listek br. 6

časopis udruge tjelesnih invalida međimurje - prosinac 2003. - broj 6

ISSN

133

3-65

5X

Izdavač:Udruga tjelesnih

invalida Međimurja

Perivoj Zrinskih 140 000 Čakovec

Tel./Fax: 040/391-070e-mail: [email protected]

Urednik:Branko Baksa

Lektorica:Dijana Savić

Grafička priprema:Sprud d.o.o., Čakovec

Zoran Vojvodić

Tisak:Tamposit, Nedelišće

“Listek” je besplatanprimjerak i o trošku

UTIM dostavlja se naadresu članova

“Listek” je tiskan uzfinancijsku podršku

Ureda Vlade RepublikeHrvatske za udruge

“Listek” je prijavljenUredu za odnose s javnošćuVlade Republike Hrvatske

Riječ urednika

Iza nas je europska godina osoba s invaliditetom (EGOSI) koja je, što se toplo nadamo, senzibilizirala javnost prema osobama s invaliditetom. Hoćemo li i kada ćemo vidjeti promjene na bolje tek će se pokazati. Iza nas su i izbori za Hrvatski sabor i vjerujemo da su iza-brani oni za koje ste glasovali. “Pun nam je kufer” lijepih obećanja, ali moram se osvrnuti i nešto reći. Pozorno sam čitao programe stranaka i nigdje nisam primijetio da se spominju osobe s invalidi-tetom. Ne mogu vjerovati da i ovaj puta 9.849 invalida Međimurja, kojima možemo pridodati najmanje trojicu članova obitelji, ne zaslužuju pozornost politike i političara. A mi bismo u Europu! Možeš mislit. Želim vam ugodno čitanje Listeka i sve najbolje za pred-stojeće blagdane.

S poštovanjem, Branko Baksa

udruga tjelesnih invalida međimurja

• 1 •

Sadržaj

Riječ urednika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1Mediji o nama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2Keramička radionica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3Standardna pravila . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4San o ekranu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6Stručnjaci pišu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8Participacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10Svjetski dan invalida . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11Posjeti članovima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12Pristupačnost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14Tolerancia u zajednici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17Odgovornost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19Ritam srca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22Čestitka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23Loš primjer . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24


• 2 •


• 3 •

U petak, 1. kolovoza, u jutarnjim je satima proščenjare-nje započelo okupljanjem i dru-ženjem djece i mladeži na Fra-njevačkom trgu. Ulicom kralja Tomislava i dijelom Perivoja Zrinskih izloženi su strojevi i alati starih tradicijskih zanata, a još aktivni majstori postavili su svoje privremene veštete i demonstrirali šetačima svoje zanatske vještine. Mnogi su kupovali njihove proizvode tek da kući odnesu dašak prošlosti. U petak je bilo i vrlo napeto odmjeravanje znanja i vještina u spremanju kolača jer generalni sponzor svih zbivanja za Dana Porcijunkule, “Hypo Alpe Adria Bank”, pripremio je lijepe nagrade za najuspješnije cukor-pekarije, kao i za one sudionike Dana Porcijunkule koji su na proščenje došli u naj-starijoj i najljepšoj tradicijskoj odjeći. Blagdan gospe od Anđe-

Keramička radionicala, 2. kolovoza, bio je obilježen vjerskim svečanostima ne samo pod svodom i u hladovitom dvorištu Crkve sv. Nikole, već i procesijom na gradskim ulica-ma, a nakon misnih slavlja na više jezika oni koji nisu stigli upiti dojmove (i popiti dovolj-no gvirca) s baš svih štandova i izložbenih kutaka imali su još cijelu subotu do kasnih večer-njih sati na raspolaganju. Možda oko vara, mo-žda je to samo dojam kojem se teško oteti, ali ovogodišnje je Porcijunkulovo proščenje u Čakovcu bilo iznimno lijepo, iznimno posjećeno. Ili je tak bilo i lani? Teško je reći, ali je lako predvidjeti - i na godinu ćemo se pitati isto. Pa nek’ tako i bude. Turistička zajednica Grada Čakovca i Poglavarstvo grada Čakovca kao organiza-tori “pozoviči” na čakovečko proščenje - Dani Porcijunkule -

doista mogu biti zadovoljni. Od četvrtka do subote u Čakovcu su ulice bile toliko pune različi-tih sadržaja da je mnoštvu ljudi koji su tih dana kružili centrom u klasičnom “španceranju” ponestajalo vremena kako bi vidjeli i doživjeli sve što je ove godine Porcijunkolovo obuhva-ćalo. U četvrtak, 31. srpnja, Dani Porcijunkule započeli su otvorenjem izložbe fotografija Ruke - stari zanati u Centru za kulturu, koja je bila krunom široke aktivnosti Hrvatskog fotosaveza, Zajednice tehničke kulture Međimurske županije, Društva pedagoga tehničke kulture Međimurske županije i Osnovne škole Prelog usmje-renih na animaciju osnovaca da okom kamere zabilježe kara-kteristične proizvode i detalje iz starozanatskih radionica. Uz prigodan program u Čakovcu gostujućeg KUD-a “Sveta Klara” iz Novog Za-greba izložbu je otvorio gra-donačelnik Čakovca Branko Šalamon. Svih dana trajanja Por-cijunkule i naša udruga predsta-vila je radove keramičke radio-nice pred više tisuća posjetitelja koji su zadivljeno promatrali unikate. Nešto se i skromno prodalo i odmah investiralo u kupnju potrebnih materijala. Naš štand posjetio je i gradonačelnik Čakovca Branko Šalamon,

a stručni tumač bile su Regina Vurušić i Danica Baksa

Unikatni radovi članova


• 4 •

STANDARDNA PRAVILA

UNITED NATIONS

o izjednačavanju mogućnostiza osobe s invaliditetom

Pravilo 9. Obiteljski život i osobni integritet

Države trebaju poticati puno sudjelovanje osoba s invaliditetom u obiteljskom životu. Trebaju promicati njihovo pravo na osobni

integritet i paziti da zakoni ne diskriminiraju osobe s invaliditetom u pogledu spolnih veza,

braka i roditeljstva.

1. Osobama s invaliditetom treba omogućiti da žive sa svojim obiteljima. Države trebaju poticati da se u obiteljsko savjetovanje uključe odgovarajući sadržaji koji se odnose na invali-ditet i njegov utjecaj na obiteljski život. Obite-ljima koje imaju člana s invaliditetom trebaju biti pružene mogućnosti prekida u radu i ko-rištenja usluga tuđe pomoći. Države moraju ukloniti sve nepotrebne zapreke osobama koje žele biti staratelji ili usvojiti dijete ili odraslu osobu s invaliditetom.

2. Osobama s invaliditetom ne smije se uskratiti mogućnost doživljavanja spolnosti, uspostavljanja spolnih odnosa i ostvarivanja roditeljstva. Uzimajući u obzir činjenicu da bi osobe s invaliditetom mogle imati poteškoća pri stupanju u brak i zasnivanju obitelji, države trebaju podupirati stvaranje mogućnosti odgo-varajućeg savjetovanja. Osobama s invalidite-tom moraju biti jednako kao i ostalim građani-ma dostupne metode planiranja obitelji kao i informacije o spolnom funkcioniranju njihovih tijela, pružene na njima pristupačan način.

3. Države trebaj u promicati mjere za mije-

njanje negativnih gledanja na brak, spolnost i roditeljstvo osoba s invaliditetom, osobito djevojaka i žena, koja još uvijek prevladavaju u društvu. Treba poticati medije da odigraju važnu ulogu u uklanjanju ovakvih negativnih stavova.

4. Osobe s invaliditetom i njihove obitelji trebaju dobivati pune informacije o mjera-ma opreza pred spolnim i drugim oblicima zloporaba. Osobe s invaliditetom osobito su podložne zloporabi u obitelji, užoj zajednici ili u ustanovama, pa trebaju biti upućene kako zloporabu izbjeći te kako je prepoznati kada se dogodi kada takav čin treba prijaviti nadležnim organima vlasti.

Pravilo 10. Kultura

Države se trebaju pobrinuti da osobe s inva-liditetom budu integrirane i da mogu sudje-

lovati u kulturnoj djelatnosti na ravnopravnoj osnovi.

1. Države trebaju osigurati da osobe s invalidi-tetom imaju prilike iskoristiti svoje kreativne, umjetničke i intelektualne potencijale, ne samo za svoje vlastito dobro nego i za obogaćivanje zajednice u kojoj žive, bila ona seoska ili grad-ska. Primjeri takvih aktivnosti su ples, glazba, književnost, kazalište, likovne umjetnosti, fo-tografiranje i kiparstvo. U zemljama u razvoju posebno treba staviti naglasak na tradicionalne i suvremene umjetničke forme, kao što su lu-tkarstvo, recitacija i pričanje priča.


• 5 •

2. Države trebaju za osobe s invaliditetom pro-micati pristupačnost i mogućnosti korištenja prostora za kulturne priredbe i usluge, kao što su kazališta, muzeji, kina i knjižnice.

3. Države trebaju dati poticaj za stvaranje i uporabu specijalnih tehničkih uvjeta da bi književnost, filmovi i kazališta postali pristu-pačni osobama s invaliditetom.

Pravilo 11. Rekreacija i sport Države će poduzeti mjere da osobe s invalidi-tetom imaju jednake mogućnosti za rekreaciju

i sport.

1. Države trebaju uvesti mjere kako bi mjesta za rekreaciju i sport, hoteli, plaže, sportska igrali-šta, gimnastičke dvorane, itd. bile pristupačne osobama s invaliditetom. Takve mjere trebaju obuhvatiti pomoć djelatnicima u rekreacijskim i sportskim programim uključujući projekte za razvoj metoda pristupačnosti i participacije, te program informiranja i osposobljavanja.

2. Turistički organi, putničke agencije, hoteli, dobrovoljne organizacije i drugi koji se bave rekreacijskim djelatnostima ili putovanjima trebaju svoje usluge pružati svakome, vodeći računa o posebnim potrebama osoba si inva-liditetom. Potrebno je organizirati prikladnu obuku da bi se potpomagao ovaj proces.

3. Sportske organizacije treba poticati da ra-zvijaju mogućnosti za sudjelovanje osoba s invaliditetom u sportskim aktivnostima. U ne-kim slučajevima same mjere za pristupačnost mogu biti dovoljne da se pruži mogućnost sudjelovanja. U drugim slučajevima bit će po-trebne posebne prilagodbe ili posebne sportske igre. Države trebaju podupirati sudjelovanje osoba s invaliditetom u nacionalnim i interna-cionalnim sportskim priredbama.4. Osobama s invaliditetom koje sudjeluju u

sportskim djelatnostima treba omogućiti obu-ku i trening iste kvalitete kao i ostalim sudio-nicima.

5. Organizatori sporta i rekreacije trebaju kon-zultirati udruge osoba s invaliditetom kada planiraju pružanje svojih usluga osobama s invaliditetom.

Pravilo 12. Religija

Države trebaju poticati mjere za ravnopravno sudjelovanje osoba s invaliditetom u vjerskom

životu zajednice u kojoja žive.

1. Države trebaju poticati, u dogovoru s vjer-skim vlastima, mjere za uklanjanje diskrimi-nacije te učiniti vjerske djelatnosti dostupnima osobama s invaliditetom.

2. Države trebaju podupirati pružanje in-formacija o pitanjima invalidnosti vjerskim ustanovama i organizacijama. Države također trebaju poticati vjerske vlasti da informiranje o invalidskoj politici uključe u programe izobra-zbe za vjerske profesije kao i programe pouke o vjeri.

3. Također trebaju olakšati dostupnost vjerske literature osobama s oštećenjima osjetila.

4. Države i/ili vjerske organizacije trebaju se savjetovati s organizacijama osoba s invali-ditetom pri uvođenju mjera za ravnopravno sudjelovanje u vjerskim djelatnostima.

UNITED NATIONS


• 6 •

SUSRET S POVODOM: NA IZMAKU GODINE OSOBA S INVALIDITETOM

SAN O Koliko skromni mogu biti snovi ljudi naviklih na redukcije, toliko je raskošna toplina kojom susreću druge... U toj toplini nije sadržana samo nada, već je ona obogaćena iskrenom radošću su-sreta. To je rijetkost koju možemo uživati samo u domovima odanih, ako ih imamo. Moja je sreća i dar što sam iskusila radost susreta s Vladimirom Balićem, četrdese-tosmogodišnjakom iz Nedelišća. Član je Udruge tjelesnih invalida Međimurja kojoj je na čelu Bran-ko Baksa i čiji su predstavnici nedavno obišli svoje članove koji žive u težim uvjetima s težnjom da saznaju želje i pomognu ko-liko im mogućnosti ostavljaju prostora. Vladimir je stopostotni invalid i stradao je prije dvade-

setak godina na radu u Sloveniji. Nakon pakla u kojem mu je stroj samljeo ruku Vladimir se nije predao. Jedno vrijeme je radio na primjerenom radnom mjestu, no razdvajanjem država, ostao je bez posla. Danas živi s majkom Pavlom i uzdržava se od 400 kuna “socijale” mjesečno. Prije nekog vremena počeo se baviti uzgojem zečeva, onako iz hobi-ja. - Volim životinje i to što se bavim uzgojem zečeva više je za razonodu i da prođe dan, nego što imam neke koristi. Nismo gladni, daleko od toga, ali ima nekih stvari koje bih želio, ali ih sebi ne mogu priuštiti. Volio bih imati televizor i video. Jako me zanimaju emisije o životinjama, a i uz film vrijeme brže prođe

- kaže Vladimir te napola u šali dodaje kako voli pročitati i novi-ne, no pročita samo reklame koje besplatno ostavljaju u poštan-skom sandučiću. Udruga tjelesnih invalida Međimurja, čiji je član, mjesto je na kojem se susreće s ljudima, razmijeni iskustva, popriča... Predsjednik Udruge Branko Ba-ksa kaže kako Vladimir spada među članove koji su u svakom trenutku spremni pomoći. - Ovaj obilazak članova smatramo važnim jer se na licu mjesta uvjeravamo u stvarne potrebe i eventualne probleme s kojima se ljudi susreću u ostva-rivanju svojih prava. Žao mi je što nismo financijski moćniji kako bismo mogli bez dodatnih “procedura” odraditi barem dio tih potreba. No, činjenica je da godišnje živimo od desetak tisu-ća kuna iz Grada te isto toliko iz Županije, a samo poštanski tro-škovi, i to oni svedeni na nužno, iznose šest do sedam tisuća kuna. Mislim da je taj omjer dovoljno ilustrativan kad je riječ o uvjeti-ma unutar kojih kao udruga fun-kcioniramo - kaže Branko Baksa Gospođa draga, kak’ je noć duga...

Toplina se zadržala i u domu obitelji Lakatoš u Ča-kovcu, gdje svoje noći broji se-damdesetdvogodišnji Dragutin kojemu su prije dvije godine am-Vladimir Bahić


• 7 •

EKRANUputirane obje noge iznad koljena, zbog posljedica dijabetesa. - Gospođa draga, kak’ je noć duga... nikad kraja... Po danu još nekako vreme prejde, ali noč! - kazao mi je iznemoglim glasom sedamdesetdvogodišnjak koji je donedavno znao samo za rad i aktivnost. - I danas mi fali taj rad. Stalno sam bio u pokretu. Dolazi zima, a meni dođe da nabavim drva k’o nekad... No, sudbina je na kušnju stavila i Dragutinovu snagu, ali i snagu njegovih najbližih - supru-ge i sina. Treba izdržati činjenicu da više nikada neće ići po ogrjev, niti da će bez tuđe pomoći prijeći u drugu prostoriju. Treba izdržati fantomsku bol koja govori kako bole koljeno i stopalo... kojih odavno nema. - Otkada je Dragutin ostao invalid, susrela sam se sa svije-tom za koji prije nisam slutila da postoji. Najviše me boli ljudska neosjetljivost - priča Dragutinova supruga Katarina (72): - Koliko su na Kirurgiji čakovečke Bolnice bili ugodni i puni podrške u vrijeme kad je suprug operiran, toliko smo neu-godnosti doživjeli na Odjelu neu-rologije, kad je Drago imao blaži moždani udar. Prilikom prve hospitalizacije zbog moždanog udara, dr. Marčec nas je upozorio čim primijetimo simptome da se odmah javimo na odjel. To smo i učinili, međutim naletjeli smo na

šeficu Odjela koja je toliko vikala da ja na to sve nisam imala što reći. Radi se samo o ljudskosti... ni o čem drugom - priča Katari-na koja je vlastite probleme sa zdravljem potisnula zbog nevolje koja je stigla njezinog supruga. - I sin, koji živi s nama, je ostao bez posla nakon raspada GK. Na burzi rada je s 48 godina života, no i da nađe posao negdje u inozemstvu, na primjer, ne mogu to zamisliti jer bez njega ne mogu brinuti o suprugu. I ja sam na injekcijama zbog dija-betesa, u visokim godinama i s drugim dijagnozama o kojima ne volim niti razmišljati jer “nemam vremena” biti bolesna. Imala sam nekakvu izraslinu na glavi, nalazi su bili loši, no rekli su mi da se metastaze zasada ne šire... želim vjerovati da je tako. S druge stra-ne, u svakodnevici čovjek naiđe i na dobre ljude, ljude koji žele pomoći i kojima to nije teško. Sjećam se djelatnice Policijske uprave međimurske koja nam je izašla u susret kad smo rješa-vali dokumente. Kad je vidjela čovjeka u invalidskim kolicima, učinila je sve da procedura bude što kraća i što manje opterećuju-ća za Dragutina. Takva iskustva onda čovjeku daju nade i snage da nekako ode u novi dan... Katarina i Dragutin do-bivaju (uz male mirovine) 400 kuna pomoći za njegu te trake za mjerenje šećera u krvi preko HZZO-a.

- Ni tih trakica za mjesec dana nije dovoljno. No, toliko koliko ih dobijemo, toliko je pro-pisano, pa se snalazim na razne načine. Ponekad sebi ne mjerim šećer u krvi kako bi ostalo do-voljno traka za Dragutina - priča Katarina Ljudi koji su nam pristali ispričati fragmente svojih iskusta-va iz života, koji su odavno samo patnja i borba koja je sama sebi smisao, ne očekuju ništa. Otvorili su svoja vrata i na kućnim pra-govima počastili nas osmjehom koji ne pita, ne traži i ne optužuje. Počastili su nas stiskom ruke... dodirom koji smo automatizirali i koji nerijetko “odrađujemo” bez osjeta.

Željka Drljić

Dragutin Lakatoš


• 8 •

Teut

a Sh

ahin

i-Lat

in, d

r. m

ed.,

spec

. ort

oped

PARALYSIS CEREBRALIS SPASTICA

Dječja moždana kljenut

1.PrenatalniInfekcija trudne majke, oso-bito rubeola u prva 2-3 mje-seca, uzrokuje malformacije mozga u 25% oboljelih. Isto-dobno su višestruka trudnoća - blizanci, trojke…prirođene anomalije mozga te metabo-lički poremećaji - dijabetes (šećerna bolest) majke rizični čimbenici za razvoj dječje moždane kljenuti.

2.Natalni i perinatalniPrematurus - nedonošče, prijevremeni porod, najčešći je čimbenik dječje moždane kljenuti, u 8o% slučajeva. Porođajne ozljede, težak i

Dječja moždana kljenut-paraliza je permanentan, ali ne i nepromjenljiv poremećaj položaja tijela i pokreta uvjeto-van disfunkcijom mozga koja je nastala prije nego što je razvoj i rast mozga bio završen. Oštećenje može zahvatiti i zahvaća motornu i mentalnu sferu zbog retardacije razvoja. Motorni poremećaji iskazuju se u otežanom ispravnom držanju tijela, nemogućnostivršenja određenih pokreta, poremećaju mišićnog tonusa -spa-sticitet, slabost i u kontrakturama zglobova. Mentalna retar-dacija ide od obične i relativne do teške. Senzorički poremećaji iskazuju se oštećenjem vida, sluha i govora. Epileptički napadi javljaju se u više slučajeva. Učestalost ove bolesti varira od 0,6-2,5promila (obolje-lih na 1ooo živorođene djece).Uzroci nastanka bolesti razlikuju se s obzirom na trenutak oštećenja središnjeg živčanog sustav, mozga.

dugotrajan porod, asfiksija, hipoksija, novorođenačka žutica, čimbenici su koji mogu dovesti do razvoja bolesti.

3.PostnatalniOvoj grupi pripadaju virusne i bakterijske infekcije u obli-ku meningitisa, poremećaji u moždanoj cirkulaciji, trom-boza, posljedice djelovanja izravne traume djetetove glave te razne intoksikacije.

KLINIČKA SLIKABolesnici sa spastičnom parezom ne mogu kontroli-rati ni razlikovati fine voljne

pokrete, a javljaju se i abnor-malni pokreti. S obzirom na zahvaćenost ekstremiteta razlikujemo monoparezu -zahvaća jedan ekstremitet, hemiparezu - zahvaćena ruka i noga iste strane, paraparezu - noge, diparezu - zahvaće-nost sva četiri ekstremiteta.Takva djeca imaju karakte-rističan tkz. škarasti hod, hod sa skvrčenim i ukriženim koljenima, hod po vršcima prstiju. Gornji ekstremiteti su najčešće u kontrakturama osobito laktovi koji su sa-vijeni i ne daju se ispružiti, šake su skvrčene, palac je u šaci i teško se može ispru-žiti. Zahvaćenost donjih ekstremiteta očituje se ne-mogućnošću da dijete u ku-kovima širi noge, koljena su svijena i ukrižena, često se ne mogu ispružiti - položaj škara. Stopala se nalaze u eq-uinusu tako da nije potpuni oslonac stopala na podlogu već ta djeca hodaju po prsti-ma. Uz to, povećan je tonus mišića lokomotornog susta-va te dolazi do disbalansa određenih mišićnih skupina


• 9 •

i stvaranja novih deforma-cija. Među deformacijama kralježnice najčešća je skoli-oza - postranično iskrivljenje kralješnice. Pri liječenju dječje moždane kljenuti prijeko je potreban timski rad tj. rad grupe specijalista: neurope-dijatara, fizijatara, ortopeda, neurologa, pedagoga, logo-peda i fizioterapeuta. Ortoped ima ulogu izvr-šitelja kirurške intervencije na periferiji tj. ekstremiteti-ma.

LIJEČENJE može biti:1. neoperacijsko - razne fi-zikalne mjere koje najčešće treba započeti odmah nakonrođenja, tj. po postavljanju dijagnoze, i to metodom po Bobathu ili Vojti. Preporuču-je se kombinacija aktivnih i pasivnih vježbi - vježbi iste-zanja, a dolazi u obzir i pri-mjena korektivnih udlaga za donje udove preko noći. Vje-žbe istezanja (pasivne vježbe za postizanje punog opsega pokreta zgloba) preporučuju se dva puta dnevno po 10-15 puta za svaki zglob.

2. operacijsko liječenje na-kon nužnog i neizostavnog fizikalnog liječenja koje nije dalo rezultate poduzima se kirurški zahvat na lokomo-tornom sustavu oboljelih radi korekcije malpozicije odnosno deformiteta. Indika-

cije za operacijsko liječenje su iščašenje kukova, otežan hod i sjedenje, nemogućnost provođenja higijene i njege. Najranije se u spastičara počinje s operacijama u po-dručju kuka i stopala, rade se operacije na mekim tki-vima - operacije opuštanja i elongacije mišića. U jednom aktu nastoji se operirati na tri nivoa istovremeno ku-kovi, koljena i stopala te se nakon operacije dijete opskrbljuje ortozama-udla-gama koje se postavljaju na op. ekstremitete. Ukoliko je pacijent izgubio mogućnost samostalnog hoda, primje-njuju se invalidska kolica

(na ručni pogon, kolica koja pokreće druga osoba, tj. pra-tilaca ili elektromotorna koli-ca).Kolica moraju osigurati stabilan, simetričan i siguran položaj i vožnju te omogućiti što veću funkcionalnost u obavljanju drugih aktivnosti. Nužan je individualan pristup u odabiru i izvedbi adaptacije kolica za svakog bolesnika, i to timskim radom pri čemu svakako treba voditi računa i poštivati želju i očekivanja bolesnika.


• 10 •

POSTUPAK OSLOBAĐANJA OD PLAĆANJA PARTICIPACIJE

I. Nositelj osiguranja (suprug, umirovljenik, samac) podnosi zahtjev za sve članove svoje obitelji

II. Pravo ostvaruju osiguranici:

1. invalidne osobe (čl. 2 Odluke):

a) kojima se priznaje pomoć druge osobe u obavljanju većine ili svih životnih funkcija prema posebnim propisima b) osobe koje imaju najmanje 80% tjelesnog oštećenja c) tjelesno hendikepirane osobe d) hrvatski ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata čije je oštećenje organizma posljedica ranjavanja u Domovinskom ratu.DOKAZ: rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Ministarstva hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, centra za socijalnu skrb, odnosno rješenja drugog nadležnog tijela

2. Ostali osiguranici temeljem primanja po članu obitelji (čl 3. Odluke):

a) 1.330,40 kn b) 1.729,52 kn osiguranik umirovljenik - samac

DOKAZ: potvrde o prihodu domaćinstva i umirovljenika samca za prethodnu kalendarsku godinu i to:- potvrda ovjerena od poslodavaca o iznosu isplaćene plaće- potvrda MIO o iznosu isplaćene mirovine- potvrda poslovne banke o visini mirovine ostvarene u inozemstvu- potvrda o ostvarenom dohotku porezne uprave - o visini dohotka od obrtničke djelatnosti, slobodnih zanimanja, poljoprivrede i šumarstva, drugih samostalnih djelatnosti, dohotka od zakupnina i najamnina, iznajmljivanja postelja, soba i apartmana putnicima i turistima, dohotka od vremenski ograničenog ustupa autorskih prava, prava iz industrijskog vlasništva i drugih imovinskih prava, dohotka od otuđenja i davanja na korištenje nekretnina i imovinskih prava, dohotka od dividendi i kamata te dohotka po osnovi osiguranja života i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja- potvrda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje o visini naknade zbog nezaposlenosti- potvrda centra za socijalni rad o visini primitaka ostvarenih prema propisima o socijalnoj skrbi- potvrda nadležnog tijela o visini drugih primitaka ostvarenih prema propisima o mirovinskom osiguranju, o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji i o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata.

III. Ostali potrebiti dokazi (čl. 5 Odluke)1) zdravstvena iskaznica nositelja osiguranja2) zdravstvena iskaznica člana obitelji nositelja osiguranja3) izvadak iz matice vjenčanih4) sudska odluka o razvodu braka (ako je brak razveden)5) izvadak iz matice rođenih i umrlih.


• 11 •

3. 12. – SVJETSKI DAN INVALIDA Povodom Svjetskog dana invalida bilo nam je zadovoljstvo odazvati se primanjima kod gradonačelnika Čakovca Branka Šalamona te župana Međimurske županije Branka Levačića. Posebno nas je razveselilo poziv predsjednika Republike Hrvatske g. Stjepana Mesića. Zahvaljujemo na čestitkama mnogim pojedincima i poduzećima

Franjo Cerovec u srdačnom razgovoru sa županom Levačićem


• 12 •

Postavili smo dva pitanja:1. Čime ste zadovoljni u Udruzi?2. Što treba promijeniti i novo napraviti?

Evo nekih od odgovora: Valentin Domjanić (Brezje)1. Slažem se sa svim programima.2. Smeta me što mi se često događa da nemam prednost kod liječnika.

Rozalija Žilavec (M. Središće)1. Veseli me čestitka za rođendan i što se posjećuju članovi.2. -

Marija Knjber (M. Središće)1. Čestitka za rođendan i naš časopis Listek.2. Htjela bi više znati o participaciji i ostalim zakonima o osobama s invaliditetom.

Antun Vraničar (M. Središće)1. Sa svime sam zadovoljan a najviše me veseli druženje.2. Nemam posebnih primjedbi.

Ana Kontrec (G. Zebanec)1. Čestitka za rođendan.2. -

Vladek Nushol (Hodošan)1. Češće druženje, jer je dobro da članovi upoznaju jedni druge i da se povesele.2. Nemam posebnih primjedbi.

Da naši članovi s težim dijagnozama, kao ni oni koji se iz raznih razloga ne mogu odazivati na naše programe i druženja, nisu zaboravljeni pokazali smo, kao i svake godine, posjetom u njihovom domu. Razgovaralo se o svemu, čuli smo s kakvim i kojim problemima svakodnevno žive, kako im mi kao udruga možemo pomoći.Iskoristivši naš posjet proveli smo malu anketu koja nam može pomoći u osmišljavanju novih inicijativa i programa.

Đora Blagus (Hodošan)1. Nova sam članica i još do sada nisam sudjelovala u programima Udruge.2. Dobro bi bilo da se organizira ljetovanje članova na moru.

POSJETI ČLANOVIMA

Rozalija Žilavec

Valentin Domjanić


• 13 •

Vladimir Balić (Nedelišće)1. Volim pročitati Listek, a draga mi je čestitka za rođendan.2. Podjela humanitarne pomoći i više druženja.

Erika Cvek (Čakovec)1. Sve mi se dopada.2. Nema ništa.

Stjepan Srša (Čakovec)1. Uglavnom sam zadovoljan.2. U Listeku očekujem više stručnih članaka i očekujem veći odaziv na druženje.

Nevenka Ivanović (Čakovec)1. Draga mi je čestitka za rođendan, posjeti i volim pročitati Listek.2. Trebalo bi češće dijeliti humanitarnu pomoć (odjeća i obuća).

Vjerujemo da će ova mini anketa pomoći Upravnom odboru Udruge, lakšem planiranju rada Udruge, a sve u korist osoba s invaliditetom. Nevenka Ivanović

Članovi upravnog odbora analiziraju anketu


• 14 •

MINISTARSTVO

ZAŠTITE

OKOLIŠA I

PROSTORNOG

UREĐENJA

UPRAVA

ZA

GRADITELJSTVO

Osiguranje pristupačnosti građevina osobama smanjene pokretljivosti

Sukladno Operati-vnom planu za provedbu nacionalne strategije jedin-stvene politike za osobe s invaliditetom, koju je Vlada RH usvojila 16. siječnja ove godine, Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja donijelo je Pravilnik o pro-jektima potrebnim za zaštite okoliša i prostornog uređenja Pravilnik o projektima potre-bnim za osiguranje pristu-pačnosti građevina osobama s invaliditetom i drugim osobama smanjene pokretlji-vosti («Narodne novine broj 104/03). Pravilnik je stupio na snagu osam dana od dana objave u Narodnim novinama (05. srpnja 2003. godine), pa Vam skrećemo pozornost na odredbe članka 33. o obvezi pridržavanja odredbi ovog pravilnika pri projektiranju novih građevina i članak 23. o obvezi pridržavanja odredbi ovog pravilnika pri projektiranju rekonstrukcije postojeće građevine. Znači da se na svim građevinama javne namjene prilikom re-konstrukcije moraju izvesti radovi kojima se osigurava pristupačnost građevine, ne-

ovisno o tome iz kojeg se razloga rekonstrukciji pristu-pa. Kako bi rezultat dono-šenja toga pravilnika bio što bolji, Uprava za graditeljstvo Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja izra-dila je i izdala priručnik s uputama i komentarima za primjenu (u cijelosti na web stranicama Ministarstva), koji je namijenjen svima koji su profesionalno povezani s izgradnjom građevina, u prvom redu projektantima i osobama koje izdaju na-čelne, građevne i uporabne dozvole, ali i investitorima i vlasnicima ili upravitelji-ma građevina javne namjene koje treba prilagoditi osoba-ma s teškoćama u kretanju i učiniti ih njima pristupa-čnim. Ministar zaštite oko-liša i prostornog uređenja uputio je dopis Hrvatskom saboru, Vladi RH, svim mi-nistarstvima, državnim upra-vama i zavodima, kako bi ih podsjetio da tijekom plani-ranja sredstava iz državnog proračuna za 2004. godinu obvezatno predvide troškove za osiguranje pristupačnosti

građevine osobama smanje-ne pokretljivosti te svojim primjerom potaknu potrebu građenja novih pristupačnih građevina i uklanjanje do sada nastalih arhitektonsko--urbanističkih barijera te da isto postane naša svakodne-vica, a građevine poput Vla-de, Sabora, ministarstava, kao i sve ostale građevine javne namjene postanu pri-stupačne svim osobama bez izuzeća. Na temelju Konačnog prijedloga Zakona o gra-dnji (u postupku donošenja) Uprava za graditeljstvo pri-stupila je izradi Prijedloga nacrta novog Pravilnika o pristupačnosti građevina osobama smanjene pokre-tljivosti. U rad povjerenstva uključeni su predstavnici udruga za osobe s invali-ditetom koje su predložili njihovi savezi, a zastupljene su slijepe i slabovidne osobe, gluhe i nagluhe osobe, osobe koje se kreću u invalidskim kolicima te osobe koje kori-ste druga pomagala za lakše pokretanje. Isto tako Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja u suradnji s hrvat-


• 15 •

skim Savezom udruga tje-lesnih invalida je, u okviru Europskog tjedna kretanja (16. - 22.09.), organiziralo održavanje okruglog stola pod nazivom «Pristupačnost građevina osobama smanje-ne pokretljivosti». Skup, na kojem su sudjelovali pred-stavnici nadležnih Vladinih tijela, lokalne uprave, nevla-dinih udruga koje okupljaju osobe s invaliditetom, novi-nara i obrazovnih institucija, je održan 17. rujna 2003. u dvorani HAK-a, Avenija Du-brovnik 44 u Zagrebu. Sudionici su ukazali na poteškoće, raspravili i predložili moguća rješenja te postupke za prevladavanje poteškoća vezanih uz komu-nikacijske i orijentacijske prepreke koje ometaju ili sprječavaju osobe smanjene pokretljivosti u samostal-nom i neovisnom življenju. Priopćenja o raspravljenim temama sa zaključcima i prijedlozima upućena su na adrese institucija čija se pomoć zahtijeva s molbom da izvijeste o poduzetim aktivnostima. Raspravljene teme upućene su na znanje svim sudionicima u raspravi te svima onima koji su bili na raspravu pozvani. Šesta točka spomenu-tih zaključaka s okruglog sto-la odnosi se na udruge koje okupljaju osobe s invalidite-tom. Udruge koje okupljaju

osobe s invaliditetom dobile su obvezu međusobno defi-nirati zajedničku platformu i odrediti predstavnike koji će ih zastupati pred tijelima državne uprave i lokalne sa-mouprave, a sve radi toga da, zbog njihove neusklađenosti, plemeniti ciljevi strategije ne budu ugroženi. Tijekom trogodišnjeg rada na problematici pristu-pačnosti građevina osobama smanjene pokretljivosti pri-mijetili smo određenu neu-sklađenost u radu i istupanju udruga koje zastupaju osobe s invaliditetom. To svakako ne pridonosi kvalitetnom i brzom rješavanju problema, a dovodi do situacija kad se zahtijeva da se ponaosob obraćamo svakoj udruzi izvan Saveza. Stoga, u skladu s pre-porukom i obvezama upuće-nim s okruglog stola, poziva-mo udruge da odrede svog zajedničkog predstavnika koji će ih zastupati u pita-njima za koja je nadležna Uprava za graditeljstvoMi-nistarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja te da nas izvijeste o izabranoj osobi. Ujedno upućujemo udruge da, sve dok ne odrede predstavnike, svoje prije-dloge, predstavke i zahtjeve upućuju isključivo na adresu Povjerenstva Vlade RH za osobe s invaliditetom koje vodi objedinjavanje stavova

i upućuje ih nadležnim tije-lima. Adresa Povjerenstva je: Zagreb, Savska 41/111. Prema saznanjima do kojih smo došli uz pomoć Hrvatske informacijsko re-feralne agencije, u Hrvatskoj djeluje oko 400 udruga oso-ba s invaliditetom. Isto tako saznali smo da ne postoji nacionalni registar udruga te da je popis neformalan. Iz tog razloga ovaj poziv upu-ćujemo savezima udruga, a samo ovaj put i na znanje svim udrugama s dobivenog popisa.


• 16 •


• 17 •

TOLERANCIJA U

ZAJEDNICI Osobe s invaliditetom u Međimurskoj županiji nisu dovoljno socijalizirane u normalnom svakodnevnom životu. Invalidi u malom broju aktivno sudjeluju u gospodarskom, društvenom i kulturnom životu. Većina njih, sputana različitim bari-jerama i predrasudama, živi izvan društvenih zbivanja. Da bi se ti problemi rješavali nije dovoljno upozoravati na njih, kriviti druge i ništa ne činiti, već je nužna osobna borba za “svoje mjesto pod suncem”. Pozorno prateći promjene i brigu zajednice o osobama s invaliditetom, Udruga tjelesnih invalida pokrenula je program “To-lerancija u zajednici” kojim nastoji ublažiti, često puta zbog nebrige i neznanja, netolerantan odnos prema osobama s invaliditetom. Udruga tjelesnih inva-lida Međimurja pripremila je naljepnice “invalide pri-mamo preko reda” koje će dostaviti u liječničke ambu-lante, općine, Županiju, ban-

ke, poštu, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Hr-vatski zavod za mirovinsko osiguranje, ljekarne, Zavod za javno zdravstvo, Hrvat-ske željeznice, autobusne postaje, Policijsku upravu, Poreznu upravu, gradove, HEP, Hrvatske vode, Mati-čni ured, Katastar, Grunto-vnicu, Regos, Dom zdravlja. Udruga je da otisnuti 3.000 naljepnica. Mnoge invali-dnosti ne vide se na očigled, s druge strane nisu svi ljudi svjesni potrebe puštanja in-

valida preko reda. Invalidi neugodnosti doživljavaju čak i u zdravstvenim usta-novama, gdje ih se ponižava uvredljivim izjavama: - Ovdje su svi invali-di, premda svi bolesni nisu invalidi, rekao je Branko Baksa, predsjednik Udruge tjelesnih invalida predsta-vljajući novinarima program Tolerancija u zajednici. Ili još gori primjer nerazumije-vanja invalida: - kada čovjek u invalidskim kolicima čeka na red kod liječnika, kažu: - Što se buniš, ti bar sjediš! Žalosno je da tamo, gdje nije istaknuta takva naljepnica, invalidska iskaznica bilo koje udruge, a ne samo tje-lesnih invalida ništa ne pred-stavlja. Još uvijek ljudi nisu dovoljno senzibilni prema problemima invalida, čak ni prema onima s amputiranim


• 18 •

ekstremitetima koji nose proteze, samo zato što se one ne uočavaju na prvi pogled, nego tek pri hodu. Branko Baksa najavio je da će ubu-duće na takve primjere očite netolerancije reagirati, naj-prije blago, upozorenjima, a ako se takve ustanove ili po-jedinci ogluše na upozorenja i javnim prozivkama. Invalidi ne traže mi-lostinju, već samo razumi-jevanje, zato su naljepnice s natpisom “invalide primamo preko reda” i te kako potre-bne u mnogim institucijama i ustanovama. Udruga inva-lida ih je dala tiskati, ali još duguju tiskaru. Nabavila je kuverte, napisala adrese, no sada im je neophodna spon-zorska pomoć kako bi platili troškove poštarine radi sla-nja naljepnica na određene adrese. Dio troškova za rad Udruge namiču prodajom proizvoda koje izrade u ke-ramičkoj te likovnoj radio-nici. U keramičkoj radionici izradili su prekrasne božićne ukrase za jelke te božićne i novogodišnje čestitke. U drugim gradovima nepisa-no je pravilo da se prigodni pokloni i čestitke naručuju od takvih udruga kako bi se pripomoglo njihovu radu. Svi ljudi dobre volje i senzi-biliteta koji bi htjeli pomoći Udruzi kupovinom kerami-

ke ili čestitki mogu se javiti u Udrugu u Perivoj Zrinskih 1, stara trafostanica, na broj 040/391070. Premda su na prezentaciju programa To-lerancija u zajednici, koja je održana prošli utorak, bili pozvani i županijski i gradski čelnici, pozivu se nisu odazvali, a sredstva za rad Udruge invalida stalno se u županijskom proraču-nu smanjuju, što je Baksa ocijenio nedopustivim. Mi jesmo volonteri, ali nismo amateri, a i volonterstvo košta. Ono što je u mnogim gradovima Hrvatske jasno, da udruge i volonteri mogu

odraditi puno jeftinije i uz veće efekte mnoge probleme iz domene socijalne politike vaninstitucionalno, kod nas još uvijek nije doprlo do svijesti. Sredstva se udru-gama dodjeljuju po principu “baci svakome malo”, da ih se makne s očiju. U drugim sredinama otišli su dalje, pa udruge uz pomoć lokalne zajednice koriste međuna-rodne fondove, naravno po definiranim programima.

Božena Malekoci - Oletić


• 19 •

HGKKOMORA ZAGREB

CENTAR ZA RAZVOJNEPROFITNIHORGANIZACIJA

Održivi razvoj zajednice

UDRUGA TJELESNIH INVALIDAMEĐIMURJA

ODGOVORNOSTSOCIJALNA / DRUŠTVENA

ODGOVORNOST GOSPODARSTVA U razvijenim zemlja-ma već duže vremena postoji praksa socijalne odgovorno-sti gospodarskih subjekata za sudjelovanjem u rješavanju problema u zajednici i druš-tvu. Socijalna je odgovornost gospodarstva, ovisno o okol-nostima, u novijoj povijesti imala različite oblike. U pro-teklih je pedesetak godina povezana s poreznim potica-jima za doniranje u općeko-risne svrhe te općenito uz in-teres poduzeća da pridonesu podmirenju različitih potreba u društvu. Praksu odgovornosti gospodarstva prema zapo-slenicima, dioničarima i vlasnicima, menadžmentu, potrošačima i dobavljačima, prirodnoj okolini, zajednica-ma gdje oni obavljaju svoj posao ili prodaju usluge na tržištu u SAD-u najčešće se


• 20 •


• 21 •

naziva korporacijska filan-tropija (corporate philant-hrophy), u britanskoj tradi-ciji ona se opisuje pojmom corporate citizenship, dok je europskom kontinentu bliži pojam socijalna odgovornost gospodarstva (corporate so-cial responsibility). U dokumentu Pro-micanje i europski okvir socijalne odgovornosti gospodarstva Europska je unija zauzeta socijalnom odgovornošću gospodarstva jer to može biti pozitivan doprinos strateškom cilju..” da postane najkompetitivnije i dinamično gospodarstvo na bazi znanja (knowledge-ba-sed economy) u svijetu, spo-sobna za održivi gospodarski rast s više boljih poslova te većom socijalnom kohezi-jom (European Commission. 2001: 4)”. Ovo se okretanje prema socijalnoj odgovorno-sti gospodarstva rukovodi:

• novim brigama i očekiva-njima građana, potrošača, ja-vnih ustanova i investitora u kontekstu globalizacije te ve-likih promjena u industriji;

• socijalnim kriterijima koji sve više utječu na donošenje odluka o investicijama po-jedinaca i institucija u oba slučaja kao potrošača ili in-vestitora

• porastom zabrinutosti zbog

gospodarskih aktivnosti koje uništavaju okoliš

• transparentnošću poslo-vnih aktivnosti kroz medije, moderne informacijske i komunikacijske tehnologi-je˝ (European Commission, 2001: 5). Prema ovom doku-mentu, socijalna odgovor-nost poduzeća ima unutarnju i vanjsku dimenziju. Unu-tarnja dimenzija obuhvaća upravljanje ljudskim resur-sima, zdravljem i sigurnošću na poslu, prilagođavanjem promjeni te upravljanjem utjecajima iz okoliša i priro-dnim resursima. Vanjska se dimenzija odnosi na lokalnu zajednicu, partnere u poslu, opskrbljivače i potrošače, na ljudska prava te na globalnu brigu o okolišu. Ovom dokumentu prethodila su brojna naci-onalna iskustva i programi socijalne odgovornosti go-spodarstva. Uveden je stan-dard socijalno odgovornih investicija koje vode računa o utjecaju novih tehnologija na nezaposlenost, socijalno raslojavanje i okoliš. U europskim zemlja-ma prakse socijalne odgo-vornosti gospodarstva i dalje će se razlikovati te će uve-like biti usporedive s tipom socijalnog režima u pojedi-noj zemlji. Očito je da će i dalje ostati značajna razlika

između američke i europske prakse socijalne odgovorno-sti gospodarstva. Prema rezultatima istraživanja, socijalnoj odgo-vornosti gospodarstva u Hr-vatskoj ne idu na ruku:• visina porezne presije i go-spodarska kriza• tip socijalne države koji je u razvoju• država u socijalno odgo-vornom gospodarstvu teško prepoznaje partnera• ne postoji kvalitetna potra-žnja za socijalno odgovornim gospodarstvom• manji je broj gospodarskih subjekata na putu izgradnje vlastitog koncepta socijalne odgovornosti posredovanog problemom društvene legiti-macije poduzetnika i menad-žmenta• nejasnoće okotoga što go-spodarski subjekti dobivaju za račun doniranja


• 22 •

U BELICI ODRŽAN HUMANITARNI KONCERT ZA TEŠKO OBOLJELOG STJEPANA HORVATA

Ritam srca U nedjelju su Beličani pokazali da nisu hladni na patnje svog susjeda Stjepana Horvata, za kojeg je Općina te Udruga tjelesnih invalida Međimurja priredila dobro-tvornu priredbu u mjesnom društvenom domu. Stjepan Horvat naišao je na admini-strativnu barijeru zbog krajnjeg nerazumije-vanja nadležnih instanci te mu nisu odobrena sredstva za invalidska kolica. Bez tog poma-gala Stjepanova svakodnevica je pakao jer bez tuđe pomoći nije u stanju napraviti niti jedan korak. No, propisi lišeni logike u ovom slučaju nisu za Stjepana značili i poraz… jer nije sam. Uz njega je tu nedjelju bila puna dvora-na njegovih susjeda i poznanika, čelnici Opći-ne Belica i Udruge tjelesnih invalida Međimu-rja te izvođači: članovi Limene glazbe Belica, tamburaši Gardruže iz Gardinovca, Marijan Peršak - Čos, Nikola Lepen - Lovrek, Franjo Mesarić - Frenki, KUD Belica, Vladimir Ko-šir - Tonka, Ivica Dobranić, Emina i Željko Grahovec, Gusti Draksar, Međimurski vrući kaj, članice Vivone i Željko Pokupec - Šero. U ritmu srca za Stjepana je prilozima posje-titelja priredbe prikupljeno 8.060 kuna, a iz Općine Belica je osigurano dodatnih 1.000 kuna.

Ovo je novi život - Ovo je za mene novi život i duboko sam zahvalan svima koji su mi pomogli. Iako je bolno živjeti s invalidskim kolicima, za mene je ova pomoć neprocjenjiva – kazao je Beličanin Stjepan Horvat kojemu su pred-sjednik Udruge tjelesnih invalida Međimurja

Branko Baksa te načelnik Općine Belica Dragutin Petrić predali pomagala nabavlje-na sredstvima ove humanitarne akcije. Radi se o invalidskim kolicima te ortopedskom stolcu, pomagalima koja će Stjepanu olakšati sumornu svakodnevicu.

Željko Pokupec – Šero Izvođači OŠ Belica

Stjepan Horvat odsada je mobilan bez tuđe pomoći


• 23 •

Blagoslovljen Božić i 2004. godina

DOLAZI BOŽIĆ,SRETAN VAM SVIMA,MALIMA I VELIKIMA,ZDRAVIMA I BOLESNIMA.RODI SE ISUSI ŽIVI ZA NAS,DA UTJEHU NAM PRUŽAI DUŠI DA SPAS.GODINA STARAUMORNO VEĆ KLIMA,POLAKO SE OPRAŠTAS NAMA SVIMA.ALI DOLAZI NOVA,RADOSTI NAM NOSIDA BOLESTI I JADUS NAMA PRKOSI.

DANICA VABEC

SRETAN BOŽIĆ I GODINA NOVA


• 24 •

LOŠPRIMJER

U prošlom broju Li-steka imali smo nagradno pitanje tko je, u Europskoj godini invalida, ovako ne-savjesno parkirao automobil i time onemogućio izlazak naših članova. Točan odgovor nismo imali, ali vam ga mi dajemo.

Zora Jurišaga prof. predsjednica Saveza udruga tjelesnih invalida Međimurske županije

listek br. 6

Documents