lajdica br 5

LAJDICA Školski list OŠ Pokupsko. Broj 5, lipanj 2014. ISSN 1849-0042

Posjetili su nas • Posjetili smo • Stvarali smo • Eko projekt • STRIP

BELO LINJE

pokupskog kraja

IMPRESSUM

Lajdica Školski list OŠ Pokupsko

izlazi jednom godišnje

Adresa uredništva:

OŠ Pokupsko

Pokupsko bb, 10414 Pokupsko

tel./fax: 01/6266-136

e-mail:

[email protected]

Odgovorni urednik:

Štefica Facko-Vrban, ravnateljica

Glavna urednica:

Tihana Strmo, knjižničarka

Prelom i grafički dizajn:

Tihana Strmo, knjižničarka

Lektorirala:

Lidija Klarić, prof. hrvatskog jezika

Ilustrator:

Ivan Čunović, 8. r

Novinari:

Antonia Bukovac, 5. r

Jana Jurković, 5. r

Marija Kaurić, 8. r

Dorotea Kušević, 5. r

Tea Nakić, 8. r

Naslovnica:

Jutro

(Zvonimir Balog) Helena Sučec, 4. r

Korištene su fotografije iz

fotodokumentacije škole.

2

Lajdica školska godina 2013./2014.

Sadržaj Dobro došli prvašići

Vijesti i vjestice

Tema broja:

Belo linje pokupskog kraja

Posjetili su nas

Obilježili smo

Valentinovo

Sudjelovali smo

Eko projekt:

Posjetili smo

Naši sportski uspjesi

Potaknuti, stvarali smo

Posjetili smo

Koncert u našoj školi:

Odlaze nam osmaši!

Intervju

Uvodnik Naša Lajdica nastavlja ploviti. Po peti puta zaplovila je prema

svojim čitateljima. Još ljepša, bogatija, sadržajnija. Da bi bila

takva uloženo je mnogo truda, kako učenika tako i urednice

Tihane Strmo. Ravnateljica škole pohvaljuje sve one koji su

sudjelovali u izradi lista, a vama, dragi čitatelji, prepuštamo

da pročitate školski list i da sami procijenite

koliko se njihov trud isplatio.

Štefica Facko Vrban, ravnateljica

3

VIDIMO SE U NOVOJ ŠKOLSKOJ GODINI!

LJETNA RAZONODA I ti to možeš:

Ljetni horoskop

Strip

Prvi dan u školi

Kao i svake školske godine doček naših malih prvašića bio je svečan. Riječi ohrabrenja i dobrodošlice učenicima i roditeljima uputila je ravnateljica škole, a potporu im je pružio i načelnik Općine Pokupsko gospodin Božidar Škrinjarić.

Ove školske godine u školu su krenuli i mališani iz Hotnje.

4

Prvašići PŠ Hotnja s

razrednicom Smiljanom

Levar

Prvašići OŠ Pokupsko s

razrednicom Željkom Čaić

Nova informatička učionica

Ove smo školske godine uspjeli

opremiti novu informatičku učionicu

na radost djelatnika i učenika.

Vijesti i vjestice…

Vježba evakuacije

U utorak, 18. ožujka, proveli smo vježbu

evakuacije u slučaju požara. Učenici su

nakon znaka za uzbunjivanje mirno

napustili zgradu. Za izlazak iz zgrade bilo

im je potrebno svega 45 sekundi!

Poplava u našem kraju

Ovu je školsku godinu obilježilo izlijevanje rijeka iz korita stoga je župan

Zagrebačke županije Stjepan Kožić proglasio elementarnu nepogodu za

područje Velike Gorice, Vrbovca te općina Pokupsko i Rugvica, nastalu 11., 12., i

13. veljače 2014. godine. Izlijevanje je nastalo zbog iznimno velike količine kiše

koja je rezultirala poplavama.

Donosimo naše obavijesti da ne zaboravimo kakve je poteškoće uzrokovala:

• Za učenike iz smjera Auguštanovca još nije moguće organizirati

prijevoz. Učenici iz Hotnje u ponedjeljak, 17. veljače, imat će organiziran

prijevoz i trebaju čekati školski autobus prema uobičajenom voznom redu.

• U petak, 14. veljače, nastava će biti organizirana u jutarnjem turnusu. Za

učenike iz smjera Hotnje i Auguštanovca prijevoz još nije moguće organizirati

zbog poplavljenih prometnica. Ples za učenike odgađa se do petka, 21. veljače.

• Zbog poplavljenih prometnica sutra, 13. veljače, neće voziti školski autobus na

relaciji prema Hotnji i prema Auguštanovcu. Za ostale učenike nastava će se

odvijati prema uobičajenom rasporedu. Ukoliko se uvjeti na prometnicama neće

normalizirati niti u petak, ples za Valentinovo biti će odgođen za slijedeći petak.

O tome će učenici dobiti informaciju tijekom sutrašnjeg dana.

UZ

Lajdica

Podružnica Učeničkih Zadruga Zagrebačke

županije predložila je našu učeničku zadrugu za

Državnu smotru kao zadrugu koja je iznimno

napredovala!

5

http://www.kronikevg.com/grad-zatrazio-proglasenje-elementarne-nepogode/

Na pokupskoj nošnji nalazi se mnogo čvrstih, vodoravnih i okomitih nabora.

Vjerovatno ćete se zapitati kako su ih nabirali kad u ono doba nije bilo

električnih glačala. Evo odgovora: na vlažnoj odjeći najprije bi prstima uobličili

svaki pojedini nabor, pa ga učvrstili udarajući po njemu manjim glatkim

kamenom. Kad su tako složili sve nabore, uzeli bi plitko drveno korito, stavili

u njega oveći kamen, i koritom klizili preko

nabora. Da bi takvo "glačalo" bilo teže,

katkad su u njega posjeli i manje dijete

vozeći ga ovamo-onamo.

Time su nabori, pogotovo kad se tkanina

sasvim posušila, doista postali oštri i

čvrsti.

U nizinama uz rijeku Kupu uspijeva lan odlične kvalitete. Iako danas nedostaju

polja lana od te su biljke u prošlosti seoske žene složenim postupkom izrađivale

tekstilnu nit i od nje tkale platno. A od platna su krojile i šivale svojim ukućanima i

sebi odjeću: košuljice za djecu, košulje i gaće za muškarce, bluze, suknje i pregače

za žene – „belo linje“. Tijekom ljeta i jeseni mnogo se toga izgubilo i promijenilo, a

naziv „belo linje“ zamijenio je izraz narodna nošnja.

Pokupska narodna nošnja

Djeca su do polaska u školu, bez obzira na

spol, nosila jednostavne rubačice – pače.

Najčešće su bila bosa. Nošnja za djevojčice

bila je istovjetna nošnji odraslih, samo što je

pojas - pasek obično bio ružičaste boje.

pokupskog kraja

Ana i Josip Šestak, bivši učenici naše škole

6

Noć knjige 2014

Mi koristimo svaku priliku da predstavimo svoju nošnju.

Tako smo ove godine sudjelovali na manifestaciji

Noć knjige koja je obilježena u Knjižnici i čitaonici

Velika Gorica 23.4.2014. Naime, djevojački zbor,

tamburaška skupina, vrsne voditeljice, učenice 7. razreda

te mladi pjesnici kajkavskog govornog izričaja, predstavili

su sve projekte vezane za pokupsku kajkavsku riječ koji su

se prethodnih godina održavali u našoj školi, naravno obučeni u

pokupsku narodnu nošnju. Pod dirigentskom palicom prof. Marija

te popratnom tehnikom za koju se pobrinula naša knjižničarka Tihana Strmo,

sjajno smo izveli svoj program i oduševili nazočne. Ne smijemo zaboraviti i sve

one koji su ostavili svoj doprinos i trud u realizaciji tih projekata od kojih je

najznačajniji bio Po pokupskom kraju za čiju je realizaciju zaslužna i naša bivša

knjižničarka Davorka Facko-Vnučec. Hvala im na svesrdnom trudu i pomoći.

U prijepodnevnim satima manifestacija je održana i u našoj školi za učenike.

7

Ravnateljica naše škole

Štefica Facko – Vrban i učiteljica

razredne nastave Jasminka Podlejan

na Državnoj smotri učeničkih zadruga

u Topuskom, 12.10.2003.

Svakidašnja nošnja uvijek je bila skromna u ukrasu, ili se rabila ona svečana ili

iznošena nošnja. Starija nošnja sastojala se od prednjeg i stražnjeg stana, te

dugih širokih rukava, stisnutih u zapešću, s otvorenim orukavljem. Rukavi su

također bili nabirani, ali u šire, vodoravne nabore.

Jedini ukras oplečka činila je prišivena uža ili šira traka bijele čipke na orukavlju i

ovratniku. Rubača se sastojala od ravnih pola otkana platna skupljenih i

obrubljenih ošvicom u struku.

Prednja pola bila je ravna, s rasporom po sredini, a ostale su nabirane u guste,

sitne nabore.

Pregača - zastor, jednako duga,

ili tek nešto krača od rubače

prekrivala je prednju ravnu

polu rubače. Cijela površina

pregače bila je slagana – skretana

na osobit način.

„Falde“ su slagane u nizu u kojem

se izmjenjuje jedna plošna, šira

falda, sa sljedeće dvije uže. Šira

falda naziva se lopar, a uža kret.

Ispod rubače odjevala se

podsuknja - podrubačka, dužine

do ispod koljena.

8

Muška narodna nošnja slijedi obrazac panonskog tipa, a sastoji se od rubače i

gaća koji su izrađivanii od domaćeg tkanog platna. Košulja-rubača dugačkih

rukava, s prorezom na prsnom djelu, zatezala se u gaće ili pak nosila povrh njih.

Muškoj nošnji pripadao je i prsluk- lajbek. Prema riječima kazivačica, prsluk je

izrađivan od crvenog sukna s ukrasnim gumbima uzduž prednjice. Na glavu je

pristajao šešir-škralk obrtničke izrade, a na noge opanci s obojcima. U razdoblju

između dva svjetska rata muškarci su posve preuzeli građanski način odijevanja.

Današnji muški članovi KUD-a Pokuplje oblače stari obrazac nošnje s već

usvojenim prslukom jednostavnog kroja. Za izradu muških nošnji često su se

služile stare plahte izrađivane od domaćeg tkanja. U rekonstruiranim muškim

nošnjama, nerijetko se dodaje ukras izvezen bijelim vezom na donjem rubu

rubače i gaća.

Prilog pripremile Antonia Bukovac i Dorotea Kušević, 5. razred koristeći materijale iz zbornika

Pokupsko: kroz prošlost i sadašnjost, Ogranak Matice Hrvatske Pokupsko, Zagreb, 2006.

9

Stigao nam je Sveti Nikola...

Na svom putu po svijetu, Sveti Nikola

je našao vremena i svratio i u našu

školu. Naši su učenici uglavnom

poštovali kućni red, slušali svoje

učitelje i roditelje, i marljivo skupljali

dobre ocjene pa im je Sveti Nikola

donio darove. Darove je podijelio i djeci

predškolskog uzrasta, a učenici su mu

priredili pravu predstavu dobrodošlice.

Snježna staza - Djedica

U utorak, 17.12. u našoj je školi za

učenike nižih razreda održana

predstava Mak teatra – Snježna

staza, kojom je stigao Djedica i

razveselio ih pjesmom.

LIDRANO 2013

U četvrtak, 31.siječnja, održana je

gradska smotra LiDraNo 2013.

Domaćin smotre bila je OŠ Šćitarjevo.

Na smotri su nastupili i učenici naše

škole i to u pojedinačnim i grupnim

scenskim nastupima. U pojedinačnim

nastupima sudjelovala je učenica

Katarina Gajdek u kategoriji kazivanje

poezije (Dobriša Cesarić: Balada iz

predgrađa) a mentorica joj je bila

profesorica Lidija Klarić.

U skupnim scenskim nastupima sudjelovali

su učenici trećeg razreda pod vodstvom

učiteljice Jasminke Podlejan (Marijo

Ožaković: Snježna kraljica) te učenici šestog,

sedmog i osmog razreda.

Zvuci Anda u našoj školi

Grupa Ayllu održala je 29.10. 2013. u

našoj školi vrlo osebujan i nadasve

zanimljiv koncert. Učenici od 4. do 8.

razreda imali su priliku upoznati glazbu

i kulturu starih Inka te sačuvanu kulturu

današnjih Anda od Ekvadora, Perua do

Bolivije. Koncert je organizirala

Hrvatska glazbena mladež.

Na županijsku smotru idu učenici šestog,

sedmog i osmog razreda sa svojim mentorom

Marijom Ožakovićem.

Ravnateljica škole pohvaljuje sve učenike i

njihove učitelje koji su vrlo uspješno

predstavljali našu školu na ovoj smotri a

zahvalu upućuje i roditeljima koji su izrađivali

kostime i onima koji su na smotru došli kao

podrška.

Posjetili su nas

10

22

Susret s književnicom Jadrankom Čunčić-Bandov

Dana 13.11.2013. našu je školu

posjetila književnica Jadranka

Čunčić-Bandov. Na susretu s

književnicom sudjelovali su

učenici od 1. do 4. razreda.

Književnica je izvela lutkarske

predstave s lutkama koje sama

izrađuje i tekst koji sama piše, a

odgovarala je na pitanja koja su

joj postavili učenici.

Stjepan Jankeš, 4. razred

Čarolija i smijeh uz Jozu Bozu

i najljepše maske!

Svjetski poznati mađioničar i iluzionist Jozo Bozo gostovao je 04. ožujka u našoj školi. Jozo Bozo je karijeru posvetio rastjerivanju lošeg raspoloženja i izazivanju smijeha a i nas je razveselio svojim šalama i trikovima.

11

22

22

Isti smo dan održali i ples pod maskama. Žiri je imao težak zadatak

da izabere najbolje maske i podijeli slatke nagrade.

Dan napada na Pokupsko

2. listopada 1991. godine napadnuto je Pokupsko. U tom je napadu

stradala župna crkva, župni dvor i školska zgrada.

Svake godine podsjetimo se tog događaja.

3. listopada obilježava se obljetnica osnivanja 153. brigade HV. I ove

godine učenici četvrtih razreda svih škola s područja Velike Gorice imali

su sat povijesti kod zemunice, a nakon toga su 4 kilometra pješačili do

naše škole. Na školskom igralištu učenici su se odmarali, družili, igrali,

a za sve učenike i njihove učitelje kao i za pripadnike Udruge 153.

brigade HV-a pripremljen je grah. Mali i veliki zbor naše škole te

tamburaški orkestar nastupili su u prigodnom programu kod zemunice.

Obilježili smo

MEĐUNARODNI DAN DARIVANJA KNJIGA

koji se obilježava 14. veljače, volonterski je projekt kojim se djecu želi potaknuti da više čitaju i kojim se kod njih želi probuditi ljubav prema čitanju i darivanju. Darujući svoju knjigu ili slikovnicu drugom djetetu, uz objašnjenje zašto to radimo i koliko će to drugom djetetu značiti, naučili smo koliko je lijepo i važno pomagati.

Međunarodni dan zaštite

ozonskog omotača

– 16. rujna Vrijedna grupa Mladih knjižničara

istražila je što je ozon i zbog čega

je važan ozonski omotač, tko ga

uništava i zašto nastaju ozonske

rupe. Svoje istraživanje su postavili

na pano, da i drugim učenicima

ukažu na problem, čime su

doprinijeli zaštiti ozonskog sloja i

važnosti očuvanja za buduće

naraštaje.

SVJETSKI DAN

ZAŠTITE ŽIVOTINJA

Učenici nižih razreda zajedno sa svojim

učiteljicama posjetili su Azil za napuštene

životinje u Pokupskom Cerju. Na taj način

obilježili smo Svjetski dan zaštite životinja

(4.10.). Naučili smo kako trebamo

postupati i brinuti se o životinjama koje

imamo kod kuće i kako trebamo postupiti

kada naiđemo na napuštenog psa ili

mačku. Nekoliko učenika je već učinilo

dobro djelo i udomilo pse iz Azila.

12

Obilježili smo Dane zahvalnosti za plodove zemlje

17. listopada održana je završna priredba vezana uz Dane zahvalnosti za plodove zemlje. U blagovaoni škole postavljeni su štandovi na kojima su se mogli pronaći različiti plodovi, ali i peciva i kolači koje su pripremile naše mame i bake uz pomoć naših

učenika. U programu su sudjelovali mali i veliki zbor. Članovi učeničke zadruge Lajdica ispekli su pekmez, a učenice Ivana i Štefica ispekle su palačinke za sve učenike škole. U

poslu im je malo pomogao i voditelj zadruge Marijo Ožaković. Župnik Robert Jonjić blagoslovio je ono što se našlo na stolovima, a nakon toga smo mogli jesti sve što

nam se svidjelo.

13

Učenici viših razreda i Mladi knjižničari priključili su se obilježavanju stote obljetnice smrti našeg značajnog književnika Antuna Gustava Matoša. Tako su Mladi knjižničari izradili plakat o Matošu i njegovim djelima a učenici 7a razreda, Ivana Zaluški i Patrik Sučec sudjelovali su u stvaranju virtualne izložbe fotografija koju je organizirala Nacionalna i sveučilišna knjižnica.

Matošev kutak u našoj školi

Prisjetili smo se stradanja

grada heroja - Vukovara Obljetnice su prigode da se prisjetimo nekih trenutaka i događaja koji su se

zbili u povijesti nekog vremena. Prije 22 godine, 18. studenoga 1991. nakon

tromjesečne opsade i gotovo potpunog uništenja grada, prestao je otpor

hrvatskih branitelja u Vukovaru. Herojstvo Vukovara udarilo je temelj za

kasnije vojne pobjede hrvatskih snaga koje su dovele do potpunog

oslobađanja zemlje. Zbog svega toga Vukovar je postao simbolom koji

okuplja cijelu naciju. U spomen na 22. obljetnicu stradanja Vukovara, u

ponedjeljak 18.11.2013. učenici i djelatnici naše škole prigodnim su

programom i minutom šutnje odali počast nevinim žrtvama stradalim u

Vukovaru. Na prozorima naših učionica zapalili smo lampaše.

Obilježili smo

Dan darovitih

učenika

U petak, 21. ožujka 2014.

godine, obilježili smo Dan

darovitih učenika. Učenici su

pokazali svoju darovitost kroz

različite aktivnosti. Neke od

aktivnosti održavale su se u

učionicama ili sportskoj

dvorani. U blagovaoni škole

prikazane su fotografije koje su

učenici snimili na školskom i

županijskom natjecanju iz

tehničke kulture, učenici su

čitali haiku poeziju koju su

sami pisali, a školski zbor i

tamburaški orkestar izveli su

pjesmu Moja diridika.

SVJETSKI

DAN VODA

Učenici nižih razreda obilježili su

Svjetski dan voda, 20. ožujka.

U prostorijama škole izloženi su

radovi učenika - vodena prometala.

Učiteljica Nevenka Crnolatec

prezentirala je učenicima sportove

na vodi i u vodi.

14

Projekt "Štedim, vrijedim" i Svjetski dan sporta

Učenici nižih razreda naše škole pokrenuli su projekt "Štedim, vrijedim" povodom

Svjetskog dana štednje 31.10. Svaki su mjesec skupljali po 5 kuna sve do 28.05.2014.

kada su obilježili i Svjetski dan športa. Uštedjeli su za roštiljadu na Kupi gdje su se

zabavljali igrama pod geslom "Kak su se igrali naši stari".

15

Međunarodni dan mira

Diljem svijeta 21. rujna se obilježava Međunarodni dan mira koji je rezolucijom UN-a iz 2001. godine određen kao dan nenasilja i prekida neprijateljstava na globalnoj razini, a mi smo ga obilježili raznim aktivnostima na satovima razrednika,

izrađujući „cvijeće mira“ od šarenog papira i

slamčica za sok. Izveli smo i kratku priredbu

u kojoj su sudjelovali mali i veliki zbor,

dobrovoljna glazbeno – scenska skupina i

mala ritmika te na kraju darovali cvijet

mira - svatko svom prijatelju.

Valentinovo 2014.

S obzirom da su nas zadesile velike poplave, morali smo odgoditi ples

povodom Valentinova. No, to nije omelo grupu „Select“ iz Gline da za nas, tjedan

dana kasnije, odvoji poslijepodne i uveliča našu tradicionalnu zabavu. Ljubavnu

poštu razdijelili smo na sam Dan zaljubljenih, a ljubavnu poeziju pročitali na plesu.

U stanci između plesova zabavili su nas naši učenici iz PŠ Hotnja te zborašice

pjesmom Miruj, miruj srce moje.

Tada je završila i potraga za najljepšim ljubavnim stihovima, odabirom pjesme

Moja simpatija koju je napisao Valentin Jankeš, učenik 3. razreda.

16

Kad te vidim, sav sam smeten, ne znam gdje sam, kuda da krenem. Oči mi zasjaju, noge mi klecaju, lice mi se zacrveni, jao meni! Tvoj pogled jedan, i smiješak su dovoljni, da pomislim, kao da letim.

Valentin Jankeš, 3. r

MOJA SIMPATIJA

Doroteja Batinjan, 8. r

Adrijana Šandor, 8. r

17

Najljepše ljubavne

ZAŠTO JE LJUBAV TEŠKA Zašto je ljubav teška

to nitko ne zna ali svi znaju što je ljubav. Zašto je ljubav teška mislimo si mi svi su jednom zaljubljeni.

Zašto je ljubav teška možda netko zna taj sigurno iskustva ima.

LJUBAVNI JADI DANAŠNJIH MLADIH

Bako, bako! Ja volim je jako, ali Marta Tihog voli. Trči za njime po cijeloj školi. Kada to ugledam srce me boli. Unuče moj slatki, a što fali Vlatki?

Ona veća je od mene nema dileme. Pa to zna svatko čak i onaj smotani Zlatko.

U redu bako pa mene ne može voljeti svako. Ja nju neću moliti jednostavno ću

preboliti.

Najljepše ljubavne pjesme 2014.

18

pjesme

MOJA CURA

Moja cura ima zlatnu kosu, hoda kao vila. Ona voli čokoladu, bombone, miriše na slatko.

Kada joj se približim zaboravim na sve probleme, zarumeni mi se lice kao crvena ruža. Srce mi lupa kao sat, tuče kao bat.

SRCE Stojim u snijegu, na visokom brijegu. Volim ga, divim se njemu, imam dilemu. Srce mi puca, jer nije moj bez njega ne kuca. Volim ga i bit će moj! Ova pjesma govori o nama, ali nije drama, nego već stotinu bića zna o kome

se u ovoj pjesmi priča!

Ja i on kao dva ptića letimo skupa i hodamo kao obična bića. Ovo među nama neka ostane tajna, neka bude u tajnosti, neka ne bude u javnosti.

19

Ti si moj, nedam te nikom, ne usudim se prići, jer se bojim da ćeš otići.

ZVONJALICA Još je jedna emisija Zvonjalice

odrađena sasvim profesionalno iz ruke i voditeljske palice naših

učenika koje priprema profesor Marijo Ožaković. Tako je Štefica

Medved, učenica 7.a razreda zamijenila Silviju Lukinić, našu bivšu učenicu, i odlično odradila voditeljski posao. Gost emisije bio je velečasni

Robert Jonjić, župnik Župe Uznesenja Blažene Djevice Marije u

Pokupskom koji je govorio o duhovnim vrijednostima Uskrsa.

Lidrano 2014 Učenici naše škole nastupili su na smotri LiDraNo u kategoriji skupnih scenskih nastupa. Izveli su dramatizaciju prema tekstu Skriveno blago kojeg je napisao Slavko Pregl. Pod mentorstvom Marija Ožakovića našu školu zastupali su učenici: Benjamin Pirša, Tomislav Dojkovski, Davor Belečić, Ivona Lukinić, Melita Mioković, Dorotea Kušević, Stjepan Kovačić, Matija Sučec, Patrik Sučec i Štefica Medved. Njihov nastup fotografirala je Antonia Bukovac. Ravnateljica škole pohvaljuje učenike i njihovog mentora za uložen trud i uspješan nastup.

VELIKOGORIČKI

FAŠNIK

U nedjelju je održan velikogorički

fašnik na kojem su uspješno nastupili i

naši učenici pod vodstvom učiteljice

Jasminke Podlejan. Pohvaljujemo ih za

uspješan nastup i uložen trud u izradu

kostima.

Sudjelovali smo

20

22

MODELARSKA LIGA

U petak, 21.veljače, učenici 7.b

razreda Mateo Muža i Domagoj

Šestak, sudjelovali su na

"Modelarskoj ligi". Natjecanje se

održalo u OŠ Eugena Kumičića.

Mentorica našeg natjecateljskog

para bila je Kristina Panižić. Tim

"DIM" nije izborio mjesto među

pet najboljih, ali s nestrpljenjem

očekuje iduće natjecanje.

AKCIJA PRIKUPLJANJA

POMOĆI ZA

POPLAVLJENA PODRUČJA

S obzirom da je istočni dio naše

Hrvatske doživio katastrofalnu

poplavu, oko 15000 ljudi moralo

je napustiti svoje domove.

U cijeloj zemlji pokrenuta je velika

humanitarna akcija prikupljanja

svega potrebnog za normalan

život, a naši su se učenici i

učenice prihvatili prikupljanja

humanitarne pomoći te prikupili

hranu, odjeću, obuću i igračke za

ljude u nevolji ponajprije za svoje

vršnjake, te higijenske

potrepštine u vrijednosti

od 2000 kuna.

56. smotra mladih tehničara

Na 56. županijskoj smotri mladih

tehničara uspješno su nastupili i naši

učenici Marija Zaluški i Mateo Muža a

njihova mentorica bila je Kristina

Panižić. Smotra je održana u OŠ

Eugena Kumičića u Velikoj Gorici u

petak, 7. ožujka.

21

42. Festival dječje kajkavske popevke u Zlataru

„Jesen vu kraju“ naziv je popijevke koju su

29. rujna 2013. na 42. festivalu dječje

kajkavske popijevke u Zlataru izvele učenice

7.b razreda Ivona Krpečanec i Ivana Cirković.

Nakon što su naši učenici, na zadani tekst,

skladali glazbu te nakon što je gosp. Ivan

Potočnik napisao aranžman pjesme, naša

škola je pozvana na ovaj tradicionalni

zagorski festival. Učenice je pripremio učitelj

Marijo Ožaković, a njihovu, vrlo uspješnu izvedbu, pratio je tamburaški

orkestar HRT-a pod vodstvom mo. Siniše Leopolda.

22. Turopoljska trka Dana 23.3.2014. učenici naše

škole sudjelovali su na 22. Turopoljskoj trci u Velikoj Gorici. Najuspješniji je bio učenik 4. r. David Pirša koji je zauzeo 18. mjesto u konkurenciji dječaka

3. i 4. razreda.

Županijska smotra zborova Nakon godinu dana pauze naši zboraši i tamburaši ponovo su zablistali

na Županijskoj smotri zborova i drugih ansambala koja se održala u

Zaprešiću 10. travnja. Mali zbor izveo je skladbu Djeca su ukras

svijeta, djevojački zbor uz tamburašku grupu skladbu Pokraj bistra

izvora, a svi zajedno pod stručnom dirigentskom palicom profesora

Marija Ožakovića, Moja diridika. Nagrađeni su velikim pljeskom i

dobrim kritikama ostalih

profesora te zasluženo

dobili priznanje za

sudjelovanje na smotri.

SIGURNO U PROMETU

Dana 26. travnja u OŠ Jurja Habdelića u

Velikoj Gorici održano je županijsko

natjecanje Sigurno u prometu. Našu su školu

uspješno predstavili učenici 5. razreda: Jana

Jurković, Marija Gajdek, Miron Bradić i Luka

Cavrić pod vodstvom mentorice Kristine

Panižić.

Sudjelovali smo

22

22

VJERONAUČNA OLIMPIJADA

U petak, 24.siječnja 2014.godine održano je natjecanje iz vjeronauka u OŠ Šćitarjevo. Na natjecanju su sudjelovali i učenici naše

škole: Tea Nakić, Petra Rumbak, Andrea Žužić, Dominik Ćunović. Njihov mentor bio je vjeroučitelj

Mato Lešić.

Promocija 58. broja Žira

Na predstavljanju 58. broja lista

"Žir", održanog u petak 29.

studenoga 2013. godine u

slastičarnici Memy, našu školu

predstavljali su Stjepan Jankeš i

David Pirša, učenici 4. razreda te

predstavnica novinarske skupine

Štefica Medved, učenica 7. a razreda.

Promocija 59. broja Žira

Na predstavljanju 59. broja lista "Žir",

održanog u četvrtak 22. svibnja 2014.

godine u vrtu slatičarnice Memy,

sudjelovali su učenici suradnici iz svih

osnovnih škola Grada Velike Gorice i

općina Pokupsko, Kravarsko i Orle.

Našu školu predstavile su Dorotea

Kušević iz 5. razreda i Ivona Štimac iz

3. razreda PŠ Hotnja.

23

26. SMOTRA UČENIČKIH ZADRUGA I

FESTIVAL TEHNIČKE KULTURE

Na 26. Smotri učeničkih zadruga Republike Hrvatske, koja se održala 23. i 24. svibnja 2014. godine u Boćarskom domu u Zagrebu, svoje radove, inovacije i baštinu prezentirali su učenici iz svih krajeva

naše zemlje. Naša se zadruga predstavila s Eko projektom proizvodnje ekološkog humusa uz pomoć kalifornijskih glista, a sve to ne bi bilo moguće bez velikog truda učenica petog razreda i članica zadružnog odbora Antonije Bukovac i Doroteje Kušević koje su odlično predstavile naš projekt.

U isto se vrijeme održavao i Festival tehničke kulture i natjecanje u modelarstvu na kojem su sudjelovali Mateo Muža i Domagoj Šestak, 7b. .

1. FAZA

Eko projekt

Glistenjak crvenih kalifornijskih glista je jedno od najkvalitetnijih do sada

poznatih gnojiva na svijetu.To je visoko kvalitetno prirodno organsko gnojivo bez

kemijskih dodataka. Humus glistenjak, crvenih kalifornijskih glista, ujednačava

ishranu biljaka, potiče rast, povećava otpornost na bolesti i sušu, ubrzava

sazrijevanje plodova te ubrzava klijanje sjemena i rast biljaka.

Zbog toga su se učenici Eko grupe naše škole odlučili okušati u proizvodnji

glistenjaka.

POSTAVLJANJE DRVENOG OKVIRA

Prije nego započnemo s kompostiranjem, moramo odlučiti na kojem mjestu ćemo

smjestiti kompostište i na koji način ćemo kompostirati. Kompostirati možemo u hrpi

koja može biti slobodnostojeća ili ograđena. Mi smo se odlučili za kompostište

ograđeno drvom veličine 150x300 cm.

24

PREKRIVANJE TLA CIGLOM

Materijal za kompostiranje nikad ne stavljamo u rupu u tlu jer će zbog nedostatka kisika doći do trulenja i neugodnog mirisa. Kompost ne smiještamo na nepropusnu podlogu. Podloga od cigle osigurava otjecanje suvišne vode i prozračnost hrpe.

3. FAZA

2. FAZA

POSTAVLJANJE KARTONA

Karton služi kao izolacija i podiže temperaturu u gornjim slojevima za nekoliko

stupnjeva.

25

4. FAZA

NAVAŽANJE STAJSKOG GNOJA

Zreli stajski gnoj gliste koriste za hranu. On mora biti ekološki ispravan, bez tragova antibiotika ili nekih drugih kemijskih preparata. Gliste su vrlo osjetljive na to, a za hranu koriste sve vrste stajskog gnoja osim kokošjeg koji je prejak.

5. FAZA

Eko projekt

Usitnjavanje materijala DODAVANJE BIOOTPADA

Materijal za kompostiranje treba

usitniti, što više, to bolje. Sitniji

materijal lakše se miješa i preokreće što pridonosi ubrzanju procesa razgradnje.

Stoga kuhinjski biootpad usitnimo već u kuhinji (npr. ljuske jaja treba zgniječiti, koru

voća i povrća izrezati ili usitniti u male komadiće, itd.). Otpad iz vrta (lišće, granje,

biljke...) usitnimo škarama ili sjekiricom na duljinu od oko 5 cm ili još sitnije.

26

7. FAZA

POKRIVANJE KOMPOSTNE HRPE GEOTEKSTILOM

Mikroorganizmi u kompostu su živa bića prilagođena životu u tlu te stoga osjetljiva

na svjetlo. Zato kompost pokrivanjem štitimo od svjetla, ali i od pretjerane vlage u

zimskim mjesecima i ljetnog isušivanja.

Kompostnu hrpu moramo

zaštititi materijalom koji

propušta zrak, a zadržava

vlagu, npr. tankim slojem

zemlje, slojem suhe trave,

lišća, sijena, vrećama od

jute ili geotekstilom.

6. FAZA

SMJEŠTANJE GLISTA

Crvene kalifornijske gliste (lat. Lumbricus rubellus) su uzgojene i selekcionirane na

kalifornijskom sveučilištu prije četrdeset godina. Smatraju se najproduktivnijom

vrstom za uspješnu proizvodnju humusa, a jedno leglo čini 200 litara gusto

naseljenih glista.

27

uzeju upoznali su najčešće vrste

životinja, pogotovo zvijeri, način

njihova života te njihov položaj u

ekološkom sustavu. Učenici su

upoznali i ulogu lovaca i lovstvo

kao djelatnost u očuvanju

prirodne ravnoteže u vodenim i

kopnenim staništima RH.

U Zvjezdarnici su učenici slušali

predavanje o svemiru i

Posjet Zagrebu 24. rujna 2013. godine učenici

4. razreda OŠ Pokupsko u pratnji

svoje učiteljice Jasminke

Podlejan razgledali su grad

Zagreb - glavni grad Republike

Hrvatske. Upoznali su se sa

najvažnijim znamenitostima

Kaptola i nekadašnjeg Gradeca.

Najviše ih se dojmio posjet

Saboru gdje su imali priliku

prisustvovati sjednici na kojoj

je predsjednik Vlade Zoran Milanović po prvi puta pred Hrvatskim

Saborom podnio izvješće o aktivnostima Vlade RH.

Izvanučionička nastava

Dana 20. ožujka u povodu obilježavanja Dana voda učenici 5. i 6. razreda pod vodstvom profesorica Jasne Šego, Lidije Klarić i Snježane Rak posjetili su javnu ustanovu - Pročistač otpadnih voda u Zagrebu. Tamo su se upoznali s mehaničkim i biološkim metodama pročišćavanja otpadnih voda, Također su se upoznali s mnoštvom novih jezičnih pojmova koji su dio hrvatskog stručnog nazivlja. Isti su dan obišli i Zvjezdarnicu na Gornjem gradu. Tijekom zanimljivog predavanja ponovili su dosad stečena znanja o Svemiru, Sunčevu sustavu i Zemlji. Poseban doživljaj bilo je indirektno promatranje Sunca teleskopom - odraz Sunca na papiru koji je ubrzo zapalio papir.

Izlet u Ljubljanu

Zaposlenici škole posjetili su 27. prosinca Ljubljanu, glavni grad Slovenije. Uz stručnog vodiča upoznali su se s poviješću i znamenitostima grada.

Posjetili smo

28

Gledali smo film Tarzan

Trgovački centar Avenue

mall u Novom Zagrebu

27. ožujka je preplavio val

učenika 7. a i 6. razreda.

Učenici su u pratnji svojih

razrednika Martine Rukavine

i Marija Ožakovića pogledali

vječnu animiranu

ekranizaciju priče o Tarzanu

te uživali u 3D formatu.

Nakon toga su se upustili u

život glamoura i potrošačkog

svijeta.

Učenici nižih razreda posjetili su

Hrvatsku Kostajnicu

10.10. 2013. god. učenici nižih razreda naše škole posjetili su Hrvatsku Kostajnicu. Dan smo započeli berbom kestena u obližnjoj šumi. Ostatak dana proveli smo u ugodnom okruženju restorana Djed gdje smo se počastili izvrsnim ručkom i kestenima koje nam je ispekao pravi kestenjar, a mi smo ih u slast pojeli. U radionici uz pomoć tete Maje izradili smo peciva, kruščiće i razne druge pekarske poslastice. Uz igru i druženje na svježem zraku lijepo smo se proveli i puni lijepih dojmova, pomalo umorni, vratili se kući.

"Čudnovate zgode

šegrta Hlapića"

U utorak,12.11.2013. učenici 3. razreda

PŠ Hotnja i matične škole posjetili su

Pučko otvoreno učilište u Velikoj

Gorici. U prepunoj dvorani kina gledali

su film Šegrt Hlapić koji im se

veoma svidio.

Božićna bajka Učenici nižih razreda naše

škole posjetili su imanje

obitelji Salaj u Grabovnici.

Zagrijali su se u toplom

prostoru uz glazbu. U prvim

večernjim satima uključena su

svijetla koja su ih oduševila.

Vlasnici su nam rekli da na

njihovom imanju svijetli oko

milijun i pol lampica!

29

22

UČENICI 3. RAZREDA U VELIKOJ GORICI

Posjetili smo

Izvanučionička

nastava

U srijedu, 26.3. učenici 3.

razreda naše škole bili su na

izvanučioničkoj nastavi u

Lijevim Štefankima gdje su

obišli kapelicu Sv. Jurja i u

Pokupskom Cerju gdje su

obišli kapelicu Sv. Petra i

Pavla.

Izlet u Karlovac

- viši razredi

Jednodnevni izlet koji je organiziran 23.

5. za učenike od 5. do 8. razreda u

Karlovac, Stari grad Dubovac, protekao

je vrlo zanimljivo, poučno i zabavno. I

pored jakog sunca i sparine učenici su

uživali u srednjevjekovnim borilačkim

vještinama, pisanju glagoljice i radionici

sudbene vlasti. Nakon odličnih i veselih

radionica uputili su se u kratko

razgledavanje jezgre Karlovca.

30

U utorak, 29. 10. 2013. učenici 3. razreda

OŠ Pokupsko posjetili su Veliku Goricu.

Tijekom boravka u gradu obišli su uže

gradsko središte i vidjeli značajne ustanove

te kulturno povijesne znamenitosti.

U Pučkom otvorenom učilištu posjetili

su Dječji odjel Gradske knjižnice.

Knjižničarka ih je upoznala sa radom knjižnice i naučili su sve o

enciklopedijama. Nakon posjeta knjižnici igrali su se na dječjem igralištu u

Parku dr. Franje Tuđmana, a zatim se vratili redovnom autobusnom linijom.

Stari grad Dubovac

Učenici nižih razreda, u petak 16.05., posjetili su Stari grad Dubovac - slikoviti dvorac iz

13. stoljeća koji predstavlja način feudalnog graditeljstva Hrvatske. Sagrađen je iznad

Karlovca, na prapovijesnom humku povrh Kupe na 185 metara nadmorske visine a

učenici su upoznali i stare izvorne zanate i obrte, kao i običaje i osobitosti nekadašnjeg

života ljudi dubovačke općine. I sami su se okušali u izradi nakita, žongliranju, bubnjanju

i pisanju krasopisa pomoću pera.

31

Posjet Zagrebu

Učenici nižih razreda posjetili su, 13.03. grad Zagreb. Obišli su Hrvatsko narodno kazalište, Poštanski muzej, ured Hrvatske pošte i dobro se zabavili na predstavi Fora škola u izvedbi kazališta Tvornica lutaka.

Dan sporta 2014.

Svjetski dan sporta inicirala je1993.

TAFISA (Trim AND Fitness

International Sport for all Association)

– Međunarodna asocijacija pokreta

„Sport za sve“, čiji smo i mi članovi. I

mi se svake godine priključujemo ovoj

manifestaciji – tako su ove godine

pobijedile učenice 7. b u odbojci, a u

nogometu učenici 8. i 7. b - 21.05., 7. b

- 16.05. a učenici 6. razreda - 14.05.

Stolni tenis

Na natjecanju iz stolnog tenisa

održanog 05.11.2013 u Velikoj Gorici

naši stolnotenisači su osvojili 4.

mjesto. Učenici su Ivan Krpečanec,

Matija Sučec i Benjamin Pirša.

Čestitamo dečkima!

U četvrtak, 31.siječnja, održana je

gradska smotra LiDraNo 2013.

Domaćin smotre bila je OŠ Šćitarjevo.

Na smotri su nastupili i učenici naše

škole i to u pojedinačnim i grupnim

scenskim nastupima. U pojedinačnim

nastupima sudjelovala je učenica

Katarina Gajdek u kategoriji kazivanje

poezije (Dobriša Cesarić: Balada iz

predgrađa) a mentorica joj je bila

profesorica Lidija Klarić.

U skupnim scenskim nastupima sudjelovali

su učenici trećeg razreda pod vodstvom

učjice Jasminke Podlejan (Marijo.

Liga prvaka u rukometu

Naši učenici su 21.9.2013.

prisustvovali prvoj domaćoj

utakmici RK CO Zagreb protiv

Celja Pivovarne Laško.

Naši rukometaši upisali su

pobjedu sa 24:21.

Na županijsku smotru idu učenici šestog,

sedmog i osmog razreda sa svojim mentorom

Marijom Ožakovićem.

Ravnateljica škole pohvaljuje sve učenike i

njihove učitelje koji su vrlo uspješno

predstavljali našu školu na ovoj smotri a

zahvalu upućuje i roditeljima koji su izrađivali

kostime i onima koji su na smotru došli kao

podrška.

Naši sportski uspjesi

32

22

Ah, taj jedan bod!

Na Županijskom natjecanju u

badmintonu, 07.02.2014. u

OŠ Ljubo Babić u

Jastrebarskom, nastupile su

Adrijana Šandor iz 8. razreda

i Ivona Krpečanec, Ivana

Cirković i Dorotea Pirša iz

7. b razreda.

Nedostajao nam je jedan bod

za ulazak u polufinale!

Osvojeno 3. mjesto

na Županijskom natjecanju

iz streljaštva!

Na Županijskom natjecanju iz streljaštva nastupili su Ivan Šestak iz 6. razreda, Antonio Lukinić iz 7. b razreda i Matija Sučec iz 7. a razreda. Dečki su osvojili odlično 3. mjesto! Čestitamo!

33

22

22

MOJ KRAJ

Moj zavičaj je brežuljkasti,

na jednom bregu moja iža

stoji

iz nje moja mama gledi.

Vu njoj ja zadaću pišem

i bilo bi bolje da ju narišem.

Vu dolini reka Kupa teče

oko nje raste cveće.

Zelene šume vrganje

skrivaju

na plavom nebu oblaki

plivaju.

Škola naša žuta je cela,

po bregima okolo bela su

sela.

To vam je moj kraj

brežuljkasti zavičaj.

Dora Škrinjarić, 4. r

MOJ ZAVIČAJ

Moja zavičaj je jako lijep iako baš nema puno ljudi i

djece. Lijepo mi je u proljeće kada se sve rascvjeta i u

jesen kada pada suho lišće. Kod mene je jako puno

brijegova. U mom zavičaju zima mi je posebno draga

zato jer kada padne snijeg, mogu se sanjkati na našim

rjegovima. Volim živjeti u takvom zavičaju.

Marko Malek, 3. r

HRVATSKA

Hrvatska je moja

domovina.

Zelenih šuma,

šarenih, mirisnih polja.

Hrvatska je moja mama,

moj tata

i braća.

U njoj žive

svi meni dragi ljudi.

Sve što volim

zove se Hrvatska.

Patrik Šestak, 3. r


Moje selo – brežuljkasti kraj, Ivana Blažinčić, 4. r

Moje selo – brežuljkasti kraj, Helena Sučec, 4. r

34

22

MOJ ZAVIČAJ

Živim u brežuljkastom zavičaju. Moj zavičaj ima prekrasne

brežuljke na kojima su raširena mnoga sela. Brežuljci su

prekriveni šumama, livadama, vinogradima, voćnjacima,

vrtovima. Moj zavičaj u svakom godišnjem dobu ima svoju

čaroliju. Zimi je sve bijelo, u proljeće se sve zeleni, ljeti je

sve puno veselja i obasjano suncem, a u jesen je sve

prekriveno jesenskim bojama. Kroz moj zavičaj teče rijeka

Kupa koja ga posebno krasi svojom ljepotom. Jako volim

svoj zavičaj i kada negdje odem jedva čekam da se natrag

vratim.


MOJ BREŽULJKASTI KRAJ

Moj zavičaj je pun ljudi,

vredni su i kak biki non stop

nekaj delaju.

Da ni njih sve bi živine

pocrkale od gladi.

Kad ja izidem van iz iže

sve je puno zelenila,

brda ima ko u priči

i ne zna se koji je lepši.

Sara Lukinić, 4. r

MOJ DEDA JOŽA

Moj je deda poštar. Ima veliki

trbuv i velike mustače. On se

voli šaliti i voli puno spati. Ima

kratke crne lasi i smeđe oči.

Moj deda navek veli da od sega

najviše ima rad svoju babicu.

Helena Sučec, 3. r

MOJ BREŽULJKASTI KRAJ

Moj kraj je meni najlepši

i tu bum ostal navek živeti.

Nejdem v Zagreb ni v Goricu

najviše volim svoju zemljicu.

Na sakem bregu je jedno selo,

a med njemi naše ruk je delo.

Raste kukuruza, jačem i šenica,

bu se klala debela prasica.

A po vručem letu,

idemo se plavit na Kupu.

Nekad zememo i štape,

pa za ruček imamo šćuke.

David Pirša, 4. r

Moje selo – brežuljkasti kraj, Valentin Čunović, 4. r

35

22

MOJA DOMOVINA

Moja domovina zove se Hrvatska. Jako je lijepa i jako je volim. Ima prekrasne

ravnice, brežuljke i planine i Jadransko more. U ravnicama se zlate polja žita,

suncokreta i kukuruza, na brežuljcima pokrivenim vinogradima dozrijevaju

sočni grozdovi. Visoki planinski vrhovi bijele se prekriveni snijegom, a naše

more šalje bezbroj plavih pozdrava u svakom malenom valu. U mojoj domovini

žive marljivi i sretni ljudi. Ponosan sam što živim u Hrvatskoj.


Ja sam slikarica proljeća

Proljeće je najljepše godišnje doba. Ima mnogo

malih prijatelja koji rastu da nas razvesele – bijele

visibabe, žuti jaglaci, plave potočnice i zelene trave.

Sunce sije i plavi potok žubori niz brijeg. Bijele se

oblaci na nebu i ponekad spuste koju kap kiše.

Djeca se vesele i igraju na livadi. Bojam listiće s

najljepšim bojama proljeća. Bubamare lete po

zraku, a ja ih gledam. Slikam sunčeve zrake i tople

dane. Gledam marljive pčele kako skupljaju med.

Zazelenit će trava, a uz potočić procvjetati

visibabe.

Ivona Štimac, 3. r, PŠ Hotnja

Opis visibabe

Visibaba raste na livadama i

pašnjacima. Ona najavljuje

proljeće. Visibaba je zaštičena

biljka Njena stabiljka izgleda kao

duga, zelena slamka, a njeno

lišće izgleda kao krevetić

hladnog mraza. Visibabin cvijet je

bijel poput oblaka koji leti iznad

Zemlje. Visibaba je poput djeteta,

malog i krhkog. Molim Vas da ne

berete zaštićene biljke, a

pogotovo visibabe jer je to kao da

ste oduzeli život djetetu, malom i

krhkom

Sara Lukinić, 4. r


Silvija Lugarić, 4. r

Sara Šandor, 2. r

36

22

Proljeće

Dosta nam je duge zime,

proljeće nek zagrli me.

U proljeće je nebo plavo,

pa sunce viče nebu:“ Bravo“

Pčelice se suncu vesele

i med zujeći dijele.

Životinje šumske marljivo rade

i spremaju se za svoje mlade.

Sve je puno šarenih boja,

mirisna je livada moja.

Djeca se proljeću najviše raduju

i mnogo se vani igraju.

Juraj Valent Pocrnić, 3. r Boje proljeća

U mome kraju proljeće se polako budi. Dani postaju sve duži, nebo

plavije i sunčanije. Biljke počinju pupati, trava se počela zelenjeti i

u zraku se osjeća miris proljeća. Tople sunčeve zrake probudile su

i životinje koje su se sakrivale od hladnih zimskih vjetrova. Pod

strehom su zacvrkutale prve lastavice, a stara roda na susjedinom

dimnjaku već popravlja svoje gnijezdo. I ja se veselim proljeću, jer

boje koje donosi proljeće, su najljepše boje.

Marko Malek, 3. r Matej Jankeš, 2. r

37

22

Laura Krpečanec, 2. r

Sara Lukinić, 4. r


38

2

U susret ljetu Dolazi ljeto. Sunce nas zove na igru i odmor. Uskoro počinju ljetni praznici i ići ću na more. Tamo ću se družiti s prijateljima – kupati, sunčati, šetati uz more i ići na sladoled.

Valerija Sučec, 3. r

More Bliži se ljeto. Ljeto je najljepše godišnje doba. Sunce sve jače sja. Veselim se kraju školske godine. U 7. i 8. mjesecu ići ću na more. Čim stignemo ja trčim na obalu. More mi je najdraža riječ. Veselim se moru i kupanju. David Pirša, 4. r

Ribice upecali: učenici 3. razreda za razredni pano

39

U susret ljetu Bliži se kraj školske godine i moj odlazak na more. Veselim se što neće biti nastave iako znam da će mi ubrzo nedostajati moji prijatelji iz škole i učiteljica. Marko Malek, 3. r

Ljeto Ljeto će doći djeca će se veseliti jer škola je gotova. Veliko i plavo, duboko i sjajno to je more. Ribe veselo plivaju, djeca se kupaju, galebovi bijeli ih pozdravljaju. Mario Rožanković, 3. r U susret ljetu

Svi jedva čekamo kraj školske godine. Neki moji prijatelji će ići na more, neki će se kupati na Kupi ili kod kuće u bazenu. Svi ćemo moći dugo odmarati od školskih briga, a onda krajem ljeta počinju pripreme za novu školsku godinu. Želim da svi iskoriste praznike i da uživaju u sunčanom ljetu .

Emanuela Skender, 3. r

Jesen

Jesen je stigla sada.

Evo već šušti lišće i pada!

Svi se vesele!

Evo moj djed već grožđe bere.

Nemam više ništa za reći,

ali znam da vino će teći!

Leon Protić, 4. r

Jesen

Ljeto nam odlazi, jesen nam dolazi.

Vjetar šumori,potočić žubori.

Pao je kesten, stigla je jesen.

Grožđa crna, grožđa bijela

jesen nam je dala.

Draga naša jeseni, veliko ti hvala! Valerija Sučec, 3. r


Sara Lukinić, 4. r

Stjepan Jankeš, 4. r

40

22

JESENJI DANI

Škola je počela. I jesen je došla. Ona, tako puna boja,

puna okusa i mirisa, pokucala je na naša vrata. Jutra su

postala rosna, siva i zamagljena, kao iz bajke puna

paučinaste magle. Vrijedi čekati jer poslije rose zasja

sunce koje sve učini ljepšim. Mirisi voća, vina i rakije

počinju se širiti selom, a i gusta šuma mijenja boje od

kojih se sve čini zlatno.

Lijepa je jesen, tako predivna. I naša rijeka dom je sivih

i bijelih ptica spremnih poletjeti na daleki put. A kad odu

i sunce zađe hladnoća će se spustiti i čekati novo

jesenje jutro dok i sama zima ne dođe.

Patrik Sučec, 8. r

JESEN U VRTU

Osvanulo je maglovito jutro u vrtu skrivenom među voćkama iza stare drvene kuće. Pogled na vlažno tlo velikog vrta pokazuje nam koliko je bio izmoren od silnog povrća zasađenog u njegovim njedrima. Bilo je tu gredica luka i salate, kupusa i graha te velikih suncokreta ogrijanih suncem. Činilo se kao da će svaki čas zapjevati opijeni zanosnim mirisom stare dunje u susjedstvu. Krizanteme su ponosno krasile rubove vrta slušajući pjev ptica na obližnjim granama. Sada su već mnoge grane ogoljele i raščupane , izgledaju pomalo tužne. Počeo je puhati jak vjetar i nebo se naoblačilo. Stigla je jesen u svim svojim bojama. Lišće je požutjelo i otpalo sa grana, a trava nekada zelena, počela se polako sušiti. To je vrt moje bake, tako lijep i prepun svega, a opet tako tužan i umoran. U tom vrtu izraslo je mnogo povrća koje će biti hrana u dugim zimskim danima. Ostavljam vrt da spava i odmara preko zime jer brzo će doći proljeće i krenuti sve ispočetka. Sara Sučec. 4. r

Jesen

Stigla je... Najčarobnija... Jesen.

S njom stigle su i kiše, magle,

vjetrovi. Svi putovi i ceste puni su

lišća koje su vjetrovi opljačkali s

grana na kojima je bilo. Stabla

postaju pusta i siromašna.

Ujutro ne možeš nikamo, magla je

prekrila oči svojim plaštem. Pokoji

usamljeni vjetar povede sa sobom

zaostalo suho lišće i raznosi

slatke mirise voća po selu,

poljima i vinogradima.

Iz kuća dopire toplina ognjišta na

kojima pucketaju, tek ubrani,

kesteni. Osiromašuju vinogradi,

vrtovi, voćnjaci i polja, a i kukuruzi

se skrivaju od jesenje prijateljice

zime.

A kad padnu prvi snjegovi, svaki

taj miris bit će fini zalogaj u dugim

zimskim večerima. Tad ćemo

znati da je zima odnijela vjetrove,

kiše i magle. S njima tad odlazi i

jesen na dalek put do sljedeće

godine.

Ivana Zaluški, 8. r Helena Sučec, 4. r

41

22


Jandra Grgić, 2. r 42

22

Stjepan Sučec, 2. r

43

22

Moj pas Fleki

Moj ljubimac je pas Fleki. On je jedan prelijepi, mali

bijeli pas. Jako je drag i zaigran. Voli puno trčati,

skakati po meni i vući me za odjeću. Kada idem u

školu, jako je tužan i nestrpljivo čeka moj povratak.

Jako volim svog Flekija i ne mogu zamisliti život

bez njega.

Ivan Belečić, 4. r

Reks i Đeri

Reks: Dobar dan prijatelju.

Đeri: Dobar dan.

Reks: Imaš lijepu kuću.

Đeri: Da, nekad sam bio lutalica

kao i ti, ali su me našli dobri

ljudi i udomili me.

Reks: I ja tražim udomitelja.

Možda ću imati sreće kao i ti.

Đeri: Ma sigurno ćeš naći

nekoga kao i ja. Pitat ću svog

gazdu da i tebe udomi.

Reks: Dobro pa mi javi.

(Nekoliko dana kasnije)

Đeri: Pitao sam gazdu i rekao je

da te povedem sa sobom.

Reks: Hvala, prijatelju! Idemo

zajedno u naš novi topli dom!

(I tako su živjeli sretno u novom

domu.)

Jurica Antolović, 4. r


Marija Cvitić, 2. r

Petar Šestak, 2. r

44

22

RAZGOVOR PSA LJUBIMCA I LUTALICE

PAS LJUBIMAC: Hej maleni, što radiš tu uz cestu?

PAS LUTALICA: Čekam svoje ukućane. Danas ujutro su

me ovdje ostavili kada su krenuli na more.

PAS LJUBIMAC: Ja mislim da se oni više neće vratiti

po tebe, postao si im višak.

PAS LUTALICA: Nije istina, oni mene vole!!!

PAS LJUBIMAC: Da te vole, poveli bi te sa sobom.

Dođi maleni sa mnom, znam ja odlično mjesto gdje

dobri ljudi brinu o napuštenim ljubimcima. Dobit ćeš

hrane, vode i topli dom.

I tako je naš pas lutalica završio u Azilu za napuštene

životinje u Pokupskom Cerju.

Helena Sučec, 4. r

MOJ LJUBIMAC

Volio bi za kućnog ljubimca imati papigu koja govori. Učio bih je govoriti, oponašati

i mislim da bi se dobro slagali. Znam da se o ljubimcima treba dobro brinuti i da

je to velika odgovornost. Trebamo ih redovito hraniti, čistiti i biti pažljivi prema

njima. Oni nam to uzvraćaju na svoj način.

Kada zamolim roditelje da mi kupe papigu, stalno nalaze nove izgovore: to je

skupo, nema dovoljno mjesta, one su jako zahtjevne, ti se ne bi dobro brinuo o

njoj…

Stvarno mi ponekad idu na živce svojim izgovorima. Umjesto papige dobio sam

akvarij sa ribicama. Nisu zanimljive kao papiga, ali bolje išta nego ništa.


Moji ljubimci

Imam jednog psa i tri mačke.

Svi su mi jednako dragi, pa ne

znam o kome da prvo pišem.

Krenut ću ipak po starosti.

Moj pas Lola ima tri godine.

Kujica je mješanka duge i

raščupane dlake. Stalno skače

na sve strane. Ona ima svoje

mačke za koje se brine i

uvijek su s njom.

Moja mačka Sivka velika je

maza. Voli se odmarati i jesti

burek. I Nina je velika maza

koja se voli igrati sa

špagicama. A tek Rita… Rita je

tako mala, a tako razigrana.

Voli imati svoje mjesto u kući.

Životinjama treba posvetiti

dovoljno vremena. Treba ih

redovito hraniti i donositi im

svježu vodu. Moja mama je

ljuta kada provodim dane sa

mačkama i Lolom, ali oni su

moji ljubimci i jako ih volim.

Sara Lukinić 4. r

Petra Jankeš, 2. r

45

22

MOJ DOM

Nema ništa ljepše,

nema ništa slađe

od doma mog.

Mog malog raja

što ga jutrom

sunce obasjava.

Kuća moja na brežuljku stoji,

krase ih cvjetovi što ih mama voli.

U vrtu mome ja provodim dane,

i gledam ptice

što skakuću sa grane.

Helena Sučec, 4. r

MOJ DOM

Dom je nešto najljepše što imam. Ne bih

ga mijenjala ni za šta. Da mi se nudi

novac bez granica, odbila bih ga, jer

imam svoj dom. Da mi se nudi da živim u

kraljevskom dvoru, odbila bih, jer imam

svoj dom. Neki koji se vole hvaliti uzeli bi

novac bez granice i odlučili bi da žive u

kraljevskom dvoru. Oni bi svoj dom bacili

poput kamena koji im je stao na put.

Kada bi shvatili da je sve bila zezancija

željeli bi se vratiti doma, ali ne mogu jer

su ga bacili poput kamena.

Ivana Blažinčić, 4. r

MOJ DOM

Moj mali slatki dom

što drag je srcu mom.

U njem rastem ja

i moja sestrica.

U okrilju svog doma

ja čuvam tajne svoje.

I nikom ne dam da dira

ono što je moje.

Leon Lukinić, 4. r


Sara Lukinić, 4. r

David Pirša, 4. r

46

22

MOJ DEDA JOŽA

Moj je deda poštar. Ima veliki

trbuv i velike mustače. On se

voli šaliti i voli puno spati. Ima

kratke crne lasi i smeđe oči.

Moj deda navek veli da od sega

najviše ima rad svoju babicu.

Helena Sučec, 3. r

MOJ DOM

Dom je moja kuća u kojoj živi.U svom domu se veselim i

žalostim.Pjevam i plešem i još puno Toga.Ovdje živimo:

mama,tata,Bobi i moj mačakPero i ja.Dolazi nam puno

gostiju i onda se svi zabavljamo.Ovde slavim svoje

rođendanei ponekad imendane.Dom je nešto najljepše

što postoji u mom životu.

Dora Škrinjarić, 4. r

Sara Sučec i Ivana Blažinčić, 4. r

MOJ DOM

Svatko svoju kuću ima,

bilo ljeto ili zima.

Mali kukci cvijeće vole,

ni pčelice ne odole.

Riba živi pak u vodi,

tu i žabica se rodi.

Čak i šuma djecu ima,

razne zvijeri, al' sve štima.

I ja svoju kuću imam,

prijatelje u njoj primam.

Zato putuj, svuda svrati,

al' se domu svome vrati.

Sara Sučec, 4. r

Ana Ruškovački, 4. r

47

22

Helena Sučec, 4. r


Pita učiteljica Maricu: “Kako se

zovu ptice koje ostaju?“

Odgovori Marica: „Ptice ostalice.“


Google stvarno sve zna,

osim kad će sjesti plaća na račun.

Stjepan Jankeš 4. r

Moj čudni prijatelj

Jednoga dana krenula sam na put u svemir. Na putu do tamo uhvatila me oluja i pokvarila mi se

raketa. Morala sam sletjeti na najbliži planet. Kada sam izišla iz rakete, malo dalje, stajala je mala

okrugla kućica. Iz nje je izišlo maleno biće. Pitala sam ga kako se zove i na kojem sam planetu. On mi

je rekao da se zove Lolipop, a da se planet zove Lalalupsi. Živi u kući sa svojim roditeljima i malenom

sestrom. Izgledao mi je jako smiješno jer je bio sav čupav sa velikim stopalima i malenim rukama.

Ispričala sam mu svoj problem i on mi je ponudio svoju pomoć. Zajedno smo uspjeli popraviti raketu.

Njegovi roditelji su me sjajno ugostili. Jeli smo ukusnu juhu od svemirskih krastavaca. Nakon jela

malo sam se poigrala sa njegovom sekom. Jako smo se svi sprijateljili. Morala sam krenuti dalje na

svoj put. Svi smo se pozdravili i nadam se da ćemo se nekad ponovo vidjeti.

Lucija Sučec, 2. r

Učiteljica

Učiteljica je nježna,

stroga i pravedna.

Pomaže djeci kojoj treba

njena pomoć.

Ona je učiteljica iz snova,

ali nekima i noćna mora.

Volim svoju učiteljicu jako

i ne bije mijenjala ni za što.


ZABAVNE STRANICE

48

22

Pozivam Vas na svoj prošli rođendan.

Leon Protić, 4. r

Dajem sav svoj novac za točno ispunjen bingo listić.

Leon Protić, 4. r.

Mijenjam vreću sala

za dres od Reala!!!

Mijenjam školu

za hladnu Coca-colu.

Mijenjam kosilicu

za Stihl flaksericu.

Mijenjam brata

za prsten od zlata.

David Pirša, 4. r

Zašto ptice prije zime lete na jug?

Jer je predaleko da bi išle pješice.


Antonia Bukovac, 5. r.

49

22

Put u nepoznato

Jednog dana krenuo sam u veliku

pustolovinu. Sjeo sam u svoju

raketu i vinuo sam se u beskrajni

svemir. Vidio sam šarene

zvijezde, čokoladni mjesec i

mliječnu stazu dragulja. Upoznao

sam jednog svemirca koji je bio

zelene boje, velikog nosa, ali

dobrog srca. Upoznao me je sa

ljepotom njegovog planeta.

Planet je bio pun zelenog cvijeća,

zelenih životinja, ma sve je bilo

zeleno. Možda bih i ja pozelenio

da se nisam morao vratititi kući.

Jandra Grgić, 2. r

Zvuci Anda

Grupa Ayllu održala je 29.10. 2013. u našoj školi vrlo osebujan i nadasve

zanimljiv koncert. Učenici od 4. do 8. razreda imali su priliku upoznati glazbu

i kulturu starih Inka te sačuvanu kulturu današnjih Anda od Ekvadora, Perua

do Bolivije. Koncert je organizirala Hrvatska glazbena mladež.

Koncert u našoj školi

Koliko se dugo već bavite ovakvom vrstom glazbe i možete li nam ju opisati?

Počeci bavljenja ovom vrstom glazbe počinju davnih 80- tih godina, prof. Robert Lovrić,

profesor na glazbenoj školi, osnivač je ansambla Ayllu. S tadašnjim studentima iz

Bolivije i velikom ljubavi i znanjem započinje «glazbeno putovanje» koje traje do danas .

Ansambl osvaja publiku Zagreba, Hrvatske, Europe i Južne Amerike. Putujući po

zemljama Anda, Perua, Bolivije i Ekvadora skupljaju znanja te ih prenose mlađim

generacijama u Zagrebu koje s istim žarom nastavljaju rad i postojanje ansambla.

Glazba je pentatonička (ljestvica od pet tonova) onomatopejska, melankolična, ljubavna.

50

2

u našoj školi

51

2

28

Jeste li ikada pomislili odustati?

Jednom sam čula od nekoga da kad se jednom zaljubiš u ovu glazbu nikada ne možeš

prestati slušati ju, što je točno, a ja u ovom slučaju ne prestajem ni svirati...

Tko je vođa grupe?

Ne znam bih li rekla vođa grupe, ali svakako muzički vođa i pokretač je Robert Lovrić.

Jesu li svi članovi grupe bili u Peruu?

Većina današnjih članova proputovala je

Peru, Ekvador i više puta bila u Boliviji,

gdje imamo prijatelje, nekadašnje članove

ansambla.

Kako je to svirati na

visokoj nadmorskoj visini?

Na početku kad dođete, mislite da

nema nekih problema, međutim vrlo

brzo shvatite da teško dišete i da imate

manje zraka. S vremenom se čovjek

privikne tako da nije problem, ali svirati

u prirodi na tim visinama poseban je doživljaj.

Možete li nam opisati glazbala na kojima svirate?

Služimo se raznim puhačkim instrumentima napravljenim od trske ili drveta, npr. kena ili

uzdužna flauta bez piska zatim siku ili panova svirala napravljena od niza cijevčica od

trske različite veličine. Siku može biti veoma mali pa ima visoki ton ali i veoma veliki do

1,5 m dužine pa mu je ton veoma dubok.

Od žičanih instrumenata služimo se klasičnom gitarom, te malim trzalačkim

instrumentom koji su osmislili indijanci po uzoru na gitaru i mandolinu a zove se charango

(čarango), ima 10 žica i ponekad je korpus instrumenta napravljen od životinje

mravojeda. Bombo je indijanski bubanj, a ch'ajchas (čahčas) su svežanj kozijih papaka i

veoma veselo zvuče.

Je li vam teško ići od škole do škole sa svim tim instrumentima?

Nije, imamo dosta instrumenata, ali smo dobro organizirani. Na cijelovečernjim

koncertima imamo i veći instrumentarij budući da je i repertoar prošireniji.

Koja vam je pjesma najdraža?

Teško mi je to odgovoriti. Možda generalno instrumentalne pjesme više volim od

pjevanih, ali i te pjesme imaju vrlo zanimljive tekstove tako da ni jednu ne bih mogla

izdvojiti kao najdražu.

Navedite nam neku dogodovštinu sa vaših putovanja.

Meni je najdraža pustolovina bila putovanje kroz džunglu Bolivije budući da ne

postoji klasičan prijevoz već u kamionima zajedno s kukuruzom, krumpirom,

pilićima...zatim uspon na poznatu građevinu Machu Picchu ili plovidba jezerom

Titicaca

Koncert u našoj školi

52

2

Kakva su djeca u Peruu?

I u Peruu i u Boliviji djeca su veoma vesela, komunikativna, rado će vam pomoći kad

ih nešto pitate. Simpatično je gledati mlade mame kako malu djecu nose zamotane u

komad tkanine na leđima kao «vreću krumpira», a unutra djete koje se samo smješi.

Kako ste se osjećali u našoj školi?

Jako ugodno i dobrodošlo, razveselila nas je zainteresiranost djece i njihova

pozornost dok smo svirali i pričali o životu ljudi u dalekoj Boliviji. Veselit će nas prilika

da vas ponovo posjetimo.

Pitanja postavile Marija Kaurić i Tea Nakić, 8. r

Odgovore napisala Zrinka Božičević Plavec

53

2

Proletjela je još jedna školska godina, a nekima i osnovnoško

obrazovanje i kao što to uvijek biva rastanak od osmaša. Evo po čemu

će oni pamtiti svoje dosadašnje školovanje.

Stjepan Batinjan, Andrea Žužić-Dea, Antonio Bukovac-Bukva, Petra Rumbak-Pero,

Kristian Brnardić-Kiki, Luka Brnardić, Marija Kaurić-Jopica, Tea Nakić-Teuta, Luka

Popovčić, Ivan Krpečanec-Krpko, Mario Lukinić, Marijo Kaurić, Doroteja Batinan, Ivana Zgurić,

Marko Majetić-Arkan; Bernardica Pirša, Ivan Belečić, Ivan Čunović-Čunga,

Adrijana Šandor-Debela

Stevo Jurić

Rastanak s osmašima…

54

Po žutoj zgradi,hrani,po glupostima koje smo svakodnevno radili.

Najpopularnija pjesma: Ajmo svi, Radical, Atom, Hall of fame, Podigla me iz pepela

Najpolularnija emisija, film ili serija : Svijet prema Jimu, Need for speed, Mama, Ted, Step up 4

Cestovni promet, Zdravstveno učilište, Gimnazija, Zrakoplovna, Hotelijersko-turistička,

Primjenjena umjetnost, Grafički dizajn, Elektrotehnička.

Spavamo i jedemo.

Nadmašite nas ako možete!

Bute mogli biti bolji, mislim da ne!!!

3. sreća

Ses, Za koliko zvoni, Idi grli kaktus, Imaš žvaku.

55

Intervju

Uvijek nas zanima kako su naše profesorice i profesori odabrali zanimanje?

Kakvi su bili učenici? Kako su se uopće našli u našoj školi?

Za ovaj smo broj Lajdice zamolili profesoricu tehničke kulture i fizike

Kristinu Panižić da nam ispriča nešto o sebi.

P: Koliko dugo poučavate u školi?

O: Tek sam počela – od ovog polugodišta.

P: U koliko škola radite?

O: Trenutno radim u dvije škole.

P: U kojoj Vam je ljepše raditi?

O: Lijepo mi je u obje.

P: Sa koliko ste godina počeli raditi?

O: Tek sa 27.

P: Što mislite o našoj školi?

O: Sviđa mi se.

Ima dosta pozitivne energije.

P: Zašto ste se odlučili postati profesor

tehničke kulture?

O: Oduvijek sam voljela raditi s djecom.

A tehnički sam odabrala jer sam dosta praktičan tip, a i struka me

navodi na to.

P: Je li Vam to bio prvi izbor?

O: Moj prvi izbor je bio dizajn.

P: Koji Vam je predmet bio najdraži, a koji najteži u školi?

O: Najdraži – likovna kultura. Najteži – hm, fizika.

56

P: Je li Vam već dosadio posao profesora?

O: Zasada još nije.

P: Jeste li ikad požalili što ste završili gimnaziju, a postali profesorica

tehničke kulture?

O: Nekad u šali znam reći da sam trebala biti frizerka, no nije mi žao što

sam ovako završila.

P: U kojoj još školi radite?

O: U OŠ Slavka Kolara u Kravarskom.

P: Vidite li nekog učenika iz naše škole kao

odličnog u izradi praktičnih radova?

O: Ne poznajem Vas još dovoljno tako

da ne mogu točno procijeniti.

P: Koji Vam je razred dokazao da je

najbolji u tehničkom?

O: Po marljivosti i predanosti radu,

bitka se vodi između petaša i šestaša.

P: Koji je predmet prema Vašem

mišljenju lakši?

O: Naravno, tehnički.

P: Zbog čega? Što je to toliko teško u fizici?

O: U fizici učenik najprije treba savladati neke zakonitosti, a nakon toga i

programske preduvjete u zadacima. Ipak i u tehničkom treba posjedovati

iznimnu preciznost i koncentraciju za izradu praktičnih vježbi.

P: A koji Vam je od ta dva predmeta draži?

O: U početku tehnički, ali sada jednako uživam dok predajem oba predmeta.

Novinarke: Antonia Bukovac i Dorotea Kušević, 5. r

Marija Zaluški i Mateo Muža s profesoricom

na 56. županijskoj smotri mladih tehničara

57

I ti to možeš...

Lutke na štapu Mladi su se knjižničari okušali i u izradi lutaka na štapu za

predstavu Reumatični kišobran. Zabavi se i ti preko ljeta izrađujući

vlastite lutkice na štapu!

PREDSTAVA REUMATIČNI KIŠOBRAN

U srijedu, 26.03. učenice prvog razreda – Kristina, Monika, Sara, Valerija,

Valentina i Elena, uz pomoć svoje učiteljice Željke Čaić izvele su predstavu

Reumatični kišobran sa lutkama na štapu.

Predstava je namijenjena

najmlađima a govori o jednom

usamljenom kišobranu koji uz

pomoć svojih prijatelja – žutog,

bijelog, narančastog,

ljubičastog i plavog cvijeta,

postaje – suncobran.

POTREBAN MATERIJAL:

• papirnati tanjuri

• hamer papir u raznim bojama

• drveni štapovi

• pištolj sa silikonskim ljepilom

58

• tempere

• pomične oči

• pomponi

• škare

IZRADA LUTAKA NA ŠTAPU

Pobojajte papirnate tanjure željenom bojom. Nakon što se tanjuri dobro osuše

zalijepite pomične oči i pompon koji će „odglumiti“ nos. Hamer papir oblikujte

tako da predstavlja latice cvijeća, ali u jednom komadu. Zalijepite papirnate

tanjure na latice.

DOVRŠAVANJE

Gotove oblike vrućim ljepilom učvrstite na drvene štapove sa stražnje strane.

59

BLIZANCI Nakon završetka

školske godine, zbog

dobrih ocjena dobit ćeš

novi mob.

Nitko ti ovoga ljeta neće

smetati.

BIK: Iako ovo ljeto nećeš ići

na more bit će ti zabavno.

Upoznat ćeš novog

životinjskog prijatelja.

Da ne budeš jako tužan/na

imam dobre vijesti , sljedeće

ćeš se ljeto kupati u moru.

RAK: Ovo ljeto će ti biti baš

fora jer ćeš dobiti novu

simpatiju iako nećeš htjeti

priznati da ti se sviđa.

No glavu gore uvijek će biti

pored tebe.

VODENJAK: Vruće ljeto, a ti

se kupaš u moru. Otputovat

ćeš u daleke južne krajeve

našega mora. Sve u svemu

– očekuje te puno avantura.

RIBE: Na vašem izletištu

ćete upoznati nove

prijatelje, a možda i

simpatiju. Zaljubit ćeš se

kao nikada do sada.

OVAN: Ovo ljeto ćeš se ludo

provesti na moru, a nemoj

brinuti ni za ostatak ljetnih

praznika

U zvijezde gledale:

Antonia Bukovac, Jana Jurković i Dorotea Kušević, 5. r

60

Horoskop

LAV: Na svom kupalištu

ugledat ćeš svoju simpatiju i

sretno ćeš se zaljubiti,

ali u svoj toj ljubavi ipak nemoj

zaboraviti prijatelje.

DJEVICA: Mogla bi vam se

javiti simpatija iz bivše veze,

ali usprkos svemu opet će te

biti zajedno, bez ikakvih

prepreka ...

VAGA: Moći ćeš otputovati,

ali brinut će te financije stoga

ćeš na odmoru morati paziti

na troškove.

ŠKORPION: Ovo će ti ljeto biti

najljepše u životu! Iz zagrljaja

simpatije nećeš se baš rado

vratiti u školske klupe.

STRIJELAC: Ne, ovo te ljeto

neće pogoditi Amorova

strelica. Ipak, steći ćeš

mnoštvo novih prijatelja!

JARAC: Na moru ćeš upoznati

ljubav svog života – s njom ćeš

živjeti do kraja života u ljubavi i

zdravlju. Baš poput bajke.

61

STRIP

Strip osmislio i nacrtao: Ivan Čunović, 8. r

Bello!

(Hello)

Bello!

(Hello)

Banana?

Po ka? (What?)

…Banana…

lajdica br 5

Documents