - CIDEA - Gradska razvojna agencija Banja Luka

U cilju promovisanja Tehnološkog parka Banja Luka Gradska razvojna agencija Banja Luka je započela saradnju sa „South East Europe Business Network“ (SEE Busines) konsalting agencijom koja daje svoj doprinos promociji regiona. Rezultat saradnje između ove dvije agencije je informisanje o Tehnološkom parku Banja Luka stranih i domaćih partnera i investitora koji svoje interese nalaze u proširenju poslovanja na nova trzišta, od pronalaženja novih alternativnih dobavljača do konkretnih investicija u Tehnološki park Banja Luka.

SEEBN je nastao kao logičan nastavak projekta Doing business in Serbia koji postoji vec 4 godine. SEEBN portal ima preko 3000 dnevno posetilaca, većina je iz inostranstva.

Oglašavanjem na sajtu SEE-business.com prelazi se granica tržišta Bosne i Her-

engleski jezik a čitana je u diplomatskim, ekonomskim i privrednim krugovima u inostr-anstvu, a naročito među poslovnim ljudima zainteresovanim za biznis u ovom regionu.

Opširnije informacije možete pogledati na web stranici: www.see-business.biz


Boksit pokreće jaku drvoprerađivačku industriju

Kompanija „Boksit” iz Milića planira da do početka maja ove godine završi temeljnu rekonstrukciju postojeće opreme i objekata, te ugradi novu opremu i linije u Ak-cionarsko društvo „6. avgust” u Milićima, s ciljem pokretanja proizvodnje u ovom drvoprerađivačkom preduzeću.

„Boksit” je kupio ovo preduzeće u postupku stečaja krajem prošle godine za 512.000 KM.

U saopštenju Službe za odnose sa javnošću „Boksita” ističe se da je namjera te kompanije da se ulaganjem oko dva miliona KM sredstava iz programa Investiciono razvojne banke RS stvore neophodne tehničke i infrastrukturne pretpostavke za pokre-tanje primarne proizvodnje, kapaciteta proreza od 15 000 do 20 000 metara kubnih bukovine i drugih lišićara na godišnjem nivou.

„Cilj nam je da uđemo u finalizaciju, odnosno proizvodnju robe kao što su parketi, razne vrste podova, ploča, građevinskih elemenata i druge galanterije. Plan je da se u ovoj fazi primi 50 mlađih i stručnih radnika. Ovaj program realizovaće se u okviru Kom-panije „Boksit” i funkcionisaće kao profitni centar pod nazivom Sektor drvoprerade”, navedeno je u saopštenju.

Menadžment Kompanije očekuje da neće biti problema sa obezbjeđenjem sirovina i da je o tome već razgovarano sa predstavnicima „Šuma RS”, te da „Boksit” ima i imaće obezbijeđena sredstva da može blagovremeno da plaća kupovinu sirovine.

„Krajnji cilj je da na lokaciji nekadašnje pilane „6. avgust” u Milićima, gdje je smještena

i Fabrika montažnih kuća „Intal” i gdje postoje značajne prostorne i infrastruk-turne rezerve i kapaciteti, izgradimo moćan industrijski kombinat sa širokom lepezom proizvoda i robe za svjetsko tržište”, saopšteno je iz Kompanije „Boksit”.


22


Nova šansa za „Novu Formu” - Garantni fond će olakšati pristup kreditima ko-mercijalnih banaka

Šamačko preduzeće za proizvodnju i promet namještaja „Nova Forma” poslovalo je uspješno sve do početka 2008. godine, kada je prvi put suočeno s nagovještajima ekonomske krize. Direktor „Nove Forme”, Marijan Mišić, kaže da su tada procijenili da je najbolji odgovor na najavljenu recesiju širenje izvoznog tržišta i racionalizacija proiz-vodnog programa kroz specijalizaciju pojedinih proizvodnih linija.

„Investirali smo u sopstvena trgovačka predstavništva u Srbiji, Hrvatskoj i Mađarskoj, te u dva proizvodna pogona u opštinama Petrovo i Novi Grad. Ispostavilo se da to nisu bili dobri poslovni potezi, jer je izostala podrška banaka, pa smo u investicije uložili sopstvena sredstva čime smo ugrozili likvidnost preduzeća do granice opstanka”, objašnjava Mišić.

Prema njegovim riječima, i pored otežanog plaćanja obaveza prema povjeriocima, ovo preduzeće je tokom prošle godine vratilo više od dva miliona maraka anuiteta prema bankama. Iako ove godine završava s vraćanjem jednog dugoročnog kredita, likvidnost

ublažavanja negativnih efekata globalne finansijske krize”, kazala je Slavica Injac, direk-tor Agencije za bankarstvo RS.

U Privrednoj komori RS pozdravili su omogućene kreditne olakšice za pravna lica napominjući da je ta odluka trebalo da bude usvojena i ranije, jer se domaća privreda već duže vrijeme suočava s posljedicama globalne recesije. Dragica Ristić, direktor Privredne komore, kazala je da mnoga preduzeća u RS zbog ugrožene likvidnosti imaju poteškoća u izmirivanju svojih obaveza, uključujući i one prema bankama.

„Odluka Agencije za bankarstvo nije čarobni štapić koji će rješiti sve probleme, ali je značajan instrument kojim će sigurno biti poboljšana likvidnost i omogućen dalji napredak preduzeća, koja su ne svojom krivicom zapala u probleme”, istakla je Ristićeva.

Ona ocjenjuje da će ta odluka svoje pune efekte poprimiti kada zaživi i garantni fond RS, čija se registracija očekuje u aprilu, nakon usvajanja zakonske regulative koja se trenutno nalazi u javnoj raspravi.

Aleksandar Ljuboja, predsjednik Sekcije za bankarstvo u Udruženju ekonomista RS -

će omogućiti kreditno rasterećenje privrede, a da se istovremeno banke ne opterete dodatnim troškovima rezervisanja sredstava.

„Banke su i ranije mogle izlaziti klijentima u susret, u zavisnosti od procjene njegove platežne sposobnosti, ali su ih propisi Agencije `pritiskali` za veća rezervisanja. Sada, pak, banke mogu bez dodatnih troškova davati reprograme, što će ih sigurno podstaći da izađu u susret preduzećima koja su do krize redovno otplaćivala kredite, što je do-bra mjera podrške privredi”, naglašava Ljuboja.

Reprogram kredita omogućen je i građanima RS koji bankama dokažu da su ne svo-jom krivicom izgubili posao ili da im je za najmanje 20 odsto smanjena plata, odnosno da im lična primanja kasne barem tri mjeseca.

Takva pogodnost je utvrđena za građane koji prethodno nisu imali kašnjenja u otplati kredita duža od 90 dana.

Reprogramirati se mogu samo krediti u maksimalnom iznosu od 70.000 KM, izuzev za stambene kredite za koje nije utvrđen limit ukoliko je zajam osiguran utrživim kolater-alom.


preduzeća neće biti značajno poprav-ljena, jer će, kaže Mišić, reprogram neplaćenih obaveza iz prethodnog pe-rioda dodatno opteretiti poslovanje.

„Kako bismo riješili ovaj problem prošle godine smo u više navrata pokušali da dođemo do novog dugoročnog kredita kod raznih banaka u Srpskoj, ali bez uspjeha. Tada smo počeli razmišljati o kontrolisanoj rasprodaji imovine. Međutim, do toga ne bi trebalo doći, jer

nam je na sastanku s premijerom RS, Miloradom Dodikom, obećano da će „Novoj Formi”, kao i drugim značajnim privrednim subjektima, garantni fond olakšati pristup kreditnim sredstvima komercijalnih banaka”, navodi Mišić i dodaje da u tome vidi šansu za novi uspjeh.

Do sastanka s prvim čovjekom Vlade RS došlo je zahvaljujući načelniku opštine Šamac, Savi Miniću. Tom prilikom razgovarano je o korištenju sredstava Investiciono-razvojne banke RS i garant-nom fondu.

„Te dvije institucije trebalo bi da omoguće privrednicima da riješe finansi-jske probleme u kojima se nalaze. Na taj način prevazićićemo probleme s komer-cijalnim bankama od kojih nismo dobili podršku”, kaže Mišić.


23


Olakšana razmjena podataka o fir-mama

BANJA LUKA - Predstavnici Privredne komore RS i banjolučkog Osnovnog suda potpisali su juče u Banjoj Luci protokol o saradnji na osnovu kojeg će sve informacije o privrednim subjektima u Srpskoj u Privredni registar biti slate elektronskim putem.

Direktor Privredne komore RS Dragica Ristić istakla je da je potpisivanje spora-zuma od izuzetne važnosti jer će na ovaj način privredni subjekti steći subjektivitet registracijom u Osnovnom sudu, a za Komoru je važno da raspolaže ovakvim relevantnim podacima.

- Ovo doprinosi podizanju svijesti o vido-vima elektronskog komuniciranja u RS. Na ovaj način želimo da pomognemo privrednim subjektima i potencijalnim korisnicima podataka iz Privrednog registra, ali i da utičemo na privredne subjekte da rade na jačanju elektronske pismenosti kako bi postali konkurentniji i bolje pratili tokove poslovanja - rekla je Ristićeva i dodala da će podaci iz Regis-tra biti na raspolaganju sudovima u RS.

Prezentacije CORPUS programa održane u tri grada Republike Srpske

Krajem januara 2010 godine, tačnije 29.01. i 30.01.2010 godine održane su tri prezen-tacije Software-skog paketa CORPUS za sva zainteresovana preduzeća, pojedince i škole koje se bave drvnom industrijom i proizvodnjom odnosno dizajnom namještaja.

Prezentaciju su održali predstavnici preduzeća ‚‚Tri D Corpus‚‚ iz Hrvatske, G-din. Dan-iel Rudec i G-din. Matija Grozdek uz podršku i organizaciju predstavnika ‚‚INTERFOB Consulting‚‚ Banja Luka.

CORPUS program je jedinstveni program namijenjen za dizajn, izradu kao i pripremu tehničke dokumentacije namještaja (kuhinje, plakari, ormari, kancelarije ...) vise na linku : CORPUS

S obzirom da je INTERFOB Consulting zvanicni zastupnik CORPUS programa za BiH trziste, organizovao je ovakav vid prezentacije za sve zainteresovane u tri grada Republike Srpske i to :

29.01.2010 - Banja Luka (uz podršku Gradske razvojne Agencije CIDEA),

29.01.2010 - Gradiška (uz podršku drvnog klastera ‚‚DRVO-G‚‚ Gradiška, Tehničke škole Gradiška kao i Razvojne agencije ALORG Gradiška )

30.01.2010 - Prijedor ( uz podršku drvnog klastera ‚‚DRVO‚‚ Prijedor i preduzeća JAVOR)

Na navedenim prezentacijama je ukupno prisustvovalo preko pedeset zainteresovanih preduzeća, pojedinaca, profesora srednje Tehničke škole i srednjoškolaca kojima je ovaj programski paket interesantan za edukaciju i /ili kupovinu.

INTERFOB Consulting će ovakav vid aktivnosti nastaviti i dalje u toku 2010 godine.

Izvor: INTERFOB

INTERFOB predstavnici na sajmu SWISSBAU u Baselu

U sklopu projekta SIPPO (Swiss Import Promotion Programe) i u saradnji sa Drvnim Klasterom u BIH, INTERFOB Consulting je posjetio sajam gradjevine

periodu od 11.01-16.01.2010 godine, kao podrška domaćim proizvodjačima koji su izvozno orijentisani ka Švicarskom i EU tržištu.

Preduzeća iz BiH koja su obuhvaćena ovim projektom predstavila su se na ovom sajmu na izlagačkom štandu SIPPO-a.

Dva preduzeća koja su izlagala na ovom prestižnom sajmu bila su DRVOPRODEX iz Banja Luke kao i PETROPROJEKT iz Bratunca.

DRVOPRODEX se predstavio svojim kvalitetnim proizvodima (parketi, seljački podovi i sl.), dok se PETROPROJEKT predstavio svojim kvalitetnim pločama (dužinsko i širinski nastavljane masivne ploče).

Predstavnici preduzeća, INTERFOB-a kao i SIPPO-a su nakon navedenog sajma obišli nekoliko preduzeća iz Švicarske koji su potencijalni kupci i/ili saradnici na unapredjenju saradnje i izvoza za ova preduzeća.

INTERFOB consulting je podržao ova preduzeća i ove aktivnosti u skladu sa SIPPO projektom, što će nadalje do kraja 2011 godine i sprovoditi sa ovim i ostalim preduzećima koja planiraju sprovesti SIPPO plan aktivnosti i marketinšku strategiju planiranu ovim projektom.

Izvor: INTERFOB

24


Studija izvodljivosti tehnološkog parka Banja Luka

Na osnovu odluke Gradske Skupštine o pristupanju izrade studije izvodljivosti za projekat Tehnološkog parka Banja Luke , Gradska razvojna agencija je pristu-pila opsežnim pripremama za njenu realizaciju. Imajući u vidu složenost pro-jekta i činjenicu da je to izuzetno važan projekat za Grad, preduzete su sve neophodne aktivnosti i koraci koji su neophodni za njegovu implementaciju. Koncept TP-a na www.cidea.org


Najposjećenija preduzeća iz BiH na www.FORDAQ.com u decembru 2009 god.

Na web portalu svjetske berze drveta i drvenih proizvoda pod poznatim na-zivom

www.FORDAQ.com provjerili smo koja su preduzeća drvne industrije iz Bosne i

Herzegovine najposjećenija u mjesecu decembru 2009 godine.

Grafički prikaz ‚‚govori sam za sebe‚‚

Izvor: www.fordaq.com

Ohrid od 01-04.12.2009. - Učešće udružena privatnih vlasnika šuma „NAŠA ŠUMA“ na Konferenciji Dijaloga za šume (TFD)- The Forest Dialogue – TFD

Na poziv Konfederacije Evropskih vlasnika šuma- (CEPF), a u ime Upravnog odbora za dijalog u šumarstvu (TFD) učestvovali smo na na trećem međunarodnom kongresu

posvećenom Dijalogu o ulaganju u loka-lno (privatno) kontrolisano šumarstvo (ILCF), (Dialogue on Investing in Lo-cally Controlled Forestry -ILCF) koji je održan od 01-04.12.2009. godine u Ohridu Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija. Kongresu je prisustvovao u ime šumovlasnika BiH, predsjednik

udruženja privatnih vlasnika šuma „NAŠA ŠUMA“ Duško Topić.

Cilj( ILCF) konferencije je bila da razvije bolje razumevanje, mogućnosti i izazove au-tohtonih, zajednice i porodia vlasnika šuma u odnosu na investicione tokove. Jedan dugoročni cilj je da se uspostavi trajni dijalog između uključenih aktera da se osigura dugoročno ulaganje, pokrivajući širok spektar aktivnosti koje uključuju izgradnju ka-paciteta, upravljanje, priznavanje prava u finansiranju, između svih faktora koji utiču na privatne šume . Drugo je da se istaknu pozitivne i negativne posledice privatnog uprav-ljanja šumama.

G-din. Duško Topić

Izvor: www.nasasuma.com

Zamjenik predsjednika Osnovnog suda Banja Luka Nedeljko Milijević istakao je da će ovo podstaći inostrana i domaća ulaganja u privrednu, a svi podaci koji su potrebni za poslovanje privrednih subjekata naći će se na jednom mjestu.

- Osnovni sud ranije je Privrednoj komori dostavljao rješenja u pismenoj formi putem pošte, ali će to od sada ići elektronskim putem. Sud kao državni pravosudni organ na ovaj način pomaže privredi i ide u susret privrednicima.

Korist će biti obostrana jer će informacije Privredne komore biti korisne našim sudijama u rješavanju sudskih predmeta, prvenstveno finansijskih izvještaja - istakao je Milijević i dodao da će ovo olakšati rad Sudu i da će pomoći razvoju domaće privrede.

Privredni registar

Dragica Ristić je podsjetila da su, donošenjem Zakona o privrednoj komori RS tokom 2008. godine i donošenje Zakona o registraciji poslovnih subjekata u RS, stvoreni zakonski preduslovi za potpisivanje ovog protokola, kao i za formiranje Privrednog registra.

On je zamišljen kao jedinstvena baza podataka sa svim bitnim podacima o registro-vanim privrednim subjektima na jednom mjestu, a podaci se mogu dobiti preko portala Privredne komore - rekla je Ristićeva.

Izvor :www.tedenet.com i Glas Srpske

www.energowood.com

25

Novosti - članci

Bolji pristup malih i srednjih preduzeća (MSP) Istraživačkim, Razvojnim i Inovativnimprogramima

Agencija za ekonomski razvoj PREDA u saradnji sa 14 ekspertskih organizacija sa područja EU počela je sa realizacijom dvogodišnjeg projekta “Učiniti da razvoj i ekonomsko unapređenje budu realnost za mala i srednja preduzeća (MSP)” – MAPEER SMEs. Projekat je odobren u okviru Okvirnog Programa 7 (FP 7), specifični program Saradnja sa temom podrške MSP. Projekat ima za cilj:

1. Osigurati sveobuhvatnu, detaljnu, horizontalnu i među-sektorsku analizu o MSP istraživačkim programima i inicijativama u smislu njihove strukture, metodologije, koristi i uticaja.2. Identifikovati krajnje korisnike (MSP i EU organizacije i institucije), njihove potrebe, zahtjeve kao i njihove povratne informacije o utvrđenim preprekama za sprovođenje istraživanja i uvođenje inovacija.3. Osigurati sveobuhvatnu, komparativnu analizu i preporuke za nove strategije i mjere podrške malim i srednjim preduzećima.4. Širenje informacija i korišćenje dobijenih rezultata.5. Formiranje posebnog tijela - Evropskog savjeta za MSP, čiji će cilj biti uticaj na definisanje strategija, programa i projekata Evropske Komisije.

Mala i srednja preduzeća (MSP) postaju sve značajniji element društva u smislu stvaranja prilika za zapošljavanje i kao ključni akteri za blagostanje lokalnih i regionalnih zajednica. MSP u EU čine 99.8% svih preduzeća, 67.1% radnih mjesta u privatnom sektoru, odnosno 80% radnih mjesta u najznačajnijim industrijskim sektorima kao što su metaloprerada, građevinarstvo i proizvodnja namještaja. Zbog toga, MSP se moraju podržati u njihovom razvoju, a obezbjeđenje podrške treba postati glavna smjernica za kreiranje politika na svim nivoima.

U tom kontekstu, u sklopu projekta formiraće se i Evropski savjet eksperata za MSP, sa učešćem relevantnih eksperata, zainteresovanih strana, MSP i Udruženja, radi definisanja preporuka

za unapređenje istraživačkih aktivnosti koje će sprovoditi MSP. MSP su u fokusu aktivnosti projekta MaPEeR, koje podrazumijevaju izradu analize njihovih potreba radi uklanjanja prepreka za sprovođenje aktivnosti inovacija. S tim u vezi, Evropski savjet eksperata za MSP će se pobrinuti da njegove preporuke budu u skladu s definisanim potrebama MSP i da kao takve obezbijede ključna rješenja i prijedloge o prikladnosti trenutno dostupnih Istraživačkih, Razvojnih i Inovativnih programa i inicijativa za evropska MSP. U okviru projekta Agencija PREDA je 22.04.2010.godine na Mrakovici organizovala okrugli sto/radionicu pod nazivom „Programi podrške Istraživanja + Razvoja + Inovativnosti u službi malih i srednjih preduzeća“ sa ciljem da okupi stručnjake iz BiH koji su uključeni u programiranje i / ili sprovodjenje programa dostupnih malim i srednjim preduzećima, a odnose se na istraživanja, razvoj i inovativnost, identifikovanje postojećih alata i prepreka za malo i srednje preduzetništvo u R & D & I aktivnostima.

Okruglom stolu/radionici su prisustvovali predstavnici :

rudarstva RS,

razvojnih agencija,

preduzeća.

Događaj je organizovan u dva dijela - okrugli sto i radionica. U prvom dijelu prisutnim gostima su se obratili:

nauke i tehnologije RS, Gordan Vukelić, prezentacijom „Program podsticanja uvođenja inovacija i novih tehnologija u MSP“.

energetiku, Milan Cvijić, prezentacijom „Strategija razvoja MSP - Jačanje internih potencijala MSP-a kroz obuku menadžmenta“.

agencije za mala i srednja preduzeća RS – RARS, prezentovao je mogućnosti

interfob časopis26

Novosti - članci

Inovacionog centara Banja Luka čiji su osnivači Ministarstvo nauke i tehnologije RS, Athene Prosjektledelse AS, Grad Banja Luka, Univerzitet u Banjoj Luci, Univerzitet u Istočnom Sarajevu i RARS.

Banjoj Luci, prezentacijom „Saradnja malih i srednjih preduzeća i naučno-istraživačkih ustanova na istraživačkim aktivnostima i projektima razvoja novih tehnologija i inovacija“.

U drugom dijelu događaja organizovana je radionica o temi „Mala i srednja preduzeća i Okvirni program 7 (FP7) koju je vodio predstavnik Ministarstva nauke i tehnologije RS, Đorđe Markez. U veoma sadržajnoj i zanimljivoj diskusiji nakon održanih prezentacija i radionice, usvojeni su sljedeći zaključci:1. Istraživački projekti MSP i razvoj tehnologija treba da budu jedna od okosnica razvoja MSP u budućnosti. 2. Zatražiti od resornih ministarstava

uspostavljanje operativnog modela saradnje MSP i naučno-istraživačkih institucija.3. Poboljšati posredničku ulogu komora, agencija i udruženja/klastera za saradnju MSP i naučno-istraživačkih institucija, kroz organizaciju sadržaja koji će omogućiti susrete između MSP i naučno-istraživačkih institucija. Za realizaciju navedenih aktivnosti koristiti finansijsku podršku sa svih nivoa vlasti u BiH i dostupne EU fondove. 4. Jačanje kapaciteta za pružanje usluga MSP, prvenstveno kroz podsticaj razvoju akreditovanih laboratorija.5. Koristiti se bazama podataka i infrastrukturom komorskog sistema i poslovnih udruženja/klastera za identifikovanje potreba MSP za razvoj tehnologija i istraživanja. 6. Promovisati mogućnost učešća organizacija iz BiH u projektima finansiranim od strane Okvirnog programa 7 i ostalih srodnih programa.

Sve informacije o projektu MAPEER dostupne su na www.mapeer-sme.eu

Zoran Dimitrijević, Goran Rodić

interfob časopis 27

Novosti - članci

„DAN OTVORENIH VRATA“U ARTECO - TEHNOLOŠKOM CENTARUZA DRVNU INDUSTRIJU

Medakovo bbBA-74260 TešanjBosna i Hercegovina Tel: +387 (32) 658770Mob: +387 (61) 449071Email: [email protected]://www.arteco.ba

ARTECO, Tehnološki centar za drvnu industriju je danas u Tešnju priredio cjelodnevno okupljanje drvoprerađivača iz cijele BiH. Po uzoru na slične tehnološke centre u svijetu , ARTECO je za oko 77 naših drvoprerađivača, predstavio svoje mogućnosti i dosadašnja dostignuća u dizajnu i razvoju namještaja. Uz nadasve korisne prezentacije procesa razvoja prizvoda u industriji namještaja uz podršku sofisticiranih CAD (kompjuterizovano dizajniranje) i CAM (kompjuterizirana proizvodnja) aplikacija, predstavio se i jedan broj renomiranih

SolidCAM, Lesnina, Homag, Lamello i Häfele). Centar je osnovan uz podršku projekta Inovacije u biznisu (www.ei-bih.ba) koji zajednički finansiraju Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) i Norveško ministarstvo inostranih poslova. Želja osoblja ARTECO – Tehnološkog centra za drvnu industriju je da “dan otvorenih vrata” preraste u tradicionalni događaj, koji će jednom godišnje okupiti ljude iz “struke”, i gdje će se razmijeniti konkretna iskustva iz proizvodnje, marketinga, tehnologije i poslovanja. Ovogodišnji dan otvorenih vrata je obilovao primjerima iz prakse, tako da je još jednom potvrđeno da je ARTECO concept postao spona između dizajna i proizvodnje u industriji koja već duži vremenski period zaostaje za

interfob časopis28

Novosti - članci

konkurencijom. ARTECO radi na razvoju proizvoda sa dizajnerima iz Singapura, Finske, Hrvatske, Srbije, Argentine, Danske i Bosne i Hercegovine. Artisan d.o.o., jedan od osnivača ARTECO, je koristeći usluge centra razvio preko 20 novih proizvoda i predstavio ih na sajmovima u Koln-u, Milanu, Sarajevu, i Splitu (uskoro na poziv Mixer, “Sajma Kreativnosti” izlažu i u Beogradu). “Od osnivanja, cilj centra je biti pokretač pozitivnih trendova u drvnoj industriji i ponuditi tehnološku, dizajnersku, i marketinšku platformu koja će služiti kao razvojni oslonac BiH drvopreradjivačima na putu ka ostvarenju globalne konkurentnosti. Ovo je cilj koji nas svakodnevno motiviše”, istakao je Elvedin Mandzukic, direktor centra.

U opuštenoj atmosferi koja je vladala danas u Medakovu b.b., sjedištu ARTECO, se mogao osjetiti jedan pozitivan naboj kod svih prisutnih koji se može izraziti kroz parafraziranu izbornu krilaticu američkog predsjednika Obame: „ I mi mozemo!“.

Tešanj, 15.05.2010. godine

Novosti - članci

NAJAVA XIV MEĐUNARODNOG SAJMA NAMJEŠTAJA SAN 2010

Od 02. do 06. Juna 2010 godine tradicionalno se održava XIV Međunarodni sajam namještaja SAN 2010 koji će i ove godine okupiti najznačajnije domaće i strane proizvođače namještaja iz našeg regiona.Da bi detaljnije približili svojim čitaocima pojedine detalje oko same organizacije, novosti na ovogodišnjem sajmu, očekivanjima i ponudi na sajmu namještaja, intervjuisali smo G-dina. Dragoljuba Bojanića, direktora Banjalučkog Velesajma.Kakva su Vaša očekivanja i prognoze kada su u pitanju posjetioci i posjećenost sajma ?Broj posjetilaca raste svake godine pa su naša očekivanja ove godine još veća jer posjetiocima nudimo kvalitetniju i raznovrsniju ponudu.

Cijene ulaznice je 1 konvertibilna marka, a za organizovane grupe posjetilaca (đaci, studenti i sl.) ulaz je slobodan.I ove godine, sada već tradicionalno, organizujemo nagradnu igru za posjetioce. Koliko se očekuje domaćih a koliko stranih izlagača namještaja?

S obzirom da su pripreme krenule na vrijeme broj prijava domaćih i stranih izlagača je povećan u odnosu na prethodnu godinu. Značajan broj stranih izlagača se tradicionalno vraćaju na naš sajam, a činjenica da se ove godine taj broj povećao, ohrabruje.

Da li se i dalje osjeti kriza ?Kriza se itekako osjeti i sve je teže organizovati sajamske manifestacije. Veliki broj izlagača su tu tradicionalno, ali zakupljuju manje sajamskog prostora nego što je uobičajeno.Šta je Banjalučki Velesajam poduzeo ove godine da poboljša ponudu na sajmu? I ima li dodatnih dešavanja osim izlagačkog dijela sajma?

Ove godine sajam će biti znatno poboljšan, jer se pored izlagačkog dijela planiraju dodatne aktivnosti kao što su:Poslovni susreti (B2B) proizvođača namještaja Srbije i Republike Srpske koji će se održati u četvrtak 03. juna na sajmu namještaja. Ovaj događaj je inicirala Privredna Komora Republike Srpske koja će preuzeti organizaciju ovog susreta.

Nagradni KONKURS za dizajn najbolje drvene stolice koji je otvoren u periodu od 12. do 28. maja za sve građane Republike Srpske i BiH koji se bave dizajnom. Izložba dizajnerskih radova (idejnih rješenja drvene stolice) će biti izloženi na sajmu namještaja pa pozivamo sve posjetioce da obavezno posjete ovaj izlagački dio te da daju svoje mišljenje o radovima domaćih dizajnera. Organizator nagradnog konkursa kao i stručne konferencije je Udruženje šumarstva i prerade drveta Interfob i Interfob Consulting.

Podrška i saradnici u organizaciji smo mi kao Banjalučki Velesajam, Savez arhitekata Republike Srpske, Eko-zona Šipovo, Privredna komora Republike Srpske, Gradska razvojna agencija Banja Luka-CIDEA.

Stručna konferencija proizvođača namještaja i prerađivača drveta: Ljudi, drvo, namještaj 2010 koja se, sada već drugu godinu, održava na Banjalučkom Velesajmu i ove godine će organizovati INTERFOB.

Stručna konferencija će se održati u petak 04. juna u konferencijskoj sali sajma sa sledećim dnevnim redom:UVODNI dio konferencije

12.05 h – 12.15 hUvodna riječG-din. Dragoljub Bojanić, direktor Sajma,G-din. Nenad Račić, direktor CIDEA 12.15 h – 12.25 hDrvna industrija i industrija namještaja u Republici SrpskojG-din. Lazo Šinik, Sekretar Udruženja šumarstva i Udruženja prerade drveta u Privrednoj komori Republike Srpske

I dio konferencije

12.25 h – 12.40 hUloga ‚‚FIRMA‚‚ projekta u drvnoj industriji R.S. i BiH G-din. Lukša Šoljan, FIRMA projekat (USAID & SIDA)

12.40 h – 12.55 h‚‚PSA‚‚ u finkciji podrške izvozuG-din. Slobodan Marković, direktor RARS-a Banja Luka

12.55 h – 13.10 hARTECO – drvno-tehnološki centarG-din. Miralem Ireiz, ARTECO Tešanj

13.10 h – 13.35 hUpotreba drveta u dizajnu i enterijerimaG-dja. Dragica Arnautović-Aksić, Savez Arhitekata Republike Srpske

13.35h – 13.50hPrilog iskorištavanju drvne biomase

G-din. Nenad C. Bužanin, „Eko Zona - Šipovo”

13.50 h – 14.05 h KAFE PAUZA (15 min.) II dio konferencije

14.05 h – 14.30 hFSC COC sertifikacija u drvnoj industrijiG-din. Vid Jovišević, Mašinski fakultetFakultet Banja Luka

14.30 h – 14.40 hPraktični savjeti i preporuke za FSC COC sertifikaciju preduzećaG-din. Sanjin Konjhodžić, SGS Sarajevo

14.40h – 15.05hProjektovanje sistema u drvnoj industriji i njihov značaj G-din. Dragan Savić, DRVO MEHANIKA Banja Luka

15.05h – 15.20hŽaštita na radu u drvnoj industrijiG-din. Željko Prtina, Preventiva, B. Luka

III dio konferencije

15.20h – 15.35hSavremene metode u projektovanju i izradi namještaja G-din. Harčević Džemaludin, „Laser” D.o.o. Bihać

15.35h – 15.50hProgram za projektovanje i izradu namještaja ‚‚CORPUS‚‚G-din. Danijel Rudec, TRI D Corpus, Zagreb IV dio konferencije

15.50h – 16.00hNajava i dodjela nagrada za KONKURS najbolje drvene stolice

16.00h – 17.00hKOKTEL za učesnike i goste konferencije

Koju poruku bi poslali posjetiocima sajma na kraju našeg razgovora?

Posjetioci mogu da vide bogatu ponudu namještaja na jednom mjestu, dosta novih ponuda, a poslovni ljudi mogu da naprave paralelu između domaćeg i stranog namještaja.

Za kraj bi iskoristio priliku, još jednom, da pozovem sve posjetioce na sajam namještaja SAN 2010 koji se održava od 02. do 06 juna 2010 godine. Sajam je otvoren za posjetioce sve dane sajma u periodu od 10h do 19h.

Intervjuisao: Z.V.

interfob časopis30

Stručni članci

STABILNOST SERIJSKE PROIZVODNJEU svetlu događaja koji su se odigrali poslednjih 20 godina na ovim prostorima, drvna industrija je takođe prošla kroz značajne promene. Nestali su drvni kombinati i velike fabrike nameštaja kao krupne proizvodne aglomeracije opremljene sa potrebnim pratećim službama, karakterističnim za zaokrugljene celine. Nakon kraćeg zatišja, počela su sa radom i razvojem privatna mala i srednja preduzeća, obnavljajući drvnu industriju koja se opet pokazala kao jedna od najžilavijih industrijskih grana kod nas. Prevashodno su se pojavile nove firme u primarnoj preradi drveta i u proizvodnji nameštaja. Brzo su se razvijale zbog povoljnog odnosa ulaganja, brzine obrta i dobiti. Govoreći pre svega o proizvodnji nameštaja i stolarije, zapaža se da je znatan broj firmi prošao kroz prvu fazu pojedinačne proizvodnje kao što su rezanje i montaža pojedinačnih kuhinja, plakara, trpezarijskih garnitura, vrata ili prozora po narudžbini za poznatog kupca i prešao na serijsku proizvodnju za tržište i za opremanje većih objekata kao što su hoteli, banke, poslovni prostori i dr. Prelazak na velikoserijsku proizvodnju predstavlja svojevrstan izazov kako u pogledu zarade, tako i u pogledu poboljšanja sopstvene referenc liste. Kupovina tehnoloških linija za ovakvu proizvodnju označava kvantitativni skok iz radionice ili montažernice u fabriku, a nabavljena linija treba da se otplati velikoserijskom proizvodnjom. Ovakva transformacija krije međutim mnoge zamke. U tehničkom pogledu to je jednostavna činjenica, da greška u pojedinačnoj proizvodnji predstavlja doduše štetu, ali ista ta greška u serijskoj proizvodnji znači ogroman gubitak koji je za firme ove veličine često fatalan, a uvek je predmet krupnog i skupog privrednog spora ako do njega dođe. Uočen je porast broja ovakvih sporova, a oni su posledica potpunog odsustva kontrole kvaliteta, bez koje se u velikoserijsku proizvodnju nikako ne bi trebalo upuštati. Svest o potrebi ove kontrole zapanjujuće je niska i uglavnom je posledica nepoznavanja suštine industrijske proizvodnje, što je praćeno

velikom samouverenošću pri donošenju ključnih odluka u firmi. Sa druge strane, slabo se zapošljavaju kvalitetni inženjeri prerade drveta koji bi trebalo o ovome da brinu za račun vlasnika firme. Čak se i mnogi zaposleni inženjeri povinuju etabliranim prioritetima koji npr. daleko više rangiraju skup poslovni ručak u odnosu na trošak za obrazovanje kontrole kvaliteta, priručnih proizvodnih laboratorija ili za plaćanje usluga eksterne laboratorije. Interesantno je pri tome, da firme koje nemaju složenije tehnološke operacije, već su ostale na nivou rezanja i montaže gotovih polufinalnih proizvoda imaju manje problema koji se uglavnom svode na konstruktivna rešenja koja su „nešto što je vidljivo“ i u njih se svi „manje više razumeju“. Ako se međutim u firmi obavljaju hemijsko-tehnološke operacije, onda mogu nastati krupni propusti, jer se „hemija“ i „anatomija drveta“ ne vide, a i ne razumeju baš najbolje. Ono što je, nažalost, vidljivo jesu ponekada raslojavanja, fleke i druge neželjene promene „nepoznatog porekla“. Kada su primenjena razna lepljenja (a koja firma to nema), furniranja i površinske obrade masiva, furnira i ploča, uz izbeljivanje i nanošenje boja i lakova, pa kada se sve to radi po nekim „sopstvenim idejama i receptima“, onda je sudski spor skoro garantovan. Čak i kada se sve radi po uputstvu proizvođača lepka ili premaza, greške „nepoznatog porekla“ su vrlo moguće kada nema kontrole. Potom obično slede nagađanja, optužbe i konačno pogađanja. Ovakva proizvodnja se po važećim standardima naziva „proizvodnja van kontrole“ (izraz koji je posebno nepopularan). Takva proizvodnja, nazvana još i „nepredvidiva“, karakteriše se time što je u njoj moguće naći nekoliko komada škarta iz date serije, nekoliko desetina komada, a moguće je i da cela serija poseduje sistematsku grešku. Ovako karakterisana proizvodnja nema nikakvu šansu u sudskom sporu. Ustvari, da je ona bila kontrolisana i da postoje odgovarajuća dokumenta kontrole kvaliteta do takvih grešaka i spora ne bi ni došlo. U vezi sa ovim, značajno je napomenuti da su navedeni kombinati i velike fabrike iz

prethodnog perioda posedovali ovakvu kontrolu i odgovarajuće laboratorije, pa se u tom pogledu stvarno nazadovalo. Čak i tada su se javljale greške, ali su brzo otkrivane, a korektivne mere odmah primenjivane. Skrivene mane retko su bile predmet reklamacija, jer se nije odstupalo od proverenih tehnologija. Ove mane su inače i najopasnije jer se ne uočavaju odmah, već kasnije tokom eksploatacije, ali se mogu otkriti testovima otpornosti i ubrzanog starenja. Obaveza proizvođača nameštaja i stolarije da svoj proizvod sertifikuju (atestiraju) u akreditovanoj laboratoriji pre stavljanja na tržište ili u upotrebu, predstavlja još jednu preventivu protiv pojave uočljive ili skrivene mane. Svaki „ogledni“ tip proizvoda sa kojim se kupac saglasio i koji će se proizvoditi u serijskoj proizvodnji mora biti sertifikovan. Na neki čudan način, proizvođači uvođenje interne kontrole kvaliteta ili sertifikovanje doživljavaju kao „nužno zlo“, a ne kao potvrdu, podršku i sigurnost. Ova disproporcija uloženih sredstava za razvoj firme u odnosu na štednju i nebrigu za uvođenje kontrole kvaliteta je opšta slabost ovog, inače dinamičnog segmenta drvne industrije. U stvari, dobro organizovana interna kontrola kvaliteta kod takozvanih stabilnih procesa sastoji se iz ULAZNE KONTROLE, PROCESNE KONTROLE I ZAVRŠNE KONTROLE gotovog proizvoda, prema svim važećim svetskim, a i ranijim nacionalnim standardima. Ulazna kontrola je mesto primopredaje repro-materijala (lepka, bajca, laka, boje i drugih tečnih i čvrstih hemikalija) i istovremeno zalog je dobrog poslovnog odnosa njegovog isporučioca i korisnika tj. drvnoindustrijske firme. Bez obzira na poverenje, dugogodišnju saradnju i podneti sertifikat o repro-materijalu, dužnost je korisnika da ponovo ispita i potvrdi njegove glavne osobine. Što bi bankari rekli „novac se broji odmah na šalteru, ako se odmakneš jedan korak, reklamacija ne važi“. Ovo zbog toga, što latinska izreka kaže „ In adversis rebus

interfob časopis32

Stručni članci

id solet fieri, ut alius in alium culpam referat“, odnosno „u nevoljama obično jedan na drugog krivicu prebacuje“. Naime, nedostatak ove kontrole ostavlja mesto sumnji, a ona rađa ideju da je možda proizvođač ili isporučilac repro-materijala kriv, pri čemu se gubi iz vida da u slučaju nedostatka ulazne kontrole, važi sertifikat isporučioca. Ponekad je zaista moguće dokazati manjkavost repro-materijala i naknadno, ali je uglavnom to bezuspešno, jer u međuvremenu postoji niz operacija kao što su transport, skladištenje, rukovanje i primena, gde takođe nema kontrole. Sem ovoga, ulazna kontrola je od najvećeg značaja pri promeni proizvođača ili dobavljača repro-materijala. Procesna kontrola se izvodi po fazama i operacijama i pruža sigurnost proizvođaču da je repro-materijal primenjen u skladu sa tehnološkim procesima i prema uputstvu proizvođača, a postoji i pismeni dokaz o ovome. To se odnosi na čuvanje, pripremu materijala, na pravilan nanos, očvršćavanje i sušenje laka ili lepka, na ispravnu pripremu površine drvnog materijala, ispravno spajanje lepljene veze i dr. Ovaj deo kontrole u najvećoj meri učvršćuje samopouzdanje rukovodilaca u kvalitet rada sopstvenih radnika i uverava ih da su

zaposleni razumeli i izvršili radni zadatak, održavajući parametre proizvodnje u propisanim granicama. Konačno, kontrolom gotovog proizvoda se utvrđuje čvrstina konstrukcije celog proizvoda, jačina lepljenih veza i kvalitet odnosno otpornost površina obrađenih premazima. Kontrola akreditovane ustanove u završnoj fazi potvrđuje sve ovo, ili ukazuje na potrebne korekcije. Kao što su dokumenta ulazne kontrole neophodna na ulazu u fabriku, tako su ova dokumenta neophodna na izlazu i primopredaji gotovog proizvoda. Ova dokumenta su zalog dobrih odnosa proizvođača i korisnika drvnih proizvoda, prema poznatoj latinskoj izreci: „Clara pacta boni amici“, dakle „Čist račun, a duga ljubav“. Stručne institucije i stručnjaci obično se pozivaju kada je greška već počinjena, a šteta velika. Pa i tada sa nadom da će dotični stručnjak potvrditi nečije sumnje ili ubeđenje da je kriv neko drugi. Ponekad tako i bude, ali biva i suprotno, prema staroj arapskoj poslovici „ne pitaj što te se ne tiče, jer ćeš čuti što ti se neće svideti“. Ovo je posebno tačno kada se radi o sudskom veštačenju ili zvaničnim

ekspertizama, jer većina privrednika nema ni približnu predstavu o tome šta sve može ekspert „post factum“ da pronađe pomoću standardnih ispitivanja ali i savremenih hemijskih, fizičkih i fizičko-hemijskih analiza (spektroskopija, hromatografija i dr.) kao i metodama najnovije mikroskopije, a na uzorcima na kojima je ispisana „živa istorija propusta“. Živi bili i dugo sa uspehom privređivali.

Prof. dr Jovan Miljković

Stručni članci

UNAPREĐENJE TEHNOLOGIJE PILANSKE PRERADE DRVETAOptimizacija oblovine u rezanu građu i elementeUVOD

Optimizacija je podjela neke cjeline na način da se maksimira jedna određena vrijednost, po kriterijumu optimizacije.U pilanskoj preradi drveta kriterijumi opzimalnosti mogu biti mjereni:

nastoji dobiti veća količina i veći kvalitet proizvoda), i

preradom nastoji ostvariti veća finasijska vrijednost).

Mora se znati da su finansijski kriterijumi

kompleksniji, kako po strukturi tako i po vremenu posmatranja, dok se količinski pokazatelji mogu utvrditi i u kraćem vremenskom periodu. Isto tako, mora se znati da količinski maksimum ne mora da znači i finasijski optimum, tako da je insitiranje na maksimalnom iskorišćenju, uz povećanje troškova

proizvodnje, ponekad pogrešno. Drugim riječima, ciljevi uspješne prerade drveta su maksimalni finasijski efekti, uz odgovarajuće količinsko iskorišćenje i minimalne troškove poslovanja.

U iskorišćenju šuma i pilanskoj preradi drveta razvijene su tri parcijalne opzimizacije:

1. krojenje debla u trupce za rezanje,2. piljenje trupaca u rezanu građu, i3. piljenje rezane građe u grube elemente.

Svaka od njih se mjeri količinskim i finasijskim pokazateljima, pri čemu se nastoji postići maksimum po oba kriterijuma.

RAČUNARI U PILANSKOJ PRERADI DRVETA

Za rješavanje navedenih problema mogu se koristiti softveri različtih poizvođača, koji uz podršku personalnih ili procesnih

Skeniranje oblovine

Šema optimizacije pilanske prerade drveta: 1 – Prijem trupaca i višekratnika, 2 – Izbacivanje netoleraciskih grešaka, 3 – Skeniranje dimenzije, oblika i kvaliteta oblovine, 4 – Skladište sirovine, 5 – optimizacija i dimenzionisanje trupaca za preradu, 6 – Skeniranje dimenzija, oblika i kvaliteta trupaca za preradu i optimizacija osnova piljenja, 7 – Izrada rezane građe, 8 – Skeniranje dimenzija, oblika i kvaliteta rezane građe i potimizacija krojenja u elemente, 9 – Skeniranje rezane građe, A – Informacije o sirovini i gotovim proizvodima, A1 – Informacija o raspoloživoj oblovini (otimizacija I), A2 – Informacije o skeniranom trupcu i gotovim proizvodima i izrada osnova primarnog piljenja ( optimizacija II), A3 – Informacije o skeniranoj rezanoj građi i gotovim proizvodima i izrade osnova sekundarnog piljenja ( optimizacija III).

interfob časopis34

Stručni članci

Optimizacija osnove piljenja trupca

Optimizacija rezane građe u grube elemente

računara ostvaruju zadate kriterijume optimalnosti.Postupak optimizacije, bilo da se radi krojenje debla na trupce, piljenje trupaca u rezanu građu ili krojenje rezane građe u grube elemente, odvija se pomoću odgovarajućih softvera kojih ima na tržištu ili firme same mogu razviti svoje softvere. Suštinski softver se međusobno razlikuju prema:

obliku koji treba optimizirati

uzeti u obzir.

Softveri za parcijalnu ili integrisanu optimizaciju može biti razvijen u sopstvenoj fabrici i mora sadržavati nekoliko bitnih elemenata, kao i mogućnost usavršavanja, ili nadograđivanja, u skladu sa razvijom tehnologije i potrebama korisnika softvera.

U tome smislu, dajem koncept nekih od bitnih elemenata koji moraju biti sadržani u softveru:

količini i dinamici nabavke trupaca,

trupaca na odgovarajuće dužine ili optimizacija krojenja debla, ukoliko se dopremaju debla višekratnih dužina,

primarnog piljenja za trupce različitih debljinskih razreda, sa mogućnošću varijacije dužine, pada prečnika i učešće osnovne i dopunske zone, sa strukturom glavnih i sporednih proizvoda, u zavisnosti od širine reza, nadmjere na utezanje i drugih bitnih faktora,

finansijskog kriterijuma optimalnosti,

količini i vremenu proizvodnje rezane građe,

dimenzijama i kvalitetu grubih elemenata,

građe u elemente,

propratnom dokumentacijom za račune, otpremnice, opomene i ostale podatke,

neophodne za koordinaciju nabavno-prodajne i finansijske službe preduzeća.

ZAKLJUČAK

Savremena tehniologija daje ove i druge podatke neophodne za praćenje naloga od nabavke do relizacije. Međutim, vrlo

je bitno da se prije naručivanja izrade softvera pristupi ozbiljnom planiranju svih radnji koje je potrebno uključiti u program izrade softvera.Sa druge strane, treba znati da softver kao i tehnološka rješenja nisu stacionarni već vrlo dinamični pokazatelji stanja koje je potrebno mijenjati i prilagođavati tekućim potrebama zašto je potrebno imati obezbijeđen interni ili eksterni servis za nadogradnju i potrebne promjene. Isto tako, treba imati u vidu da postoji više nivoa moguće primjene računara i odgovarajućih softvera, čije cijene zavise od obima poslova koji treba završiti, pa se prilikom nabavke valja savjetovati sa dobrim poznavaocima ove problematike.

Piše: Luka Panić, dipl. ing. maš


Stručni članci

Udruženje privatnihšumovlasnika

Udruženje privatnih šumovlasnika“NAŠA ŠUMA” - Banja Lukatelefon : 051/ 323-600faks : 051/ 323-601Kontakt :Duško Topić - tel. 065/ 518-398E-mail : [email protected] : www.nasasuma.com

O NAMA

Udruženje privatnih šumovlasnika «NAŠA ŠUMA» osnovano je 30.07.2006. godine u Čelincu, sa ciljem da pokrije cijelu teritoriju Republike Srpske. Do sada u svom sastavu ima 24 Ogranka Udruženja koja pokrivaju administrativne cjeline (opština, regija). Svaki Ogranak ima svog predsjednika i svoje upravne organe. Udruženje je osnovano na temelju neotuđivog prava svakog čovjeka da se aktivno zalaže za zaštitu prava i sloboda svakog pojedinca, na očuvanju i unapređenju civilizacijiskih dostignuća i uslova življenja, ostvarivanju standarda savremenog života, a u cilju sveukupnog razvoja društva i slobodne ljudske zajednice.Jedan od najvažnijih pravaca djelovanja Udruženja je sprovođenje niza mjera i aktivnosti na poboljšanju iskorišćenosti potencijala šuma i šumskih zemljišta i valorizacija opštekorisnih funkcija šuma. VIZIJA

Vizija udruženja „Naša šuma“ je da privatne šume budu ravnopravne sa državnim i da udruženje postane lider u organizovanju privatnih šumovlasnika u RS i FBiH, da učestvuje u donošenju svih regulativa i ima prepoznatljivo mjesto u Konfederaciji evropskih vlasnika privatnih šuma (CEPF). Trebalo bi da

svi šumovlasnici prepoznaju Udruženje kao organizaciju koja uistinu predstavlja njihove interese kroz poboljšanje materijalnog položaja šumovlasnika, povećanje zaposlenosti, smanjenje siromaštva i poboljšanje stanja privatnih šuma. Nastojalo bi se obezbijediti da se prirodni potencijali šuma i šumskih zemljišta koriste u punom kapacitetu, od čega koristi ima cijelo društvo.

NAMJERA UDRUŽENJA JE DA U BUDUĆNOSTI POSTANE GLAVNA SPONA IZMEĐU VLASNIKA PRIVATNIH ŠUMA I AGENCIJE ZA ŠUMARSTVO.

MISIJA

Misija Udruženja „Naša šuma“ je da predstavlja zajednički glas (interes) svih vlasnika privatnih šuma u BiH u ostvarivanju njihovih prava i izvršavanju zakonskih obaveza u gazdovanju šumama, da poboljša organizaciju stručnih usluga šumovlasnicima, što će doprinijeti boljim ekonomskim efektima korišćenja proizvoda šuma, poboljšanju stanja šuma i transparentnom korišćenju sredstava iz domaćih i inostranih fondova za reprodukciju i unapređenje šuma.

CILJEVI (ekonomski, ekološki i socijalni - opštedruštveni)

privatnim šumovlasnicima

privatnih šuma po obimu i kvalitetu

privatnim šumama (certifikacija privatnih šuma)

privatnih šuma radi korišćenja sredstava FUŠ-a, koja do sada uopšte nisu namjenski korišćena

reprodukcije za privatne šume

šuma pri osnivanju malih i porodičnih

preduzeća koja se bave iskorišćavanjem sporednih šumskih proizvoda (gljive, ljekovito bilje, eterična ulja, prerada šumskog voća, seoski turizam i dr.)

mogućnosti šumskih ekosistema

migracija seoskog stanovništva)

kvaliteta voda

i sprječavanje pravljenja novih divljih deponija koje ugrožavaju životnu sredinu i zdravlje ljudi.

Zadaci za naredni period su sljedeći:

udruženja privatnih šumovlasnika na teritoriji cijele BiH.

udruženjima sa prostora bivše SFRJ (koji imaju probleme najsličnije našim), kao i drugim sličnim evropskim udruženjima.

evropskih privatnih šumovlasnika (CEPF)

(FSC,PEFC).

AKTIVNOSTI UDRUŽENJA

Radi prevazilaženja postojećeg stanja, Udruženje privatnih šumovlasnika «Naša šuma» je pokrenulo inicijativu prema zakonodavnoj i izvršnoj vlasti Republike radi poboljšanja stanja u privatnim šumama i njihovog ravnopravnog tretmana sa državnim šumama, uvažavajući zahtjeve i prijedloge vlasnika šuma. U skladu sa našim aktivnostima, dajemo kratak pregled stanja i strukture privatnih šuma: STANJE ŠUMA

Prema zvaničnim podacima iz raspoložive dokumentacije,šume u Bosni i Hercegovini zauzimaju površinu od 46 %, a u Republici Srpskoj 40 % od cjelokupne površine države,odnosno entiteta. Imajući u vidu opšti trend da šume u cijeloj Evropi, u zadnjih 2-3 decenije,osvajaju nove, bivše poljoprivredne površine, to se sa sigurnošću može tvrditi da su ovi zvanični podaci o površini pod šumom, u prosjeku, veći za 10-20 %, zavisno od pojedinog užeg područja.Šumovitost po stanovniku u BiH iznosi 0,57 ha, dok u Republici Srpskoj iznosi 0,79 ha.Ovi podaci su u stvarnosti i veći za 10-20

interfob časopis36

Stručni članci

% u odnosu na zvanično stanje.Ukupna površina šuma u državnom vlasništvu je 986384 ha ili 76 %, a ukupna površina šuma u privatnom vlasništvu je 277101 ha ili 22 %, nacionalni parkovi1,5 % i industrijske plantaže 0,5 %.

Kontakt :

Duško Topić - tel. 065/ 518-398E-mail : [email protected] : www.nasasuma.com

Pripremio: B.D.

Struktura površina državnih šuma:

(ha) %

visoke šume sa prirodnom obnovom

463600 47

visoke degradirane šume

19728 2

šumske kulture 59183 6

izdanačke šume 177549 18

goleti podesne za gazdovanje

1874125 19

neproduktivne površine 59183 6

uzurpacije 19728 2

Ukupno 2673096 100

Struktura površina privatnih šuma:

( ha )

visoke šume sa prirodnom obnovom

80359

šumske kulture 1385

izdanačke šume 146864

goleti i šibljaci 11084

neproduktivne površine 1385

područje krša 36024

UKUPNO 277101

Stručni članci

Palmerar d'Elx

21. oktobra, 2009. u Barseloni je još bilo ljeto. Na jedan od najprometnijih aerodroma Evrope stigla je grupa mladih ljudi iz Bosne i Hercegovine, čiji je cilj bio grad Alikante, udaljen oko 600 km od katalonske prijestonice. Razlog posjete je projekat ekološke i sportske tematike, a finansirala ga je Evropska Unija, radi promovisanja ekološke svijesti i razvoja alternativnih sportova.

Na putu od Barselone do Valensije, mediteranski pejzaž je dobijao grublje i suvlje oblike – zelene masline i žbunje zamijenili su kaktusi, sunce je pržilo jače, a vode je bilo sve manje. Sa čuđenjem smo posmatrali prazna korita bez vode i pitali se kako je tek u avgustu.

Španija je jako divergentna zemlja – ne samo u društvenom smislu koji odlikuju razni jezici, navike, suprotstavljeni politički stavovi itd, već i u klimatskom. Dok visoke Pirineje odlikuje planinska klima sa čestim padavinama, na samom jugu i ostrvima već se može govoriti o suptropskim uslovima. Mediternaska kontinentalna klima je karakteristična za unutrašnjost ( Madrid), a semiaridna za jugoistok, prema kojem smo se i mi uputili.

Zbog svojie geografske i ekonomske pozicije, Španija se već počela boriti sa klimatskim promjenama. Zvanično, još nisu zabilježene tzv „klimatske izbjeglice“, ali je primijećen povećan rast iseljavanja stanovništva sa juga Španije na sjevernija područja. Sasvim je evidentno da vode nestaje i da postaje prioritet br 1 ( kao resurs, a bogami i kao glasački listić pred izbore) u Sevilji, Zaragozi, Malagi…

Region Alikantea u Valensijskoj pokrajini odlučio je da se već uhvati u koštac sa polupustinjom koja ga okružuje. Osim odluke da se čitava regija potlači turizmu, radi čuvanja siromašnih prirodnih resursa urađeno je nekoliko konkretnih i ekološki održivih projekata. Jedan takav je i tzv. Palmerar d'Elx.

Palmerar d'Elx je najveća plantaža palmi u Evropi, Obuhvata područje od 3.5 km² u koje je uključen i omanji gradić Elx. Trenutno se tamo nalazi oko 11 000 palminih sadnica vrste Phoenix

Naš stalni saradnik Stevan Stančić posjetio je jednu od najznačajnijih palminih plantaža u Španiji. Saznajte nešto više o “španskim selima”, koja se, zajedno sa palmama, bore za svaku kap vode,

dactylifera (datula). Ova vrsta daje vrlo jestive plodove koji izgledom podsjećaju na voće. Porijeklom iz Sjeverne Afrike, P. dactylifera dostiže maksimalnu visinu oko 25 – 30 m. Može da podnese temperature do - 10 ºC, a prema nekim istraživanjima čak i do - 15 ºC. Idealna je za semiaridne predjele kao što je Alikante,

dok trope slabo podnosi zbog visoke vlažnosti.

Prema istorijskim nalazima, područje Elx-a su zasadili Katarginjani u 5. vijeku p.n.e. a vrhunac razvoja plantaža doživljava za vrijeme Abd – er – Rahmana I, kada je imala oko 200 000 rastućih palmi. Danas se mogu naći datule stare i preko 300 godina.

Važnost Palmerar d'Elx se ne može istaknuti bez značajnog faktora – rijeke Vainalopo. Kada su nas Španci doveli na obale “ rijeke” Vinalopo, učinilo nam se da nam je moć koncentracije i percepcije opala, jer to što su oni nazvali “rijekom” je izgledalo kao potok Crkvena koji protiče pored banjalučke tržnice. Vinalopo prema našim standardima se baš ne bi mogao označiti kao rijeka. već više kao sistem malih potočića,od kojih većina presuši tokom ljeta. Ipak,činjenica je da

je, 81 km dugi Vinalopo, jedini vodeni resurs na području Elx-a i da ovdje živi više od 300 000 ljudi.Tokom vijekova, rijeka i podzemni tokovi su iskorišćavani u poljoprivredne svrhe. Danas Vinalopo postaje sve zagađeniji, a primjećen je i nagli povećaj salaniteta u vodi. Optimalni protok vode je oko 0,85 m³/s nedaleko

od izvora, a zastrašujuća činjenica je da se protok redukuje na drastičnih 0,38 m³/s, približavajući se ušću kod mjesta Sax.

Smatra se da je utemeljenje plantaže palme u “dolini rijeke” Vinalopo bio komercijani cilj, zbog jestivih i sočnih plodova. No danas, Španci moraju da razmišljaju da li je preča voda za piće, ili slatki šećer iz datula.

Još u srednjem vijeku vlasti su zaštitile iskorišćavanje plantaže isključivo zbog ekoloških razloga, mada se u praksi još „brstilo van zakona“. Da bi se stalo u kraj ovakvim dešavanjima, španska vlada je konačno izlobirala da se Palmerar d'Elx stavi na UNESCO-ovu listu, što je i učinjeno na samom početku ovog milenijuma. Od tada, na terenu su stalno prisutni ekološki rendžeri, biolozi i šumari koji nadziru i prate situaciju na plantaži.

interfob časopis38

Stručni članci

Naučno nije dokazano da li je utemeljenje plantaže i njen kasniji razvoj direktno uticao na održavanje toka Vinalopoa, jer do sada nije sprovedeno takvo obimno istraživanje, ali vodoprivredni stručnjaci kažu da bi bez plantaže ovo područje zasigurno ostalo bezvodno, s obzirom na malu količinu vode, rastući porast broja stanovnika i razvoj poljoprivredne tehnologije.

Danas je moguće samo vršiti sanitarne sječe, a branje plodova maksimalno kontroliše vlast, prema instrukcijama UNESCO-a koje su jako stroge. Lokalno stanovništvo je pozitivno odreagovalo na odluku očuvanja plantaže i već se osjećaju prve pozitivne promjene. Nakon 2000 godine, broj turista se povećao za 26 %, a prema izvještajima lokalne meteorološke službe, mikroklima Elx se razlikuje od okolnih mjesta, i to povećanom količinom padavina, manjim temperaturnim amplitudama i redukovanjem pustinjskih vjetrova.

Tokom 2005. nevolja dolazi u Palmerar d'Elx u vidu insekta Rhynchophorus ferrugineus. Ovaj crveni tvrdokrilac koji dostiže veličinu i do 5 cm, primijećen je na nekoliko palminih stabala. Španija je prvi put zabilježila prisustvo ovog insekta 1994. koji je stigao iz Azije.Napadajući vaskularni sistem, ovi insekti potpuno mogu uništiti palmu i kada lišće počne da opada, najčešće je kasno, jer je stablo totalno inficirano. Ekološki rendžeri u Elx-u koriste se specijalnim audio uređajima koji detektuju zvuk larvi koje grizu drvnu masu. Preventivna mjera je sprječavanje mehaničkih oštećenja, pogotovo na mekom drvetu koje je najčešće ulazni faktor Rhynchophorus ferrugineus. Iako za ovih 5 godina od pojave insekta nije primijećena značajnija aktivnost, samo prisustvo zabrinjava naučnike. Situacija se pažljivo prati i spremno se reagovati i insekticidima ukoliko bude potrebe u budućnosti.Deset dana boravka nije bilo dovoljno da bismo u potpunosti shvatili način navodnjavanja, tehnologiju iskorišćavanja, ekonomsku isplativost i ekološku održivost ove fascinantne palmine plantaže. Palmerar d'Elx nas je uveo u jedan sasvim novi svijet – svijet bez vode,svijet ekološke svijesti. Iako trenutno nismo u situaciji da krivimo vratove prema nebu, očekujući vodu za piće, postavlja se pitanje: Da li je Španija daleko od nas?

Stevan Stančić, absolvent Šumarskog fakulteta.


��

��

��

��

��

��

��!�

��

��

��

��

��

��

��

�

��

��

��

��

��

��

��

�

��

��

� � �

� �

��

�!� ��

��

"��

#��

$� � �

�%��

��

�&�

��

�

%��

��'��!��

"��"�� #$��

#%��&��

'� ��()%#$*�+,�-+��

.�/��()%#$*�+,$-�%$�

�

�

� �

��(��)�� *�

0��()%#,$�$%#�)#1�

�-�� !��2� ��

� ��

�'�� *+��(�

��(��(�

0��()%#,$�$+)�,%+�

�-�� !��23��

,�-��.

/-��,�'��)0

)�!,

&-�

%�1-� 2

-�3�

2,!��'��)�

!,2��

��

��

��

&��/�

�2��

4��

�� #�

��

��

� 5��

��

��

�

�

��(��)�� *�

� ��'�� *+��(�

��(��(�

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��!��

��

��

��!��"��

��

�� "��

��

�

��

� #��

��

��

#��

��"��"��

��$��

%��$��

��"��

��"��

��

&��

��"��

��

��!��"��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��"��

��

��

'��

��

��

��

�� (�

)��

��

��

�"��

��

��

��

"��"��(��

��

$��

��"��

��

$��

��

��

��"��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

$��

��"��"��"��

��(�

��

�$��

��

��

��"�

��"�

��(�

�$��

��(�

�$��

��(�

�$��*��+��(�

�$��

�� ,��

��

��

��

�

��$��

��

��"��

��(�

�&��

��

��

��(��

�,��

��-��

��(�

�&��

��$��

�.��

��

��(�

�%��/#��

��*��(�

Stručni članci

FSC (Forest Stewardship Council) je neovisna, nevladina i neprofitna organizacija uspostavljena s ciljem promoviranja odgovornog upravljanja svjetskim šumama. Jedan od zadataka FSC organizacije je uspostava standarda čijom primjenom se osigurava promicanje ekološki odgovornog, društveno korisnog i ekonomski održivog gospodarenja svjetskim šumskim resursima. Osnovna ideja je da se uz pomoć podizanja ekološke svijesti potrošača potakne potrajno gospodarenje šumama uz poštivanje ekoloških, socioloških, ekonomskih, kulturnih i duhovnih potreba sadašnjih i budućih naraštaja.

Osnovni cilj izdavanja FSC certifikata je osiguravanje održivog razvoja u gospodarenju šumama s idejom da ćepotrošači radije kupovati, makar platili i više, proizvode koji potiču iz šuma kojima se potrajno gospodari na održiv način, nego proizvode čije porijeklo nije dokazano. Ideja je utemeljena na porastu ekološke svijesti kod potrošača osobito u razvijenijim zemljama svijeta, Europi i SAD-u.

Drvna industrija Bosne i Hercegovine je već tradicionalno izvozno orjentirana i danas se sve češće suočava sa potražnjom za certificiranim proizvodima iz zemalja u koje izvozi proizvode, naročito na području EU. U

cilju zadovoljenja uvjeta koji vladaju na meñunarodnom tržištu i osiguravanju uspješnog poslovanja i opstanka na zahtjevnom tržištu, subjekti iz drvne industrije sve češće prihvaćajunorme koje je tržište nametnulo i sve češće se odlučuju za uvoñenje FSC certifikata, a da bi zadovoljili norme, drvo koje se koristi u drvnoj industriji takoñer mora biti certificirano.

Certificiranjem lanca prerade drva, proizvodi drvne industrije postaju i svjetski konkurentni, pa FSC certifikat postaje svojevrsna putovnica drvnim proizvodima za pristup međunarodnim tržištima.

FSC CoC certifikacija

interfob časopis42

FSC i COC certifikati

da proizvodi dolaze iz šuma kojima se odgovorno upravlja;

certifikacijom preduzeća, koje se bave obradom drveta, da bi imala željeni efekat;

kao FSC certifikovan, on mora imati takozvani COC sertifikat;

Stručni članci

Proizvodi koji nose FSC oznake prolaze kroz nekoliko stadija izmeñu šume i krajnjeg korisnika i nekoliko

puta promjene vlasnika. Svi vlasnici u proizvodnom lancu moraju bitinositelji FSC certifikata kako bi se osigurao neprekinuti lanac brige (Chain of Custody) za održivi razvoj šumskih resursa. Nadalje, certificirani lanac prerade drva služi kao garancija

MEĐUNARODNI SAVJET ZA UPRAVLJANJE ŠUMAMA

UPRAVLJANJE MATERIJALIMA OD DRVETA PREMA FSC-COC STANDARDIMA

potrošačima da je drvo koje nosi FSC znak zaista došlo iz certificiranih šuma kojima se gospodari na održivi način.

Pored drva, prema FSC standardima mogu se certificirati i proizvoñači svih drugih proizvoda čije je porijeklo iz certificiranih šuma (npr. med, gljive, pluto, papir itd.).

FSC certifikat može izdati jedino ovlaštena certifikacijska kuća koja obavlja inspekciju organizacije te uvidom u dokumentaciju i stanje na terenu utvrñuje stupanj usklađenosti sa standardom.

TÜV Croatia d.o.o. Member of TÜV NORD Group ovlaštena je certifikacijska kuća za izdavanje FSC

CoC (Chain of Custody) certifikata.Prednost u odnosu na konkurenciju je mogućnost integrirane certifikacije, gdje smo u mogućnosti uz izdavanje FSC certifikata takoñer ponuditi i certifikaciju sustava upravljanjakvalitetom ISO 9001, sustava upravljanja okolišem ISO 14001, sustava upravljanja zdravljemi sigurnošću na radu OHSAS 18001, te certifikaciju drugih sustava kao i istovremeno provođenje audita za te sustave, što svakako ima za posljedicu nižu cijenu navedenih usluga.

Robert Sajfert, univ.spec.oec.TÜV Nord Group

FSC oznaka

Forest Stewardship Council (Međunarodni savjet za upravljanje šumama) koji je postavio međunarodni standard za odgovorno upravljanje šumom, podrazumjevajući ekološke, ali takođe i socijalno-ekonomske kriterijume;

na bazi drveta potiče iz odgovornog upravljanja šumom prema FSC standardima ali obuhvata i kriterijume FSC Chain of Custody (Lanac nadzora) (COC) standarda;

Više informacija-kontakt:Prof. dr Vid JoviševićUniverzitet u Banja Luci, Mašinski fakultet, Banja LukaUl. V. Stepe Stepanović 75, 78 000 Banja Lukatel.: ++387 51 462 400mob. tel. ++387 65 587 379fax: ++ 387 51 465 085E-mail: [email protected]


Stručni članci

DRVO MEHANIKA d.o.o. je preduzeće za konsalting i inženjering u drvnoj industriji, koje je osnovano 2006. godine.

Osnivač preduzeća je Dragan Savić dipl.ing.maš., čije inženjerstvo i iskustvo od preko 20 godina rada u drvopreradi predstavlja dobru bazu za program konsultantskih usluga, koje će biti od višestruke koristi budućim partnerima. Gospodin Dragan Savić je i sam prošao praktično kroz sve faze prerade drveta, od tehnologa proizvodnje, direktora proizvodnje do generalnog direktora preuzeća, koja su zapošljavala po nekoliko stotina radnika, a u kojima je obavljao odgovorno i uspješno povjerene poslove. S obzirom na dosadašnje iskustvo i iskustva saradnika stekli su se uslovi i potreba za postojanjem i radom ovakve organizacije. S obzirom da je konsultantsko tržište u BiH totalno nerazvijeno, pomoć u razvoju istog pružaju međunarodne organizaije direktno, da bi se u zadnje vrijeme uključile u podršku konsaltingu i Vladine institucije kroz programe sufinansiranja konsultantskih usluga.

SAVJETOVANJE U OBLASTI DRVO/NAMJEŠTAJ

Osnovna djelatnost preduzeća DRVO MEHANIKA d.o.o. je konsalting i inženjering u drvnoj industriji, u okviru koje izdvajamo:

- projektovanje proizvodnih sistema (tehnološko-mašinska faza),- proizvodno – tehnološko savjetovanje (konsalting) u svim fazama drvoprerade,- razvoj unapređenje i stvaranje novih poslovnih veza- izbor i nabavka mašina i alata za obradu drveta,- izbor i uvođenje novih tehnologija u proizvodnju,- posredovanje u nabavci i prodaji mašina i tehnologija za obradu drveta,- procjene vrijednosti mašina, alata i proizvoda od drveta,

Zaposleni u preduzeću i saradnici su renomirani stručnjaci i certifikovani konsultanti GTZ/DEZA,...

DRVO MEHANIKA d.o.o. je akreditovana i od strane regionalne razvojne agencije za regiju Hercegovine (REDAH) za pružanje konsultantskih-specijalističkih usluga

preduzećima drvoprerade na teritoriji koju pokriva pomenuta agencija. Takođe preduzeće je licencirano za projektovanje – izradu tehničke dokumentacije – mašinsko tehnološka faza.

Naša misija je razvoj i praktična primjena znanja neophodnih našim partnerima u razvoju, osvajanju i verifikaciji proizvoda i tehnologija, radi unapređenja poslovanja u skladu sa međunarodnim standardima sistema upravljanja i osiguranja kvaliteta (ISO standardi), uz angažovanje vodećih eksperata i organizacija za rješavanje predmetne problematike u cilju konkurentnog nastupa na domaćem, evropskom i međunarodnom tržištu.

Danas, DRVO MEHANIKA d.o.o. predstavlja sinonim za stručnost, poštenje, sigurnost i kvalitet.Molimo da sve vaše zahteve i sva pitanja na koja želite odgovore, a iz oblasti drvoprerade, uputite na naš e-mail, faks ili telefon. Mi smo spremni da Vam odgovorimo u najkraćem roku, jer ...

interfob časopis44

Enterijeri

„СОФИЈА” Модуларна столицаза храњење дјеце

``СОФИЈА`` Модуларна столица за храњење дјеце (у

даљем тексту столица ``Софија``) је намјењена за све

узрасте дјеце од шест мјесеци до одраслог дјетета

односно одрасле особе.

На цртежу 1. су приказани основни елемемти столице

``Софија``.

Столица ``Софија`` је вишенамјенска столица која је

модуларна и расклопива што значи да јој се поједини

елементи за сједење помјерају чиме се подешава висина

сједења зависно од узраста дјетета или особе која сједи на

столици.

Столица је расклопива чиме је олакшана манипулација

истом односно складиштење и транспорт.

Столица ``Софија`` је направљена од домаћег буковог

дрвета са еколошким премазом (ланено уље) и

еколошким љепилом које не загађује околину.

Посебна брига је вођена о сигурноси дјеце те су уграђени

намјенски сигурносни кајшеви од чврстог текстила,

заобљене су све могуће ивице те је убачен тапацирани

дио за сједење и наслон, а систем за расклапање има

сигурносни додатак који спречава да се столица ``сама``

расклопи када то није потребно.

Столица ``СОФИЈА`` је ПАТЕНТИРАНА код Института за

интелектуалну својину Босне и Херцеговине. Израда

столице ``СОФИЈА``, копирање и сл. без писменог

одобрења власника патента кажњиво је према закону.

Дизајн и редизајн:

Зоран Вуковић, дипл.инж.МПД

Технолошка разрада и стручна подршка :

Стево Латиновић, дипл.инж.МПД

interfob časopis46

AGROFLORA d.o.o. Kozarska Dubica posluje od 1996.godine.Osnovna djelatnost kompanije je finalizacija u primarnoj preradi drveta.Glavni proizvodi koji se plasiraju na tržištu Austrije, Slovenije, Italije, Švedske i Srbije su:

- rezana građa,- elementi,- brodski pod,- lamperija i suhi bukovi elementi za stolice- podovi od masivnog drveta i- ploče od masivnog drveta

Plasman ovih proizvoda je na bazi prerade 10 000 kubnih metara trupaca godišnje. Najzastupljenije vrste drveta koje prerađujemo su hrast, bukva, jasen, lipa, bagrem, brijest i dr.

Fabrika za preradu drveta nalazi se u Kozarskoj Dubici, na parceli od 30.000m2. Proizvodnja se obavlja u vlastitoj pilani i pogonima za finalnu preradu drveta. Preduzeće raspolaže odgovarajućom opremom za preradu drveta, i transportnim sredstvima za eksterni i interni transport.

Preduzeće obavlja proizvodnju u dva proizvodna pogona na dvije različite lokacije. U sklopu preduzeća instalirana je oprema za sušenje drveta kapaciteta 300 kubnih metara, oprema za parenje 60 kubnih metara, a najznačajniji segment je sistem za termalnu obradu drveta na visokim temperaturama

tehnologija koje se koristi u ovoj branši.

Predstavljanje preduzeća

je program za kreiranje, prezentaciju i podršku u izradi namještaja. Omogućava aktivno sudjelovanje u kompletnom ciklusu izrade, od osnovnog dizajna, preko izrade radioničkih nacrta i kalkulacije troškova sve do vizualizacije završnog proizvoda. U samoj proizvodnji omogućava prijenos informacija prema optimizatorima krojenja i CNC obradnim centrima, pojednostavljujući i ubrzavajući osjetljive procese bušenja rupa i krivolinijskog izrezivanja.

Dizajn

U fazi dizajniranja Corpus omogaćava brzi razvoj ideja. Bez obzira radi li se o razvoju pojedinačnih elemenata namještaja ili namještanju interijera, jednostavnost, lakoća i brzina koju program nudi omogućavaju da se projekti razvijaju pred očima naručitelja.

Nema potrebe za prethodnim skicama i dogovorima. Koristeći Corpus dizajner može razgovarajući s naručiteljem odmah oblikovati njegove ideje. Pošto je program vizualan, odmah se vide rezultati i mogu se donijeti odluke o daljnjem razvoju ili preinakama. Takav pristup višekratno skraćuje vrijeme razvoja i time direktno utječe na smanjenje troškova. Ukoliko se projekti razvijaju bez direktne prisutnosti naručitelja, dokumenti koji se dobijaju iz Corpusa predstavljaju mogućnost prezentacije različitih mogućnosti o odabiru smijera kojim će proizvod ići u daljnji razvoj.

Dokumenti koje stvara Corpus mogu biti trodimenzionalni prikazi objekata, nacrti, shematski prikazi bušenja, tekstualna objašnjenja, kalkulacije, ponude ili, što je čest slučaj, mješavina svega navedenog.

Priprema proizvodnje

Direktno nasljeđujući fazu dizajna, u pripremi proizvodnje se projekti dotjeruju i prilagođavaju proizvodnim mogućnostima. Ukoliko je korisnik početna podešavanja Corpusa izveo u skladu s vlastitim proizvodnim mogućnostima, priprema se svodi na ispis dokumenata kao što su krojne liste, narudžbe materijala, sheme bušenja itd.

interfob časopis48

Predstavljanje preduzeća

Proizvodnja

Izlazni podaci Corpusa mogu biti:- narudžbe materijala za rezanje i kantiranje koje se šalju vanjskom davatelju usluga rezanja i kantiranja, - podaci o materijalima, dimenzijama i kantiranju koje čita CNC raskrajač,- podaci o bušenju i krivolinijskom izrezivanju koje čitaju CNC obradni centri,- podaci u elektronskom obliku ili na papiru koji se mogu koristiti u pogonu (radionici) kao detaljne upute za proizvodnju jer mogu sadržavati precizne radioničke nacrte pojedinih komada namještaja ili njihovih specifičnih dijelova.

Bez obzira obrađuje li se materijal strojno ili ručno, precizna dokumentacija sa točno specificiranim dimenzijama, rezovima i rupama može predstavljati ključni faktor u dostizanju preciznosti i kvalitete.

Promocija i marketing

Bez obzira da li se radi o prodaji poluproizvoda, gotovih komada namještaja ili ponudi usluga njihova kvalitetna promocija naručitelju ili potencijalnom kupcu je neizostavni dio posla kojeg je neobično važno kvalitetno odraditi. Pri tome dobra prezentacija može odigrati odlučujuću ulogu jer svaki potencijalni kupac cijeni detaljnost i vizualnost. Corpus u toj fazi, osim standardnih vizualnih i tekstualnih dokumenata, nudi i prezentaciju u 3D prostoru i izradu animacija koje naročito cijene ozbiljni naručitelji naviknut na dobro dokumentirane proizvode.

Zastupnici CORPUS programa za BiH:

INTERFOB ConsultingBulevar Vojvode Stepe Stepanovića 75a78000 Banja Luka, R.S. BiHTel/fax:+387 51 465 417Mob: +387 63 560 [email protected]

GLAVINAKnešpolje bb, 88220 Široki Brijeg tel/fax: 039/701-150


Uradi sam

Izrada Warre košnice

Izrada standardnih košnica je dosta komplikovana. Ovdje ću prikazati konstrukciju jedne jednostavne, stare i pomalo zaboravljene košnice, koja se polako vraća u dvorišta i pčelinjake širom Evrope. Ona omogućava svakome, pa i onima koji su početnici u pčelarenju, da naprave košnicu, nasele je pčelama i tom košnicom ukrase svoje pčelinjake. Za one pčelare koji žele da se bave organskom proizvodnjom meda, ova košnica je odličan izbor.

Princip rada i konstrukciju košnice je osmislio francuski sveštenik Emile

“L'Apiculture Pour Tous”. Radi se o košnici nastavljači, koja nema klasične ramove, već se koriste samo satonoše. Ovime je izbjegnuto korišćenje žice i satnih osnova, čime je rad sa košnicom veoma pojednostavljen. Nastavci se, za razliku od standardnih nastavljača, kod ove košnice dodaju ispod, a ne iznad. Tako je moguće, već u proljeće, dodati potreban broj nastavaka i to je ujedno sav posao u tehnologiji rada sa ovom košnicom, koji je potrebno obaviti prije prikupljanja meda. Krajem, ili u toku ljeta, počinje medobranje i skidaju se samo gornji nastavci koji su puni meda. Na ovaj način, uz samo dva rada u toku godine, možemo veoma lako i jednostavno dobiti predivan med u saću.

Za izradu košnice najbolje je koristiti dasku od jele ili smreke, dok se za izradu

satonoša koristi lipa.

Košnica se sastoji iz sljedećih elemenata:

1) Tijela ili nastavaka košnice:Unutrašnje dimenzije nastavka su 300 x 300 mm (širina x dubina), dok je visina 210 mm. Prednja i zadnja strana nastavka treba da ima žlijeb 10x10mm (slika 1), na koji se oslanjaju satonoše. Elementi nastavka se mogu spajati na više načina (sa žljebovima, cinkovanje, lastin rep...), dok je u ovom slučaju prikazano spajanje pomoću keksova-lamelica (slika 2)

2) SatonošeRade se od lipe i dimenzija su 9 x 24 x 318mm (visina, širina i dužina). Sa donje strane satonoše treba izraditi žlijeb čitavom dužinom. Žlijeb je širok 3mm i isto toliko dubok. U njega se postavlja početak saća (slika 4), koji može biti od voska ili drvena letvica. Na krajevima

satonoše urezati manje žljebove, koji će se koristiti za postavljanje satonoša na tačno određenoj udaljenosti. Rastojanje između eksera (slika 5) iznosi 36mm. U nastavak dolazi tačno u satonošu (slika 6).

3) Poklopac sa izolacijom:Kako ovaj poklopac dolazi na gornji nastavak košnice, njegova širina i dužina je ista kao kod nastavka, dok je visina 100mm. Spaja se na isti način kao i nastavci (slika 7). Sa donje strane poklopca postavlja se tkanina (najčešće od jute ili vune), koja odvaja izolaciju od pčela u nastavku i omogućava prolaz toplog i ustajalog vazduha (slika 8). Kao izolacioni materijal može se upotrijebiti krupnija piljevina (slika 9), vuna ili neki drugi prirodni materijal, koji će spriječiti stvaranje kondezacije na poklopcu košnice.

interfob časopis50

Uradi sam

4) Krov:Dimenzije stranica krova (slika 10) moraju biti veće od poklopca i nastavaka. Preporučuje se unutrašnja širina i dužina 360mm x 360mm, dok se visina određuje tako da stranice krova prelaze gornji rub nastavka, tj. da potpuno prekriju poklopac. Da bi onemogućili ulazak miševa u izolacioni sloj na poklopcu, potrebno je potpuno zatvoriti taj prolaz daskama, koje ćemo pričvrstiti za bočne stranice krova (slika 11). Na prednjoj i zadnjoj stranici uraditi skošenja, na koje se postavljaju ploče (dimenzija 260mm x 520mm) i na vrhu preko njih dolazi daska 10mm x 520mm (slika 12).

5) Pod:Za pod se koriste daske širine 290mm i debljine 15mm (slika 13). Potrebno je isjeći otvor za ulaz dimenzija 120mm x 50mm i sa glijetom napraviti zakošenje, radi lakšeg ulaska i izlaska pčela (slika 14). Ovu isječenu ploču pričvrstiti sa donje strane na ploču od poda, koja je široka 290mm i duboka 335mm (slika 15).

6) Postolje:Bočne stranice postolja su debljine 35mm i dužine 360mm, dok je prednja stranica debljine 40mm i dužine 290mm u kojoj je potrebno izraditi žlijeb 15x15mm, na koji se naslanja pod. Visina stranica je 70mm (slika 16). Stranice je potrebno spojiti sa pločom postolja, koja je dimenzija 320mm x 290mm i debljine 35mm (slika 17). Na kraju se postolje postavi ili pričvrsti na noge, koje mogu biti i drvene oblice (slika 18).

Postoje razne modifikacije ove košnice, kao što su Alpska košnica Roger Delon-a, ili košnica ruskog pčelara Vladimira Homiča. Ovdje je prikazan jedan način

sa sajta http://www.warrebeek.com), koji se, naravno, može prilagoditi vašim potrebama, a izmjene su najčešće kod postolja, poklopca i poda. Najvažnije je sačuvati princip rada, koji je veoma jednostavan i razlikuje se od današnjeg modernog i pomalo komplikovanog načina pčelarenja. Nadam se da ćete uživati u ovoj košnici, koja će vratiti duh starih vremena u vaše pčelinjake. Pripremio: Tihomor Mačkić, dipl.ing.maš. E-mail: [email protected] Mob: 066/140-707


Korisni linkovi

Korisni linkovi

www.energowood.comwww.bhwoodex.com

Drvni klasteri:www.drvo-pd.comwww.drina-drvo.orgwww.drvni-klaster.ba

Stručno-informativni časopisi drvne industrije:www.energowood.com - za BiHwww.drvotehnika.com - za Srbijuwww.drvo-namještaj.hr - za Hrvatsku

Dnevne informacije o tenderima, poslu i sl.:www.posao.bawww.ekapija.ba

Uradi sam (primjeri iz prakse):www.uradi.com

Projektovanje namještaja u 3D i izrada dokumentacije za proizvodnju:www.energowood.comwww.corpus.hr

Državne i javne institucije:www.vladars.netwww.fbihvlada.gov.ba

Razvojne agencije:www.cidea.orgwww.rars-msp.org

Preporuka za preduzeća oprema za sušenje drveta:www.nigos.rs

Holandska razvojna organizacija SNV:www.snvworld.org

interfob časopis

Vrata KMK odlikuju se:

- dobrom konstrukcijom- izradom od najkvalitetnijeg

drveta i furnira- čvrstih i postojanih repromaterijala- prepoznatljivim kvalitetom- najpovoljnijim cijenama- provlačnim dizajnom- toplotnom i zvučnom izolacijom

N a t e m e l j u d u g o g o d i š n j e giskustva i sa modernom tehnologijomizrađujemo unutrašnja (sobna) vrata,v ra tna k r i l a i u l azna v ra ta .

Možete birati između lesonitnih,šperovanih, furniranih (bukva,hrast, mahagoni, orah, jasen, javor)I savremeno oblikovanih kraft mastervrata u svim standardnim širinamai p o n a r u d ž b i .

Štokovi se izrađuju za debljinu zida:10, 12, 15, 22, 28 cm i po narudžbi.Lajsne su štelujuće.

53

Zaštita na radu: -ovlaštena organizacija sa licencama, za vodjenje poslova zaštite na radu, obuke zaposlenih, ispitivanje srestava rada i radne sredine, ispitivanje gromobranskih i el. instalacija, izrada akta o proceni rizika na radnom mjestu i u radnoj sredini. Zaštita od požara:-izrada tehničke dokumentacije, iz oblasti ZOP-a-projektovanje, izrada, puštanje u rad, nadzor, stabilnih sistema za gašenje požara (splinker sistemi) i vatrodojava-protupožarna oprema-ostali poslovi iz oblasti ZOP-a

INFO:Ul. Mirka Kovačevića 13a

78 000 Banja LukaTel./fax: +387 (0)51 465 099

mob.+387 (0)65 744 023 begin_of_the_skype_highlighting+387 (0)65 744 023 end_of_the_skype_highlighting

e-mail: [email protected]

interfob časopis56

interfob časopis58

CIJENE OGLASNOG PROSTORA u ‘’INTERFOB časopisu’’ za 2010. god.

Vanjske stranice Format

/mm Cijena*

/KM Unutrašnje stranice

Format /mm

Cijena* /KM

1/1 strana 210x297 1000 1/1 strana 210x297 500

2 druga korica 210x297 1100 2 druga korica 210x297

3 treća korica 210x297 1100 3 treća korica 210x297

4 zadnja korica 210x297 1200 4 zadnja korica 210x297

1/2 strane (horizontalno)

210x148 560

1/2 strane (horizontalno)

210x148 200

1/2 strane (vertikalno) 105x297 560 1/2 strane (vertikalno) 105x297 200

1/3 strane (horizontalno) 210x100 360

1/3 strane (horizontalno) 210x100 160

1/3 strane (vertikalno) 70x297 360 1/3 strane (vertikalno) 70x297 160

1/4 strane 105x148 280 1/4 strane 105x148 100

1/6 strane 70x148 220 1/6 strane 70x148 80

1/8 strane 52x148 160 1/8 strane 52x148 60

U cijene nije uključen PDV ; Časopis se štampa četiri puta godišnje.

*Izdavač zadržava pravo izmjene cijena bez prethodne najave.


Post

anit

e d

io n

ovog w

eb p

ort

ala

drv

ne i

nd

ust

rije

i o

bn

ovlj

ivih

izv

ora

en

erg

ije u

BiH

w

ww

.energ

ow

ood.c

om

interfob_časopis br.5/6

Documents