predavanje br.6

5/27/2018 Predavanje Br.6

1/32

Predavanje 6

Sredinje bankarstvo i monetarna politika


2/32

Gdje biste danas traili najvanije tvorce

hrvatske makroekonomske politike?

Hrvatska narodna banka

Postoji izreka;

Od postanka svijeta pojavila su se tri velika izuma:vatra, kotai sredinje bankarstvo.


3/32

Centralna bankaCentralna banka je sredinja monetarna institucija u nekoj dravi

koja ima monopol emisije novanica. Centralna banka se

razlikuje od poslovnih banaka, jer je ona odgovorna za emisijunovca, kao i za kontrolu svih ostalih banaka na tritu.

Neki od naziva centralnih banaka:

u Republici Hrvatskoj:Hrvatska narodna banka (HNB)

u SAD-u

Sustav federalnih rezervi (Fed)U Europskoj Uniji

Europska sredinja banka (ECB)


4/32

Djelovanje sredinjeg bankarstva na trite

Rezerve

BankeCentralna

bankaTritanovca

Ponuda novcaM

Agregatnapotranja

RealnaproizvodnjaKamatne stope i dostupnost kredita

MeudjelovanjeAS i AD

Agregatnaponuda

Inflacija

Zaposlenost


5/32

Glavni ciljevi centralne bankeCB je zaduena osigurati gospodarstvu potrebnu

koliinu novca u opticaju;CB je zaduena za uspostavljanje monetarne

ravnotee, tj. stabilnost agregatne ponude i agregatne

potranje novca, to proizvodi stabilnost ope razinecijena;

CB je zaduena za stabilnost domaeg novca i

njegova deviznog teaja;CB je zaduena da nadgleda rad poslovnih banaka.


6/32

Posredni ciljevi centralne bankeKontrola bankarskih rezervi;

Kontrola ukupne ponude novca;Kontrola kamatnih stopa;

Kada eli postii neki konani cilj, CB najprije mijenjavarijable i koristi instrumente koji su pod njezinimnadzorom.

Ona tako pomou svojih instrumenata i posrednihciljeva pokree zbivanja i procese u kojima seostvaruje njezin konani cilj.


7/32

Mehanizmi i instrumenti centralne

bankeOperacije na otvorenom tritu

kupnja ili prodaja vrijednosnica na otvorenom tritu da bise utjecalo na razinu novca u opticaju;

Politika diskontne stope

odreivanje kamatne stope, tzv. diskontne stope, po kojojkomercijalne banke i ostale depozitarne institucije moguposuditi novac od centralne banke.

Politika obveznih rezerviodreivanje i mijenjanje zakonske stope obveznih rezervi

na depozite kod banaka i ostalih financijskih institucija.


8/32

Ciljevi i instrumenti monetarne politike


9/32

Centralna banka i operacije na otvorenom

trituCB moe u svoje ime izdavati vlastite vrijednosne papire koji glase nadomau ili stranu valutu te na financijskim tritima ugovarati kupnje,

prodaje i zamjene vrijednosnih papira i drugih lako-utrivih financijskihinstrumenata kao i prava i obveze u vezi s njima.

Za dnevno poslovanje centralna banka se koristi operacijama na

otvorenom tritu.Operacije na otvorenom tritu podrazumijevaju da CB kupuje iliprodaje dravne vrijednosne papire ovisno o cilju koji eli postii.

Kupovina (prodaja) vrijednosnih papira koju obavlja centralna bankaima utjecaj na rezerve u poslovnim bankama to rezultira viestrukim

promjenama u ukupnoj ponudi novca kroz novani multiplikator.


10/32

Novani multiplikator i ukupna

promjena ponude novcaKoja je formula novanog multiplikatora?

Novani multiplikator = 1 / stopa obvezne rezerveto nam novani multiplikator prikazuje?

Ukupnu promjenu ponudu novca koja je jednaka umnoku novanogmu t p atora prom ene u rezervama.

Primjer;HNB kupuje 100 000 kn vrijednosnih papira, a stopa rezerve je 10%.

Kolika je ukupna promjena ponude novca?

Ukupna promjena ponude novca = 100 000 x (1 / 0,10 ) = 1 000 000


11/32

Kupovina na otvorenom trituKupovina na otvorenom tritu primjer je ekspanzivne monetarne

politike.

Ekspanzivna monetarna politika je ona koja ima za cilj smanjitikamatnu stopu i poveati BDP.

Kada centralna banka kupuje vrijednosne papire, poveava novac

na raunima poslovnih banaka.Poslovne banke raspolau s veom koliinom depozita, to imadaje mogunost odobravanja novih kredita i smanjenja kamatne

stope.

Ukupna ponuda novca raste!


12/32

Monetarnim prijenosni mehanizam

Ekspanzivna monetarna politikaM raste

i pada

CB kupuje vrijednosnice i poveavaponudu novca na tritu.

Vie novca na tritu uzrokuje smanjenjekamatnih stopa i uvjetuje lake uvjete za

dobivanje kredita.

I,C,X rastu

AD raste

BDP raste i P raste

S niim kamatnim stopama izdaci obinorastu.

Ekspanzivna monetarna politika poveava AD,poveava dohodak, proizvodnju i broj radnih mjesta.

Sve navedeno poveava BDP,obogauje narod te cijene rastu


13/32

Prodaja na otvorenom trituProdaja na otvorenom tritu primjer je restriktivne

monetarne politike.

Restriktivna monetarna politika je politika koja ima za ciljpoveati kamatnu stopu i smanjiti BDP; tj. smanjiti inflaciju.

Centralna banka prodaje vrijednosne papire. Prodajomvrijednosnih papira, centralna banka povlai novac izposlovnih banaka.

Depoziti u bankama (bankarske rezerve) se smanjuju.Ukupna ponuda novca se smanjuje.


14/32

Monetarnim prijenosni mehanizam

Restriktivna monetarna politikaM pada

i raste

CB prodaje vrijednosnice i smanjujeponudu novca na tritu.

Manje novca na tritu uzrokuje poveanjekamatnih stopa i uvjetuje stroe uvjete za

dobivanje kredita.

I,C,X padaju

AD pada

BDP pada i inflacija pada

S viim kamatnim stopama izdaci obinopadaju.

Restriktivna monetarna politika smanjuje AD,smanjuje dohodak, proizvodnju i broj radnih mjesta.

Sve navedeno smanjuje BDP,osiromauje narod te cijene padaju


15/32

a. HNB poveanjem ponude novca s Sb na Sa smanjuje kamatne stopeb. smanjenje kamatnih stopa dovodi do porasta investicija s B na A

c. porast investicija dovodi do porasta proizvodnje ( BDP-a) s B na A

BDP

c

NovacKamatnastopa

Investicije

a

b


16/32

Diskontna stopaStopa obvezne rezerve i diskontna stopa su instrumenti koji se ne mogu

koristiti u dnevno operativnim poslovima, veslue za ostvarivanje

srednjoronih i dugoronih ciljeva monetarne politike.to je diskontna stopa?

Diskontna stopa je kamatna stopa koju centralna banka zaraunava na.

Promjenom diskontne stope CB moe poveati ili smanjiti razinudepozita u poslovnim bankama i time poveati ili smanjiti ponudu novca.Porast diskontne stope poskupljuje kredite koje mogu uzimati poslovne

banke, a smanjenje diskontne stope ih pojeftinjuje. Banka moe

direktno posuivati novac od CB za premoivanje problema u svomposlovanju. Kolika je diskontna stopa u Hrvatskoj?

Diskontna stopa u Hrvatskoj iznosi 7% (Odluka HNB iz 2011.)


17/32

Stopa obvezne rezerveStopa obvezne rezerve predstavlja stopu koju propisuje CB kao

minimalni iznos koji poslovne banke moraju odvojiti na posebnom

raunu.Banke dre na raunima rezervi to je manje mogue iznosa novcazato to time ne zarauju nita.

Kakav je utjecaj stope obvezne rezerve na bankarski sektor?

CB poveava ili smanjuje ponudu novca u zemlji kroz promjenu stopeobvezne rezerve. Ukoliko CB povea stopu obvezne rezerve, ponuda

novca se smanjuje. Banke imaju manje novca kojeg mogu plasirati.Ukoliko CB smanjuje stopu obvezne rezerve, ponuda novca se

poveava. Banke imaju vie novaca koje mogu plasirati.Kolika je stopa obvezne rezerve u Hrvatskoj?

Stopa obvezne rezerve u RH iznosi 13,5%.


18/32

Ekspanzivna monetarna politika pomaknut e krivulju AD udesnoi poveati BDP. Restriktivna monetarna politika pomaknut e AD

krivulju ulijevo i smanjiti BDP.


19/32

Monetarna politika u AS/AD modelu

U AS/AD modelu, monetarna politika djelujeprvenstveno kroz njen efekt na kamatnu

.

Kroz reguliranje ponude novca centralna

banka djeluje na kamatne stope.


20/32

Smanjenje ponude novca


21/32

Poveanje potranje za novcem


22/32

Monetarna politika u krunom djelovanju

gospodarstva


23/32

Osnivanje Hrvatske narodne bankeUstav Republike Hrvatske, donesen 21. prosinca 1990.,

odredio je u lanku 53. Hrvatsku narodnu banku kao sredinjubanku Republike Hrvatske i utvrdio njezine odgovornosti:"Narodna banka Hrvatske je sredinja banka Republike

Hrvatske. Narodna banka Hrvatske odgovorna je, u okviru

svojih prava i dunosti, za stabilnost valute i za opu likvidnostplaanja u zemlji i prema inozemstvu. Narodna bankaHrvatske u svom radu je samostalna i odgovorna Hrvatskom

saboru. Dobit ostvarena poslovanjem Narodne banke

Hrvatske pripada dravnom proraunu. Poloaj Narodnebanke Hrvatske ureuje se zakonom.


24/32

Osnivanje Hrvatske narodne bankePromjenama Ustava Republike Hrvatske izmijenjen je

spomenuti lanak 53. Ustava, koji sada glasi: "Hrvatska

narodna banka je sredinja banka Republike Hrvatske.Poloaj, prava i dunosti Hrvatske narodne banke ureuju

se zakonom. Hrvatska narodna banka u svom radu je

samostalna i odgovorna Hrvatskom saboru". (Narodnenovine br. 41/01)

Zakonom o Hrvatskoj narodnoj banci donesenim 5. travnja

2001. utvreni su, izmeu ostaloga, poloaj, poslovi,vlasniki status, ovlatenja i ustroj hrvatske sredinjebanke.


25/32

Poloaj Hrvatske narodne

bankeHrvatska narodna banka je sredinja banka Republike

Hrvatske. U ostvarivanju svojega cilja i obavljanjusvojih zadataka Hrvatska narodna banka samostalnaje i neovisna. Hrvatska narodna banka ima svojstvo

r vn li n i ki r i r.

Sjedite Hrvatske narodne banke je u Zagrebu. PeatHrvatske narodne banke sadrava prikaz grba

Republike Hrvatske i ime Hrvatske narodne banke.

Hrvatsku narodnu banku zastupa guverner Hrvatskenarodne banke. Hrvatska narodna banka u iskljuivomje vlasnitvu Republike Hrvatske.


26/32

Poloaj Hrvatske narodne

bankeHrvatska narodna banka neovisna je i u donoenju i

provoenju svojih odluka koje se temelje na Zakonu oHrvatskoj narodnoj banci ne trai upute tijelaRepublike Hrvatske, tijela Europske unije ili drugih

oso a n t e one o vezu u. e a epu e rvats edruge osobe ne smiju utjecati na donoenje i provedbuodluka Hrvatske narodne banke niti mogu odobravati,

ponitavati, odgaati ili ukidati bilo koju odluku

Hrvatske narodne banke i njezinih tijela u podrujimaiz njezine nadlenosti.


27/32

Cilj Hrvatske narodne banke

Cilj Hrvatske narodne banke jest odravanje

stabilnosti cijena.

Ne dovodei u itan e ostvarivan e svo e a

osnovnog cilja, Hrvatska narodna bankapodupire gospodarsku politiku Republike

Hrvatske i pritom djeluje u skladu s naelimaotvorenoga trinog gospodarstva i

slobodne konkurencije.


28/32

Zadaci Hrvatske narodne banke utvrivanje i provoenje monetarne i devizne politike, dranje i upravljanje meunarodnim priuvama Republike

Hrvatske, izdavanje novanica i kovanog novca, izdavanje i oduzimanje odobrenja i suglasnosti u skladu sa

za on ma,

obavljanje poslova supervizije i nadzora u skladu sa zakonima, voenje rauna kreditnih institucija i obavljanje platnog prometa

po tim raunima, davanje kredita kreditnim institucijama i

primanje u depozit sredstava tih institucija, ureivanje i unapreivanje sustava platnog prometa, obavljanje zakonom utvrenih poslova za Republiku Hrvatsku.


29/32

Savjet Hrvatske narodne bankeSavjet Hrvatske narodne banke ine guverner Hrvatskenarodne banke, zamjenik guvernera i viceguverneri po

svom poloaju te najvie osam vanjskih lanova. SavjetHrvatske narodne banke nadlean je i odgovoran zaostvarivanje cilja i izvravanje zadataka Hrvatske narodnebanke te utvruje politike koje su vezane uz djelovanjeHrvatske narodne banke. O poslovima iz svoga djelokrugaSavjet Hrvatske narodne banke odluuje na sjednicama.Statutom Hrvatske narodne banke odreuje se koje

poslove iz svoje nadlenosti Savjet Hrvatske narodnebanke moe prenijeti na guvernera Hrvatske narodnebanke.


30/32

Imenovanje i status lanova Savjeta

HNB-aGuvernera Hrvatske narodne banke imenuje Hrvatski sabor naprijedlog Odbora za izbor, imenovanja i upravne poslove uz miljenje

Odbora za financije i dravni proraun. Hrvatska narodna banka imajednog zamjenika guvernera i najvie etiri viceguvernera. Zamjenikaguvernera i viceguvernere imenuje Hrvatski sabor na prijedlogguvernera Hrvatske narodne banke.

Vanjske lanove Savjeta Hrvatske narodne banke imenuje Hrvatskisabor na prijedlog Odbora za izbor, imenovanja i upravne poslove uzmiljenje Odbora za financije i dravni proraun.

lanovi Savjeta Hrvatske narodne banke moraju biti dravljani

Republike Hrvatske s priznatim osobnim ugledom i profesionalnimiskustvom na monetarnom, financijskom, bankarskom ili pravnompodruju.


31/32


32/32

lanovi savjeta HNB-aSavjet HNB-aine prof. dr. sc. Boris Vuji (guverner), Relja Marti(zamjenik guvernera), Vedran oi (viceguverner), Damir Odak

(viceguverner), mr. sc. Adolf Matejka (viceguverner), mr. sc.Tomislav Presean (viceguverner), te osam lanova iz redovanezavisnih strunjaka: prof. dr. Boris Cota, prof. dr. Vlado Leko, dr.sc. Branimir Lokin, dr. sc. el ko Lovrinevi, rof. dr. Silvi e Orsa ,

prof. dr. Jure imovi, dr. sc. Sandra valjek i prof. dr. MladenVedri.

Navedeni lanovi Savjeta HNB-a iz redova nezavisnih strunjakaimenovani su, temeljem odluke Hrvatskoga sabora, na tu funkciju

13. srpnja 2006. godine. Odlukom Hrvatskog sabora spomenutimlanovima Savjeta HNB-a iz redova nezavisnih strunjaka povjerenje s danom 17. srpnja 2012. novi mandat na toj funkciji.

predavanje br.6

Documents