NUTRI-INSPEKCIJA: ANTI AGING DODACI PREHRANI

DODACI PREHRANI • DIJETETSKI PROIZVODI • KOZMETIKA S POSEBNOM NAMJENOM

Pretilost

Rozaceja

Parabeni

Sportska prehrana

Acido-baznaravnoteæa

AKTUALNO

STRU»NI »ASOPIS

BR. 6, GOD. 1, OÆUJAK/TRAVANJ 2010. ISSN 1847-2591 · BESPLATNI PRIMJERAK

ALERGIJA

»ASOPISZA STRU»NU

JAVNOST

Poπtovane kolegice i poπtovani kolege,

Dobro doπli u jubilarni 6. broj struËnog ËasopisainPharma. Iza nas je prva godina izlaæenja... Drago nam je da ste nas prepoznali i prihvatili.Trudili smo se, a nastojat Êemo i ubuduÊe, pisatio aktualnim temama, donositi vam novosti iz

struke i u struci, a da pritom sve bude lijepo “upakirano”...U ovom broju donosimo Ëlanak o alergijama koje sada poËinju sve

viπe i ËeπÊe “muËiti” stanovniπtvo, osvrÊemo se na razna sredstva zamrπavljenje, zavrπavamo priËu o pËelinjim proizvodima tekstom o upo-trebi meda u kozmetici, te piπemo o rozaceji i moguÊim terapijama.

U zadnje se vrijeme Ëesto spominje ukiseljenost organizma, pastoga donosimo zanimljiv tekst o acidobaznoj ravnoteæi. Podrobnijeobjaπnjavamo koji su to najprodavaniji dodaci prehrani za sportaπe,nastavljamo osvrt o GMO-u, razjaπnjavamo zaπto je sve viπe proizvo-da bez parabena, a nutri-inspekcija analizira anti-aging proizvode...

Dajemo pregled dogaanja na Vitafoodsu - najveÊem svjetskomsajmu sirovina, dodataka prehrani, funkcionalne hrane i napitaka, teobavijest o 4. Hrvatskom kongresu farmacije koji Êe se krajem svibnjaodræati u Opatiji.

Uvodimo i novu rubriku u kojoj predstavljamo prave hrvatske pro-izvode i proizvoaËe.

Koristimo priliku da Vas obavijestimo kako Êemo ubuduÊe besplat-no objavljivati i oglase za radna mjesta, kao i sliËne obavijesti vezaneuz vaπe svakodnevno poslovanje. Stoga Vas pozivamo da nam se ja-vite sa svojim æeljama.

Do novog broja, proljetni pozdrav,

mr.sc Lea Pollak, urednica

Uvodnik

IzdavaË: Kreativna kancelarija d.o.o., BartoliÊi 19, Zagreb

Redakcija i marketing: BartoliÊi 19, Zagrebtel. 01 38 30 789, 38 32 681, faks. 01 38 30 789

e-mail: kreativna.kancelarija@zg.t-com.hr, info@inpharma.com.hr

Glavna urednica:Izvrπni direktor:

Lektura:Dizajn i priprema za tisak:

Tisak:Naklada:

mr.sc. Lea PollakBranimir BatinicaIngeborg Paljan, prof.Kreativna kancelarija d.o.o.Vjesnik6.100 primjeraka

inPharma

Sadræaj

www.inpharma.com.hr

STRU»NI »ASOPIS • BESPLATNI PRIMJERAK

IzdavaË i redakcija ne preuzimaju odgovornost za miπljenja i podatke koje autoriiznose u Ëasopisu, kao ni za podatke koje su tvrtke dostavile za objavu u rubrici

“Novo u ljekarnama”. Nije dozvoljeno preuzimanje niti jednog dijela sadræaja bezprethodne suglasnosti IzdavaËa.

inPharma 1

Ines BuhaË, mag.pharm.Anita BujaniÊ, mag.pharm.

mr.sc. Vjera HaberleMaπenjka KatiÊ, dipl.ing.

Sandra Krstev BaraÊ, dipl.ing.mr.sc. Jasminka PapiÊ

Melita PetroviÊ, mag.pharm.mr.sc. Lea Pollakmr.sc. Ivona VidiÊ ©tracdr.sc. Darija VraneπiÊ Benderdr.sc. Jelena Æafran Novak

STRU»NI SURADNICI U OVOM BROJU:

AKTUALNO

Alergija 2HRVATSKI PROIZVODI

Nikel - prirodna kozmetika spotpisom farmaceuta 6PRETILOST

Prirodna sredstva za mrπavljenje 8SPORTSKA PREHRANA

Dodaci prehrani za sportaπe 15P»ELINJI PROIZVODI

Upotreba meda u kozmetici 19PREHRANA

Acido-bazna ravnoteæa organizma 26Vijesti o dodacima prehrani 29ROZACEJA

Suvremena terapija 30NUTRI-INSPEKCIJA:

Anti-aging dodaci prehrani 35KOZMECEUTIKA

Prirodna ili organska, kozmetika s posebnom namjenom, dermokozmetika 38GM HRANA

Hrana koja se sastoji ili jeproizvedena od GMO-a 40Vitafoods 42POD POVE∆ALOM

Parabeni - da ili ne? 44 Novo u ljekarnama 45 Dogaaji, najave 47

2 inPharma

Posljednjih desetljeÊa alergije pokazuju trend porasta. Go-tovo svatko se barem jednom, a mnogi i viπe puta, susreos tom ne tako opasnom, koliko neugodnom boleπÊu. ©to

joj je uzrok, nije lako odgovoriti, no vjerojatno su to promjeneu okoliπu i sve veÊe zagaenje, velika upotreba lijekova te pro-mjene u prehrani i naËinu æivota.

Mehanizam nastanka alergijske reakcije

Alergiju moæemo definirati kao neprimjeren odgovor naπegimunoloπkog sustava na razliËite Ëimbenike iz okoliπa- alergene. Organizam se od svake tvari koju pre-poznaje kao stranu i potencijalno πtetnu - prim-jerice bakterija i virusa - πtiti specifiËnim ob-rambenim mehanizmima. Jedan od tih me-hanizama je stvaranje specifiËnih anti-tijela - antigena. Tvari koji izazivajualergijsku reakciju nazivaju se aler-geni. Oni Êe samo kod osoba salergijskom sklonoπÊu izazvati ne-primjerenu reakciju imunoloπkogsustava.

Prilikom prvog kontakta aler-gena i antitijela ne dolazi doalergijske reakcije, nego samodo stvaranja specifiËnih anti-tijela protiv dotiËnog alerge-na. Taj period stvaranja pre-osjetljivosti naziva se senzibi-lizacija. Pri ponovljenom kon-taktu, antitijela (imunoglobu-lini) prepoznaju alergen inastoje ga izbaciti iz orga-nizma proizvodeÊi velikekoliËine imunoglobulina E(IgE). Molekule IgE priËvr-πÊene su uz stanice naz-vane mastociti (nalazese u tkivima: koæa, sluz-nica nosa i bronha..) ilibazofili (u krvi). Mas-tociti s receptorom zaIgE na povrπini i mnoπ-tvom granula u svo-joj citoplazmi, pucajui oslobaaju razliËitemedijatore alergijskihreakcija, meu kojimaje najvaæniji histamin.

Svojim vazodilatacijskim djelovanjem histamin uzrokuje upalnureakciju u tkivu, πto rezultira neugodnim simptomima kao πto susvrbeæ, curenje iz nosa, crvenilo, suzenje oËiju, koæne reakcijeitd...

Simptomi alergijske reakcije mogu biti lokalizirani na organputem kojeg je alergen uπao u organizam, primjerice na koæu ilisluznice, probavni ili diπni sustav, ili mogu biti sustavni, tj. zah-vatiti cijeli organizam. Simptomi se znatno razlikuju po intenzi-tetu i brzini nastanka, a mogu sezati od laganih smetnji do Ëak po

æivot opasnih stanja. Ako se lokalizirani i opÊi simp-tomi razvijaju velikom brzinom te ugroæavaju

æivot bolesnika, moæe doÊi do anafilaktiËkogπoka.

Atopijske bolesti

Alergijske bolesti u Ëijem nastan-ku vaænu ulogu imaju IgE anti-tijela nazivaju se atopijske bole-

sti. To su uglavnom astma, aler-gijski rinitis i konjuktivitis, te

alergijske bolesti probavnogsustava kao i atopijski

dermatitis. AtopiËa-rom se nazi-

va osoba

Autorica Ëlanka: Melita PetroviÊ, mag.pharm.

AKTUALNO

AlergijaSimptomi alergijske reakcije mogu biti lokalizirani ili sustavni, razliËiti po intenzitetu i brzini nastanka, od laganih smetnji do po æivot opasnih stanja

Simptomi su sliËni prehladi

Alergijskirinitis

koja ima nasljeenu sklonost stvaranju IgE antitijela, atime i poveÊan rizik za razvoj spomenutih bolesti. Naslje-ena sklonost alergiji ne znaËi da Êe se neka od alergij-skih bolesti i razviti - vaæni su Ëimbenici utjecaj okoline istil æivota. VeÊina alergena su proteini iz unutarnjih ili vanj-skih prostora, koji se u organizam unose udisanjem, hra-nom ili preko koæe, pa je i prvi preduvjet prevencije aler-gijskih bolesti izbjegavanje kontakta s poznatim alerge-nom.

Alergijske bolesti diπnog sustava

S obzirom na uzroËnike i zahvaÊene organske sustave,moæe se govoriti o koænim alergijama, alergijama na lije-kove i cjepiva, na ubode insekata, alergijama na hranu, anajËeπÊe se javljaju alergijske bolesti diπnog sustava. Moguse manifestirati u gornjim diπnim putovima (nos, sinusi) ilidonjim (bronhi i pluÊa), a Ëesto i na obje razine. Ta je vrs-ta alergije uzrokovana preosjetljivoπÊu na neke tvari izokoliπa, s kojima se u dodir dolazi putem diπnog sustava.

Kontakt alergena iz okoliπa sa sluznicom diπnog susta-va uzrokuje kod senzibilizirane osobe tipiËne neugodnesimptome na zahvaÊenim organima. Tako nastaju alergij-ski rinitis i/ili konjuktivitis, a na donjim diπnim putovimaastma. Pojavnost alergijskog rinitisa kod odraslog stanov-niπtva iznosi 10-15%, a astme 5-7%. Upalnim procesomzbog preosjetljivosti sluznice nosa na neki od alergena,ona gubi svoju osnovnu zaπtitnu funkciju i uzrokuje niztegoba. Naime, nos djeluje poput filtera, ovlaæivaËa igrijaËa te priprema da vlaæan zrak ugrijan na 37°C ioËiπÊen od Ëestica veÊih od 5-6 mikrometra iz vanjskeatmosfere, ue u pluÊa. Kada nos viπe ne vrπi svoju zaπtit-nu funkciju, u pluÊa ne dolazi kvalitetno pripremljen zrak,pa postoji opasnost od astme. Simptomi alergijskog rini-tisa sliËni su prehladi, no traju duæe i javljaju se uvijek uisto doba godine. To su kihanje, curenje vodenastog se-kreta, otok krvnih æila (kongestija) koji se osjeÊa kao za-Ëepljenost nosa, Ëesto i uz gubitak osjeta mirisa. Tegobesu neugodne i Ëesto bolesniku smanjuju radnu sposob-nost. Kod bolesnika s alergijskom hunjavicom Ëesta pre-komjerna i preduga upotreba kapi za nos - dekongestivamoæe biti πtetna.

Uzroci alergijskog rinitisa su cjelogodiπnji ili sezonskialergeni. Cjelogodiπnji su najËeπÊe sastojci kuÊne praπine,osobito grinje, dlake æivotinja ili plijesni. Smatra se da sugrinje najËeπÊi pojedinaËni Ëimbenik rizika za nastanakalergije. Najradije obitavaju u madracima, tepisima i ta-peciranom namjeπtaju, a pogoduju im vlaga, toplina ineprovjetravani prostori.

Oblik rinitisa koji se javlja samo u odreeno doba godi-ne zovemo sezonski ili intermitentni alergijski rinitis, a uo-biËajeni termin peludna groznica objedinjuje alergijskuhunjavicu i alergijski konjuktivitis. Pojavljuje se u vrijemekada se u zraku nalaze Ëestice peludi stabala, trava ili ko-rova. Za nastanak simptoma potrebna je odreena koncen-tracija peludi u zraku, a izraæeniji su πto je ona veÊa.NajËeπÊe se javlja u proljeÊe i ljeto, a velikom oslobaanjupeludi pogoduje toplo i suho vrijeme, uz visoki tlak zraka.NajveÊa koncentracija peludi je ujutro, za sunËanih i vje-trovitih dana. NajveÊa koncentracija peludi u zraku je u vri-jeme cvjetanja, a to ovisi o klimatskom podneblju, veget-aciji odreenog podruËja, te o mikroklimatskim uvjetima.Periodi cvjetanja stabala i korova obiËno su kraÊi i intenziv-niji, a kod trava dugotrajniji, uz niæu koncentraciju peludi.

Bolesnici moraju izbjegavati izloæenost alergenu, u Ëe-

mu im moæe pomoÊi bioprognoza koja seveÊ nekoliko godina redovito objavljuje umedijima. PomoÊi Êe i peludni kalendar -obavijest o razdobljima prisutnosti peludiodreenih biljaka u zraku u odreenom kli-matskom podruËju. Time Êe bolesnici kojisu informirani o pojavi pojedinih sezonskihalergena moÊi prilagoditi svoje aktivnostitako da πto manje dolaze s njima u kon-takt. Na taj Êe naËin moÊi prevenirati po-javu simptoma te zapoËeti odgovarajuÊinaËin lijeËenja.

U kontinentalnom dijelu Hrvatske, izgodine u godinu poveÊava se broj obolje-lih od alergije na pelud ambrozije. Taj jav-no-zdravstveni problem pokuπava se rije-πiti edukacijom stanovniπtva i akcijama is-korjenjavanja biljke.

LijeËenje

U lijeËenju alergijskog rinitisa primjenju-ju se preventivne mjere i razliËiti terapijskipostupci. NajuËinkovitija preventiva je iz-bjegavanje alergena i poboljπanje okoliπa.Terapijski postupci obuhvaÊaju imunote-rapiju i primjenu lijekova.

SpecifiËna imunoterapija (SIT) moæe seprimijeniti kada postoji preosjetljivost sa-mo na odreeni alergen, npr. na samo jed-nu vrstu peludi ili na jedan cjelogodiπnjialergen. Provodi se unoπenjem alergenana koji je bolesnik preosjetljiv, ali na razli-Ëit naËin nego kod nastanka alergijske re-akcije (udisanjem). Imunoterapija hipo-senzibilizacijom dugo se provodila supku-tanom aplikacijom alergena, a danas sepreporuËa sublingvalna hiposenzibilizacijakoja znatno smanjuje moguÊnost potenci-jalnih opasnih sistemskih alergijskih reak-cija. Imunoterapija nije pogodna za veÊibroj bolesnika, pa se u lijeËenju najviπekoristi medikamentozna terapija.

Za ublaæavanje simptoma alergijskog ri-nitisa najËeπÊe se upotrebljavaju lijekovi iz

skupina antihistaminika, kortikosteroida,dekongestiva, kromona, antileukotrijena iantikolinergika. Kod nas nisu dostupni svinavedeni lijekovi, no postojeÊi izbor nudiuspjeπne terapijske moguÊnosti.

Antihistaminici su najvaænija skupina li-jekova u tom podruËju. Djelotvorni su zasustavnu primjenu kod alergijskog rinitisa,osobito peludnog, a primjenjuju se i zasprjeËavanje urtikarije i uklanjanje njenihsimptoma. Koriste se i nakon uboda inse-kata te kod alergije uzrokovane lijekovi-ma. Pojedini antihistaminici razlikuju se uduæini djelovanja i intenzitetu nuspojava(sedacija, pospanost). Noviji antihistamini-ci imaju znatno manje izraæene sedativnenuspojave te su pouzdani i sigurni lijekovikoji uspjeπno ublaæavaju veÊinu alergijskihsimptoma u blagim oblicima bolesti. Pre-poruËa se poËetak uzimanja prije nastupategoba. Od sustavnih antihistaminika (ATKskupina R06) najËeπÊe se propisuju deriva-ti piperazina (R06AE): cetirizin i levocetiri-zin, te ostali iz skupine R06AX, kao πto suloratadin, feksofenadin i dezloratadin. Lo-ratadin, tricikliËki antihistaminik dugotraj-nog djelovanja sa selektivnom antagonis-tiËkom aktivnoπÊu na periferne H1 recep-tore, lijeËi mnogobrojne simptome alergij-skog rinitisa i dermatoloπke oblike alergije.U prikladnom pakovanju i jaËini, preparatloratadina registriran je kao bezreceptnilijek πto omoguÊava bolesnicima veÊu dos-tupnost i sigurnost u samolijeËenju.

Intranazalni kortikosteroidi (R01AD): bu-dezonid, flutikazon, mometazon su vrlouËinkoviti protuupalni lijekovi koji Êe us-pjeπno ukloniti ili umanjiti simptome, a uzpravilnu primjenu imaju minimalnu mo-guÊnost izazivanja πtetnih posljedica.Kortikosteroid u inhalacijskim formulacija-ma udiπe se i ulazi samo u diπne putove, ane ulazi u cirkulaciju, pa nema opasnostiod nuspojava. Lokalni kortikosteroidi pro-pisuju se u sluËajevima kada antihistami-

4 inPharma

nici ne pomaæu, i to u svim oblicima bole-sti osim kod povremenog blagog rinitisa.Samo iznimno, u vrlo teπkim oblicima bo-lesti, kortikosteroidi se kroz kraÊe vrijemedaju sistemski, u obliku tableta.

Dekongestivi (R01A) - topiËki nosni de-kongestivi su simpatomimetici koji vazo-konstrikcijom krvnih æila nosne sluznicesmanjuju njezin otok uzrokovan alergij-skom reakcijom i tako olakπavaju disanje.ObiËno se koriste preparati nafazolina,oksimetazolina i ksilometazolina u oblikukapi ili spreja za nos. Djelovanje im je vre-menski ograniËeno, pa nakon prestankadjelovanja lijeka dolazi do sekundarne va-zodilatacije i pogorπanja kongestije nosa.To Ëesto potiËe korisnike na dugotrajnu inekontroliranu primjenu, πto dovodi dooπteÊenja cilijarnog epitela nosne sluzni-ce. Stoga se savjetuje primjena nosnih de-kongestiva najdulje 7 do 10 dana.

Kako bi se postigla bolja kontrola aler-gijske bolesti, potrebno je izbjegavati uz-roËne alergene, odabrati odgovarajuÊi naj-prikladniji naËin lijeËenja, te educirati bo-lesnika o prepoznavanju simptoma anafi-laksije u teæim oblicima alergija (primjericena lijekove ili ubode insekta).

LITERATURA:

Andreis I., Imunologija, VI. Izdanje, Medicinskanaklada , Zagreb 2004.

Vrhovac B. i sur., Interna medicina, 1997.

B. Vrhovac, Æ. Rainer i sur., FarmakoterapijskipriruËnik, 3. Izdanje, Med-Ekon, 2000.

Hrvatski Ëasopis za javno zdravstvo, Vol.5, br.18,travanj 2009., R. Peternel, Incidencija peludnihalergija po proatornim jedinicama RH

http:/www.cybermed.hr/index.php./pbl/portal zapac./

Ambrozija, Gradski ured za zdravstvo, rad i soci-jalnu skrb, 2005.

http://www.kbsm.hr/klinkemija/HDMB/4.kongres.hdmb.hr

L. BencariÊ, Registar lijekova u Hrvatskoj, Udrugaposlodavaca u zdravstvu, 52/2009.

PROSINACSTUDENILISTOPADRUJANKOLOVOZSRPANJLIPANJSVIBANJTRAVANJOÆUJAKVELJA»ASIJE»ANJ

RazliËiti su zarazliËita klimatska

podruËja

Peludnikalendari

Lijeska

Joha

»empresi

Jasen

Breza

Grab

Hrast

Platana

Trave

Koprive

Pitomi kesten

Ambrozija

Pelin

Peludni kalendar za Zagreb - 2009. godina

KONCENTRACIJA PELUDI

NISKA

UMJERENA

VISOKA

Preuzeto s: http://www.stampar.hr/lgs.axd?t=16&id=1424, datum pristupa: 23.04.2010.

Farmaceut je vrhunski struËnjak za li-jekove, ali i za kozmetiËke preparate.Farmacija i kozmetologija povezane

su i isprepletene - Ëesto biljka koja imaodreeno djelovanje na organizam, sliËnodjelovanje ima i na koæu. Primjerice, pasi-flora koja je poznata po svom smirujuÊemdjelovanju, djeluje umirujuÊe i na koæu.Farmaceut je tu kako bi savjetovao i upu-Êivao. Samo jednim pogledom na etiketuproizvoda, on zna i sastav i djelovanje pr-oizvoda. KoristeÊi svoje iskustvo i literatu-ru, farmaceut moæe dati upute za njegusvakog tipa koæe.

Branimir Batinica je razgovarao s magis-trom Mirjanom BrleËiÊ koja je otiπla i ko-rak dalje - kreirala je liniju kozmetiËkih pro-izvoda, poznatu po imenu Nikel.

n Vi ste magistra farmacije, Vaπa kÊertakoer, odakle ta “obiteljska” ljubavprema farmaciji?

Farmacija je vrlo kreativan poziv kojipruæa mnoge moguÊnosti uz visoko stru-Ëno pokriÊe. Upravo je farmaceut najboljipoznavalac lijekova, a osim toga i najlakπedostupan pacijentima. Jednako tako, far-maceut je najbolji poznavalac kozmetiËkihproizvoda, sastav mu odmah govori o Ëe-mu je rijeË! Dakle, farmacija, kozmetika,istraæivanje, stvaranje, suradnja s pacijen-tima... sve zajedno.

n ZnaËi, moglo bi se reÊi da je svako-dnevni rad u ljekarni, s pacijentima,inspirirao nastanak Nikel-a?

Da, jer upravo direktan kontakt i raz-govor s njima pruæaju najbolji uvid u nji-hove æelje i potrebe. Individualni pristupkupcu i ideja o zdravstveno-kozmetoloπ-kom centru koji se svakomu klijentu po-sveÊuje ponaosob, temelji su na kojima jenastao Nikel. Æeljela sam kreirati prirodnukozmetiku, osloboenu suviπnih dodata-ka, kozmetiku koja Êe njegovati, ali i po-moÊi u uklanjanju tegoba.

n Koliko je hrabrosti trebalo zapokretanje proizvodnje u Hrvatskoj?

UopÊe ne treba hrabrosti, samo trebakrenuti... Hrabrost je potrebna tek kasnijekad shvatite da niπta nije dovrπeno, veÊ daje tek poËelo!

n Kakav je bio put od ideje do linijekoja danas broji 63 proizvoda?

Strast, pozitivne povratne informacije iËinjenica da sam stvaraπ neπto posve no-vo, stalno mi daju novu energiju i ne do-puπtaju mi da stanem. U stvaranju proiz-voda jedan veÊ potiËe na drugi, joπ bolji...Danas Nikel linija ima 63 produkta od ko-jih su mnogi kozmetika s posebnom nam-jenom i imaju odobrenje Ministarstvazdravstva i socijalne skrbi RH. To znaËi daNikel kozmetika nije “samo” za njegu ko-æe, veÊ i za njene posebne potrebe, bezobzira radi li se o tegobama seboreje, os-jetljivoj ili oπteÊenoj koæi, o alergijama, hi-perpigmentaciji, krhkim kapilarama...

n Zaπto “kozmetika s potpisom”?Kad je uz neki proizvod vaπ potpis, on

govori o identitetu, ali i o odgovornosti zaono πto potpisujete.

n Naglaπavate da kozmetika sadræi100% prirodne sastojke...

Sve πto stavimo na koæu, ima li dovoljnomalu molekulu, ulazi u krvotok i u cijeli or-ganizam. Nikel kozmetika namijenjena jekupcu koji njegu doæivljava kao dio cjelovi-tog zdravlja. Hrvatski Mediteran i njegovobiljno bogatstvo Ëija je ljekovitost zabilje-æena u brojnim knjigama, oæivljeno je u Ni-kel kozmetici pod motom “Priroda lijeËi”.Prirodne djelatne komponente, spravljenei stavljene u boËicu koja pruæa "ono pra-vo", autentiËan su kozmetiËki i fitoterapij-ski hrvatski proizvod. Svi Nikel proizvodisu na biljnoj bazi i ekoloπki podobni.

Mnoge biljne iscrpine ekstrahiramo sa-mi. U nastojanju da se prilikom ekstrakcijeljekovitog bilja saËuva izvorni sastav pri-rodnih bioaktivnih tvari i prisutnih enzima,naπ laboratorij za proizvodnju razvija po-sebnu tehnologiju ekstrakcije (SIPF-Sus-pensions Integrales de Plantes Fraîches).Njime moæemo dobiti ljekovite tvari kojesu koncentrirane u biljnim stanicama, soËuvanim primarnim i sekundarnim meta-bolitima kao u æivoj biljci. Primjenom tak-ve integralne suspenzije ljekovitog biljakao aktivne komponente u gotovom pro-izvodu, dobiva se jedinstvena vrsta fito-preparata na træiπtu.

Nikel kozmetika je spoj tradicionalnogznanja s najsuvremenijim postignuÊima.Kako ne ekstrahiramo sami sve sastojke,ovisimo i o brzini inovacija u industriji na-πih dobavljaËa. ZaπtiÊene komplekse i pri-rodne podloge koje koristimo nabavljamopreko vodeÊih dobavljaËa vrhunskih ino-zemnih laboratorija koji se bave dizajnomnajinovativnijih aktivnih sastojaka za koz-

HRVATSKI PROIZVODI

Nikel - prirodna kozmetika s potpisom farmaceuta

6 inPharma

Liniju kreiramo i stalno poboljπava-mo na osnovu povratnih informacijaiz anketnih listiÊa u koje kupci biljeæei svoje pozitivne komentare i eventu-alne primjedbe. Upravo su namprimjedbe jako vaæne jer predstavlja-ju smjernice za promjenu i stalnopoboljπavanje proizvoda.

metiËku industriju, uz izvrsne performan-se, obrazloæene tvrdnje i dermatoloπka is-pitivanja.

n Dio proizvoda moæe se kupiti i udm-u...

Da, 10 proizvoda od 63 koliko linija sa-dræi, prodaje se i u dm-u. Upravo je finan-cijski feedback te prodaje omoguÊio ula-ganje i razvoj Ëitave linije. Uz tu osnovnuliniju, upravo je za ljekarne kreirana i luk-suzna linija u kojoj je poveÊana koncen-tracija djelatnih komponenti. Ljekarnamaje namijenjena i linija kozmetike s poseb-nom namjenom i odobrenjem Ministarst-va zdravstva RH.

n Ponekad se Ëini da struka u Hrvat-skoj misli da je bolje sve πto je “izsvijeta”? SusreÊete li se i Vi s takvimrazmiπljanjem?

Ne nuæno. Dio struke apsolutno je svje-stan da je doπlo vrijeme malih proizvoaËakoji svoje proizvode izrauju s ljubavlju ibrigom za dobrobit korisnika, okoliπ i kva-litetu æivota. Prepoznali su to i u hotelimaThe Regent Esplanade i Admiral GrandHotel na dubrovaËkoj rivijeri, za Ëije well-ness-e su posebno kreirana 6 proizvoda.

n U svijetu stalno dobivate nagradeza Nikel, izvozite u susjedne zemlje iu EU... Kako ste zadovoljni poslova-njem u Hrvatskoj?

Na to Êu vam pitanje moÊi odgovoritinakon predstavljanja Nikel kozmetike uOpatiji na 4. Hrvatskom kongresu farma-cije. Voljela bih da kolegice i kolege nauinteres i u svojim ljekarnama ponude ori-ginalnu hrvatsku, vrhunsku, prirodnu koz-metiku. Upravo zato i predstavljam Nikelna Kongresu. Nadam se da Êe kolegice ikolege biti zainteresirani te posjetiti pred-stavljanje Nikel-a u petak, 28. svibnja u 18sati.

inPharma 7

Koji su najnoviji proizvodi?

Krema s perπinom 100% ECO jekozmetika s posebnom namjenom iodobrenjem Ministarstva zdravstva RHza ublaæavanje crvenila i pomlaivanjekoæe te za njegu kod neujednaËene bo-je tena, ili kod pjega.

Sve komponente kreme imaju ECOcertifikat, a perπin iz bio uzgoja samiekstrahiramo.

Krema protiv pjega s tratinËicomkozmetika je s posebnom namjenom zaposvjetljivanje boje koæe kod poremeÊa-ja pigmentacije - hiperpigmentacije,sunËanih pjega, staraËkih pjega... Namelanogenezu djeluje kumulacijskimuËinkom mehanizama inhibicije aktiv-nosti tirozinaze, redukcijom sinteze tiro-zinaze i redukcijom melanin-stimulira-juÊeg medijatora endotelina.

Bogata krema s cvijetom pasifloreima visok udio nezasiÊenih masnih kise-lina - gama-linolne i gama-linolenske -koje su zbog srodnosti s masnoÊamanaπe koæe jedan od najvrijednijih sasto-jaka u kozmetici.

Uz protuupalno djelovanje, dovodi doobnavljanja stanica epiderme unutarnekoliko dana.

Serum protiv bora oko oËiju imimiËkih bora oko usana s biljnimmatiËnim stanicama πvicarske zelenejabuke jedan je od posljednjih proiz-voda. Kora zelene jabuke Malus Do-mestica poznata je po svojoj dugo-trajnoj napetosti, ali i po sposobno-sti da se nakon zarezivanja sama ob-navlja.

Ubraja se meu najbolja prirodnasredstva za samoobnavljanje koæe.Kompleks biljnih matiËnih stanicarazvio je πvicarski laboratorij, a mismo ga ugradili u naπu formulu.

Pravi je hit u svijetu, gdje takvekreme dosiæu cijene i od par tisuÊakuna.

Eliksir protiv bora je 100% pri-rodan i bez konzervansa, koncentrathladno preπanih ulja i Ëistih esencijaizvanrednih svojstava protiv staren-ja.

Po sastavu je sliËan sastavu naπekoæe, luksuzan, obnavljajuÊi, sa 12biljaka koje imaju regenerativna svo-jstava, pa je namijenjen za intenziv-nu njegu protiv bora.

VeÊina biljaka u tom eliksiru iz hr-vatskog je Mediterana.

8 inPharma

Svjetska zdravstvena organizacija de-bljinu ubraja u bolesti veÊ od 1977. g.Danas je to najraπirenija bolest razvi-

jenih zemalja, vrlo kompleksna i ovisna onizu faktora (genetskih, socioekonomskih,kulturoloπkih, fizioloπkih i psiholoπkih), paje i njeno lijeËenje kompleksno i multidis-ciplinarno. Kako je neophodan individu-alan pristup, postupak lijeËenja je oteæan.Osnovno je prihvatiti debljinu kao kroniË-nu bolest koja se mora lijeËiti cijeli æivot.

U naπim se krajevima ona smatra estet-skim problemom, a statistiËki podaci za na-πu dræavu su porazni - 65% muπkaraca i50% æena je pretilo!

Kardiovaskularne i cerebrovaskularne bo-lesti glavni su uzrok smrtnosti u Hrvatskoj.Od njih umire svaki drugi graanin, a deb-ljina je glavni Ëimbenik rizika od ovih bo-lesti. No, moæe biti uzrok i nizu drugih bo-lesti: metaboliËkih (dijabetesa tipa 2, disli-pidemija), neoplazmatskih, respiratornih,degenerativnih bolesti zglobova, psiholoπ-kih bolesti. Postoji opasnost da Êe nove ge-neracije æivjeti znaËajno kraÊe upravo zbogpretilosti i bolesti koje ona uzrokuje.

Pretilost se definira i kao prekomjernakoliËina tjelesne masti u odnosu na visinu,masu i spol. Osoba je pretila ako je koliËi-na njene tjelesne masti u odnosu na opti-malnu veÊa od 20%.

»esto se kao faktor za odreivanje stup-nja pretilosti koristi i ITM (index tjelesnemase) - omjer tjelesne mase u kilogramimai visine u metrima na kvadrat. I metodamjerenja opsega struka daje korisnu infor-maciju o vrsti pretilosti. PoveÊan opsegstruka i kod osoba s normalnim ITM-omznak je poveÊanog rizika za mnogobrojnebolesti.

Mrπavljenje dijetama uglavnom je bez-uspjeπno. Postoji veliki broj raznih popu-larnih dijeta i gotovo svaki mjesec se po-javi neka nova, revolucionarna, koja obe-Êava brze i sigurne rezultate. Naæalost, i

sredstva javnog priopÊavanja puna sukontradiktornih podataka. ObeÊanjima jeteπko odoljeti, posebice kad proljeÊe ot-krije sve ono πto se uspjeπno zimi skrivapod gomilom odjeÊe.

Danas se sve moæe kupiti i na internetugdje se, takoer, za neke proizvode obe-Êava brzi gubitak kilograma bez odricanjai muke, ne spominjuÊi nuspojave, a joπmanje moguÊe interakcije s lijekovima ilihranom. To su tzv. pill mill kako ih zovu uSAD-u, sredstva koja se masovno koriste (akojih je ogroman broj) i za koje nema ni-kakvih podataka o djelotvornosti.

»ini se da nema granica ljudskoj glupo-sti i naivnosti kada je cilj vitka figura. Unekim zemljama Ëak koriste parazite ilivelike djeËje gliste! Meu najπtetnijim pozdravlje su proizvodi s efedrom i tzv. “FEN-FEN”. On sadræi dvije supstancije - fenflu-ramin i fentermin koje, uzete pojedinaË-no, nisu toksiËne, ali zajedno izazivaju ma-nijakalno-depresivna stanja i halucinacije.

Kada jednom poËne s dijetama, pretilase osoba vrti u cikliËkim krugovima izme-u razdoblja izgladnjivanja i prejedanja.To iskustvo je pogubno i za fiziËko i za psi-hiËko zdravlje. Posebice su opasne dijetekoje se primjenjuju uz neke lijekove i oneu kojima se gotovo potpuno zabranjujeunos nekog nutrijenta, kao npr. Atkinso-nova ili South Beach dijeta.

U Hrvatskoj debljina nije prepoznata kaoosnovni uzroËnik ozbiljnih bolesti. Samoπiroka akcija, informiranost, predavanja irad u grupama mogu donijeti rezultate.Bez promjene u navikama i neprekidnogpodsjeÊanja na njih, ne postoji moguÊnosttrajnog odræanja normalne tjelesne teæi-ne. Nuæne su radikalne promjene u naËi-nu ishrane i u svakodnevnoj tjelesnoj ak-tivnosti.

Danas je pristup cijelokupnom postup-ku lijeËenja pretilosti bitno drugaËiji i mno-go kompleksniji. Nema izgladnjivanja i

Autorica Ëlanka: Ines BuhaË, mag.pharm.

PRETILOST

Prirodna sredstva za mrπavljenjeNa træiπtu ima puno prirodnih sredstava za mrπavljenje, a svake se sezone pojavi ineki novi proizvod. Reklame su uvijek pune obeÊanja, no neka od tih sredstavanisu proizvedena na temelju znanstvenih istraæivanja.

unoπenja samo jedne vrste namirnica, jerje to izuzetno opasno po zdravlje. Cilj nesmije biti brzi gubitak tjelesne mase (πtosugeriraju reklame, a i svi bi to æeljeli), ne-go postupni gubitak tjelesne mase, uz traj-ne promjene naËina æivota i prehrane.Energetski se unos treba smanjiti, ali setreba zdravo i normalno hraniti uz unosmanji za 600 kcal od normalnih dnevnihpotreba. Najteæe je odræati jednom postig-nutu tjelesnu masu. RaËuna se da moraproÊi dvije do pet godina uspjeπnog zadr-æavanja ciljane tjelesne mase da bi se go-vorilo o trajnom postignuÊu. Kao pomoÊsluæe razna sredstva, a vrlo je korisna kog-nitivno-bihevioristiËka terapija, jer onaanalizira uzroke neprimjerenog jedenja.

Sredstva koja smanjuju apsorpciju masti

Neke tvari biljnog (vlakna, pektini) i æi-votinjskog porijekla veæu na sebe masti isprjeËavaju njihovu apsorpciju.

Opuntia ficus indica, Cactaceae, indijska smokva

Koriste se veliki, slatki plodovi koji imajuokus lubenice. Sadræi znaËajne koliËine vla-kana koja na sebe veæu masnoÊu, pa ihtijelo ne moæe apsorbirati, te se izluËuje(djelovanje kao kitosana). Plod tog kaktu-sa usporava i apsorpciju πeÊera i stvara os-jeÊaj sitosti.

Malus domestica, Rosaceae, jabuka Jabuka sadræi obilje topljivih vlakana

koja djeluju na viπe naËina. SprjeËava ap-sorpciju masnoÊa, regulira probavu, sniæa-va razinu inzulina u krvi, a time i smanjujeglad. Inzulin je neprijatelj onih koji mrπa-ve, pa se preporuËuju namirnice s niskimglikemiËnim indeksom. Jabuka sadræi zna-Ëajne koliËine vitamina i minerala te anti-oksidanse, Ëime zaπtiÊuje organizam. Sva-

inPharma 9

kako je najbolje konzumirati jabuku svje-æu, kao voÊe, ali postoje i drugi oblici - ta-blete, πumeÊe tablete, ljuskice. NaroËito jeveliki izbor jabuËnog octa u raznim farma-ceutskim oblicima.

KitosanKitosan je polisaharid sastavljen od

glukozamina i acetilglukozamina. Na-lazi se u ljuπturama nekih æivotinja i ustaniËnoj membrani gljiva. Efikasan jeu vezanju masnoÊa, ali je ne-dovoljno istraæen. Ima iz-raæene nuspojave i ci-totoksiËan je, pa jepotreban oprez koduzimanja.

Sredstva koja smanjuju osjeÊaj gladi i stvaraju osjeÊaj sitosti

Namirnice i ljekovite biljke koje sadr-æe vlakna nabubre u æelucu, pa us-

poravaju probavu i stvaraju osjeÊaj si-tosti. Uzimaju se prije jela s dovoljnom

koliËinom tekuÊine. Ako se pretjera s koli-Ëinom, stvaraju neugodan osjeÊaj teæine u

æelucu, nadutost, a moæe doÊi i do pro-ljeva.

Sredstva koja sagorijevaju masnoÊe i oslobaaju toplinu

L-karnitinNastaje iz aminokiselina lizina i metio-

nina, a omoguÊava ulaz masnih kiselina umitohondrije i stvaranje energije. U nor-malnim uvjetima ljudski ga organizamproizvodi dovoljno, ali u nekim uvjetimatijelo ga ne moæe dovoljno proizvesti, paga treba unositi izvana.

CLA - konjugirana linolna kiselinaSmatra se da pomaæe poveÊanju miπiÊ-

ne mase i smanjenju tjelesnih masnoÊa,ali na odreenim dijelovima tijela, posebi-ce trbuhu. Nuæna je doza veÊa od 3 g.

Biljna sredstva Coffeae arabica, Rubiaceae, zelena kavaIlex paraguariensis, Aquifoliaceae,matePaullinia cupana, Sapindaceae,guarana

Kofein stimulira oslobaenje masti izmasnih stanica i ukljuËuje ih u stvaranjeenergije. Sportaπi koriste ksantine, jer pro-duæuju izdræljivost zbog uπtede na UH iproteinima kao energetskim izvorima. Istise efekt postiæe uz laganu aktivnost od 30minuta. U tu svrhu koristi se nekoliko bi-ljaka s visokim sadræajem kofeina.

Camelia sinensis, Theaceae, zeleni ËajDjelotvoran je u aktivaciji termogeneze

i oksidacije masnoÊa, ali ne samo zbog vi-sokog sadræaja kofeina, veÊ i zbog prisut-nih katehinskih polifenola. Postoje nekiproizvodi s ekstraktom lista zelenog Ëaja,za koji se tvrdi da sadræi pojaËanu koncen-traciju epigalokatehin galata.

Ephedra sinica, Ephedraceae, efedraTa se biljka koristi u tradicionalnoj kine-

skoj medicini kao sredstvo za gripu i pre-hladu zbog sadræaja efedrina i pseudoe-fedrina.

U zapadnim zemljama koristi se kaosredstvo za mrπavljenje, jer stimulira oslo-baanje energije iz masti. Ima niz nuspo-java (hipertenzija, infarkt, inzult, tremor,hipertermija, insomnia, glavobolja...) pa jenuæan veliki oprez i izbjegavanje te biljke.U EU su proizvodi na bazi efedre zabranje-ni.

Citrus aurantium, Rutaceae, gorkanaranËa

Sadræi sinefrin koji je sliËnog djelovanjakao efedrin, pa se Ëesto zamjenjuje kaogarancija sigurnosti. Meutim, treba bitijednako oprezan, jer, iako blaæe, nuspoja-ve su moguÊe (hipertenzija, infarkt, inzult,tremor, hipertermija, insomnia, glavobo-lja...).

Regulira probavu,sniæava razinu

inzulina, smanjujeapsorpciju

masti...

Jabuka

10 inPharma

Psyllium, indijski trputac Djelovanje mu se temelji na prisustvu

biljnih vlakana i njihovoj sposobnosti ve-zanja vode te poveÊanja volumena, Ëimese stvara osjeÊaj sitosti. Meutim, indijskitrputac tako djeluje tek u crijevu, pa izo-staje efekt koËenja apetita. Vrlo je korisnoi sigurno sredstvo kod konstipacije.

HidroksicitratDobiva se iz biljke Garcinia cambogia,

garcinija. Prepostavka je da inhibira enzimATP citrat liazu koji zatim povisuje nivoglikogena i koËi osjeÊaj gladi. Naime, ljud-ski organizam reagira na sniæeni nivo glu-kagona u jetri podraæajem mozga na os-jeÊaj gladi. Kao drugi naËin djelovanja na-vodi se poviπenje termogeneze preko po-veÊanja metabolizma masti. Hidroksicitratse dosta istraæuje, ali joπ nema potvrde onjegovoj djelotvornosti.

Garcinia cambogia, Clusiaceae,garcinija

Prirodno staniπte te biljke je Indonezija.Na zapadu se koristi kao biljni supresorapetita. Do sada se vrlo malo istraæivala,pa s njom treba biti oprezan, jer sadræi he-patotoksiËnu hidroksicitriËnu kiselinu.

Homeopatski lijekoviU hrvatskim ljekarnama mogu se kupiti

i homeopatski pripravci za regulaciju tje-lesne teæine. U nadleænosti su Agencije zalijekove i medicinske proizvode.

Sredstva za detoksikaciju

To su sredstva koja potiËu izluËivanje te-kuÊine, djeluju na jetru i bubrege, organepreko kojih tijelo izbacuje ono πto je πtet-no. Pri njihovom koriπtenju preporuËuje sepiti veÊe koliËine tekuÊine. Uklanjanjetoksina je svakako korisno, ali treba pazitida ne doe do poremeÊaja u ravnoteæielektrolita. Gubitak kilograma je varljiv, jerse gubi voda koja se brzo vraÊa.

Sredstva za ubrzavanje metabolizma

Djeluju na iskoristivost πeÊera povisujuÊiaktivnost inzulina. Neaktivni inzulin uspo-rava razgradnju masti. Danaπnja prehranaje oskudna sadræajem kroma, a poveÊaniunos UH dovodi do deficita tog minerala.

Sredstva koja reguliraju probavu

Namirnice biljnog podrijetla sadræe vlak-na: celulozu i hemicelulozu (netopive uvodi) i pektine, gume i smole (topive u vo-di). Vlakna se u organizmu ne mogu raz-graditi i iskoristiti kao izvor energije, ali

imaju vaænu ulogu u prehrani Ëovjeka. Ne-zamjenjiva su za probavu: upijaju vodu,bubre u crijevima i time poveÊavaju volu-men stolice, pojaËavaju peristaltiku crijeva,ubrzavaju njihovo praænjenje i tako sprje-Ëavaju opstipaciju. PreporuËuje se konzu-mirati barem 25-35 grama prehrambenihvlakana na dan (u prehrani odraslih osoba).Vlakna dvostruko smanjuju vrijeme pro-laska hrane kroz crijeva, Ëime ubrzavajuodstranjivanje potencijalno πtetnih sasto-jaka. Kako sadræe zanemarivu koliËinumasnoÊe, preporuËuju se kod restrikcij-skih dijeta. Male koliËine topivih vlakanaprije fiziËkih aktivnosti mogu sprijeËiti na-gli pad πeÊera u krvi i pojavu gladi.

Biljni Ëajevi

Postoje razliËite kombinacije ljekovitihbiljaka ovisno o proizvoaËu. Ljekovitebiljke koje se koriste su laksativi i diuretici(Frangulae cortex, Sennae folium, Betulaefolium, Urticae folium...). Pozitivna stranaupotrebe ljekovitih biljaka je u postizanjubolje iskoristivosti hrane, jer se ona lakπemetabolizira i uklanjaju se nakupljeni tok-sini. Negativna strana je moguÊnost pre-tjerivanja u koliËini (πto se Ëesto deπava),pa dolazi do dijareja i pojaËanog mokre-nja πto moæe rezultirati gubitkom elektro-lita i dovesti do zdravstvenih tegoba, po-sebice ako osoba joπ istovremeno uzima ineke lijekove. Popularna je upotreba Ëajauz mjeseËevu dijetu. Koristi se uz jedno-dnevni post u toËno odreeno vrijeme mje-seËeve mijene. Ta se dijeta temelji na Ëi-

njenici da su ljudi nedjeljivi dioprirode i pod njenim jakim utje-

cajem. Tako smo i podutjecajem mjeseËevih mi-jena zbog visokog udjela

vode u naπem organizmu. KoliËina vodekoju zadræavamo, ili izbacujemo, ovisi omjeseËevoj gravitaciji. U vremenu novelunarne faze organizam izluËuje najviπesuviπne tekuÊine, pa se to razdoblje pre-poruËuje za potpuno gladovanje, uz Ëaj.

Hrana za mrπavljenje kao zamjenski obrok

Proizvodi tog tipa zamjenjuju pojedineobroke i vrlo su praktiËni za zamjenu ob-roka na radnom mjestu. Sadræe osnovnemakro i mikronutrijente. Pravilnikom o hra-ni namijenjenoj smanjenju tjelesne mase(NN 89/08) zamjenski obrok ne smije ima-ti manje od 200 kcal. Izuzetno su korisni,jer njima organizam prima sve πto mutreba. No, potreban je oprez, jer su vrloneujednaËenog sastava i kvalitete (poseb-no obratite paænju na izvor makronutrije-nata i kemizam vitamina i minerala).

LITERATURA:

Matthew D. Gades and Judith S. Stern Chitosansupplementation and fecal fat excretion inmen. Obesityresearch.org 2003

S.B. Heymsfield et al. “Garcinia cambogia(Hydroxycitric Acid) as a Potential AntiobesityAgent.” JAMA 280(1998), 1596-1600.

JC Brown & G Livesey. “Energy balance andexpenditure while consuming guar gum at vari-ous fat intakes and ambient temperatures”.Am J Clin Nutr. 1994. 60(6):956-64 (ISSN:0002-9165)

Heymsfield SB, Allison DB, Vasselli JR, PietrobelliA, Greenfield D, Nunez C. (1998). “Garciniacambogia (hydroxycitric acid) as a potentialantiobesity agent: a randomized controlledtrial”. JAMA 280 (18): 1596-600.

Madhusudan Soni Burdock Group (2005). ”Gar-cinia cambogia toxicity is misleading” Food andChemical Toxicology, 43 (11), pg. 1683-1684

Griffith, M. P. 2004. The origins of an importantcactus crop, Opuntia ficus-indica (Cactaceae):New molecular evidence. American Journal ofBotany 91: 1915-1921

Boyer, J; Liu, RH (May 2004). “Apple phytochem-icals and their health benefits”. Nutrition jour-nal (Cornell University, Ithaca, New York14853-7201 USA: Department of Food Scienceand Institute of Comparative andEnvironmental Toxicology) 3:5

Matthew D. Gades and Judith S. Stern (2003).“Chitosan supplementation and fecal fat excre-tion in men”. Obesityresearch.org (ObesityResearch). Retrieved 2008-02-18.

Blankson H, Stakkestad JA, Fagertun H, Thom E,Wadstein J, Gudmundsen O. (1 December2000). “Conjugated linoleic acid reduces bodyfat mass in overweight and obese humans”.Journal of Nutrition 130 (12): 2943-2948

Sharpe PA, Granner ML, Conway JM, AinsworthBE, Dobre M (December 2006). “Availability ofweight-loss supplements: Results of an audit ofretail outlets in a southeastern city”. Journal ofthe American Dietetic Association 106 (12):2045-51.

Kushner, Robert Treatment of the Obese Patient(Contemporary Endocrinology). Totowa, NJ:Humana(2007) Press. pp. 158.

Keller, Kathleen Encyclopedia of Obesity. Thou-sand Oaks, Calif: Sage Publications(2008)

Pool, Robert Fat: Fighting the Obesity Epidemic.Oxford, UK: Oxford University Press(2001)

U Hrvatskoj je pretilo Ëak 50% æena

Pretilost

12 inPharma

Dolazak proljeÊa, ljepπe vrijeme i bo-ravak na otvorenom Ëesto su raz-log za poËetak dijetalnog reæima

prehrane sa ciljem redukcije tjelesne ma-se, tj. mrπavljenje. Tjelesna teæina uglav-nom se doæivljava kao estetski, a ne tolikokao zdravstveni problem, a trebalo bi bitiupravo suprotno.

Prekomjerna tjelesna teæina predisponi-rajuÊi je faktor za niz bolesti meu kojimasu najznaËajnije hipertenzija i dijabetes.Neravnoteæa izmeu unosa energije pu-tem hrane i potroπnje energije u metabo-liËkim procesima razlog je poveÊanju ilismanjenju tjelesne teæine. Bazalni metabo-lizam i termogeneza parametri su koji mo-gu samo u manjoj mjeri utjecati na pro-mjenu tjelesne teæine. S druge strane, po-jedini hormonalni poremeÊaji predstavlja-ju sloæenije, jasne uzroke za nastanak de-finiranih bolesti koje mogu dovesti do po-jave pretilosti, ali tada lijeËenje obuhvaÊa iniz medikamentoznih ili operativnih zah-vata.

Procjena tjelesne teæine moæe se izra-Ëunati jednadæbom koja pokazuje indeks

æivotni ritam ne dozvoljava viπe od jednogpravilnog obroka na dan.

VM-75

VM-75 je visoko kvalitetna, bioloπki iz-balansirana formula vitamina i mineralanamijenjena svima kod kojih je izraæenapoveÊana potreba za nadomjesnom pre-hranom ili dopunskom vitaminizacijom.VM-75 uËinkovito osigurava za organi-zam vaæne hranjive tvari, od vitamina i mi-nerala do elemenata u tragovima.

Najnovija tehnologija prema GMP stan-dardima, koja je glavna odlika svih Solga-rovih proizvoda, u VM-75 nudi novi, paten-tirani oblik keliranih minerala poput æelje-za u obliku bisglicinata, lako podnoπljivogprobavnom sustavu, bez pojave konstipa-cije. ZnaËajne koliËine vitamina B skupinepodupiru metabolizam masti, ugljikohi-drata i bjelanËevina, te uËinkovito meta-boliziraju uzetu hranu, dok vitamin C uzprisustvo bioflavonoida s kojima sinergis-tiËki djeluje i hesperidina - koji ima znaËaj-ni antioksidativni uËinak, doprinose oËuva-nju optimalnih razina kolesterola, krvnogtlaka i oËuvanju gustoÊe kostiju.

Prenatal

Radi se o posebno formuliranom vitamin-sko-mineralnom pripravku primarno nami-jenjenom trudnicama i dojiljama, ali i svimæenama u generativnoj dobi, pogotovo ka-da su na dijetalnom reæimu prehrane saciljem gubitka tjelesne teæine. Kombinacijavitamina pridonosi oËuvanju i poboljπanjufunkcija imunoloπkog, kardiovaskularnog ineuroloπkog sustava, a minerali u kelira-nom obliku omoguÊuju maksimalnu isko-ristivost te su vaæna podrπka lokomotor-nom i hematopoetskom sustavu.

Prenatal je obogaÊen selenom - snaæ-nim antioksidansom; L-asparaginskom ki-selinom - koja je odgovorna za izmjenuaniona i kationa na staniËnoj membrani tedjeluje kao stimulirajuÊi neurotransmiter umozgu πto umanjuje osjeÊaj umora; aneophodno æeljezo je u jedinstvenom ob-liku bisglicinata, zbog Ëega ne stvara kon-stipaciju i dobro se podnosi.

Autor Ëlanka: Hrvoje Lisak, dr.med.Salvus d.o.o.EKSKLUZIVNI ZASTUPNIK I DISTRIBUTER TVRTKE SOLGAR

Zdravo mrπavljenje

tjelesne mase: BMI= kg/m2 (teæina/visina umetrima na kvadrat). Normalna tjelesnateæina kreÊe se u BMI rasponu od 20-25za muπkarce i 19-24 za æene. Vrijednostiindeksa iznad navedenih znak su poveÊa-ne tjelesne mase.

Ono πto se Ëesto zaboravlja kada se kre-Êe u proljetno mrπavljenje, jest da bi se uorganizam hranom redovito trebali unijetineophodni nutrijenti kao πto su vitamini,minerali, fitoelementi, aminokiseline, mas-ne kiseline i masnoÊe (kolesterol) vaæni zaodvijanje fizioloπkih metaboliËkih procesa.

Naime, nedostatak esencijalnih nutrije-nata moæe direktno utjecati na zdravljeprilikom dijetalne prehrane, ako se ne vo-di raËuna o nadoknadi vaænih elemenata.Suvremene prehrambene navike, uzgojhrane uz pomoÊ pesticida i umjetnih gno-jiva, razni procesi obrade, ne zadovoljava-ju sve potrebe organizma za vitaminima,mineralima i ostalim vaænim nutrijentima,niti prilikom redovitih dnevnih obroka.Nedostatak posebno dolazi do izraæajakod dijetalnih prehrambenih programa.

Solgar multivitaminsko-multimineralneformulacije idealna su nadopuna dijetal-nom reæimu prehrane, ponajprije zato πtona jednostavan i dobro prihvaÊen naËinpruæaju dnevnu nadoknadu svih potreb-nih nutrijenata.

Multi-nutrient formula

RijeË je o jedinstvenom proizvodusnaænog stimulativnog djelovanja za

opÊe hranjenje organizma, podiza-nje imuniteta, otpornosti i svjeæinete postizanje opÊeg dobrog stanja.Zbog svog bogatog sastava s viπeod 50 najboljih sastojaka iz prirod-

nih izvora - vitamina B, C, D i E, algeklorele i spiruline, mlade pπenice, biofla-

vonoida, minerala, oligoelemenata, ekstra-kata i enzima iz 15 biljaka, te omege-3 iomege-6 - idealan je za osobe koje se hra-ne jednoliËno, koje su na restriktivnoj ili re-

duciranoj prehrani, ili za osobe kojimasu propisane kliniËke dijete.

Takoer, Solgar Multi-nutrientpreporuËuje se osobama kojezbog dijete ne doruËkuju ili im

SOLGAR PROMO

Solgar multivitaminsko-multimineralne formulacije idealna su nadopuna dijetalnom reæimu prehrane, ponajprije zato πto na jednostavan i dobro prihvaÊen naËin pruæaju dnevnu nadoknadu svih potrebnih nutrijenata

PrenatalNadoknada vitamina i minerala za trudnice i æene generativne dobi

Multi-nutrient formulaKompleks vitamina, minerala, enzima, oligoelemenata i ekstrakata iz 15 biljaka, 2 alge, omege-3 i omege-6

VM-75Snaæna formulacija prirodnih vitamina i minerala u samo jednoj tableti

Uvoznik i distributer: Salvus d.o.o. | besplatni info telefon: 0800 1947 | www.solgar.hr

MR©AVITEZDRAVO

Zdravo mrπavljenje zahtijeva pojaËan unos minerala i vitamina. Solgar dodaci prehrani sadræe dnevnu nadoknadu nutrijenata neophodnih tijekom dijetalne prehrane.

ISO 100 predstavlja vrhunac tehnologije i kvalitete πto ga Ëini lako probavljivim i visokoiskoristivim proteinom sa savrπenim amino-kiselinskim sastavom. Osigurava najboljerezultate tijekom vjeæbanja sa ciljem izgradnje kvalitetne miπiÊne mase te brzi oporavaknakon vjeæbanja. Ne sadræi πeÊere i masti πto ga Ëini idealnim dodatkom prehrani i tijekom mrπavljenja.

GENERALNI ZASTUPNIK I DISTRIBUTER NUTRIX D.O.O. ZAGREB 01/6523-213,www.nutrix.hr

ISO 100 PROTEIN

• 100% hidrolizat sirutke

• 25 g proteina po obroku

• 0 g ugljikohidrata• 0 g masnoÊa• ne sadræi laktozu

inPharma 15

Autorica Ëlanka: mr.sc. Lea Pollak, dipl.ing.

Sportska prehrana, odnosno kategorija dodatakaprehrani za sportaπe sve je πira, raznovrsnija,“neobiËnija”, a rekreativci olako za njom poseæu i nadopunjuju svoju prehranu

SPORTSKA PREHRANA

Dodaci prehraniza sportaπe

Whey proteini, BCAA, L-karnitin,kreatin monohidrat ili samo izo-toniËki napitci - znamo li πto je

to? Kako se koriste? Koliko se dnevnokonzumiraju? U koju svrhu?

Posljednjih je godina zbog “epidemije”pretilosti sve veÊa svijest o tjelovjeæbi, od-nosno vjeæbanju. Usporedno s tim raste iindustrija sportske prehrane i opreme. Ta-koer raste i broj rekreativaca, ali i onihkoji polako prelaze granicu koja dijelirekreativce od profesionalaca. Imnogi od njih poseæu za sport-skom prehranom...

Znaju li svi oni koju vrstusportske prehrane, odnos-no dodataka prehrani zasportaπe koriste i da li ihtrebaju koristiti?

Zakonodavstvo do-dataka prehrani zasportaπe joπ uvijek jeu “sivoj” zoni.

Prije mnogo godina(zadnji put 2004. g.)na razini EU predloæenisu propisi kao draft ver-zije i joπ uvijek su na raz-matranju. Takvo status quostanje traje i danas.

Whey proteini (proteini sirutke)

U zadnje vrijeme proteini siru-tke, osim u sportskoj prehrani, ko-riste se sve viπe i u hrani namije-njenoj smanjenju tjelesne teæine,hrani za dojenËad te kao podrπka jaËanjuobrambenih sposobnosti organizma.

Mlijeko sadræi dva proteina: 80% Ëinikazein i 20% su proteini sirutke. Proteinisirutke se Ëesto nazivaju “zlatnim stan-

HipotoniËni, izotoniËni i hipertoniËni

ToniËninapitci

dardom” proteina, buduÊi da su hranjivijii topiviji od kazeina. Dobivaju se kao nus-proizvod pri proizvodnji sira. Kazein i diomlijeËnih masti se odvajaju za daljnjuproizvodnju. TekuÊi dio, proteini, filtrirajuse, odvajaju od laktoze i ostalih sastojaka,potom preko ionskih izmjenjivaËa daljekoncentriraju (pri Ëemu se mora paziti dane doe do denaturacije proteina) te suπeradi uklanjanja vode. Na kraju procesadobiven je izolat proteina sirutke u prahu,koji sadræi najmanje 90% proteina.Koncentrat proteina sirutke sadræi od29% do 39% proteina, a πto je niæi udioproteina sirutke, to je viπi udio masti i lak-toze. Ukoliko se proteini sirutke hidrolizi-raju (hidrolizati), razbijanjem proteinskihlanaca dobivaju se manji dijelovi naz-vani peptidi.

Proteini sirutke su kombinacijabrojnih pojedinaËnih proteinskihkomponenata. To su:• beta-laktoglobulini - Ëine oko

55% proteina sirutke. Na sebeveæu vitamine topive u masti-ma i na taj naËin ih Ëineiskoristivijima utijelu. Izvor su

Alanin

Arginin

Asparagin

Asparaginska kiselina

Cistin

Cistein

Glutamin

Glutaminska kiselina

Glicin

Prolin

Serin

Tirozin

Leucin

Izoleucin

Lizin

Metionin

Fenilalanin

Treonin

Triptofan

Valin

Histidin

NEESENCIJALNE:ESENCIJALNE:

razgranatih aminokiselina (BCAA).Hidrolizirani beta-laktoglobulini koristese u hipoalergenoj hrani namijenjenojdojenËadi;

• alfa-laktalbumini - Ëine oko 25% pro-teina sirutke, sadræe veliku koliËinu triptofana (esencijalne aminokiseline).Na sebe veæu kalcij;

• imunoglobulini - Ëine oko 10-15% pro-teina sirutke. JaËaju obrambene spo-sobnosti organizma dojenËadi;

• BSA (govei albumini seruma) - Ëinesamo 5-10% proteina sirutke. Velike sumolekule s moguÊnoπÊu vezanja masti is izvrsnim aminokiselinskim profilom;

• glikomakropeptidi - ne sadræe aminoki-selinu fenilalanin koja je opasna zaoboljele od fenilketonurije;

• laktoferini - Ëine samo 1-2% proteinasirutke, a reguliraju apsorpciju i bioisko-ristivost æeljeza. Prirodni su antioksidan-si. Nalaze se u brojnim tjelesnim tekuÊi-nama (suze, krv, majËino mlijeko, slina);

• laktoperoksidaza - Ëini samo 0,5% pro-teina sirutke te inhibira rast o æeljezuovisnih bakterija;

• lizozimi - Ëine manje od 0,1% proteinasirutke, no imaju veliki utjecaj na imu-nitet.

Proteini sirutke su lako topivi i omogu-Êuju brzu iskoristivost tijelu potrebnih ami-nokiselina, te na taj naËin hrane miπiÊe.Osim toga, proteini su u organizmu vaæniza izgradnju stanica miπiÊa i kostiju, tekontroliraju brojne metaboliËke procese.

BCAAPrilikom probave proteinske hrane u æe-

lucu i crijevima proteini se razgrauju nasvoje sastavne dijelove, aminokiseline.

Aminokiseline na svom prvom (alfa) mje-stu imaju vezan duπik, iz Ëega u nazivu ipotjeËe prefiks “amino”. “Kiselina” je u na-zivu zbog karboksilne skupine, i takoerje vezana na prvi atom. Amino- i karbok-silna skupina daju molekuli asimetriËnost ina taj se naËin zakreÊe polarizirana svjet-lost koju naπe tijelo iskoriπtava samo usluËaju zakretanja svjetlosti u lijevo, left.Zbog toga oznaËavamo aminokiseline slo-vom L- ispred njihova imena (osim tauri-na, glicina koji nisu niti D niti L, te fenila-lanina koji moæe biti i D i L).

Iz ostalih aminokiselina prisutnih u tijeluorganizam je sposoban stvoriti ne-esenci-jalne aminokiseline, i to samo ako smo uni-jeli dovoljne koliËine visokokvalitetne pro-teinske hrane. Kompletni proteini su sa-mo oni izvori proteinske hrane koji sadræesve esencijalne aminokiseline. Proteini si-rutke pripadaju toj skupini kompletnihproteina i najbolji su prirodni izvor razgra-natih aminokiselina (Branched Chain Ami-no Acids, BCAA) koje Ëine leucin, izoleucini valin. Organizam Ëovjeka ne moæe preæiv-jeti ukoliko te aminokiseline nisu prisutneu prehrani. Razgranate aminokiseline izu-zetno su korisne i potrebne aktivnim oso-bama te aktivnim i profesionalnim sporta-πima, a Ëine 1/3 svih aminokiselina u miπi-Êima. Za vrijeme i nakon vjeæbanja organi-zam zahtijeva velike koliËine BCAA, kakobi se neposredno utjecalo na miπiÊe, a neputem metabolizma kroz jetru kao koddrugih aminokiselina.

Nekim je istraæivanjima pokazano da uzi-manje BCAA prije treninga moæe smanjitikataboliËki efekt pri dugotrajnom naporu itako odræati visoki intenzitet treninga. Sdruge strane, uzimanje BCAA tijekom du-æeg napora smanjuje razinu serotonina,poboljπava reakciju na napor, te sprjeËavarazinu BCAA u plazmi. Svi ti navodi odno-se se na sportaπe koji podnose dugotrajnooptereÊenje. No istraæivanja su joπ u tijeku,te se opÊenito smatra da je bolje uzimatiproteine sirutke koji su izvrstan izvorBCAA, nego tabletirane ili inkapsuliranerazgranate aminokiseline same za sebe.

L-karnitinL-karnitin (L-carnitine) je sliËan aminoki-

selinama, a biosintetizira se iz metionina i

Izvor razgranatihaminokiselina

(BCAA)

Beta-laktoglobulin1. whey proteini (proteini sirutke)

2. BCAA (razgranate aminokiseline)3. proizvodi za sagorijevanje masti

(na bazi L-karnitina)4. kreatin monohidrat5. izotoniËni napitci

Lista najprodavanijih sportskihdodataka prehrani:

Aminokiseline dijelimo na:

inPharma 17

TisuÊama su se godina razne kulture koristile biljkama zaublaæavanje, smirivanje, pa Ëak i lijeËenje mnogih zdrav-

stvenih tegoba vezanih uz bolove u zglobovima i kostima, ani medicinska znanost to nije zanemarila. Takve vrste zdrav-stvenih poteπkoÊa mogu biti uzrokovane ozljedama, promje-nama kao πto su artritis, alergije, giht, infekcije, prehlade, iπi-jas, ali i ostalim uzrocima.

10 vrsta biljaka

Reumoval balzam je kozmetika s posebnom namjenomu Ëijem se sastavu nalazi Ëak 10 biljnih vrsta, odnosno nji-hovih aktivnih sastojaka. Njihovo pojedinaËno, ali i sinergi-jsko djelovanje pomaæe trenutaËnom otklanjanju boli i tego-ba prouzroËenih normalnim procesom starenja, bolovima umiπiÊima i kostima, smanjivanju oteËenosti, osjeÊaja æarenjakao i raznim reumatiËnim oboljenjima.

Kamfor iz ruæmarina, kao jedna od komponenti Reumo-val balzama, djeluje antispastiËno (umanjuje pojavu grËeva iukoËenosti), a i odliËan je analgetik. Kombinirana primjenamentola i kamfora stvara osjeÊaj hlaenja na koæi te djelu-je kao blagi anestetik.

Planinski bor (Pinus pumilio) osim πto djeluje kao anal-getik, prodire duboko u koæu djelujuÊi protuupalno, potiËecirkulaciju te pruæa osjeÊaj topline koji umanjuje osjeÊaj bolikod reumatizma, artritisa, gihta i ozljeda miπiÊnog i vezivnogtkiva.

Ljekovita svojstva koprive (Urtica dioica) poznavali su istari Grci. Njezino svojstvo æarenja se od davnina primjenjiva-lo za prevenciju reumatskih stanja, a osim πto djeluje protu-upalno, pomaæe smanjenju oteËenosti.

Kapsaicin iz paprike (Capsicum fructescens) smanjuje os-jeÊaj boli i djeluje protuupalno i antiseptiËki, a poboljπava ioptok krvi (cirkulaciju).

Menta (Mentha x piperita) djeluje umirujuÊe (antispaz-matski), opuπtajuÊi miπiÊe, ali umanjuje i otekline.

EteriËna ulja eukaliptusa (Eucalyptus globulus) djelujuantiseptiËki, a potiËe i cirkulaciju, πto djeluje blagotvorno kodbolova u miπiÊima.

Arnika (Arnica montana) sadræi protuupalne laktone kojisprjeËavaju πirenje krvi u potkoænom tkivu (kod modrica) iupalu okolnog tkiva. Pokazala se kao djelotvorna za ublaæa-vanje bolova kod uganuÊa, manjih ozljeda kod kojih se po-javljuju otekline i artritisa.

Gospina trava (Hypericum perforatum) ublaæava neural-gije, iπijas i druge upalne procese.

Aktivni sastojci maslaËka (Taraxacum officinale) djelujuprotuupalno i sprjeËavaju pojavu oteËenosti.

Prvo hladi, a zatim grije

SpecifiËnost djelovanja Reumoval balzama je prvotnopruæanje osjeÊaja hladnoÊe, a zatim topline. Hlaenje uma-njuje oteËenost i osjeÊaj æarenja u zglobovima, dok uËinaktopline pomaæe pri smanjenju osjeÊaja boli, poticanju cirku-lacije i popuπtanju ukoËenosti.

10 biljaka u borbi protiv reumeTradicija na prvom mjestu

AKTIVAL PROMO

18 inPharma

lizina. Da bi ga tijelo proizvelo u jetri i bu-brezima, potrebni su æeljezo, niacin, vita-min C i vitamin B6.

Zato je Ëesto deficitaran u organizmu.Otkriven je 1905. u mesu koje je i njegovglavni izvor (95 g u 100 g crvenog mesa;u svinjetini 27 g/100 g; u piletini samo 3,9g/100 g). U mlijeËnim proizvodima,tjestenini i jajima koliËine su mu zane-marive.

Glavna uloga L-karnitina je transportdugolanËanih masnih kiselina direktno umitohondrije, i to kroz membranu stanicagdje se koriste kao izvor energije, pogoto-vo u srËanom i skeletnim miπiÊima. Ulazakmasnih kiselina u mitohondrije ne ovisi is-kljuËivo o L-karnitinu, veÊ u transportu su-djeluju dodatna 4 enzima iz membranemitohondrija, tako da navedeni unos ovisii o njima. L-karnitin prema nekim istraæi-vanjima djeluje na sniæavanje LDL koleste-rola u krvi, pa se stoga preporuËuje oso-bama s odreenim srËanim smetnjama.Kada u tijelu nema dovoljno L-karnitina,smanjena je proizvodnja energije u stani-cama, dolazi do slabosti miπiÊa i opÊe sla-bosti organizma. Sportaπi ga koriste zbogpovezanosti s metabolizmom, ali u dalekoveÊim koliËinama, Ëak do 5000 mg nadan.

PreporuËene koliËine L-karnitina kreÊuse od 250 do 2000 g na dan. Najdjelo-tvorniji kemijski oblik je L-karnitin tartarat.

Toksikacija L-karnitinom nije zabiljeæe-na, iako se moæe pojaviti neugodan miriskoæe ukoliko su koliËine daleko prema-πene.

Kreatin monohidrat

Kreatin monohidrat u Ëistom obliku jebijeli kristaliniËni prah, bez izraæenog miri-sa i okusa. U organizmu se veÊina kreati-na bioloπki sintetizira iz tri razliËite amino-

kiseline: arginina, glicina i metionina, i tou jetri, guπteraËi i bubrezima, a krvlju seprenosi u miπiÊe tijela. U miπiÊima se pret-vara u kreatin fosfat koji se koristi za rege-neraciju ATP-a, osnovnog izvora energijeu miπiÊima.

Najviπe ga ima u crvenom mesu - ugovedini, lososu i tuni.

Uzimanje kreatina kao dodatka prehra-ni za sportaπe daje brze i vidljive rezultate.VeÊ nakon 10-ak dana uzimanja primje-Êuju se poveÊanje snage i veÊa izdræljivost.Ipak, treba biti jako oprezan i ne uzimativiπe od 5 g po jednom serviranju.

ObiËno se konzumira u dvije faze: u fazipunjenja miπiÊa i fazi odræavanja. Kakostvaranje miπiÊne mase zapoËinje sa 75%vode, potrebno je svakodnevno uzimativeÊe koliËine, s tim da je moguÊe i zadræa-vanje vode u okolnim tkivima. Nakonzavrπenih faza konzumiranja, koncentra-cija kreatina u miπiÊima polako opada.

IzotoniËni napitci

Prema nazivu u medicini, tonik je sred-stvo koje jaËa i oæivljava pojedine organeili Ëitavo tijelo. ToniËni napitci dijele se nahipotoniËne, izotoniËne i hipertoniËne, ameusobno se razlikuju ovisno o ravno-teæi s tjelesnim tekuÊinama, tj. s obziromna koncentraciju iona elektrolita u uspo-redbi sa serumom u krvi. Sadræe odreenukoliËinu natrija, kalija, kalcija, magnezija,klora, bikarbonata, fosfata i sulfata kao iodreenu koliËinu ugljikohidrata (gluko-zu).

HipotoniËne otopine imaju manje neg-ativan osmotski potencijal (tlak) u uspo-redbi s osnovnom otopinom. To su otopi-ne u kojoj stanice bubre, odnosno svakaotopina NaCl-a Ëija je koncentracija niæaod 0,9%. Voda za piÊe je hipotoniËna uusporedbi s citosolom stanice, jer je njezin

osmotski potencijal (tlak) zbog niæih kon-centracija otopljenih tvari u stanici manjenegativan.

IzotoniËne otopine Ëine dvije ili viπeotopina koje imaju isti osmotski tlak. To sutekuÊine u koje moæemo staviti normalnestanice tijela, a da ne bubre i ne grËe se.Tako je npr. 0,9%-tna otopina NaCl-a ili5%-tna otopina glukoze u stanicama izo-toniËna.

Fizioloπka otopina je vodena otopinanatrijevog klorida u koncentraciji od0,9% i izotoniËna je s krvi.

HipertoniËne otopine su one koje imajuviπi negativni osmotski potencijal u uspo-redbi s osnovnom otopinom. U toj seotopini stanice grËe kao npr. u otopiniNaCl-a Ëija je koncentracija iznad 0,9%.

1M slana otopina je hipertoniËna uusporedbi s citosolom stanice, njezin os-motski potencijal (tlak) je negativniji zbogviπih koncentracija ostalih otopljenih tvariu stanici.

IzvanstaniËna tekuÊina moæe se gubitiiz tijela na nekoliko naËina:• izluËivanjem velikih koliËina mokraÊe;• izluËivanjem pretjeranih koliËina znoja; • gubitkom tekuÊine kroz opeËene

povrπine koæe;• gubitkom tekuÊine iz probavnog trakta

proljevima ili povraÊanjem.

Kad je koliËina izgubljene tekuÊine ma-lena, jedini znaËajniji efekt na tekuÊinetijela bit Êe smanjenje volumena izvansta-niËnih tekuÊina.

Ako dodamo izotoniËnu otopinu, os-molalnost izvanstaniËne tekuÊine neÊe sepromijeniti i neÊe nastupiti osmoza. Jedi-na posljedica bit Êe poveÊanje volumenaizvanstaniËne tekuÊine.

ObiËno se izotoniËki napitci koriste ka-ko bi se nadoknadili elektroliti izgubljeniznojem iz izvanstaniËne tekuÊine. Prvobit-no su toniËni napitci bili namijenjeni zaaktivne ljude i sportaπe, no danas ih upo-trebljava πire puËanstvo. Naæalost, proda-ju se bez ikakve kontrole na svim prodajn-im mjestima i bez ograniËenja. Pretjeranoi bespotrebno konzumiranje moæe ozbilj-no ugroziti zdravlje potroπaËa, jer se kon-zumiraju kao mehaniËka zamjena bezpotpune sinkronizacije sa zbivanjima u ti-jelu, te se na taj naËin ruπe ravnoteæe tje-lesnih tekuÊina.

Osmolalitet toniËnih otopina

HipotoniËne otopine:

< 270 mOsm/kgstanice bubre

IzotoniËne otopine:

270-330 mOsm/kgravnoteæa

HipertoniËne otopine:

> 330 mOsm/kgstanice se grËe

Izvori proteinskehrane koji sadræesve esencijalneaminokiseline

Kompletniproteini

*mOsm/kg - osmolalnost - mjera za osmotski aktivne Ëestice (elektrolite i ugljikohidrate) na kilogram vode

inPharma 19

P»ELINJI PROIZVODI

Upotreba meda u kozmeticiMed i drugi pËelinji proizvod zastupljeni su u mnogim ljekovitim pripravcima, a posebno su cijenjeni kao sastojci proizvoda za njegu koæe i kose

Autorica Ëlanka: mr.sc. Jasminka PapiÊ, dipl.ing.

U suvremenom svijetu, uz vrtoglavinapredak znanosti i tehnike, sve jesnaænija æelja za veÊim udjelom pri-

rodnih sastojaka u prehrambenim i koz-metiËkim proizvodima. U traganjima zanovim moguÊnostima primjene prirodnihsirovina ponovo se otkriva i vrijednost pËe-linjih proizvoda u oËuvanju zdravlja i lje-pote koæe, a rezultat je sve veÊi broj koz-metiËkih proizvoda koji ih sadræe.

»injenica je, meutim, da su izmeumnogobrojnih prirodnih proizvoda djelo-tvornih u njezi koæe, pËelinji proizvodi Ëes-to zanemarivani usprkos brojnim predno-stima koje imaju. Razlog slabije zastuplje-nosti u industrijskim kozmetiËkim proizvo-

Antimikrobno,antioksidativno i

keratolitiËko djelovanje

Med

20 inPharma

dima je njihova upitna trajnost. Naime,prava prirodna kozmetika najËeπÊe nematrajnost poput sloæenih industrijskih proiz-voda koji sadræe konzervanse i druge adi-tive nuæne za oËuvanje izgleda i osigura-nje zdravstvene ispravnosti proizvoda krozduæi period.

Djelotvornost meda i pËelinjih proizvo-da u njezi koæe ipak je veliki izazov mo-dernoj kozmetiËkoj industriji koja ulaæevelika sredstva i znanje kako bi se pro-duæila trajnost proizvoda na njihovoj os-novi, a istodobno saËuvala i sva drago-cjena svojstva.

Znanstvena objaπnjenja djelotvornosti meda ukozmetiËkim pripravcima

Prirodni med je prikladan za njegu i za-πtitu svih tipova koæe, ukljuËujuÊi i vrlo os-jetljivu.1-4 Zbog svojstva privlaËenja i zadr-æavanja vlage, odliËno djeluje na oËuvanjeelastiËnosti, mekoÊe i sjaja koæe, ostvaru-juÊi pri tome uËinak zaglaivanja i ublaæa-vanja bora. Upotreba meda u kozmeticitemelji se na viπestrukim specifiËnim uËin-cima koji se ne daju usporediti niti s jed-nim drugim sastojkom kozmetiËkih pri-pravaka.5

RazliËite sastavnice odgovorne su za raz-liËita djelovanja meda, ali cjelovit konaËniuËinak koji rezultira lijepim izgledom koæeposljedica je sinergistiËkog djelovanja svihnjih zajedno.

Svojstva meda vaæna za primjenu u koz-metici su njegovo antimikrobno djelova-nje, svojstvo privlaËenja i zadræavanja vla-ge, antioksidativna svojstva i u novije vri-jeme - keratolitiËko djelovanje i razvijanjepostupka njegove uporabe u stvaranjualfa-hidroksi kiselina (AHA).

Antimikrobno djelovanje

Zbog velikog udjela πeÊera i prisutnostiraznih tvari antagonistiËkog djelovanja pre-ma pojedinim vrstama mikroorganizama,med djeluje mikrobicidno i mikrobiostat-ski te pogoduje sprjeËavanju πirenja infek-cija. Stoga je odliËna pomoÊ kod raznihozljeda koæe. Prekrivanjem povreda, ogre-botina ili opeklina slojem meda sprjeËavase njihovo zagaenje mikroorganizmimaiz okoliπa i ubrzava zacjeljivanje ozljede.

Baktericidni i bakteriostatski uËinak os-novni su razlozi primjene meda i u treti-ranju akni i sprjeËavanju njihova izbijanja.Za razliku od upotrebe drugih preparatasliËnog djelovanja, primjena meda neuzrokuje isuπivanje koæe.

Antimikrobna uËinkovitost razliËita je zarazliËite vrste meda i moæe varirati i po 100puta, a ovisi o razliËitim Ëimbenicima.5-12

Kao najodgovornija tvar za antibakterij-sko djelovanje veÊine vrsta meda najËeπÊese istiËe vodikov peroksid koji u medu na-staje tijekom reakcije razgradnje glukozekoju katalizira enzim glukoza-oksidaza.Aktivnost glukoza-oksidaze razlikuje seovisno o vrsti meda, a smanjuje se djelo-vanjem topline i svjetla.

Drugi produkt reakcije katalizirane glu-koza-oksidazom je glukonska kiselina ko-ja daje glavni doprinos kiselosti meda i joπje jedan od Ëimbenika njegovog antimi-krobnog djelovanja. Proizvodnja vodiko-vog peroksida i glukonske kiseline u meduvrlo je spora, a ubrzava se njegovim raz-rjeenjem. To je svojstvo vrlo vaæno koddodavanja meda kompleksnim kozmeti-Ëkim proizvodima, jer podrazumijeva oËu-vanje antimikrobne aktivnosti i nakon nje-govog razrjeenja.9

Za antimikrobno djelovanje meda vaænesu takoer fenolne kiseline i flavonoidi -najpoznatije i najistraæivanije skupine bilj-

nih fenola kojima se pripisuju brojna far-makoloπka djelovanja (antimikrobno, anti-tumorsko i antioksidativno). Istraæivanjaprovedena na podruËju antiinfektivnogdjelovanja te skupine prirodnih spojevapotvruju postojanje znaËajne korelacijeizmeu koncentracije pojedinih fenolnihspojeva (feruliËna kiselina, kafeinska kise-lina, kvercetin) u medu i njegovog anti-bakterijskog uËinka. Pokusima je takoerutvrena antifungalna i antivirusna aktiv-nost nekih flavonoida.10

Vaænu skupinu tvari antimikrobnog dje-lovanja u medu Ëine i terpenski spojevikoji su vrlo πiroko rasprostranjeni u priro-di, u biljkama Ëesto kao sastavnice eteriË-nih ulja i smola. VeÊina terpena ima jaËe ilislabije izraæen miris koji medu daje speci-fiËna organoleptiËka svojstva. Odlikuje ihizraæena bioloπka aktivnost i πirok spektardjelovanja, meu kojima je posebno na-glaπen antimikrobni uËinak. Ovisno o struk-turi molekula i funkcionalnim skupinamakoje sadræe, terpenski spojevi pokazujuantibakterijsko, antifungalno i antivirusnodjelovanje. Njihov udio u medu je vrlo ma-li, ali je doprinos ukupnoj antimikrobnojaktivnosti meda vrlo znaËajan.11,12

Zbog antimikrobnog djelovanja svojihsastavnica, med djeluje kao blagi antisep-tik, πto ga Ëini korisnim sastojkom proiz-voda za umirenje, izglaivanje, lijeËenje injegu koæe. Upotrebljava se za njegu is-pucanih usnica, ispucanih i hrapavih petai laktova, kod opeklina, ogrebotina, ma-njih ozljeda, oπteÊene koæe oko noktiju,ranica i zanoktica, kod ozljeda nastalihnakon brijanja, kod svrbeæi i nakon ubodamanjih insekata. U svim spomenutim slu-Ëajevima med sprjeËava daljnju infekciju iublaæava neugodne reakcije.13

Svojstvo privlaËenja i zadræavanja vode

Vrlo vaæno svojstvo meda u njezi koæe jenjegova higroskopnost, Ëiji stupanj ovisi ovrsti meda i udjelima πeÊera i vode. Medkao koncentrirana πeÊerna otopina poseb-no bogata fruktozom, moæe, uz odreeneuvjete, uspjeπno apsorbirati vodu iz zraka,πto je dragocjeno za veÊinu kozmetiËkihproizvoda. Naime, za oËuvanje mekoÊe ielastiËnosti koæe izuzetno je vaæna njezinasposobnost zadræavanja vlage iz okruæe-nja, uz istodobno sprjeËavanje prekomjer-nog isparavanja vlage koja se veÊ nalazi unjezinom povrπinskom sloju. Starenjem ilinepravilnim naËinom æivota, koæa poste-peno gubi tu sposobnost te postaje suhai naborana. Proces, iako neizbjeæan, moæese znaËajno ublaæiti upotrebom meda.

Zbog toga je u kozmetici poznat i kaoprirodni humektans koji pridonosi oËuva-nju vlaænosti i svjeæine koæe te prevenciji

Korisna za umirenje,izglaivanje,

lijeËenje i njegu

AntiseptiËkasvojstva

©to je celulit?Celulit je jedan od najveÊih neprijatelja æena. Ima ga gotovo

svaka, a niti sportaπice i modeli nisu ga poπteeni. Javlja se sveranije, tako da se uËestalo susreÊe veÊ u dvanaestoj godini æivo-ta. Razlog tome su, osim genetike i naËin æivota, loπa prehranai nedovoljno kretanja. Celulit je rezultat pretjerana pohranjivanjamasnoÊa u dublje slojeve koæe ispod vezivnoga tkiva zbog Ëegaona postaje neravna, gubi elastiËnost i na njoj se pojavljuju jami-ce. Meutim, moæe postati i viπe od estetskog problema. Obiljeæ-ja celulita su da se s vremenom pogorπava i πiri te ne prolazi sam.©to je izraæeniji i dugotrajniji veÊe su i degenerativno-upalnepromjene te je potrebno viπe vremena kako bi se nastala oπteÊe-nja uklonila.

SprijeËite pojavu naranËine kore na vrijeme!Poznato je da svakodnevna anticelulitna masaæa odreenih

dijelova tijela - posebice bedara, straænjice i trbuha - zbog pove-Êanja cirkulacije krvi spreËava pojavu celulita.

Inovativna formula iz laboratorija DR. THEISS s ekstra djeviËan-skim maslinovim uljem, kofeinom, L-karnitinom i veprinom po-veÊava elastiËnost koæe i osjetno zateæe koæu. ObogaÊena ek-straktom iz lista masline, koenzimom Q10 i vitaminom F potiËeregeneraciju koæe. Koæa je vidljivo ËvrπÊa i glaa.

Redovitom blagom masaæom bedara, straænjice i trbuha Balza-mom protiv celulita D’OLIVA VITALFRISH Q10 zamjetno sesprjeËava i smanjuje pojava celulita.

Viπestruko djelovanje aktivnih tvari u D’OLIVA balzamu

Maslinovo ulje - stablo masline tipiËan je dio vegetacije sre-dozemnog podneblja. Joπ u antiËko doba stavljeno je pod za-πtitu bogova. U to je doba maslinovo ulje koriπteno, osim u pri-premi jela, i kao vrijedno kozmetiËko ulje za koæu. Maslina jesimbol mira, plodnosti, ljepote i ljubavi prema Ëovjeku. Visokudio jednostavnih nezasiÊenih masnih kiselina (do 80%), prirod-nog vitamina E i spojeva fenola, oleuropeina i flavonoida dajeæeljeni antioksidativni uËinak. Na koæu djeluje blagotvorno teomoguÊava dugo zadræavanje vlage u gornjem sloju epiderme,Ëini je elastiËnom i daje joj svjeæinu. Ekstrakt maslinovog listasadræi antioksidativne sastojke koji suzbijaju prve znakove pri-jevremenog starenja koæe. Koenzim Q10 aktivira proizvodnjuenergije u stanicama gornjih slojeva koæe. Kofein uklanja vodui proËiπÊava tkivo, aktivira enzim koji pomaæe u diobi i razgrad-nji masti, potiËe mikrocirkulaciju. L-karnitin je prirodni sastojakkoæe koji ima ulogu u metabolizmu masnoÊa - preciznije, podu-pire pretvorbu masnoÊa u energiju. Dovoljna koliËina L-karnitinau koæi ima stoga blagotvoran utjecaj. Veprina oπtrolisna (Rus-cus aculeatus) koristi se stoljeÊima za poboljπanje cirkulacije ismanjivanje oteËenosti. Bogata flavonoidima kao πto je rutin, vep-rina jaËa kapilarne zidove i ËvrstoÊu vena podræavajuÊi cirkulacij-ski sustav. Aktivni sastojci veprine smanjuju krhkost i poveÊavajupropusnost kapilara, a koriste se i za mrπavljenje jer sadræe glikol-nu kiselinu koja ima diuretsko djelovanje.

Dokazano:• nakon 2 tjedna koæa je zamjetno tonirana i zaglaena;• nakon 4 tjedna znakovi celulita na koæi vidljivo su smanjeni.

Ekskluzivno u Vaπoj ljekarni! www.doliva.com.hr

D’OLIVA - Prirodanodgovor na celulit

NATURPRODUKT PROMO

22 inPharma

U novije vrijeme posebno se istiËe upravonjegovo antioksidativno djelovanje. Kaoprirodni antioksidans, med u kozmetiËkimpreparatima, posebno onima za sunËanje,πtiti æive stanice pokoæe i koæe od oksida-tivnog stresa, tj. od slobodnih radikala.

Istraæivanjima je utvreno da tamne vrs-te meda pokazuju jaËe antioksidativno dje-lovanje nego svijetle, a zanimljiva je i Ëinje-nica da antioksidansi prisutni u medu nesudjeluju samo u neutralizaciji djelovanjaslobodnih radikala, nego su i aktivne tvarikoje pomaæu u obnovi tkiva. Zbog togadragocjenog svojstva med πtiti koæu odneæeljenih djelovanja okoliπa i pridonosioËuvanju njezinog mladenaËkog izgleda.

Tvari odgovorne za zaπtitni, antioksida-tivni uËinak veÊinom su iz skupine biofla-vonoida. Osim veÊ spomenute antimikrob-ne aktivnosti, oni djeluju protuupalno,antialergijski, πtite DNK strukture od pro-mjena uzrokovanih πtetnim utjecajem UVzraka te usporavaju starenje koæe. Sprje-Ëavaju pucanje kapilara i smanjuju njihovupropusnost, pa tako onemoguÊavaju nas-tanak edema i potkoænih krvarenja. Do-prinos antioksidativnoj aktivnosti meda da-ju i druge polifenolne tvari, zatim enzimi(glukoza-oksidaza, katalaza i peroksidaza)i tvari iz skupine vitamina i provitamina(tokoferoli, askorbinska kiselina, karote-noidi).15-17

Med kao sastojak kozmetiËkih proizvo-da, osim djelovanja na koæu, ostvaruje ko-risne uËinke i na sam proizvod. Prisutniantioksidansi πtite oksidabilne sastojke pri-pravaka, a antimikrobna aktivnost prido-nosi njegovoj trajnosti.

KeratolitiËka svojstva meda

Alfa-hidroksi kiseline vaæan su sastojakvelikog broja krema i hidratantnih pripra-vaka, jer pomaæu u ljuπtenju odumrlih sta-nica pokoæe, Ëime se ubrzava i olakπava

obnavljanje koæe i osigurava ljepπi i mlaiizgled.

Prema rezultatima istraæivanja, AHAizolirane iz meda imaju slabije izraæenonadraæujuÊe djelovanje nego one proizve-dene sintetski.18 Hidroksi-kiselina koja sedobiva iz meda je glikolna kiselina, a ek-strahira se iz fermentiranog meda.

Istraæivanja na podruËju primjene medau kozmetici dovela su do iznenaujuÊegotkriÊa da i sam med u sirovom stanju po-kazuje keratolitiËka svojstva te je koæanakon tretmana preparatima koji ga sadr-æe glatka, njeænija, a ten blistaviji.

Djelatna koliËina meda, kojom se posti-æu æeljeni keratolitiËki uËinci u industrij-skim kozmetiËkim pripravcima moæe izno-siti od 0,1 do 10% od ukupne koliËine ci-jele kompozicije. Proizvodi sa 2%-tnimudjelima meda dali su izuzetne rezultate,a pokusi na ispitanicama od 35-50 godi-na, pokazali su da je njihova uËinkovitostjednaka preparatima koji sadræe 5% voÊ-nih kiselina.19

Funkcijska svojstva meda u kozmetici

Med se komercijalnim kozmetiËkim pro-izvodima dodaje s precizno definiranomsvrhom i u koliËinama koje su odreenetemeljem struËnih i znanstvenih analizanjegove djelotvornosti. S obzirom na sas-tav bogat bioloπki aktivnim tvarima, medmoæe imati razliËita funkcijska svojstva ukozmetiËkim proizvodima, te se upotre-bljava kao: • emoliens (omekπava koæu, poboljπava

njezinu gibljivost, Ëuva vlagu, a nekimeu njima omoguÊavaju da koæa bo-lje prihvaÊa i uskladiπtava vodu);

• humektans (na sebe veæe vlagu);• ovlaæivaË (opskrbljuje koæu vlagom);• tonik (jaËa, okrepljuje);• osvjeæivaË (ukupnim djelovanjem potiËe

cirkulaciju i opskrbu koæe neophodnimtvarima i tako pridonosi boljoj izmjenitvari i svjeæini koæe);

• tvar za zaglaivanje koæe (posljedicakeratolitiËkog uËinka koji podrazumije-va kontrolirano razaranje oroænjelogsloja pokoæe);

• tvar s umirujuÊim djelovanjem (protu-upalno djelovanje ublaæava razne na-draæaje koæe);

• pomoÊ u epitelizaciji (procesu tijekomkojeg se stanice na povrπini koæe ili slu-znice pojaËano dijele i tako obnavljaju).

Vrste pripravaka

Med je pogodan za njegu svih tipovakoæe i gotovo da nema kozmetiËkog pro-izvoda kojemu on ne bi poboljπao kakvo-Êu i djelotvornost. Industrijski proizvoaËi

isuπivanja i boranja, posebno kod suhekoæe.

Zbog svoje higroskopnosti, med se pri-mjenjuje i za tretiranje raznih ozljeda nakoæi, buduÊi da je za uspjeπno zacjeljiva-nje, osim njegovog antiseptiËkog djelova-nja, korisna i njegova sposobnost oËuva-nja vlaænosti. Time se potiËe obnova tkivai pomaæe u prevenciji stvaranja oæiljaka.Med je stoga sve poæeljniji sastojak raznihhidratizirajuÊih kozmetiËkih proizvodakao πto su sredstva za ËiπÊenje lica, kreme,πamponi i regeneratori. BuduÊi da ublaæa-va nadraæenost, prikladan je i za vrlo os-jetljivu koæu kao i za njegu beba.1,13,14

Antioksidativna svojstva

Med sadræi bioloπki aktivne tvari antiok-sidativnog djelovanja koje ublaæavaju πte-tu uzrokovanu djelovanjem slobodnih ra-dikala, bioloπki destruktivnih tvari koje mo-gu uÊi u reakcije s lipidnim i proteinskimspojevima u staniËnim membranama,enzimima ili deoksiribonukleinskom kiseli-nom (DNK) i pri tome izazvati razna oπte-Êenja. Takva oπteÊenja na koæi najËeπÊe suposljedica pretjeranog izlaganja UV-zra-kama iz bilo kojeg izvora, a manifestirajuse preuranjenim nastankom bora, stare-njem koæe i sve ËeπÊe karcinomom koæe.KozmetiËka industrija nudi kao zaπtitu odπtetnog zraËenja preparate sa sve veÊimkoncentracijama kemijskih spojeva kojiimaju ulogu UV-filtra, πto kod osjetljivihosoba moæe izazvati iritacije na koæi. Zbogtoga istraæivaËi ustraju na pronalaæenjunovih kvalitetnijih antioksidansa, humek-tansa i tvari koje ublaæavaju nadraæujuÊeuËinke, kako bi ih ukljuËili u recepturekozmetiËkih proizvoda za sunËanje i timesprijeËili ili smanjili njihove neæeljene uËin-ke. Med bi pri tome mogao biti pravi iz-bor, buduÊi da su sva navedena svojstvaujedno i njegove prirodne karakteristike.

Prirodni humektans

Med

Bios Line je kreirao novu prirodnu liniju BioKap koja

sadræi πampone i balzame za njegu svih tipova kose i

boje za kosu na prirodnoj osnovi koje imaju dugotra-

jno djelovanje, dobro prekrivaju sijedu kosu i imaju

zaπtitni uËinak.

Cijela linija BioKap ima garanciju da je:

- Dermatoloπki testirana

- Testirana na Nikal < 0,0001%

- Nije testirana na æivotinjama

Biokap - Kap prirode u vaπoj kosi

LINIJA ZA NJEGU KOSE SADRÆI:©ampon protiv prhuti, πampon za masnu kosu, πampon za suhu i oπteÊenu kosu,πampon za Ëesto pranje kose, hranjivi balzam za kosu i ulje za suhu kosu

LINIJA PROTIV OPADANJA KOSE SADRÆI:©ampon protiv opadanja kose, ampule protiv opadanja kose i dodatak prehrani BioKap Donna 60 kapsula

LINIJA NUTRICOLOR BOJA ZA KOSU SADRÆI:22 nijanse boje za kosu obogaÊene uljem arganaBoje ne sadræe amonijak, rezorcin i hidrokinon

LINIJA NUTRICOLOR DELICATO BOJA ZA KOSU SADRÆI:12 nijansi boja za kosu obogaÊenih uljem argana,Boje ne sadræe amonijak, rezorcin, hidrokinon i parafenilendiamin Zbog svog sastava moæe se koristiti za vrijeme trudnoÊe i dojenja, te kod jakoosjetljivih vlasiπta.

Funkcionalni sastojci svih boja za kosu: biljni proteini pπenice, soje, riæe i zobi,

lipofilne kiseline voÊa, ekstrakt vrbe i ulje argana.

Zastupnik i distributer: TELURA d.o.o, RIJEKA, tel. 051 255 660

24 inPharma

ipak odabiru samo one proizvode Ëiji susastojci kompatibilni s medom i u kojimaon s velikom sigurnoπÊu moæe ostvariti æe-ljeni uËinak na koæi te u Ëijoj proizvodnjinjegov dodatak neÊe prouzroËiti tehno-loπke probleme.

KoliËina dodanog meda razlikuje seovisno o vrsti kozmetiËkog pripravka, amoæe se kretati u granicama od 0,5% dooko 15%. U tablici br. 1. navedene su vr-ste kozmetiËkih proizvoda s medom i uo-biËajene koliËine koje se pri tome dodaju.

U spravljanju pripravaka s medom mo-æe se uzeti u obzir bilo koja kozmetiËkaformulacija koja sluæi kao vodiË kod sa-mostalnog kreiranja proizvoda. Nuæno jepri tome voditi raËuna o koliËinama svihsastojaka, koje moraju biti optimalne zadobru kvalitetu i izgled proizvoda. Kodtoga se med, kad god je to moguÊe, doda-je pri sobnoj temperaturi kako bi se sprje-Ëila razgradnja njegovih termo-senzibilnihsastavnica. PreporuËa se zagrijavanje donajviπe 40-42ºC, uz stalno mijeπanje. Koddodavanja meda ostalim sastojcima, nuæ-no ga je najprije homogeno pomijeπati smalom koliËinom proizvoda, pa tu smjesu

5 Traynor, J. (2002) Honey: The Gourmet Medici-ne. Bakersfield, California: Kovak Books.

6 Efem, S. E. E.& Iwara, C. I. (1992) ”The antimi-crobial spectrum of honey and its clinical signifi-cance”, Infection, Germany, 20, 227-229.

7 Cimolai, N. (2007) Sweet success? Honey as atopical wound dressing”, BCMJ, 49 (2), 64-67.

8 Wahdan, H.A. (1998) “Causes of the antimicro-bial activity of honey”, Infection, Germany, 126-31.

9 Brudzynski, K. (2006)”Effect of hydrogen perox-ide on antibacterial activities of Canadian hon-eys”, Canada, Can J Microbiol. 52 1228-37.

10 Cushnie, T.P.& Lamb. A.J. (2006) “Antimicrobialactivity of flavonoids”, Int J Antimicrob Agents,Netherlands, 2, 181.

11 Dalleau, S., &Cateau, E.& Berges, T.& Berjeaud,J.M.& Imbert, C. (2008)”In vitro activity of ter-penes against Candida biofilms”, Int JAntimicrob Agents, Netherlands, 31 (6) 572-6.

12 Inouye, S.& Takizawa,T. & Yamaguchi,H .(2001) “Antibacterial activity of essential oilsand their major constituents against respiratorytract pathogens by gaseous contact”, Journalof Antimicrobial Chemotherapy, Oxford 47565-573.

13 Krell, R. (1996) Value -added products frombeekeeping. FAO Agricultural Service Bulletin,No. 124 Rome.

14 »ajkovac, M. (2005) Kozmetologija, 2. izdanje.Zagreb: Naklada Slap, 11-20, 25-53 i 53-60.

15 Gheldof, N.& Wang, X.H.& Engeseth, N. J.“Identification and quantification of antioxi-dant components of honeys from various floralsources”, J Agric Food Chem, Davis, California.21 (2002) 5870-7.

16 Gheldof , N.& Wang, X.H.& Engeseth, N.J.(2003)”Buckwheat honey increases serumantioxidant capacity in humans”, J Agric FoodChem, 51 1500-5.

17 Gheldof , N.& Wang, X.H.& Engeseth, N.J.(2002) “Antioxidant capacity of honeys fromvarious floral sources based on the oxygen ra-dical absorbance capacity and inhibition of invitro lipoprotein oxidation in human serum”, JAgric Food Chem, Davis California, 50 3050-3055..

18 Smith, W. P. (1994) “Hydroxy Acids and SkinAging”, Cosmetics & Toiletries, 109 41-48.

19 United States Patent 5965145, US Patent Issu-ed on October 12, 1999.

20 Inventory and a common nomenclature of in-gredients employed in cosmetic products, An-nex I, Section I, Cosmetic ingredients otherthan perfume and aromatic raw materials. Offi-cial Journal of the European Union L 97,5.4.2006. p.3.

jednoliËno umijeπati u cijelu masu. Med seponekad moæe dodati veÊ spravljenompripravku, ali se tada mogu oËekivati pro-mjene u konzistenciji i boji proizvoda.13

Med kao i ostali kozmetiËki proizvodi,osim mirisa i aromatiËnih sirovina za nji-hovu proizvodnju, mora biti naveden nadeklaraciji svakog kozmetiËkog proizvo-da. Oznake moraju pri tome biti napisaneINCI* nazivljem, jedinstvenim za sve dræa-ve i jezike.20 INCI nazivi za med i njegovekstrakt, kojima se oznaËavaju na kozme-tiËkim proizvodima su: MEL i MEL EX-TRACT. Industrijskim proizvodima se do-daju i razni drugi oblici kemijski promije-njenog meda. Moæe ih se prepoznati poINCI nazivima kao πto su: HYDROGENAT-ED HONEY ili HYDROXYPROPYLTRIMONI-UM HONEY.

* International nomenclature for cosmetic ingre-dients (Meunarodna nomenklaturakozmetiËkih sastojaka)

LITERATURA:1 Hampton, A. (1990) Natural Organic Hair and

Skin Care: Including A to Z Guide to Naturaland Synthetic Chemicals in Cosmetics. Tampa,Florida: Organica Pr

2 http://www.cosmeticsdesign-europe.com/news/ng.asp?id=59803, datum pristupa: 27.2.2010.

3 http://www.cosmeticsdesign-europe.com/news/ng.asp?id=59714, datum pristupa: 27.2.2010.

4 http://www.cosmeticsdesign-europe.com/news/ng.asp?id=74613, datum pristupa: 27.6.2008.

TABLICA 1 Vrste kozmetiËkih proizvoda i koliËine dodanog meda13

VRSTA PROIZVODA UDIO MEDA (%)

©amponi, pjene za kupanje, sapuni

Kreme i druge emulzije

Pakunzi i maske za lice

Balzami za usne (stick i krema)

Masti i pomade bez vode

0,5 - 5 i viπe

1 - 4

3 - 8

1 - 3

5 - 15

©titi (po)koæu od slobodnih

radikala

Prirodniantioksidans

inPharma 25

26 inPharma

Autorica Ëlanka: Maπenjka KatiÊ, dipl. ing. nutricionist

PREHRANA

Acido-bazna ravnoteæaorganizma

Acido-bazni ili kiselo-luænati status orga-nizma postaje sve znaËajnija tema u nu-tritivnoj medicini. Naime, tijekom pro-

bavnog procesa, apsorpcije i metabolizma, go-tovo sva hrana u konaËnici dovede do otpuπta-nja ili kiseline (vodikovi ioni, H+) ili baze (hidro-genkarbonatni ioni, HCO3

-) u sistemsku cirku-laciju.1

Za postizanje homeostaze mora postojati ravno-teæa unosa (stvaranja) H+ i neto-izluËivanja H+ iz ti-jela. BuduÊi da o koncentraciji vodikovih iona ovisiaktivnost gotovo svih enzimskih sustava, promje-ne koncentracije H+ mijenjaju doslovno sve sta-niËne i tjelesne funkcije.

Zbog iznimne vaænosti odræavanja acido-bazne ravnoteæe, organizam posjeduje mnogepuferske mehanizme vaæne za odræavanje nor-malne koncentracije H+ u izvan-staniËnoj i staniËnoj tekuÊini,koji ukljuËuju krv, stanice i pluÊa.Bubreæna sekrecija H+ kao i ostalihiona, te reapsorpcija, stvaranje i izluËiva-nje hidrogenkarbonatnih, HCO3

- iona,jedan je od kljuËnih mehanizama uregulaciji acido-bazne ravnoteæe.Bubrezi nadziru acido-baznu rav-noteæu na naËin da izluËuju kise-lu ili baznu mokraÊu.2

Znanstvena istraæivanja potvr-dila su da prehrana utjeËe na aci-do-baznu ravnoteæu, te da se pre-hranom moæe utjecati na acido-baz-ni status organizma.3

“ZapadnjaËka” prehrana

ZapadnjaËka prehrana (Western diet) bogata bje-lanËevinama æivotinjskog podrijetla, rafiniranim æitari-cama i kuhinjskom soli, s nedovoljno voÊa i povrÊa,dovodi do disbalansa nutritivnih prekursora vodiko-vih i hidrogenkarbonatnih iona, πto rezultira acido-baznom neravnoteæom, odnosno poveÊanim “punje-njem” organizma kiselinom.4,5

NajveÊi kiselinski uËinak imaju sir, meso, riba, perad,jaja, mlijeko, te rafinirane æitarice. VoÊe, povrÊe, go-molji, sjemenke, prirodne mineralne vode imaju alkal-ni uËinak, dok su masti i ulja neutralni.1 Naime, meta-bolizam i jetrena oksidacija aminokiselina koje sadræesumpor (metionin i cistein) Ëiji izvori su uglavnom pro-

teini animalnog porijekla, dovode do stvaranjaorganskih kiselina i poveÊanja produkcije

H+ iona, te snizuju pH krvi.6 VoÊe ipovrÊe imaju alkalni uËinak, ono

sadræi katione (kalij, magne-zij, kalcij) sposobne za neutra-liziranje nastalih organskih ki-selina.

Ukoliko u prehrani nemadovoljno alkalnih komponenata, kod

inaËe zdravih osoba dolazi do nastankablage metaboliËke acidoze koja moæe zna-

Ëajno pridonijeti oπteÊenju brojnih tjelesnihfunkcija.7

Utjecaj na zdravlje

Sve je viπe znanstvenih istraæivanjakoja prouËavaju interakciju prehra-

ne, acido-bazne ravnoteæe i nas-tanka bolesnih stanja poput os-teoporoze, srËano-krvoæilnih bo-lesti, ukljuËujuÊi hipertenziju idijabetes melitus tipa 2.

Pokazalo se da je uËestalakonzumacija hrane koja ima ki-

seli uËinak (sir, meso, rafiniraneæitarice) uz smanjeni unos hrane kojadjeluje alkalno (voÊe i povrÊe), pove-

zana s poveÊanim urinarnim iz-luËivanjem kalcija i magne-

zija.8-10

Stoga, nedostatak po-jedinih minerala moæe bi-ti uzrokovan nedovoljnimunosom, ali moæe nastati

i kao posljedica poveÊanog

Suvremen naËin prehrane moæe rezultirati stanjem kroniËne metaboliËke acidozekoja dugoroËno pridonosi pogorπanju brojnih tjelesnih funkcija. VoÊe, povrÊe iprirodne mineralne vode koje u organizmu djeluju alkalno, iznimno su vaæni uuspostavi acido-bazne ravnoteæe.

VoÊe, povrÊe, sjemenje, prirodne

mineralne vode...

AlkalniuËinak

bubreænog izluËivanja kod kiselo optereÊenog organizma.Rylander i sur. pokazali su da acido-bazni status utjeËe na

gubitak magnezija urinom kod zdravih starijih osoba, neovis-no o unosu magnezija hranom.11 Mehanizam gubitka kalcijai magnezija putem bubrega opisali su Nijenhuis i sur.12 te suustanovili da kod kroniËne metaboliËke acidoze dolazi do po-veÊanog izluËivanja magnezija i smanjenja njegove koncen-tracije u serumu. Poznato je da deficit unutarstaniËnog mag-nezija moæe dovesti do inzulinske rezistencije, hipertenzije,upalnih promjena, disfunkcije endotela, rezultirajuÊi poveÊa-nim rizikom za srËano-krvoæilne bolesti.13

Takoer su epidemioloπke, eksperimentalne i kliniËke stu-dije pokazale inverznu korelaciju izmeu unosa i serumskekoncentracije magnezija u odnosu na incidenciju dijabetesatipa 2.14 Ako je poznato da veÊina zapadne populacije niti neunosi dovoljno magnezija hranom15, tim viπe zabrinjavaËinjenica da ga nepravilnom prehranom joπ dodatno gubimoiz organizma.

Brojne studije pokazale su povezanost poveÊanog bubreæ-nog izluËivanja i gubitak kalcija kod kiselog optereÊenja.16-18

BuduÊi da koπtani matriks sadræi relativno veliku alkalnu re-zervu (u obliku kalcija, magnezija, karbonata, citrata i kalija),on se koristi za puferiranje pH krvi kod akutnog kiselog op-tereÊenja kao i kroniËne metaboliËke acidoze.19

Acido-bazni status

EPIC-Norfolk kohortna studija prva je velika studija koja jepratila prehrambeno acido-bazno optereÊenje kod 14.563muπkaraca i premenopauzalnih æena, 42-82 godina starosti.Rezultati studije pokazali su da je kod æena prehrana s kise-lim bubreænim optereÊenjem inverzno povezana s ultrazvuË-nim mjerama kostiju.20

Tylavsky i sur. pokazali su da je pozitivan uËinak konzumi-ranja voÊa i povrÊa na zdravlje kostiju kod djevojaka u ranompubertetu, viπe od 3 puta na dan, upravo povezan s niæimurinarnim izluËivanjem kalcija.18

Acido-bazni metabolizam ne ovisi samo o hrani, veÊ i o vo-di za piÊe. Znanstvena istraæivanja pokazuju da prirodne mi-neralne vode, zahvaljujuÊi alkalnom utjecaju mineralnih ka-tiona (natrija, magnezija, kalcija, kalija) i hidrogenkarbonatamogu pozitivno utjecati na acido-baznu ravnoteæu.21-23

Prirodne mineralne vode, bogate mineralima i hidrogen-karbonatima, imaju vaænu ulogu u poveÊanju gustoÊe kosti-ju, odnosno smanjenju koπtane resorpcije.22-23 U studiji koja jeistraæivala uËinak konzumiranja gazirane mineralne vode bo-gate natrijem i hidrogenkarbonatima kod postmenopauzal-nih æena, rezultati su pokazali da se izluËivanje kalcija u urinusmanjilo, te da nije doπlo do remodeliranja kosti.24

VeÊ ranije provedene studije pokazale su razliËit uËinak na-trij hidrogenkarbonata i natrij klorida u organizmu.25,26 Natrijklorid ima kiseli uËinak zbog kloridnog iona koji potiËe eks-kreciju kalcija.5,7 Gazirane natrij hidrogenkarbonatne prirodnemineralne vode djeluju u organizmu alkalno i mogu prido-nijeti prehrani koja uravnoteæuje acido-bazni status.24,27

U nedavnoj, prospektivnoj studiji na 87.239 æena u Nurses’Health Study, koja je ispitivala povezanost acido-baznog sta-tusa i hipertenzije, Zhang i sur. utvrdili su da je prehranomuzrokovano kiselo optereÊenje neovisno povezano s rizikomincidencije hipertenzije.28 Istraæivanje na mladim æenama uJapanu otkrilo je da je prehrana koja kiselo-optereÊuje orga-nizam pozitivno povezana s ukupnim i LDL kolesterolom kaoi poveÊanim sistoliËkim i dijastoliËkim krvnim tlakom.29

Takoer je pokazano da tipiËna zapadnjaËka prehranapotiËe produkciju kortizola30, πto moæe potaknuti razvoj inzu-

28 inPharma

linske rezistencije i tip 2 dijabetesa.31

ZakljuËno, znanstvena istraæivanja poka-zuju da tzv. “civilizacijske bolesti” poputdijabetesa tipa 2, osteoporoze, srËano-krvoæilnih bolesti, ukljuËujuÊi hipertenziju,osim genetskih i okoliπnih Ëimbenika ima-ju brojne nutritivne faktore u etiologiji, akiselo-bazni status jedan je od njih.

U buduÊnosti moæemo oËekivati da Êeprehrana s aspekta utjecaja na acido-baz-nu ravnoteæu organizma dobivati sve veÊiznaËaj u prevenciji brojnih bolesti danaπ-njice.

LITERATURA:1 Remer T, Manz F (1995): Potential renal acid

load of foods and its influence on urine pH. JAm Diet Assoc. 95:791-797

2 Guyton AC, Hall JE: Medicinska fiziologija udæ-benik, jedanaesto izdanje, Medicinska naklada,Zagreb, 383-401.

3 Remer T, Dimitriou T, Manz F (2003): Dietarypotential renal acid load and renal net acid ex-cretion in healthy, free-living children and ado-lescents. Am J Clin Nutr.77:1255-60

4 Sebastian A, Frassetto LA, Sellmeyer DE, Merri-am RL, Curtis Moris Jr R (2002): Estimation ofthe net acid load of the diet of ancestral prea-gricultural Homo sapiens and their hominidancestors. Am J Clin Nutr. 76:1308-16

5 Frassetto LA, Todd KM, Curtis Moris Jr R, Sebas-tian A (1998): Estimation of net endogenousnoncarbonic acid production in humans fromdiet potassium and protein content. Am J ClinNutr. 68:576-83

6 Remer T (2001): Influence of nutrition on acid-base balance - metabolic aspects. Eur J Nutr.40:214-220

7 Frassetto L, Morris RC Jr, Sellmeyer DE, Todd K,Sebastian A (2001): Diet, evolution and aging -the pathophysiologic effects of the post-agricul-tural inversion of the potassium-to-sodium andbase-to-chloride ratios in human diet. Eur JNutr. 40(5):200-13

8 Lanham-New SA (2008): The balance of bonehealth:tipping the scales in favor of potassium-rich, bicarbonate-rich foods. J Nutr. 138:172S-177S

9 Tucker KL, Hannah MT, Kiel DP (2001): Theacid-base hypothesis: diet and bone in the Fra-mingham Osteoporosis Study. Eur J Nutr.40:231-7

10 Wynn E, Lanham-New SA, Krieg MA, Whitta-more DR, Burkhardt P (2008): Low estimates ofdietery acid load are positively associated withbone ultrasound in women older than 75 yearsof age with a lifetime fracture. J Nutr.138:1349-54

11 Rylander R, Remer T, Berkmeyer S, Vormann J(2006): Acid-base status affects renal magne-sium losses in healthy, elderly persons. JNutr.136:2374-2377

12 Nijenhuis T, Renkema KY, Hoenderop JG, Bin-dels RJ (2006): Acid-base status determines therenal expression of Ca2+ and Mg2+ transportproteins. J Am Soc Nephrol. 17:617-626

13 Paolisso G, Barbagallo M (1997): Hypertension,diabetes mellitus, and insulin resistance. Therole of intracellular magnesium. Am J Hyper-tens 10:346-355

14 Ma J, Folsom AR, Melnick SL, et al (1995): As-sociations of serum and dietery magnesiumwith cardiovascular disease, hypertension, dia-betes, insulin, and carotid arterial wall thick-ness: the ARIC study. J Clin Epidemiol 48:927-940

15 Bo S, Pisu E (2008): Role of dietary magnesiumin cardiovascular disease prevention, insulinsensitivity and diabetes. Curr Opin Lipidol19:50-56

16 Buclin T, Cosma M, Appenzeller M, et al(2001): Diet acids and alkali influence calciumretention in bone. Osteoporosis Int. 12:493-9

17 Morris R, Frassetto L, Schmidlin O, Forman A,Sebastian A: Nutritional aspects of osteoporo-sis. San Diego: Academic Press, 2001.

18 Tylavsky FA, Holliday K, Danish R, Womack C,Norwood J, Carbone L (2004): Fruit and vege-table intakes are an independant predictor ofbone size in early pubertal children. Am J ClinNutr. 79:311-7

19 Jajoo R, Song L, Rasmussen H, Harris SS, Daw-son-Hughes B (2006): Dietary acid-base balan-ce, bone resorption and calcium excretion. JAm Coll Nutr. 25(3): 224-230

20 Welch AA, Bingham SA, Reeve J, Khaw KT(2007): More acidic dietary acid-base load isassociated with reduced calcaneal broadbandultrasound attenuation in women but not inmen: results from the EPIC-Norfolk cohort

study. Am J Clin Nutr. 85:1134-4121 Rylander R (2008): Drinking water constituents

and disease. J Nutr. 138:423-522 Wynn E, Raetz E, Burckhardt P (2008): The

composition of mineral waters sourced fromEurope and North America in respect to bonehealth: composition of mineral water optimalfor bone. Br J Nutr. 101:1195-1199

23 Burckhardt P (2008): The effect of the alkaliload of mineral water on bone metabolism:interventional studies. J Nutr 138: 435-7

24 Schoppen S, Perez-Granados AM, Carbajal A,Piedra C, Pilar M (2005): Bone remodeling isnot affected by consumption of a sodium-richcarbonated mineral water in healthy post-menopausal women. Br J Nutr. 93:339-344

25 Luft FC, Zemel MB, Sowers JA, Fineberg N,Weinberger MH (1990): Sodium bicarbonateand sodium chloride: effects on blood pressureand electrolyte homeostasis in normal andhypertensive men. Journal of Hypertension8:663-670

26 Schorr U, Distler A, Sharma AM (1996): Effectof sodium chloride- and sodium bicarbonate-rich mineral water on blood pressure andmetabolic parameters in elderly normotensiveindividuals: a randomised double-blindcrossover trial. J Hyper 14:131-135

27 Schoppen S, Perez-Granados AM, Carbajal A,Sarria B, Navas-Carretero S, Vaquero MP(2008): Sodium-bicarbonated mineral waterdecreases aldosterone levels without affectingurinary excretion of bone minerals. Int J F SciNutr. 59(4):347-355

28 Zhang L, Curhan GC, Forman JP (2009): Diet-dependant net acid load and risk of incidenthypertension in United States women. Hyper54:751-755

29 Murakami K, Sasaki S, Takahashi Y, Uenishi K(2008): Association between dietary acid-baseload and cardiometabolic risk factors in youngJapanese women. Br J Nutr. 100(3):642-651

30 Remer T, Dimitriou T, Maser-Gluth C (2008):Renal net acid excretion and plasma leptin areassociated with potentially bioactive free gluco-corticoids in healthy lean women. J Nutr.138:426S-430S

31 McCarty MF (2005): Acid-base balance mayinfluence risk for insulin resistance syndrome bymodulating cortisol output. Me Hy 64:380-384

inPharmaOD SADA I NA INTERNETU

www.inpharma.com.hr

CoQ10 za pretile Unos koenzima Q10 u obliku dodatka

prehrani moæe prevenirati ili usporiti raz-voj masne jetre uzrokovane pretiloπÊu,pokazuje nova studija na miπevima.

Naime, miπevi u studiji koji su hranjeniprehranom bogatom mastima i fruktozom,uz istodobno dobivanje dodatka CoQ10,imali su sniæenu razinu upalnih markera imarkera metaboliËkog stresa u svojoj jetriu usporedbi s miπevima koji su hranjenisamo prehranom bogatom mastima.

To je joπ jedna od niza studija koje svje-doËe o blagotvornom uËinku CoQ10. Dosada se CoQ10 u obliku dodatka prehranipokazao korisnim kod osoba koje suimale srËani udar ili pate od hipertenzije. Izvor: Biochemical Pharmacology December 1,2009;78(11):1391-400

Riblje ulje za bubrege dijabetiËara

Novo istraæivanje provedeno na SveuËi-liπtu u Hong Kongu daje naslutiti novogborca za oËuvanje bubrega dijabetiËara.

©eÊerna bolest pogaa mnoge organ-ske sustave, meu kojima su na glavnomudaru bubrezi. Pokazatelj funkcije bubre-ga koji se najËeπÊe upotrebljava u rutinskojdijagnostici jest razina serumskog kreati-nina, koja - ukoliko je poviπena - ukazujena oπteÊenu bubreænu funkciju.

Studija tijekom 12 tjedana koja je obu-hvatila stotinjak dijabetiËara, pokazala jekako se svakodnevnom konzumacijom 4grama ribljeg ulja (koje organizmu osigu-rava 42% eikozapentaenske i 25% doko-zaheksaenske kiseline) razina kreatininaznaËajno sniæava u usporedbi s kontrolnomskupinom. Time su omega-3 masne kise-line u nizu funkcija dobile joπ i nefropro-tektivnu. Izvor: Diabetic Medicine, Vol 27, February 2010

Magnezijem protiv astme Astma se u odreenom opsegu moæe

zauzdati redovitim uzimanjem magnezija,poruËuju ameriËki znanstvenici sa SveuËi-liπtu u Kenmore-u.

Istraæivanje provedeno na 50-ak astma-tiËara u dobi od 21-55 godina u trajanjuod 6,5 mjeseci pokazalo je znaËajno po-boljπanje kvalitete æivota. PluÊna funkcijaizmjerena tzv. peak-flow metrom pobolj-

bolesti, odnosno njezinih komplikacijasamo kod muπkaraca, dok je taj uËinakkod æena izostao. Ispitivana doza iznosilaje do 800 mg magnezija na dan.

Dnevna koliËina magnezija koju jepotrebno osigurati organizmu iznosi 320mg za æene i 420 mg za muπkarce, aprirodni izvori magnezija su zeleno lisnatopovrÊe, mlijeko, meso, æitarice i grahorice. Izvor: Journal of the American Academy of NursePractitioners; December 2009, Volume 21

Vitaminom D protiv karcinoma

Novo internacionalno istraæivanje pro-vedeno na viπe od 500.000 ispitanika iz10 europskih zemalja dovelo je u vezu po-veÊane razine vitamina D u krvi i smanjenirizik od nastanka karcinoma debelog cri-jeva. S obzirom da u razvijenim zemljamakoje imaju najviπu incidenciju te vrste kar-cinoma, na kolorektalni karcinom otpadaËak 9% ukupnog broja karcinoma, svakipokuπaj prevencije iznimno je vaæan.

O blagodatima vitamina D raspravlja seveÊ od 40-ih godina proπlog stoljeÊa, a re-zultati istraæivanja i dalje se niæu. Spome-nuta studija pokazala je kako razina vitami-na D u krvi treba biti izmeu 50 i 75 nmolda bi se ostvario pozitivan uËinak, a u sva-kom sluËaju pomaæe i dodatni kalcij, pa sepreporuËa te dodatke prehrani uzimatizajedno. Izvor: British Medical Journal, January 2010

πala se za 6%, a bronhi su postali za 20%otporniji na utjecaj bronhokonstriktora(tvari koje suæavaju diπne puteve), πto jezajedno pridonijelo ventilaciji pluÊa i op-Êem boljem osjeÊanju.

Za takav uËinak, postignut u sluËajevi-ma blage i srednje teπke astme, bilo je po-trebno dodati 340 mg magnezija na dan. Izvor: Journal of Asthma, Vol 47, February 2010

Laktolikopen za koæu Nedavno istraæivanje struËnjaka sa Istra-

æivaËkog Instituta za koæu i kosu, prove-deno na ispitanicima prosjeËne dobi od26 godina, donosi nam zanimljive rezul-tate - laktolikopen znaËajno podiæe ob-rambene mehanizme koæe.

Laktolikopen je karotenoid uronjen umatriks proteina sirutke (dobivenih iz mli-jeka). Suplementacijom 25 mg laktoliko-pena tijekom 12 tjedana uoËena je poja-Ëana akumulacija ne samo likopena ukoæi, veÊ i beta-karotena koji je poznat posvojim UVA i UVB protektivnim uËincima.

Karotenoidi (likopen, beta-karoten i dr.)imaju snaæna antioksidativna svojstva -uspjeπno se bore protiv slobodnih radikalate imaju dokazano pozitivan uËinak nazdravlje srca, krvnih æila, prostate i kostiju.Prevencija ubrzanog starenja koæe uslijedizloæenosti πtetnim sunËevim zrakama iokoliπnim zagaenjima, samo je joπ jedanu nizu koristi. Izvor: European Journal of Pharmaceuticals andBiopharmaceuticals, January 2010

Magnezij pomaæemuπkarcima, ali ne i æenama

Nedavna britanska studija pokazala jekako redovito uzimanje magnezija u ob-liku dodataka prehrani, izmeu osta-log, ima blagotvoran uËinak na krv-ne æile srca (koronarne arterije).

U posljednje vrijeme magnezijse strelovitom brzinom popeo naljestvici popularnih dodataka pre-hrani - πto zbog Ëinjenice da je esen-cijalan za osnovne fizioloπke funk-cije organizma, πto zbog svoje pris-tupaËnosti i neπkodljivosti. Neki odpozitivnih uËinaka su normalizacijaprobave, otklanjanje grËeva u miπiÊi-ma, poticanje razvoja miπiÊno-koπtanogsustava, prevencija preeklampsije kod trud-nica te prevencija srËanog udara.

Zanimljiv podatak proizaπao iz te studi-je jest da je magnezij pokazao svoju moÊu sprjeËavanju razvoja koronarne srËane

Pregled najnovijih vijesti ododacima prehrani donosi

Vam portal Vitamini.hr

30 inPharma

Kada bismo nabrajali dermatoloπketegobe zbog kojih pacijenti u ljekar-ni najËeπÊe traæe pomoÊ, osjetljiva

koæa i rozaceja bi svakako bile na samomvrhu popisa.

Hrvati u odnosu na neke zemlje u zapad-nom svijetu imaju poviπenu incidenciju ro-zaceje, pogotovo u dijelovima gdje je iznim-no visoka sklonost konzumaciji zaËinjenehrane i alkoholnih piÊa.

Iako nisu stvarni uzroËnici bolesti, “oki-daËi” su za pojavu intenzivnog crvenila li-ca. Po sklonosti razvoju simptoma rozace-je prednjaËe skandinavske zemlje, no rizi-ku su izloæene sve osobe svijetle puti. Pre-ma veÊini istraæivanja, vrlo je mala i rijetkapojavnost rozaceje u etniËkim skupinamatamnije puti, maksimalno do 4%. Premdasimptomatika moæe drastiËno varirati, uveÊini sluËajeva bolest pokazuje sklonostprogresiji i πirenju ukoliko se pacijenti nepridræavaju preporuka o promjeni naËinaæivota, ne koriste prikladnu njegu koæe izanemaruju savjete o izbjegavanju najËeπ-Êih “okidaËa”.

Rozaceja se vrlo Ëesto pojavljuje kao tzv.flushing (navala vruÊine ili periodiËno in-

Autorica Ëlanka: Anita BujaniÊ, mag.pharm.

ROZACEJA

Suvremena terapijaIako joπ nije poznat uzrok rozaceje, dostupne sumedikacijske opcije koje vrlo uËinkovito smanjujuupalni proces i ostale simptome

TABLICA 1 »imbenici koji djeluju kao “okidaËi“ za rozaceju

Hrana: sir (osim cottage sira), Ëokola-da, zaËinjena hrana, sojin umak, ocat,vanilija, mlijeËni proizvodi, jetra

Napitci: crveno vino, vruÊi napitci,alkohol (pivo, votka, dæin, likeri…)

Lijekovi i kemikalije: niacin,nitroglicerin, duhan/nikotin, lokalnikortikosteroidi (pogotovo fluorirani),vazodilatatori, inhibitori AT-konver-taze, blokatori kalcijevih kanala, stati-ni, retinoidi, aceton, alkohol, odre-ena kozmetika (status cosmeticus),pilinzi (mehaniËki i kemijski), mirisi,odreeni konzervansi

Temperatura: sauna, prekomjernogrijanje prostorija, umjetne lampe(UV, IR), pretjerana vlaænost, vruÊekupke, tuπiranje pretoplom vodom

Vremenski uvjeti: sunce (UV),vruÊina, vjetar (snaæan), hladnoÊa

Emocije: ljutnja, stres, bijes, nelago-da, neugoda

Tjelesne aktivnosti i promjene,razno: tjelovjeæba, menopauza,ustezanje od kofeina, kroniËni kaπalj,tjelesni napor, trenje lica prilikomumivanja, grube tkanine uz koæu

Sistemska i lokalnaterapija, odmjerena

kozmetika i instrumentalna

terapija

LijeËenje

PREHRANA/JATROGENI »IMBENICI OKOLINA

Preuzeto iz: Rohrich Rj., Griffin JR., Adams WP. Jr Plast Reconstr Surg 2002.; 1 10 (3): 860-869; Scheinfeld NS., Rosacea, Skinmed, 2006; 5: 191-194.

tenzivno rumenilo u licu) oko 20-e godi-ne. Ti pacijenti su riziËna skupina za razvojteæih simptoma u 30-ima. Æene Ëesto raz-viju simptome u perimenopauzi i meno-pauzi, dok muπkarci u prosjeku razviju te-æe oblike bolesti u odnosu na æene. Neke“okidaËe” rozaceje pacijenti Ëesto u pot-punosti zanemaruju (vruÊe napitke, zaËinje-nu hranu itd.), a njihovo izbjegavanje biznaËajno moglo smanjiti, pa i sprijeËiti po-gorπanje bolesti.

Pedijatrijska rozaceja je rijetka i o njojuopÊe nema sluæbenih zanstvenih poda-taka, no ukoliko u obitelji postoji dijagno-za rozaceje, svakako treba od prvih kora-ka voditi raËuna o zdravom naËinu æivotai odmjerenoj kozmetiËkoj njezi djeteta.

Rozaceja je kroniËno upalno stanje koæelica, pogotovo koæne vaskulature, koje se,ovisno o teæini i progresiji, manifestira uoË-ljivim crvenilom lica, proπirenim krvnim æi-lama i izraæenim pustulama i piloseba-cealnim jedinicama. NajËeπÊi simp-tomi su uoËljivo crvenilo koæelica, periodiËno ili trajno, iz-raæene kapilare ili teleangi-ektazije, osjeÊaj æarenja i

32 inPharma

TABLICA 2 Glavni tipovi rozaceje i njena medikacija

OSOBINE I SIMPTOMI PRIMARNA TERAPIJA SEKUNDARNA TERAPIJATIP

• Navala vruÊine (flushing)dulje od 10 minuta

• Peckanje i æarenje u licupovezano s navalomvruÊine

• Trajni eritem (crvenilo) nalicu, pogotovo srediπnjemdijelu lica

• Teleangiektazije (popucalekapilare, uoËljivi kapilarnispletovi)

• Sitne, “kupolaste“crvenkaste papule

• Sitne pustule na srediπnjemdijelu lica

• Trajno crvenilo lica i mjesti-miËne otekline

• Izgled i osjeÊaj “otekloga“,edematoznoga lica

• Zamjetne promjene nanosu

• Zadebljanje koæe uzuoËljivo crvenilo lica

• Nepravilne konture i reljefkoæe

• MoguÊe „grozdaste“izrasline

• ZahvaÊeni mogu biti nos(“nos alkoholiËara“), brada,Ëelo, oËi, oËni kapci

• Peckanje, iritacija i svrbeæoËiju

• PojaËana okularnaosjetljivost na svjetlost

• OsjeÊaj prisustva stranogtijela u oku

• Blefaritis• Konjuktivitis

Tip 1Eritematozno-teleangiektatskarozaceja

Tip 2Papulopustularnarozaceja

Tip 3Fimatozna rozaceja

Tip 4Okularna rozaceja

ERITEMILokalni metronidazolLokalna azelaiËna kiselinaPeroralno tetraciklini

Camouflage πminkaKorigirajuÊe podloge

Lokalni metronidazol ili azelaiËna kiselina

Lokalni metronidazol ili azelaiËna kiselina + peroralni antibiotik

Peroralni tetraciklini

Lokalni sulfacetamid/sumpor

Ablativni laseri (fibrotski)

Elektrokirurgija (fibrotski)

Peroralno tetraciklini (mucinozno)

Peroralno tetraciklini

Umjetne suze

Odræavanje ËistoÊe kapaka

Lokalni oftalmici

TELEANGIEKTAZIJENeablativni laseri

FLUSHING• Klonidin• Nesteroidni antiinflamatorni lijekovi...

• Lokalni antibiotici• Lokalni kortikosteroidi (povremena

upotreba lokalnih slabih nefluoriranihkortikosteroida ili hidrokortizona)

Lokalno takrolimus/pimekrolimus(joπ uvijek se istraæuju kod rozaceje)

Lokalni antibiotici (klindamicin, eritromicin)

Lokalno pimekrolimus/takrolimus (joπ uvijek se istraæuju kod rozaceje)

Peroralno makrolidi (eritromicin, klaritromicin)

Peroralno ampicilin

Izotretinoin (joπ diskutabilno)

Zanimljivo je da joπ uvijek nije u potpu-nosti jasno πto je glavni uzrok rozaceji, a ustruËnoj literaturi najËeπÊe se spominju va-zolabilnost, klimatski Ëimbenici, izloæenoststresu (pojaËano aktivirani neurotransmite-ri), nutritivni Ëimbenici, abnormalnosti loj-nih ælijezda, patogen Demodex folicullo-rum i Helicobacter pylori.

OpÊenito je poznato sljedeÊe: refleksrumenila/crvenila lica je normalna reakcijana termalne podraæaje, no kod pacijenatas rozacejom je podraæljivost puno lakπa.(Pr)otok plazme moæe potaknuti upalniproces, a postoji nekoliko vrsta flushinga -termalni, hormonalni, autonomni i nikoti-namidski. ZakljuËak koji se moæe izvesti iznavedenoga jest da svi navedeni procesi

mogu uzrokovati veÊu aktivaciju proteaza,enzima koji pridonose nastanku upalnihprocesa u koæi, povezanih s rozacejom.

Antiinflamatorni lijekovi i aktivni kozme-tiËki sastojci koji umanjuju upale djelujuÊina proinflamatorne citokine, kemotaksij-ske upalne Ëimbenike itd. spadaju u po-æeljni reæim lijeËenja rozaceje. Teorija ro-zaceje kao primarno upalne bolesti podu-prta je i Ëinjenicom da su meu vodeÊimmedikacijskim opcijama antibiotici koji suz-bijaju migraciju neutrofila i kemotaksijuproupalnih medijatora te spojeva koji pri-donose upali (NO, matriksne metalopro-teinaze, slobodni radikali).

Rozaceja se moæe klasificirati u nekolikostadija, ovisno o teæini i vrsti manifestaci-

peckanja, navale vruÊine u lice, pustule ipapule koje se mogu osjetiti pod prstima(a Ëesto se pogreπno smatraju aknama), tekoæa osjetljiva na veÊinu lokalnih priprava-ka.

Uzroci

Premda se najËeπÊe pojavljuje na koæi li-ca, a u teæim stadijima na oËima i nosu, uposljednje vrijeme mnogi struËnjaci sma-traju kako se moæe javljati Ëak i kao ma-kularno crvenilo na uπima, na vratu i gor-njoj treÊini dekoltea, te na vlasiπtu. No, tak-ve ekstrafacijalne manifestacije mogu bitii posljedica neprimjerenog izlaganja suncutijekom æivota.

Preuzeto iz: The Many Faces of Rosacea, Skin&Aging Supplement, Kolovoz 2008./Cutis 2004; 74 (suppl.3) 21-27, Quadrant HealthCom Inc.

kog vremena imati efekt pogorπavanjasimptoma (rosacea steroides). Metronida-zol gel (0,25%-1%) kao i azelaiËna kiseli-na (15%) pokazali su dobre uËinke u sma-njivanju upalnih lezija, uz pretpostavku in-hibicije nastanka slobodnih radikala (ROS),no ne djeluju na eriteme.

Natrijev sulfacetamid (10%) i sumpor(5%) imaju izvrsna antiinflamatorna svoj-stva, a mogu se naÊi u nizu lokalnih pri-pravaka, losiona, krema ËistaËa, emulzija igelova.

Suvremene farmaceutske formulacije sasumporom i Na-sulfacetamidom doseglesu savrπenstvo, a zbog sve ËeπÊe kombi-nacije s korektivnim sastojcima (tonirajuse zelenim mineralnim pigmentima) sma-traju se izvrsnom dopunskom opcijom uzveÊinu per os terapija, jer osim πto uËin-kovito reduciraju upale, izvrsno prikrivaju iumanjuju eriteme. Lokalni imunomodula-tori, inhibitori kalcineurina, pimekrolimusi takrolimus joπ se uvijek istraæuju u lijeËe-nju rozaceje. Neke od opcija nalaze se utablici 2.

ZakljuËak

Svakodnevna komplementarna terapijakozmetiËkom njegom iznimno je vaænaradi sprjeËavanja recidiva bolesti, ili pakpogorπavanja simptoma. Umirivanje i uæi-vanje je imperativ! Pacijenti moraju uæivatiu njezi, pa je vrlo vaæno da pripravak nebude samo kozmetika s posebnom nam-jenom, nego i polisenzoriËki formulirankako bi se maksimalno poveÊala suradnjapacijenata (ugodna tekstura, blagi prirod-ni miris, razmazivost, opÊenita kozmetiË-nost pripravka...).

Od aktivnih sastojaka koji su idealni za

pacijente sa sklonoπÊu crvenilu ili rozaceji,preporuËite one koji smanjuju propusnostkapilara i periferne cirkulacije (divlji kes-ten, ekstrakt vinove loze, veprina); onekoji djeluju antiinflamatorno (zeleni Ëaj,sladiÊ, vitamin E, alantoin, bisabolol); onekoji regeneriraju (dekspantenol, neven,polifenoli, Centella asiatica...); one kojiπtite kapilare od slobodnih radikala (neki-seli oblik vitamina C, vitamin E, bioflavo-noidi...); koji restrukturiraju hirolipidnubarijeru (hijaluronska kiselina, ceramidi iskvaleni, ulje jojobe, argana...); koji sma-njuju hiperreaktivnost koæe (beta glukan,tj. ekstrakt zobi, ulje pamuka, ulje boraæi-ne, noÊurka, GLA...); te mineralne zeleneili foto/termokromatske pigmente za ko-rektivni tretman, prikrivanje i umirivanjecrvenila.

UVA i UVB zaπtita moraju biti prioritettijekom cijele godine.

Pacijente moæete uputiti da se konzulti-raju s dermatologom i oko novih instru-mentalno-terapijskih opcija poput Pulsed-Dye lasera ili IPL-a koji su uËinkoviti u tre-tiranju teleangiektazija, dok se CO2 laser,naspram kirurπke ablacije i elektrokirur-πkih zahvata, pokazao zlatnim standardomu terapiji bulbusnog nosa kod teæih oblikarozaceje (rinofima).

Jedan od najboljih savjeta koji moæetedati pacijentu s rozacejom jest voenjednevnika. VeÊina Êe tako ustanoviti “oki-daËe” koji su potaknuli intenziviranje cr-venila.

Osim pravilne prehrane i izbjegavanja“okidaËa” navedenih u tablici 1, vrlo jevaæna maksimalna zaπtitita od sunca, ko-riπtenje ljekarniËke kozmetike, prepara-tivne i dekorativne, s obzirom da je koæapretjerano osjetljiva na “masovne” koz-metiËke konzervanse i mirise. Mora se iz-bjegavati svaki temperaturni ekstrem, pase savjetuje i umivanje mlakom vodom...

Rozaceja je sveprisutna koæna bolestkoja podjednako predstavlja zdravstveni,psiholoπki i estetski teret za pacijenta... Sobzirom da zahtijeva individualnu viπe-struku medikaciju per os i lokalno, te zna-Ëajnu prilagodbu naËina æivota, ljekarnicimoraju pacijentima naglasiti vaænost re-dovne primjene terapije, izbjegavanja in-terakcija lijekova, ali i pridræavanja smjer-nica za stil æivota.

S obzirom da ljekarnici Ëesto prvi kontak-tiraju pacijenta koji ima rozaceju, oni ima-ju vitalnu ulogu u savjetovanju komple-mentarne dermokozmetiËke terapije kojaviπe nego ikad u svoje formulacije uvrπtavaprotuupalne sastojke, ali i dodatke prehra-ni (poput GLA) koji mogu djelovati na os-naæivanje integriteta hidrolipidne barijere ipripomoÊi smanjenju upalnih procesa uorganizmu.

ja, a najËeπÊa je podjela na 4 tipa: eritem-atozno-teleangiektatska, papulopustular-na, fimatozna i okularna. Za ljekarniËkupraksu puno je vaænije uoËiti simptomekoji jasno upuÊuju na potrebu odlaskadermatologu, a koji mogu biti ne samoneestetski nego i opasni, ukoliko se pra-vovremeno ne tretiraju. Pritom se pogoto-vo misli na okularnu rozaceju (Tablica 2).

LijeËenje

Premda nema konkretnih smjernica za100% uspjeπno lijeËenje rozaceje, lijeËnicinajËeπÊe propisuju kombinaciju peroral-ne/sistemske i lokalne terapije, uz kom-plementarne metode odræavanja optimal-nih i pozitivnih rezultata na koæi, poputodmjerene kozmetike i instrumentalnih te-rapija (terapija svjetlom).

TrenutaËno je najaktualnija kombinacijaperoralnog antibiotika (s protuupalnimuËinkom) kao πto su tetraciklini, doksacik-lin ili minociklin, s lokalnim metronidazo-lom, azelaiËnom kiselinom ili natrijevim sul-facetamidom.

DugoroËno gledajuÊi, lijeËenje lokalnimumjesto sistemskim pripravcima je znatnoprihvatljivija terapijska opcija, no u posljed-nje vrijeme se na svjetskom træiπtu pojav-ljuju Ëak niskodozirani lijekovi (40 mg do-ksaciklina umjesto dotadaπnjih 100 mg ili200 mg u reæimu doziranja koji postiæu,prema nekim istraæivanjima, sliËan uËinak,bez rizika nastanka bakterijske rezistencijena antibiotike) itd...

Naime, upravo je rezistencija na antibi-otike uzrokovala velike probleme u suvre-menoj dermofarmakologiji. U literaturi sepronalaze i podaci o djelomiËnoj rezisten-ciji Propionbacterium acnes na tetracik-line, eritromicin i sve viπe minociklin, πtobi imalo negativne implikacije u lijeËenjuakni i rozaceje u buduÊnosti. Kada je rijeËo antibioticima, u lijeËenju rozaceje se mo-gu u nekim smjernicama pronaÊi i primje-ri propisivanja ciprofloksacina, amoksicili-na ili ampicilina, azitromicina, te kombi-nacija trimetoprima/sulfametoksazola.

Zanimljiva je “praπina” podignuta okoniskodoziranog doksaciklina u lijeËenjurozaceje. Naime, pokazalo se kako 40 mgdoksaciklina u obliku s postupnim otpuπ-tanjem (30 mg trenutno + 10 mg postup-no otpuπtanje) i reæimom doziranja jed-nom na dan per os, ne posjeduje antibiot-sku aktivnost, nego iskljuËivo do izraæajadolazi antiinflamatorna osobina lijeka, arizik od nuspojava i bakterijska rezistencijasu znaËajno smanjeni.

Primjena slabih, nefluoriranih kortiko-steroida ili hidrokortizona je takoer jednaod lokalnih terapijskih opcija, no dugoroË-na primjena Ëak i slabijih kortikosteroidamoæe zbog vaskularne atrofije nakon ne-

TABLICA 3 Stadiji rozaceje

Pre-rozacejaËesto rumenilo/crvenilo lica i iritacijeuzrokovane lokalnim pripravcima

Stadij 1Prolazni eritemi lica (crvenilo) kojipostaju sve ËeπÊi i trajniji; teleangiek-tazije, tj. sve vidljivije kapilare;pojaËana osjetljivost koæe lica

Stadij 2Trajni eritem koji se πiri; edemi, pus-tule i papule; proπirene pore i oku-larne promjene (osjetljivost oËiju)

Stadij 3UoËljive opseæne upalne promjene(noduli, furunkule), hiperplazija tkiva,rinofima (grozdasta izraslina na nosu)

Culp B., Scheinfeld N., Rosacea- a review, Pharma-cy & Therapeutics, January 2009., Vol.34, str.39

inPharma 35

Populacija stari, æivotni vijek se pro-duljuje, a farmaceutska i prehram-bena industrija brzo su prepoznale

novu træiπnu niπu i sve viπe razvijaju poseb-nu kategoriju funkcionalne hrane i doda-taka prehrani, koja je usmjerena na uspo-ravanje vidljivih znakova starenja. Potraæ-nja za anti-aging supstancijama porijek-lom iz hrane i bilja u iznimnom je porastu,a sastojci koji su posebno popularni u tomsegmentu su antioksidansi, probiotici, ome-ga-3 masne kiseline, soja i koenzim Q10.ZnaËajno mjesto zauzimaju i fitokemikalijeporijeklom iz hrane s potencijalnim djelo-vanjem na starenje, a u tom se smislu u li-teraturi Ëesto spominju antocijani, kurku-min, flavonoidi, izoflavoni, likopen, ruæma-rinska kiselina, karotenoidi i polifenoli. Tosu sastojci koji imaju povoljno djelovanjena probavni i imunoloπki sustav te ometa-ju upalne i degenerativne procese u orga-nizmu.

Ipak, anti-aging dodaci prehrani najve-Êu su primjenu pronaπli u dermatologiji,buduÊi da se najvidljiviji znakovi starenjapojavljuju na naπem najveÊem organu -koæi u obliku bora - najveÊih izdajica mo-derne zlatne generacije. Takvi dodaci pre-hrani Ëesto se nazivaju i nutraceuticima(nutra = hrana; ceutical = oznaËava posje-dovanje svojstava medicinskog proizvo-da). Izazov u tom polju leæi u buduÊnostiu kombiniranju strateπke upotrebe kozme-ceutika i nutraceutika u svrhu intervencijeu bioloπke procese starenja koæe i drugedegenerativne promjene na koæi. Iako jeta kategorija dodataka prehrani tek u za-Ëecima, interes je velik i projekcije su daÊe se ubrzano razvijati.

Iako joπ uvijek nije moguÊe zaustavitiuËinke starenja, neki od biokemijskih me-hanizama razjaπnjeni su znanstvenim stu-dijama, a vaænu ulogu u tim mehanizmi-ma mogu imati bioloπki aktivni spojevi pri-rodnog porijekla. Kada se razmatra povo-ljan uËinak prehrane i prirodnih tvari, uobzir valja uzeti i okoliπne, kronoloπke ihormonalne Ëimbenike. Jedan od najzna-

Ëajnijih okoliπnih Ëimbenika koji potiËeproces starenja je oksidacija biomolekulau kojoj vaænu ulogu imaju reaktivni kisi-kovi spojevi (slobodni radikali) koji izmeuostalog uzrokuju i starenje koæe.

Antioksidansi

Prirodni antioksidansi - vitamini A, C i Ete brojne fitokemikalije - suzbijaju djelova-nje slobodnih radikala. U tom procesu su-djeluju i endogeni antioksidativni sustavipoput superoksid dismutaze, katalaze iglutation peroksidaze, te je stoga bitan iunos mineralnih tvari - bakra, selena i cin-ka - koji ulaze u sastav tih molekula. Pos-ljednjih godina paænju posebno plijeni ialfa lipoiËna kiselina, snaæan antioksidanskoji πtiti koæu od πtete uzrokovane slobod-nim radikalima. Osim toga, pomaæe osta-lim vitaminima u obnavljanju stanica koæeoπteÊene okoliπnim Ëimbenicima, poputzagaenja ili puπenja. Zbog uspjeπnog ob-navljanja koæe, alfa lipoiËna kiselina Ëestose smatra anti-aging agensom.

Smatra se da nadomjesci antioksidansapridonose sniæenju rizika od specifiËnih kro-niËnih degenerativnih bolesti kao πto suAlzheimerova bolest, senilna makularnadegeneracija, neke vrste karcinoma, kata-rakte te ishemijska bolest srca. No, usprkosizrazito privlaËnoj teorijskoj podlozi o ok-sidativnom stresu i djelovanju antioksidan-sa, studije koje se provode na ljudimaËesto ne daju æeljene rezultate. ©toviπe,meta-analiza o povezanosti vitamina E istopi mortaliteta, objavljena 2005. kodosoba koje ga uzimaju, podigla je mnogopraπine ne samo u znanstvenim krugovi-ma, veÊ i u πiroj javnosti. Autori meta-ana-lize usporedili su rezultate 19 randomizi-ranih, placebo - kontroliranih stu-dija. Doze koriπtene u studija-ma varirale su od 16,5 IU do2000 IU na dan. U zakljuË-ku meta-analize stoji kakounos vitamina E u dozi od400 IU i viπe na dan tijekom

jedne godine poveÊava opasnost od prije-vremene smrti. Studije u kojima su koriπ-tene niske doze vitamina E uglavnom supokazale njegov blagotvoran uËinak. Za-kljuËak koji slijedi iz te meta-analize jestda bi trebalo izbjegavati uzimanje vitami-na E u dozama viπim od 400 IU, te da bitrebalo revidirati preporuke o gornjoj gra-nici unosa koja trenutno iznosi 1000 mg.

Ipak, kao i mnoge meta-analize, i taima niz manjkavosti. Naime, uËesnici studi-ja koji su uzimali izrazito visoke doze vita-mina E bili su mahom osobe starije dobi ikroniËni bolesnici. Neke su pak studije uk-ljuËivale sasvim zdrave osobe, dok su nekiautori, osim vitamina E, svojim ispitanici-ma davali i druge nutrijente (primjerice vi-tamin C i beta-karoten).

Za inPharmu nutri-inspekciju obavile:

dr.sc. Darija VraneπiÊ BenderSandra Krstev BaraÊ, dipl.ing.Vitaminoteka Zagreb - konzalting u nutricionizmu

Anti-aging dodaci prehraniPREGLED KATEGORIJE PROIZVODA

Iako je ta kategorija dodataka prehrani tek u zaËecima, interesje velik i projekcije su da Êe se ubrzano razvijati

NUTRI-INSPEKCIJAVITAMINOTEKE

Na træiπtu se nalaze i s drugim

namjenama

Anti-agingpripravci

36 inPharma

Sastav u 1 tableti: vitamin A (iz beta-karotena) 7500 IU (187,5 µg RE), vitamin C(askorbinska kiselina) 200 mg, vitamin E (d-alfa-tokoferol sukcinat) 100 IU (67 mg),riboflavin (B2) 2,5 mg, cink (cink citrat) 2,5 mg, selen (l-selenometion) 25 µg, bakar(bakar glicinat) 0,0625 mg, mangan (mangan glicinat) 2 mg, hladno suπena broku-la (sulforophane) 60 mg, kompleks bioflavonoida (iz limuna) 37,5 mg, ekst. rajËice(likopen) 25 mg, Schizandra ekst. (shizandrol, gomisin) 25 mg, ekst. sjemena groæa(Vitis Vinifera) 15 mg, alfa-lipoiËna kiselina 12,5 mg, ekst. paprike (Canthaxanthin)12,5 mg, ekst. koprive (korijen) 12,5 mg, ekst. gloga 25 mg, Ëeπnjak (Allium sativum)17,5 mg, L-cistein/N-acetil-L-cistein 12,5 mg, ekst. kadulje (limonen, timol) 12,5 mg,ekst. ruæmarina (list) 12,5 mg, ekst. borovnice (antocijanidi) 10 mg, konc. crnog vina(proantocijanidi) 5 mg, ekst. klinËiÊa (eugenol) 12,5 mg, ekst. umbira (gingerol)12,5 mg, ekst. sladiÊa (glycyrrhizin) 12,5 mg, ekst. kurkume (curcumin) 12,5 mg,asoka ekst. (epikatehini) 25 mg, ekst. zelenog Ëaja (katehini) 5 mg, ekst. ginko bilobe(fenoli) 5 mg, ekst. zapeËenog slada 5 mg, likopen 2,5 mg

Ostali sastojci: celuloza, saharoza, æelatina, πkrob, maltodekstrin, stearinska kiseli-na, kvercetin, silika, akacija

NAPOMENE: Ne preporuËuje se koriπtenje u trudnoÊi ako je prisutna opstrukcija æuËo-voda ili æuËni kamenci.

DOZIRANJE: Dvije tablete na dan uz obrok.

PAKIRANJE: 50 tableta

CIJENA PO DANU: 6,38 kn

MI©LJENJE: Pripravak antioksidansa s velikim brojem aktivnih tvai iz razliËitih izvora. Sobzirom na sastav, cijena je umjerena.

Sastav 1 tableti: ekstrakti rajËice (10% likopena) 30 mg, bjelanËevine mlijeka 60 mg,ekstrakt soje (40% izoflavona) 62,5 mg, vitamin C 30 mg

Ostali sastojci: regulator kiselosti (kalcijev fosfat), pomoÊne tvari u procesu proiz-vodnje (mikrokristaliniËna celuloza, magnezijeve soli masnih kiselina), zguπnjivaË(umreæena Na-karboksimetil celuloza), vitamin C, tvari za poliranje (hidroksipropilceluloza, hidroksipropilmetil celuloza, talk), tvar za sprjeËavanje zgruπavanja (silici-jev dioksid), emulgatori (polisorbat 80, sojin lecitin), bojila (E171, E110, E129,E132), kukuruzni πkrob, mlijeËni πeÊer, sladilo (E951)

NAPOMENE: Dodaci prehrani Inneov namijenjeni su odraslim osobama dobrog zdrav-lja koje æele poboljπati kvalitetu svoje koæe. Ne preporuËuje se trudnicama ili dojilja-ma. »uvajte izvan dohvata djece.

DOZIRANJE: Najmanje 3 mjeseca uzimati po 2 tablete na dan uz obrok.

PreporuËene dnevne doze ne smiju se prekoraËiti. Dodatak prehrani nije nadom-jestak ili zamjena uravnoteæenoj prehrani.

PAKIRANJE: 40 tableta

CIJENA PO DANU: 10,10 kn

MI©LJENJE: Pripravak razvijen u suradnji prehrambene i kozmetiËke industrije, nami-jenjen zaustavljanju promjena na koæi povezanih sa starenjem. UËinkovitost proiz-voda istraæuje se kliniËkim studijama.

Inneov Re-Agetablete

PROIZVO–A»: Inneov France, FrancuskaUVOZNIK: Inneov Adria

Body DefenseAntioxidanttablete

PROIZVO–A»: Kal, SADUVOZNIK: Nihon

Iz te meta-analize, a i nekih kasnijih stu-dija proizlazi kako nije poæeljno koristitisamo jedan antioksidans u visokim doza-ma, jer je moguÊe da Êe prooksidativnaaktivnost nadmaπiti onu antioksidativnu.Bolje je koristiti kombinaciju antioksidan-sa te ih davati u koliËinama bliskima RDA,a ako RDA nije definiran, tada u koliËina-ma koje se najËeπÊe uzimaju hranom. Po-veÊan unos voÊa i povrÊa te umjeren unoshrane bogate antioksidansima (ekstra dje-viËansko maslinovo ulje, Ëaj, vino, kava,tamna Ëokolada) moæe slijediti ili biti zam-jena za dodatke prehrani.

U svrhu ocjene najuËinkovitije mjeπavi-ne antioksidansa, Cornell i sur. ispitivali su2001. godine uËinak 3 mjeπavine antiok-sidansa na skupini dobrovoljaca: 1.- vita-min E, vitamin A, beta-karoten, selen, cink,

L-cistein; 2. - vitamin C i flavonoidi iz cit-rusa te koenzim Q10 i vitamin B6; 3. -kombinacija prethodna dva. Svi sastojcipripravaka bili su u vrlo malim koliËinama(ispod RDA za veÊinu sastojaka). Rezultatisu pokazali da je jedino kombinacija svihsastojaka s antioksidativnom aktivnoπÊubila uistinu uËinkovita u smanjenju oksi-dativnog stresa, osobito kad su konzumi-rani u tekuÊem obliku.

U jednom kliniËkom ispitivanju ispitiva-na je uËinkovitost dva pripravka antioksi-dansa (emulzije za lokalnu primjenu i pri-pravka za primjenu per os) na elasticitetkoæe kod skupine æena u menopauzi. Sta-nje koæe bilo je znaËajno bolje u skupiniæena koja je dobivala kombinaciju antiok-sidansa (lokalno + per os) vs. unos samoper os. I lokalni i peroralni pripravak bili su

uËinkoviti, no kombinacija je dovela dojoπ veÊeg poboljπanja elasticiteta koæe.

Alfa-lipoiËna kiselina i acetil-L-karnitin

Formulacija te dvije supstancije nastalaje na tragu istraæivanja dr. Brucea Amesa skalifornijskog SveuËiliπta Berkeley. Istraæi-vaËi su starim πtakorima (starost je bilaekvivalentna dobi sedamdesetogodiπnja-ka) davali kombinaciju alfa-lipoiËne kise-line i acetil-L-karnitina, prirodnih kemikali-ja koje su inaËe prisutne u hrani. Ispitiva-no je biokemijsko djelovanje dodatka pre-hrani, usporeujuÊi ponaπanje starih i mla-dih πtakora i testirajuÊi memoriju æivotinjakojima su davani sastojci. Istraæivanja supokazala da kombinacija tih dviju supstan-

PROIZVO–A»: Nutrex Hawaii, SADUVOZNIK: Biovega

Sastav u 1 kapsuli: vitamin A (kao beta-karoten) 97,5 IU (2,4 µg RE), vitamin E(kao d-alfa tokoferol) 15 IU (10,05 mg),BioAstin (prirodni astaksantin) 6 mg, or-gansko maslinovo ulje (ekstra djeviËan-sko) 400 mg, lutein 60 µg

DOZIRANJE: Dvije kapsule na dan uz obro-ke.

PAKIRANJE: 60 kapsula

CIJENA PO DANU: 6,70 kn

MI©LJENJE: Organski, vegetarijanski pripra-vak s formulacijom raznovrsnih prirod-nih antioksidansa i astaksantinom. Cje-novno pristupaËan proizvod u ovoj ka-tegoriji.

BioAstin Supremekapsule

inPharma 37

PROIZVO–A»: Solgar, SADUVOZNIK: Salvus

Sastav u 1 kapsuli: Nutri-Nano™ koenz-im Q10 (ubikinon) 30 mg

Ostali sastojci: æelatina, glicerin, emul-gator: polisorbat 80, bojilo: kapsantin

DOZIRANJE: Uzima se 1 kapsula na dan uzobrok ili po preporuci lijeËnika.

NAPOMENE: PreporuËene dnevne doze nesmiju se prekoraËiti.

PAKIRANJE: 50 kapsula

CIJENA PO DANU: 11,70 kn

MI©LJENJE: Pripravak koenzima Q10 pro-izveden nanotehnologijom πto mu omo-guÊuje znaËajnu bioraspoloæivost. Zavidljive uËinke na koæi poæeljno ga je ko-ristiti uz koenzim Q10 koji se nanosi lo-kalno na koæu.

Youth Glowkapsule

PROIZVO–A»: Life Time, SADUVOZNIK: Agram 89

Sastav u 1 kapsuli: acetil-L-karnitin 225mg, alfa-lipoiËna kiselina 100 mg

Ostali sastojci: mikrokristaliniËna celu-loza, magnezijev stearat, silicijev dioksid,æelatina, voda

NAPOMENE: PreporuËena dnevna doza nesmije se prekoraËiti. Dodatak prehraninije nadomjestak ili zamjena uravnoteæe-noj prehrani. »uvati od dohvata maledjece.

DOZIRANJE: Kao dodatak prehrani uzetidvije kapsule na dan po moguÊnosti uzobrok ili po preporuci struËne osobe.

PAKIRANJE: 60 kapsula

CIJENA PO DANU: 8,32 kn

MI©LJENJE: Jedinstvena formulacija alfa-lipoiËne kiseline i acetil-L-karnitina s pri-vlaËnom znanstvenom podlogom.

Nutri-Nano™ CoQ-10kapsule

cija ima povoljan uËinak na mitohondrije,staniËna skladiπta energije, uz snaæno an-tioksidativno djelovanje. Takoer, pokaza-no je da su mitohondriji moædanih stanicabili manje oπteÊeni kod æivotinja kojima jedavan spomenuti pripravak. Iako ta otkri-Êa zvuËe vrlo primamljivo, trebalo bi ihpotkrijepiti i studijama na ljudima.

Koenzim Q10

BuduÊi da se koliËina koenzima Q10smanjuje s porastom æivotne dobi, moæese pretpostaviti da je njegov nedostatak uorganizmu jedan od razloga starenja or-ganizma. Ubikinon ili koenzim Q10 je esen-cijalna komponenta lanca koji prenosielektrone u mitohondrijima. Dokazano jei da inhibira inicijaciju i propagaciju lipidne

peroksidacije. Nadalje, uz antioksidativnumoÊ, pripisuje mu se i moguÊnost rege-neracije drugih antioksidansa topljivih umasti, poput alfa-tokoferola. Koenzim Q10je osnovni tjelesni koenzim Ëija se sintezasmanjuje starenjem. Taj koenzim πtiti odπtete izazvane UV zraËenjem, a primije-njen lokalno na koæi i peroralno u dozi od60 mg/dan ima dokazan utjecaj na sma-njenje bora. Mehanizam njegovog djelo-vanja na koæi je poticanje sinteze kola-gena i elastina, obnavljanje koæe i antioksi-dativno djelovanje.

UËinkovitost formulacije likopena, eks-trakta soje, mlijeËnih proteina i vitamina Cprovjerena je kliniËkom studijom. Cilj je bioispitati utjeËe li uzimanje pripravka kojisadræi spomenute supstancije tijekom 6mjeseci na promjenu stanja koæe i posebi-

ce na biomehaniËka svojstva i kvalitetu.Rezultati su pokazali da u usporedbi skontrolnom skupinom uzimanje takvogpripravka tijekom 6 mjeseci stimulira pro-liferaciju stanica i poveÊanje udjela kola-gena i hijaluronske kiseline u koæi.

Rezultati nutri-inspekcije

Iako je na hrvatskom træiπtu ponuda pri-pravaka koji su pozicionirani kao anti-aging joπ uvijek skromna, postoje priprav-ci koji se nalaze na træiπtu pod drugim na-mjenama, a samo je pitanje vremena kadaÊe se police hrvatskih ljekarni poËeti puni-ti i takvim pripravcima. Donosimo preglednajznaËajnijih proizvoda koji se mogu kla-sificirati kao anti-aging dodaci prehrani, adostupni su na naπem træiπtu.

38 inPharma

Posljednjih decenija pred kozmetiËkese proizvode postavljaju sve veÊi zah-tjevi u pogledu njihove stvarne dje-

lotvornosti na koæu, πto podrazumijevasloæene sastave proizvoda po broju i vrstisirovina, a posebice djelatnih tvari. Ti zah-tjevi upuÊuju na neophodnu suradnju far-maceuta, kemiËara, dermatologa, toksiko-loga i mikrobiologa. U prilog takvom shva-Êanju govori i, uz pojam kozmetike, sveËeπÊe spominjan pojam kozmeceutika kojijasno upuÊuje na to da je sve teæe posta-viti granicu izmeu “obiËnog” kozmetiË-kog proizvoda i kozmetiËkog proizvoda sodreenim dokazivim (u pravilu ljekovitim- farmaceutskim) uËinkom. U tom smislu2004. godine u naπu je legislativu uvrπtennovi pojam - kozmetika s posebnom nam-jenom.

Pojam kozmetike s posebnom namje-nom ne postoji u EU legislativi, no Ëinjeni-ca je da su pojedine europske zemlje ipakuspostavile odreena razgraniËenja izme-u “obiËne kozmetike” i one s posebnimuËinkom (ne samo kozmetiËkim ili uop-Êe bez njega). Na primjer u Itali-

ji, a i nekim drugim zemljama u svijetu, tak-vi se proizvodi smatraju kozmeceutikom.

Terminologija u EU

U NjemaËkoj postoji termin “medicin-ska kozmetika” (naveden u okviru deklara-cije na originalnom pakovanju proizvoda).To je kozmetika proizvedena u skladu s EUDirektivom za kozmetiËke proizvode, πtoje moguÊe, buduÊi da europski propisi neodreuju najviπu dopuπtenu koliËinu poje-dinog sastojka, osim za bojila, konzervan-se, UV filtere i samo neke odreene ogra-niËeno dopuπtene tvari. No, u te se tvaridonedavno nisu ubrajale djelatne tvari ko-je zapravo najËeπÊe odreuju kozmetiku sposebnom namjenom, a to su najviπe sas-tojci biljnog podrijetla od kojih su neki imoguÊi alergeni koji su danasu Europi (a i u naπem

zakonodavstvu) ograniËeni u primjeni sobzirom na koliËinu i grupu kozmetiËkogproizvoda.

OpÊenito se moæe reÊi da se u EU, a i udrugim zemljama u svijetu, tek zadnjih go-dina intenzivno govori o upotrebi biljnihpripravaka u kozmetiËkim proizvodima.To je dovelo do spoznaje da npr. niti zapolovicu od 300 najËeπÊe koriπtenih bilja-ka u kozmetiËkim proizvodima do sadanije bilo moguÊe sastaviti kompletne spe-cifikacije identiteta i ËistoÊe, temeljene natoksikoloπkim ispitivanjima. Za ostale nijebilo dovoljno relevantnih podataka, iakose radi o poznatim i Ëesto koriπtenim bilj-kama. Neke od obraenih biljaka Ëak se,zbog odreenih sastojaka, smatraju nepre-poruËljivim za upotrebu u kozmetiËkimpripravcima.

Kozmeceutika ili, kako se negdje takviproizvodi nazivaju, prirodna ili organska

kozmetika, tema je o kojoj se po-sljednjih godina sve viπe

govori, pa je postalojasno da se to pod-ruËje mora definira-

ti. U tom su nastoja-nju nastali i neki vodiËi/

preporuke (Guidelines)koji razgraniËavaju koz-

metiku od medicinskih pro-izvoda, jer je EU toËno definirala koz-

metiËki proizvod i farmaceutski proizvod:medicinski proizvod i lijek. U Strasbourguje proπle godine u VijeÊu Europe, toËnije uUpravi EDQM (European Directorate forthe Quality of Medicines & HealthCare ilipoznatije European pharmacopoeia) os-novan odbor za zaπtitu zdravlja potroπaËakoji je osnovao pododbore za kozmetiku iza ambalaæu (farmaceutsku i prehrambe-nu). U pododboru za kozmetiku, na prvomsastanku u rujnu 2009. godine, naglasilose da je nuæno regulirati upravo proizvode

Autorica Ëlanka: mr. sc. Vjera Haberle

KOZMECEUTIKA

Prirodna ili organska,kozmetika s posebnom namjenom, dermokozmetikaOno πto bitno razlikuje kozmetiku od kozmeceutike su tvrdnje o djelotvornosti takvih pripravaka

Nastoji serazgraniËiti

“obiËnu” od one s dokazanim

uËinkom

Kozmetika

koji su u RH poznati kao kozmetika s po-sebnom namjenom. Stoga je kao jedino uEU bilo predstavljeno naπe zakonodavstvoiz tog podruËja. O tom naπem zakonodav-stvu govorilo se i na drugom sastankuistog pododbora koji se odræao u Stras-bourgu 2. i 3. oæujka ove godine. Nadalje,ISO tehniËki odbor za kozmetiku pred-loæio je tu temu za razradu, iako ona us-tvari ne spada direktno u djelatnost togodbora.

Pitanje djelotvornostiOno πto bitno razlikuje kozmetiku od

kozmeceutike su tvrdnje o djelotvornostitakvih pripravaka, pa i na tom podruËjupostoje neke novosti. Tako je Health Ca-nada izdala dokument koji govori o tvrd-njama koje su dopuπtene, ili nisu dopuπ-tene u kozmetiËkim proizvodima, a sliËandokument nalazi se i na web stranicamaSlovenskog ministarstva zdravstva.

Kada govorimo o pojmu kozmeceutika,treba naglasiti i Ëinjenicu da u struËnoj li-teraturi postoje u stvari dva pristupa tompojmu. Prema jednom, s naπeg se stajaliπ-ta, posebice zakonodavno prihvatljivijeg,radi o proizvodima koji su djelomiËno koz-metiËki (ponajviπe zbog pomoÊnih sasto-jaka, topiËke primjene, ali i tehnologijeproizvodnje), a djelomiËno farmaceutski

(zbog djelatnih tvari, i to njihove vrste ikoliËine, πto im potvruje i namjenu). Pre-ma drugom pristupu, kozmeceutikom senazivaju i dodaci prehrani koji imaju i od-reeni farmaceutsko/kozmetiËki uËinak,kao npr. oni koji imaju uËinak protiv boraili neki drugi uËinak u okviru njege koæe.Taj drugi pristup upuÊuje na odreenuvezu izmeu dodataka prehrani i kozme-tike s posebnom namjenom, za πto u sva-kom sluËaju postoje valjani argumenti.

Na kraju valja spomenuti i kod nas Ëes-to upotrebljavan naziv dermokozmetika, skojim se vrlo Ëesto susreÊemo na polica-ma naπih ljekarni, no koji je vrlo upitan sobzirom da je velika veÊina kozmetiËkihproizvoda namijenjena upravo za koæu(dermu). Kada se paæljivije promatraju sas-tav i namjena takvih proizvoda, meu nji-ma nerijetko dominiraju pripravci koji spa-daju u kozmetiku s posebnom namjenom,bez obzira jesu li veÊ registrirani pri Po-vjerenstvu za kozmetiku s posebnom na-mjenom Ministarstva zdravstva i socijalneskrbi, ili to joπ nisu.

LITERATURA:

Haberle V: predavanje za farmaceute-specijalizan-te iz podruËja kontrole lijekova

Haberle V: Kozmetika s posebnom namjenom -novi pojam u naπem zakonodavstvu. Zbornikradova 30. StruËnog skupa zdravstvenih ekolo-

inPharma 39

ga s meunarodnim sudjelovanjem s temomEkologija Hrvatska Europa. Zagreb, 2004,

Pravilnik o uvjetima u pogledu zdravstveneispravnosti predmeta opÊe uporabe koji semogu stavljati u promet (NN 42/04)

Comparative Study in Cosmetics Legislation inthe EU and Other Principal Markets withSpecial Attention to so-called BorderlineProducts prepared for European Commission,DG Enterprise, August 2004.

Council Directive of 27. July 1976 on theApproximation of the Laws of the MemberStates relating to Cosmetic Products(76/768/EEC with Amendments

Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti predmetaπiroke potroπnje (NN 125/09)

Plants in Cosmetics, Volume I, Council of Europepublishing, 2002

Plants in Cosmetics, Volume II; Council of Europepublishing, 2004

Guidance Document on the Demarcationbetween the Cosmetic Products Directive76/768/EEC and the Medicinal ProductsDirective 2001/83 as agreed between theCommission Services and the CompetentAuthorities of Member States

ISO/TC 217 N 207 Technical Defiitions andCriteria for “Natural” and “Organic” CosmeticIngredients and Products

Guidance for Cosmetic Advertising and LabellingClaims, Health Canada February 2006

Schwartz R A, Centurion S A, Solis Cristina S:Cosmeceuticals, Medscape, Managing Editor:Christen M Mowad, American Academy ofDermatology, Updated: May 2008.

Confusion reigns in Cosmeceutical Name Game,News Letter Foodnavigator, 29. Juny 2009.

Hrana koja sadræi genetski modifici-rane organizme (GMO) danas jevrlo aktualna tema koja potiËe ras-

prave, no u naπoj je zemlji javnost slaboupoznata s genetiËkim inæenjerstvom i ge-netski modificiranim usjevima. Pojam “ge-netski modificirani organizam” odnosi sena sve organizme Ëiji je genetski materijalpromijenjen na naËin koji se ne deπavaprirodno nego pomoÊu tehnika genetiË-kog inæenjerstva.

Pored tradicionalnog pristupa koji jekroz povijest pruæao moguÊnost selekcije iuzgoja usjeva i stoke koji Êe biti jaËi, ot-porniji i pruæati bolje prinose, tj. viπe hrane,javlja se biotehnologija kao novo orue zapostizanje istog cilja, tj. sigurne i obilneopskrbe hranom. ©to zapravo predstavljasam pojam biotehnologije? Ona znaËiupotrebu æivih organizama ili njihovih pro-dukata u svrhu poboljπanja kvalitete æivo-ta i okoliπa.

Stanje na svjetskom træiπtu

Zadnjih godina biotehnologija predsta-vlja sektor najbræeg rasta u ekonomiji. U2000. godini 101 privatna biotehnoloπkakompanija (agro i non-agro) povisila jeukupni kapital na burzi dionica za oko 20bilijuna US dolara. Meu najzastupljenijekompanije s agro-biotehnoloπkim patenti-ma su Pharmacia (21%, 287 patenata),DuPont (20%, 279 patenata), Syngenta(13%, 173 patenata), Dow (11%, 157 pa-tenata), Aventis (6%, 77 patenata). Proiz-vodnja GM usjeva je koncentrirana nanekoliko zemalja. Oko 90% GM usjevauzgaja se u Americi (SAD 68%, Argentina12% i Kanada 6%). U Aziji se istiËu Kina3% i Indija. Danas se uzgoj ubrzano πiri izemljama Europe. ©to se tiËe samih usje-va, GM soja Ëini oko 63% globalnog GMuzgoja, a GM kukuruz zaprema 19% po-vrπine, praÊeno GM pamukom sa 13% iGM uljanom repicom 5%.

Upotreba GMO-a u prehrambenoj in-

dustriji sve je veÊa. Oko 60-70% sve pro-cesirane hrane trenutno sadræi barem je-dan sastojak dobiven iz biljke modifici-rane genetiËkim inæenjerstvom. U SAD-uje viπe od 70% ukupnog uzgoja soje,30% kukuruza i 70% pamuka modificira-no kako bi se kontrolirali nametnici. Tako-er se uzgajaju papaja i tikvica otporne nabolesti. Odobrene su za uzgoj i modificira-ne sorte krumpira, rajËice, riæe, lana, πeÊer-ne repice, kukuruza πeÊerca, dinje i radi-Ëa, premda trenutno nisu prisutni na træi-πtu.

Upotreba biotehnologije u proizvodnjihrane je davno zapoËela. Meu proizvodi-ma mlijeËne i mesne industrije, meu pr-vima je bio sir; viπe od 70% sira u SAD-uproizvedeno je pomoÊu enzima kimozina(inæenjerstvom zamijenjen renin) koji sepojavio na træiπtu 1990. godine. Mlijekose dobiva od krava kojima se dodaje hor-mon rasta (rBST) dobiven upotrebombiotehnologije. Stoka se rutinski hrani ge-netski modificiranim æitaricama. No, vaæ-no je istaknuti da na træiπtu nisu prisutnegenetski modificirane æivotinje kao krave,svinje, ovce, piliÊi, ribe i druge. Prvi GMOodobren za uzgoj bila je 1995. god. rajËi-ca sa zakaπnjelim trulenjem. VeÊina GMæitarica je modificirana kako bi bila otpor-na na korove, insekte i bolesti.

Pored GM biljaka vaæno je navesti idruge proizvode dobivene upotrebomsuvremene biotehnologije kao πto su vita-mini, minerali i drugi nutritivni dodaci pre-hrani. Takoer se meu proizvode moguubrojiti deterdæenti, papir i razni materijaliza tekstilnu industriju kao i metali i nafta.

Za razliku od ameriËkog træiπta, uslijedpritiska zastraπene javnosti, EU je 1998.zabranila uvoenje novih sorti na svoje tr-æiπte. Usmjerila se na intenzivna znanstve-na istraæivanja ekoloπke prihvatljivosti izdravstvene ispravnosti tzv. GM usjevakao i na donoπenje stroæe zakonske regu-lative u svrhu njihovog odobravanja. Na-kon iscrpnih viπegodiπnjih istraæivanja ut-

vreno je da nema znaËajnih razlika izme-u postojeÊih tradicionalnih i GM usjeva.U skladu s novim zakonskim propisima EUje u 2004. godini odobrila uzgoj GM usje-va. Kukuruz je bio prva kultura koja jeodobrena za uzgoj u svim dræavama Ëlani-cama. Prednost uzgoja GM kukuruza jeuπteda na upotrebi pesticida, jer je glavnosvojstvo tog kukuruza otpornost na kuk-ce, posebno kukuruznog moljca.

Zemlje u kojima se uzgaja GM kukuruzsu SAD, Argentina, Kanada, JAR, Filipini,©panjolska, Urugvaj, Honduras, Portugal,NjemaËka, Francuska i »eπka. GM sojakao dominantni GM usjev u svijetu, nije uEU odobrena za uzgoj, nego je odobrenaza preradu i upotrebu kao hrana i hranaza æivotinje. InaËe se uzgaja u SAD-u, Ar-gentini, Brazilu, Paragvaju, Kanadi, Urug-vaju, Rumunjskoj, JAR-u iMeksiku.

Bez obzira na sve ve-Êu zastupljenost GMkultura u uzgoju i uprehrani ljudi i æivoti-nja, stav javnosti u EUnije se bitno promi-jenio.

40 inPharma

Autorica Ëlanka: dr. sc. Jelena Æafran Novak, dipl. ing.

Hrana koja se sastoji ili jeproizvedena od GMO-a

GM HRANA

Zadnjih godina sektor biotehnologije ima najbræi rast u svjetskoj ekonomiji

Viπe od 70% u SAD-u proizvedeno

je genetiËki zamijenjenim

enzimom

Sir

Jedan od glavnih imperativa te hrane jeda ona ne smije imati πtetan utjecaj na zdravlje ljudi, zdravlje æivotinja ili okoliπ,da ne smije stvarati zabludu kod potroπa-Ëa, te da se ne smije u toj mjeri razlikovatiod hrane koju bi po svojoj namjeni trebalazamijeniti, da bi njezina potroπnja bila uprehrambenom smislu nepovoljna za po-troπaËa.

Kod nas se u praksi provodi redovitasluæbena kontrola prisutnosti GMO-a uhrani, i to u GMO laboratoriju Hrvatskogzavoda za javno zdravstvo, otvorenog2003. g., a ovlaπtenog od strane Ministrazdravstva 2004. Laboratorij je 2009. akre-ditiran od strane Hrvatske akreditacijskeagencije prema normi HRN EN ISO/IEC17025:2007.

Pored vrlo stroge kontrole uzoraka izuvoza koje redovito dostavljaju graniËnisanitarni inspektori kao i godiπnjeg monito-ringa træiπta od strane Ministarstva zdrav-stva, provodi se i kontrola hrane za æivoti-nje od strane veterinarske inspekcije kao isjemenskog materijala od strane Ministar-stva poljoprivrede. Kontrola se provodi usvrhu provedbe odredbi o oznaËavanju isljedivosti GM hrane prema Uredbi VladeRH o koliËini genetski modificiranih orga-nizama u proizvodima. Proizvodi s manjomkoliËinom GMO-a, koji se stavljaju na træi-πte ne moraju biti oznaËeni kao proizvodikoji sadræe genetski modificirane organiz-me (NN 92/2008).

Sigurnost hrane/procjena rizika

Nekoliko je potencijalnih prednosti i ci-ljeva takve proizvodnje hrane: sigurnijaopskrba hranom i jeftinija proizvodnja, us-

jevi manje podloæni bolestima, insekti-ma i korovima, usjevi s boljim sastavomhranjivih sastojaka. Takoer bi modifici-rani usjevi mogli posluæiti kao novi izvor

energije te za proizvodnju novih ma-terijala, lijekova i cjepiva.

Pored toga, ipak se is-tiËu i zabrinutost za

sigurnost farmerai potroπaËa, za si-gurnost utjecaja

Sve viπe jaËa svijest potroπaËa o vaænostikvalitetne i zdravstveno ispravne hrane zazdrav i kvalitetan æivot. Takoer se sve viπerazvijaju i zahtjevi za kontrolom proizvod-nje kao i potraæivanja za sve detaljnijim de-klariranjem prehrambenih proizvoda. Na-roËito se ti zahtjevi odnose na GMO-e i nji-hovu prisutnost u hrani. Javnost je poma-lo zbunjena, pa i zastraπena potencijalnoπtetnim utjecajima konzumiranja takve hra-ne. Ono πto se moæe reÊi nakon desetogo-diπnje konzumacije tzv. GM hrane jest daje ona jednako sigurna kao i svaka drugai da se u uzgoju mnogih GM biljaka prim-jenjuje znatno manje pesticida nego priuzgoju tradicionalnih kultura.

Stanje u Republici Hrvatskoj

U RH se trenutno ne uzgajaju biljke mo-dificirane genetiËkim inæenjerstvom. Za-konski okvir koji regulira podruËje GMO-auspostavljen je Zakonom o genetski mo-dificiranim organizmima (NN 70/2005) iZakonom o hrani (NN 46/2007). Prema Za-konu o hrani, u GM hranu se ubrajaju:a) genetski modificirani organizmi (GMO)

koji se koriste kao hrana,b) hrana koja sadræi ili se sastoji od

GMO-a,c) hrana proizvedena od ili koja sadræi

sastojke proizvedene od GMO-a.

na okoliπ, ciljane i neciljane biljne i æivo-tinjske vrste uslijed protoka gena, kao i raz-voj rezistentnih insekata te razvoj nekihnovih alergija zbog uvoenja novih po-tencijalno alergogenih sastojaka u hranu.

Sastav hrane moæe biti izmijenjen pu-tem ubaËenih gena i njihovih produkata,indirektnih i nenamjernih efekata genskeekspresije te neæeljenih mutacija kao re-zultata insercije gena. Stoga sama procje-na zdravstvene ispravnosti GM hrane, po-red detaljnih studija ekoloπke prihvatljivo-sti, ukljuËuje i detaljna ispitivanja stabil-nosti genetiËke modifikacije te, osim ispi-tivanja potencijalne toksiËnosti i/ili alerge-nosti novog proteina/metabolita, ukljuËu-je i temeljnu nutricionistiËku analizu.

Svi do danas raspoloæivi podaci pokazu-ju da je hrana proizvedena iz usjeva modi-ficiranih upotrebom biotehnologije jedna-ko sigurna kao i hrana dobivena iz tradi-cionalno uzgojenih usjeva. Svakako valjanaglasiti da ne postoji hrana za koju mo-æemo sa 100%-tnom vjerojatnoπÊu tvrditida je sigurna. RazliËita kontaminacija ikvarenje uvijek ostaju pitanje stvarne si-gurnosti i zdravstvene ispravnosti hrane.Takoer, za namirnice s oznakom “organ-ska” koje nisu dobivene iz GM usjeva, neznaËi da je sigurnija za prehranu i da jeuzgajana na sigurniji naËin. Jedno od zna-Ëajnijih oËekivanja od genetiËkog inæenjer-stva u buduÊnosti jest bolja nutritivna vri-jednost namirnica kao manji udio masno-Êe, viπe vitamina, moguÊnost eliminiranjanekih alergena iz tradicionalnih kultura,moguÊnost poveÊanja koncentracija pri-rodnih fitoestrogena, izoflavina, karoteno-ida i drugih antioksidansa za koje se znada smanjuju vjerojatnost nastanka raka, ai mnogi drugi moguÊi pozitivni aspektitakvog pristupa u kreiranju novih usjeva.

No, bez obzira na moguÊe pozitivneuËinke koje Êe pokazati buduÊnost, zah-tjevi potroπaËa za redovitom kontrolomGM hrane na træiπtu kao i za njenim ozna-Ëavanjem, u potpunosti su opravdani, jerje svaËije pravo imati moguÊnost izbora.

I premda nije predmetom ovog Ëlanka,uvijek se nameÊe i zabrinutost πire javnos-ti u pogledu marketinπke moÊi i kontroleglobalnog træiπta hranom od strane ma-log broja multinacionalnih kompanija. Po-kreÊu se i socioloπke i etiËke rasprave kaoi potreba za provedbom procjene socio-ekonomskog rizika uvoenja GMO-a iekonomske isplativosti. To potonje je odposebnog znaËaja ako se povede raspravaoko pitanja koegzistencije tradicionalnog iorganskog uzgoja s uzgojem GM usjevakao vrlo vaænog politiËkog pitanja. Svi tifaktori trebaju biti pomno prouËeni kakobi se iz relevantnih podataka donijele pra-vilne odluke prije bilo kakvog odobrava-nja uporabe GMO u zemlji.

42 inPharma

Od kada je 1977. pokrenut, Vita-foods se pozicionirao kao global-ni godiπnji dogaaj za nutraceu-

tiku, na kojemu se naprosto mora sud-jelovati. I ove godine organizatori prireu-ju razne inovacije i iznenaenja, pa je ovo-godiπnja manifestacija veÊ sada na traguda granice industrije proπiri i unaprijedikao nikada ranije.

U nedavnom istraæivanju o stavovima itrendovima u podruËju funkcionalne hra-ne, napitaka i sirovina, Datamonitor je is-taknuo da træiπte ulazi u kljuËnu eru. Nai-me, potroπaËi ne samo da konzumirajuhranu da bi oËuvali svoje zdravlje, negosada zahtijevaju i traæe moguÊnosti da op-timiziraju svoje sposobnosti, uËinkovitost,da smanje rizik ili odgode poËetak bolesti.To jednako vrijedi za starije kako i za mla-e generacije, jer su obje viπe nego ikadasvjesne prehrambenih problema te aktiv-no nadgledaju i usklauju svoje prehram-bene navike. Upravo su zato sajmovi kaoVitafoods tako vaæni.

Kao vodeÊi globalni dogaaj te vrste,Vitafoods na jedno mjesto dovodi struË-njake iz proizvodnje, distribucije, malo-prodaje, uvoza i izvoza, iz podruËja istraæi-vanja zdrave hrane, funkcionalnih namir-nica i napitaka, dodataka prehrani, proiz-voda u kuÊanstvu, prirodnih i biljnih proiz-

voda, farmaceutske i biotehnoloπke indu-strije. Osim toga, posjetiteljima su omo-guÊeni edukacijski programi, da bi bili utijeku s najnovijim proizvodima, istraæiva-njima, zakonskim regulativama i sl.

Vitafoods dosljedno raste godinu za go-dinom. Godine 2009. pokazao je 15% po-veÊanje πtandovskog prostora, πto se od-razilo i na poveÊani broj posjetitelja. Proπleih je godine doputovalo viπe nego ikada ra-nije! KarakteristiËna je velika meunarod-na zastupljenost: posjetitelja je bilo iz objeAmerike, Azije, te iz cijele Europe. Meu-

narodni element vidljiv je i u broju paviljo-na pojedinih zemalja koje Êe sudjelovati iove godine.

Vitafoods Discussion Forum odræatÊe se 20.05. od 9-10.30. Vodit Êe ga Si-mon Pettman iz EAS-a (European Advi-sory Service), a bavit Êe se pitanjima re-gulacije zdravstvenih tvrdnji u EU i novimmarketinπkim strategijama. Ulaz je slobo-dan. Forum Êe okupiti vodeÊe eksperte umarketingu i zakonodavstvu, traæeÊi od-govore na sljedeÊa pitanja:• ©to se poduzima da se regulativa

zdravstvenih tvrdnji uËini provedivom?• Da li Êe se to moÊi uskladiti sa susta-

vom?• Koliko se isplati uloæiti u molbe za

odobrenja zdravstvenih tvrdnji?• Koje su alternativne marketinπke

metode moguÊe?

BuduÊi da se oËekuje velik broj posje-titelja, organizatori nude sudionicima pri-godu da svoja pitanja za sudionike panelapostave unaprijed na: forum@eas.eu.

Osim Discussion Forum-a, EAS Êe ta-koer odræavati individualne sastanke zaslobodno strateπko savjetovanje prema spe-cifiËnim potrebama zainteresiranih tvrtki.Savjetovati Êe o regulativi i strategiji u po-gledu proizvodnih formulacija, etiketira-

2010. najbolje je postalo joπ bolje

VITAFOODS

Sveobuhvatni pregled novosti, ponude, sirovina, proizvodai usluga te najnovijih svjetskih trendova Medijski

pokroviteljVitafoods-a

inPharma

nja i zdravstvenih tvrdnji, kako bi se po-moglo tvrtkama u njihovim marketinπkimplanovima.

I ove Êe godine biti organiziran Sup-plier Seminar Theatre koji omoguÊujepraÊenje edukacijskih teËajeva. Uvijek po-pularna atrakcija, na koju je ulaz slobo-dan, predstavlja nove proizvode, razvoj iotkriÊa. IzlagaËi Êe pokazati svoje najnovi-je inovacije ciljanoj publici, dok Êe kupciimati korist vidjeti proizvode “u akciji”.

Na manifestaciji Vita Trend prikazat Êese trendovi u podruËju nutraceutika i funk-cionalnih namirnica, u okviru prezentacijakoje pokazuju u kojem se smjeru kreÊemona podruËju zdravlja i wellnessa.

Inovacije i keativnost su dvije srediπnjeteme na New Products Zone. Tvrtke Êesvoje proizvode predstaviti u vitrinama kojeÊe biti smjeπtene u podruËju za registraciju.

Finished Products Expo “solo” u Æenevi

VeÊ 2006. g. organizatori Vitafoodsapronaπli su na træiπtu niπu za event koji Êepredstaviti gotove proizvode. Upravo to jeizloæba Finished Products Expo. Organi-zatorima je cilj joπ viπe stimulirati rast i za-nimanje za tu manifestaciju da bi se ovegodine potvrdila kao najuspjeπnija i jedinaizloæba u Europi posveÊena gotovim pro-izvodima - funkcionalnoj hrani, napitcima,kozmeceuticima i dodacima prehrani.

New Product Zone predstaviti Êe naj-novije, jedinstvene i inovativne proizvodeza ciljana træiπta. Nakon πto su mnoge eu-ropske tvrtke proπle nekoliko surovih go-dina, sada se vraÊaju “na velika vrata”.Proπlogodiπnje statistike pokazale su da je54% posjetitelja sudjelovalo na toj izloæbi,πto je NPZ uËinilo prvorazrednom atrakci-jom za posjetitelje i izlagaËe.

U Testing Bar @ FPE mogu se isproba-ti najnovije funkcionalne namirnice i na-pitci. Na kraju svakog dana, na osnovuglasovanja posjetitelja, objavljuju se dobit-nici nagrada Testing Bar-a.

Vrlo je malo sajmova koji posjetiteljimapruæaju moguÊnost da se poveæu i prijesame manifestacije. PosredniËki servis Di-stributors Wanted je online servis kojiomoguÊuje FPE posjetiteljima da prije izloæ-be potraæe i kontaktiraju potencijalne di-stributere i da unaprijed dogovore susret.

StruËnjaci EAS-a bit Êe besplatno na ras-polaganju posjetiteljima na savjetodavnimterminima. Posjetiteljima Êe pruæiti uvid unajnoviju strateπku i legislacijsku regulaci-ju, savjetovati Êe kako uÊi na træiπte funk-cionalnih namirnica, te kako koncipiratizdravstvene tvrdnje i preporuke za dekla-riranje proizvoda. S obzirom da je broj ter-mina ograniËen - potrebno ih je unaprijedrezervirati.

viπe od 9000 posjetitelja

na tisuÊe novih proizvoda i inovacija

500 tvrtki izlagaËa

250 delegata na konferencijama

30 besplatnih seminara

1 nezaobilazni event struke

The Global Nutraceutical Event

omoguÊuje Vam

besplatni brzi ulaz besplatni VodiË izloæbe

uπtedu od 80 eura

Besplatna online registracija nawww.vitafoods.eu.com/ea1

18.-20. SVIBNJA 2010. | ÆENEVA EXPO | ©VICARSKA

Autorica Ëlanka: mr.sc. Ivona VidiÊ ©trac, dipl.ing.

Parabeni - da ili ne?POD POVE∆ALOM

Parabeni su alkil esteri p-hidroksibenzojeve kiseline koji se koriste kao konzer-vansi u kozmetiËkim proizvodima, u hrani i u proizvodnji lijekova.Zaπto onda sve viπe proizvoda sadræi navod parabens free ili bez parabena?

ProizvoaË kozmetike mora proizvestiproizvod odgovarajuÊe mikrobioloπ-ke ËistoÊe koji je pod uvjetima opte-

reÊenja (Challenge test) stabilan odreenovrijeme. Premala koliËina konzervansa nemoæe zaustaviti rast mikroorganizama πtodovodi do propadanja proizvoda, dokprevelika koliËina moæe izazvati alergiju,dermatitis ili neku drugu nuspojavu.

U Pravilniku o zdravstvenoj ispravnostipredmeta πiroke potroπnje nalazi se ListaVI, prvi dio - Konzervansi koje mogu sadr-æavati kozmetiËki poizvodi, u kojoj je na-brojeno 55 dopuπtenih konzervansa anor-ganskog i organskog podrijetla. U toj listinalaze se pod toËkom 12. 4-hidroksiben-zojeva kiselina, soli i esteri koje jednimimenom nazivamo parabeni.

U upotrebi je velik broj parabena, ali sunajËeπÊe koriπteni methylparaben, ethyl-paraben, propylparaben te butylparaben.Kada se koristi jedan ester u formulaciji,dopuπtena maksimalna koncentracija je0,4%, dok je za smjesu estera najviπa do-puπtena vrijednost 0,8%.

U kozmetiËkim proizvodima, upotrebaparabena je raπirena u dekorativnoj koz-metici, hidratantnim kremama, proizvodi-ma za kosu, brijanje itd.

Upotreba parabena u kozmetici povezu-je se s nastankom tumora dojke. U studijiiz 2004. grupa autora (Darbre i ost., Journalof Applied Toxicology) pronaπli su para-bene u stanicama tumora dojke te su otvo-rena pitanja njihove uloge kao endokrinog“disruptora”, odnosno potentnosti veza-nja za estrogene receptore. Nedostatak is-traæivanja bio je izostanak mjerenja para-bena u normalnom tkivu, meutim istraæi-vanje potaklo je brojna daljnja ispitivanja.

Iako je revizija miπljenja o sigurnoj upo-trebi metil-, propil- i butilparabena iz 1984.pokazala da je upotreba parabena, Ëak i ukoncentracijama do 25% (koje se ne pri-mjenjuju u kozmetiËkim proizvodima) si-gurna za upotrebu, 2003. CIR-a (CosmeticIngredient Review) AmeriËka komisija zaispitivanje sigurnosti kozmetiËkih sastoja-ka ponovno ih je uzela u razmatranje. 2005.je zakljuËila da nema potrebe za zabra-nom parabena.

Europska Znanstvena komisija za pred-mete πiroke potroπnje (SCCP) objavila je2005. proπireno miπljenje o sigurnoj upotre-bi parabena na temelju toksikoloπih miπlje-nja Znanstvene komisije za hranu (1994.),EFSA-e (2004.), Danish Institute of Foodand Veterinary Research (2004.) i Norwe-gian Institute of Public Health (2003.).

Iako akutna, subakutna i kroniËna tok-siËnost na razliËitim vrstama pokazuje da

su parabeni praktiËkinetoksiËni, da nema-ju karcinogeni, ge-notoksiËni, kokarci-nogeni niti teratoge-

ni potencijal, za sveestere uzeta je vrijed-nost za NOAEL od

1000 mg/kg tje-lesne teæine/ dan.

Takoer, prihvaÊeno je da se parabenizbog njihove hidrolitiËke razgradnje neakumuliraju u tkivu. In vitro studije poka-zale su moguÊnost vezivanja parabena zaestrogene receptore koji aktiviraju geneza staniËni rast i poveÊavaju razinu imu-noreaktivnog estrogenskog receptora.

Iako razliËiti parabeni u kulturama sta-nica i u studijama na æivotinjama pokazu-ju razliËiti estrogeni potencijal, njihovapotentnost induciranja estrogena je 1000do 1,000.000 puta manja od potentnosti17beta-estradiola ili testosterona. Tako-er, zajedniËki metabolit parabena nastaohidrolitiËkom razgradnjom p-hidroksiben-zojeve kiseline pokazao se neaktivnim u invitro testiranjima. Meutim, u konaËnicise doπlo do saznanja - πto je u MiπljenjuSCCP iz 2008. i objavljeno - da se samometil- i etil-paraben smatraju sigurnimaza upotrebu u kozmetiËkim proizvodima,dok su za propilparaben i butilparabenzatraæena dodatna toksikoloπka ispitiva-nja. Naime, zbog predoËenih kontradikto-rnih podataka o reproduktivnoj toksiËno-sti, Znanstvena komisija je prihvatila pri-jedlog proizvoaËa da se nastavi daljnjeispitivanje toksiËnosti, i to posebice s na-glaskom na penetraciju kroz koæu, metabo-lizam i farmakokinetiku. Sigurnosna pro-cjena mora biti osigurana za sve dopuπte-ne parabene, ukljuËujuÊi izo-alkil i alkilfe-nil parabene kako bi u konaËnici potroπaËmogao u cijelosti imati siguran proizvod.

PraktiËno to znaËi da je upotreba para-bena i dalje dopuπtena, ali u sluËaju daprovedena istraæivanja upute na toksiËnipotencijal, upotreba nekih parabena ipakÊe biti zabranjena.

LITERATURA:

Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti predmetaπiroke potroπnje (NN 125/2009)

http//www.fda.gov/Cosmetics/ProductandIngredientSafety/SelectedCosmeticIngredients/ucm128042.htm

http://www.dermaxime.com/preservatives.htm

SCCP (2005) Extended Opinion on the SafetyEvaluation of Parabens

SCCP (2008) Opinion on ParabensSigurni za upotrebu

u kozmetiËkimproizvodima

Methyl- i ethylparaben

44 inPharma

inPharma 45

u ljekarnamaNOVO

Acidosalus® baby MarinaLab

Jedinstveni probiotik namijenjen je djeci,bez obzira na dob. MlijeËna kombinacijaprobiotiËkih bakterija L. acidophilus, L. bul-garicus, L. lactis te Bifidobacterium u viso-koj koncentraciji po ml pripravka, u mini-malnoj koliËini 10 exp. 11 cfu, pomaæe priodræavanju i jaËanju imunoloπkog sustava,potiËe probavu i πtiti od nepoæeljnih bak-terija i virusa. JaËa imunitet i obnavlja cri-jevnu floru nakon primjene antibiotika,raznih probavnih smetnji i proljeva te jeuËinkovita pomoÊ u terapiji rota virusa,salmonele, E. coli i drugih infekcija. Ne sa-dræi gluten ni konzervanse.

Aromapar losion i πamponPranarôm Science, Kemig

Potpuno prirodan i neπkodljiv pripravakod standardiziranih i kemotipiziranih ete-riËnih ulja farmaceutske kakvoÊe - Ëajev-ca, ylang-ylanga, lavandina, eukaliptusa,klinËiÊa, medene mirte, grËkog origana,mirisne metvice. Dermatoloπki ispitan, naprirodan naËin osigurava zaπtitu vlasiπtaod mikroorganizama i ËiπÊenje od uπi, aujedno odræava fizioloπku ravnoteæu. Bla-gog je djelovanja i jednostavan za prim-jenu. Svjeæeg je i ugodnog mirisa. Ne sa-dræi parabene ni polisorbate. U liniji je iposeban Ëeπalj za raπËeπljavanje. Prana-rôm International jamËi sirovinu najviπekakvoÊe, s biokemijskim markerom - ke-motipom, pouzdanog porijekla i sa zdrav-stvenom ekspertizom.

BébéLaboratoire Cattier, Kemig

Ovu kompletnu linija za njegu i zaπtituosjetljive koæe Ëine gel, mlijeko, pjena i bez-

ljivost odreenih vrsta hrane i za pojavusimptoma alergije. KoliËinu histamina uorganizmu povisuju namirnice koje su bo-gate histaminom, ali i one koje ga osloba-aju tijekom svoje razgradnje u tankomcrijevu. Daosin® je registriran kao hrana zaposebne medicinske potrebe.

Fluide Merveillance®

Nuxe, Sabex Int., 50 ml Novi proizvod za borbu protiv vidljivih

mimiËkih bora mjeπovite i normalne koæeæena u dobi nakon 35 godina.Kombinacija je osam biljnih ak-tivnih sastojaka - korijena bije-log sljeza, zobi, latica nevena,sjemenki mimoze, ekstraktaslada, matirajuÊeg pudera,sfere hijaluronske kiseline idivljeg kestena, koja uËin-kovito smanjuje vidljive pa-rametre mimiËkih bora (broj,duljinu, povrπinu), a ima ma-tirajuÊi uËinak.

Sadræi 81% sastojakaprirodnog porijekla, paten-tirani ekskluzivni Nuxe sus-tav Ëuvanja bez dodatka pa-rabena ili fenoksietanola, te4 patenta.

Flupak komplet Valens Int.

Flupak sprej i maramice sadræe jedinstve-nu patentiranu formulu koja dokazanouniπtava 99,9% mikroba, virusa i bakteri-ja. Flupak ima veliku ulogu u prevenciji iπirenju oboljenja i izvrstan je dodatak higi-jeni. PraktiËna pakiranja omoguÊuju da ihuvijek imate uz sebe.

Med za prirodnu njeguzubi i ustaDr.Hauschka, Biovega

Novi brand sadræi tri paste za zube i vo-dicu za ispiranje usta. Zubna pasta s met-vicom za jaËanje zubi vrlo brzo smanjujeupalu desni. Za osobe s osjetljivim zubimatu je Zubna pasta sa slanom vodom, aVodica za ispiranje usta s kaduljom poma-

alkoholni sprej za ËiπÊenje, mlijeËna i hidra-tantna krema te Baby puder. Svi su formu-lirani od iznimno blagih sastojaka i spe-cifiËno su namijenjeni vrlo njeænoj i osjet-ljivoj koæi beba. Okosnica linije je ulje slat-kog badema, bogato proteinima i vitami-nima, posebno B kompleksom. Proizvodisu od potpuno prirodnih sastojaka, neki idijelom iz organskog uzgoja. Ne sadræeGMO, parafine, silikone, glikolne etere,aluminijeve soli, nema sintetskih parfemani umjetnih bojila, parabena ni fenoksieta-nola, niti sastojaka animalnog porijekla.

Biolectra magnezij 300 Hermes, Oktal pharma, kapsule

Dnevnu potrebu od 300-400 mg mag-nezija teπko je zadovoljiti uobiËajenomprehranom. Biolectra magnezij 300 kap-sule dodatak su prehrani sa 300 mg mag-nezija u jednoj kapsuli, a uzimaju se jed-nom na dan. Upotpunjuju paletu veÊ dos-tupnih oblika Biolectra magnezija - gra-nula i πumeÊih tableta.

Daosin®

Proximum, 10 kapsulaPrvi proizvod u svijetu koji na prirodan

naËin razgrauje hranom uneseni hista-min tako da nadopunjuje koliËinu probav-nog enzima diaminoksidaze (DAO) namjestu na kojem nedostaje u tankom cri-jevu. Histamin je odgovoran za nepodnoπ-

46 inPharma

u ljekarnamaantioksidativno djelovanje od beta-karo-tena. Sadræi i antioksidanse koji nudeoptimalnu zaπtitu od slobodnih radikala ipomaæu u zaπtiti kolagena od vanjskihutjecaja. Za vidljivo glau i zategnutijukoæu.

Sérum Crème Fraîche®

de BeautéNuxe, Sabex Int., 30 ml

Novi 2u1 dnevni proizvod za “æednu”koæu lica i za podruËje oko oËiju. JamËi24-satnu hidrataciju i prikri-va tragove umora u jednomkoraku. Sadræi kombinaciju17 laktoaromatskih aktivnihsastojaka: 8 biljnih mlijeka(koji vlaæe, obnavljaju i nje-guju koæu); 5 biljnih sokova(koji trenutno hidratiziraju) i4 esencijalna ulja (za svjeæ izdrav izgled bez znakovaumora). Sadræi 89% sastoja-ka prirodnog podrijetla i noviNuxe ekskluzivni sustav Ëu-vanja bez parabena. Prepo-ruËa se za jednostavan i brzbeauty ritual.

Tusserbe fluid® sirupEsi, Pharmatheka Consult, 180 ml

Sirup namijenjen oËuvanju zdravlja gor-njih diπnih putova, naroËito u sluËaju po-trebe lakπeg iskaπljavanja. Sadræi biljne ek-strakte poznate po svojim povoljnim uËin-cima na razrjeivanje sluzi u gornjim diπ-nim putovima, Ëime umanjuje upalni pro-ces. TekuÊi ekstrakt mladih vrπaka gran-Ëica planinskog bora (Pinus mugo) djelujeantiseptiËki na sluznicu respiratornog sus-tava i potiËe iskaπljavanje sekreta, tekuÊiekstrakt zeleni trputca (Plantago major)ima antiinflamatorni, antialergijski i anti-mikrobni uËinak, tekuÊi ekstrakt lista timi-jana (Thymus vulgaris) djeluje antiseptiËki,antitusiËki i ekspektorantno, a tekuÊi eks-trakt cvijeta divizme (Verbascum thapsus)dekongestivno, antiinflamatorno i antitu-siËki. Sadræi 3% vol. alkohola i prirodnuaromu eukaliptusa.

NOVOkrv od toksina, pomaæe u smanjivanju ko-lesterola, poboljπava apsorpciju lijekova iπtiti organizam od njihovih πtetnih ostata-ka. OdliËna je protiv hunjavice, prehlade isuhog kaπlja, a zbog niskog glikemiËkogindexa proizvod u umjerenim koliËinamamogu koristiti i dijabetiËari.

Nutri-Beauté Melvita, Stillmark, 100 kapsula

Melvita - certificirana organska kozme-tika na træiπte je stavila novi dodatak pre-hrani za ljepotu. To je bogata prehrambe-na mjeπavina koja kombinira poznata svoj-stva prvih hladno preπanih, organski uz-gojenih ulja - noÊurka i boreËa koji obnav-ljaju i uravnoteæuju; ceramide iz ulja sje-mena pπenice Ëiji sfingolipidi utjeËu navlaænost stanica; beta-karoten koji veæeslobodne radikale; vitamine B skupine,ukljuËujuÊi i folnu kiselinu; te vitamini E iC koji su antioksidansi i zaπtitni vitamini.Melvita, City center One (1. kat), Zagreb.

D’oliva OliftingNaturprodukt, krema

Idealna anti-age njega protiv bora iprvih znakova starenja suhe i osjetljivukoæe. Ekstra djeviËansko maslinovo ulje itvari za njegu i zatezanje koæe sprjeËavajurazgradnju kolagena i smanjuju dubinubora, a aktivne tvari iz rajËice πtite koæu ipoboljπava njezinu ËvrstoÊu i elastiËnost.U opni rajËice nalazi se likopen - crvenikarotenoid, najjaËi antioksidans iz teskupine, koji πtiti koæu od UV zraËenja islobodnih radikala, a ima i do 4 puta veÊe

æe pri sprjeËavanju upala usne πupljine.Posebna pasta za zube namijenjena jenajmlaima - Med od naranËe za osjetljivemlijeËne zube. Redovitim koriπtenjem uk-lanja zubne naslage i Ëuva zube od karije-sa. Svi su proizvodi izraeni od biljnih sas-tojaka, ne sadræe fluoride ni tenzide,kemijske boje, mirise ni konzervanse.

Ginko 40Aktival, 60 i 90 kapsula

Dodatak prehrani koji sadræi 40 mgstandardiziranog ekstrakta lista ginka(Ginkgo biloba) sa 24% ginkoflavono-glikozida te 6% terpena. UËinci ginka vrlosu dobro istraæeni, pa je ginko vodeÊa bilj-ka koja se primjenjuje kao dodatak pre-hrani. PreporuËuje se kod smanjene cirku-lacije, posebice cerebralne, odnosno sim-ptoma koji ukljuËuju zaboravljivost, vrto-glavice, anksioznost, πumove u uπima, de-zorijentaciju, te opÊenito za bolji protokkrvi u tijelu.

Mlada zelena pπenica u meduLiquid sun, B plus

Ekoloπki dodatak prehrani namijenjendjeci i odraslima, kvalitetan izvor vitamina,minerala, aminokiselina i enzima. Brzom ipotpunom resorpcijom poboljπava radsvih organa, potiËe umnu i fiziËku aktiv-nost, poveÊava imunitet, potpomaæe odr-æavanju ËvrstoÊe kostiju i stimulira pro-dukciju hemoglobina u krvi. Ima antisep-tiËko djelovanje, pa tako poboljπava otpor-nost organizma na infekcije i zaraze. »isti

inPharma 47

DOGA–AJI,NAJAVE...

U Opatiji Êe se u svibnju odræati 4.Hrvatski kongres farmacije s meu-narodnim sudjelovanjem. Organi-

zator Kongresa je Hrvatsko farmaceutskodruπvo u suradnji s Farmaceutsko-bioke-mijskim fakultetom SveuËiliπta u Zagrebu iAgencijom za lijekove i medicinske proiz-vode RH. Kongres ima i visoko dræavnopokroviteljstvo.

Na programu su znanstveni i struËni sa-dræaji, od plenarnih i sekcijskih predava-nja, postera, do okruglih stolova i radio-nica, a obuhvaÊaju najnovija dostignuÊa izfarmaceutskih znanosti te suvremene iza-zove i napretke u farmaceutskoj praksi.

Aktivno sudjelovanje na Kongresu mo-glo se prijaviti u sljedeÊe cjeline:

• Istraæivanje i razvoj lijekova• Osiguranje kakvoÊe lijekova• Regulatorna znanost• Farmaceutska izobrazba• Fitofarmacija• KliniËka farmacija• Javno ljekarniπtvo• BolniËko ljekarniπvo• Zdravstvena ekologija, medicinski

proizvodi, dodaci prehrani• Kozmetologija• Socijalna farmacija, farmakoekonomi-

ka, farmakoepidemiologija

Sudionici Kongresa naÊi Êe u raznovr-snom programu zanimljive i korisne sadr-æaje iz raznih podruËja farmacije - znan-stvene, regulatorne, industrijske ili ljekar-niËke. U okviru Kongresa bit Êe organizi-rana i izloæba farmaceutskih prozvoda iopreme.

U nastavku prenosimo pismo dobrodo-πlice Predsjednice Organizacijskog odbo-ra, doc. dr. sc. Maje Jakπevac Mikπa.

INFORMACIJE:

Hrvatsko farmaceutsko druπtvotelefon: (01) 4872 849www.hfd-fg.hr

Poπtovane kolegice i kolege,

Zadovoljstvo nam je pozvati Vas na 4. Hrvatski kongres farmacije s meunaro-dnim sudjelovanjem, koji Êe se odræati u Opatiji, od 27. do 30. svibnja 2010.

Organizator Kongresa je Hrvatsko farmaceutsko druπtvo u suradnji s Farmace-utsko-biokemijskim fakultetom SveuËiliπta u Zagrebu i Agencijom za lijekove i me-dicinske proizvode RH. Znanstvenim i struËnim programom Kongresa nastojatÊemo obuhvatiti zanimljiva predavanja pozvanih stranih i domaÊih struËnjaka, kaoi brojna posterska izlaganja, s ciljem prikaza najnovijih rezultata istraæivanja u pod-ruËju farmaceutskih znanosti, te napretke i teænje u farmaceutskoj praksi.

Nove spoznaje i stalan napredak farmacije i srodnih znanosti koje zahvaÊaju far-maceutsku praksu nameÊu potrebu da neprestano uËimo i razmjenjujemo iskus-tva te da suradnjom u svim dijelovima struke pridonosimo njezinom razvoju i us-pjeπnosti u naπoj zemlji.

Stoga pozivamo znanstvenike i struËnjake koji se bave istraæivanjem, razvojemi uËincima lijekova, medicinskih proizvoda i dodataka prehrani te osiguranjem nji-hove kakvoÊe, regulatornim praÊenjem, farmakoekonomikom, razvojem kliniËkefarmacije i farmaceutske skrbi u okviru javnog i bolniËkog ljekarniπtva, da na Kon-gresu prikaæu najnovije rezultate svojih istraæivanja i struËnog rada, s ciljem πtoveÊe dobrobiti za pacijente u buduÊnosti. Pozivamo i one koji se bave svim oblici-ma dodiplomske i poslijediplomske farmaceutske izobrazbe te farmaceutskim traj-nim struËnim usavrπavanjem da daju svoj doprinos uspjehu Kongresa.

Nadamo se da Êe svaki sudionik Kongresa u raznovrsnom programu pronaÊizanimljive i korisne sadræaje, bilo da se bavi znanstvenim, regulatornim, industrij-skim ili praktiËnim dijelom farmacije. Vjerujemo da Êe Kongres biti prigoda zaugodna druæenja, susrete s kolegama, prijateljima i poslovnim partnerima. TomeÊe zasigurno svojom ljepotom i gostoprimstvom pridonijeti i Opatija, koja veÊ viπeod 165 godina privlaËi turiste iz svih krajeva svijeta.

Veselimo se Vaπem dolasku i druæenju tijekom Kongresa.

Dobrodoπli u Opatiju!

Predsjednica Organizacijskog odboraMaja Jakπevac Mikπa

»etvrti Hrvatski kongres farmacijeOpatija, 27.- 30. 05.

Ekozona je prva hrvatska ekoloπka rob-na marka. ZajedniËki je projekt tvrtki

Biovega i Konzum, pa Êe se proizvodi izlinije ekskluzivno prodavati u 30 Konzumprodavaonica diljem Hrvatske.

Ekozona u asortimanu ima 108 proiz-voda iz 14 razliËitih kategorija - odpahuljica, sjemenki, suhog voÊa, æitarica,tjestenina, ulja, octa, zaËina, sokova, dosvjeæeg voÊa i povrÊa. Svi su proizvodi sodabranih domaÊih obiteljskih polja, testranih proizvoaËa s dugom tradicijomkoji zadovoljavaju stroge kriterije ekoloπ-kog uzgoja. Proizvodi ne sadræe GMO,potpuno su prirodni, bez aditiva i pestici-

Tvrtka B plus organizirala je edukativno predavanje“Mlada zelena pπenica i uloga antioksidansa u ob-

rani organizma”. PredavaËi su bili dr.sc. Darija Vrane-πiÊ Bender, prof.dr.sc. Æeljko KrznariÊ i mag.oec. IvanaStavljeniÊ.

Mlada zelena pπenica ima dugu tradiciju visokokva-litetne i djelotvorne hrane, a linija Liquid sun sadræiekoloπke dodatke prehrani na bazi mlade zelene pπe-nice.

Prva hrvatskaekoloπka robnamarka EkozonaZagreb, veljaËa

48 inPharma

Tvrtka Biovega u svojim je prodavaoni-cama od 8.3. do isteka zaliha pripre-

mila akciju CardioAstin 2+1 gratis. CardioAstin je prirodna, cjelovita formu-

lacija za prevenciju i odræavanje zdravljasrca i krvoæilnog sustava. Pomaæe u pro-mjeni omjera dobrih i loπih masnoÊa ismanjenju uzroka upala, Ëime πtiti srce, aistovremeno smanjuje razinu kolesterola itriglicerida. Jedan od glavnih sastojakaCardioAstin-a je prirodni astaksantin kojidjeluje sinergijski s koenzimom Q10, luteinom, acetil-L-kar-nitinom, DHA i omegom-3. Prirodni astaksantin je najsnaæ-niji antioksidans koji u kombinaciji s vitaminom E smanjujeukupnu razinu kolesterola i triglicerida veÊ nakon jednomje-seËne terapije. Koenzim Q10 sve se ËeπÊe preporuËuje u tera-pijske i preventivne svrhe, jer je postao sinonimom za opti-malno zdravlje srca. Acetil-L-karnitin dokazano smanjuje oz-ljede srËanog miπiÊa tijekom srËanog udara, a lutein πtiti odoksidacije LDL kolesterola i sprjeËava aterosklerozu. Mnogaistraæivanja pokazuju da omega-3 kiseline smanjuju moguÊ-nost upala u arterijama i stvaranje ugruπaka te jaËaju i πtitestijenke srËanih stanica.

La Roche-Posay zapoËeo je godinu privlaËnom akcijom zakupce. Svjesni Ëinjenice da je kvaliteta proizvoda jednako

vaæna kao i njihova cijena, akcija se odnosi na Ëetiri najboljaproizvoda kojima su cijene sniæene do -33%. Akcija Êe trajaticijelu godinu, a proizvodi su dostupni u ovlaπtenim La Roche-Posay ljekarnama.

Hydreane legere i Hydreane rich - hidratantne su kreme zanjegu osjetljive koæe. Sadræe hidrolipide, novu generaciju tzv.nosaËa vode koji prirodno prodiru u epidermis. Effaclar gel zaËiπÊenje masne osjetlji-ve koæe njeæno uklanjaneËistoÊe i prekomjernisebum, ostavljajuÊi ko-æu Ëistom i svjeæom.

Lipikar lait je mlijekoza njegu tijela koje ko-æi vraÊa lipide i djelujeprotiv suhoÊe.

Primjereno je za dje-cu i odrasle.

Lavera - glavni sponzor Green Fashion Show-aBerlin, sijeËanj

Na berlinskom Fashion Show-u dizajne-ri deset ekoloπki orijentiranih i haute

couture modnih marki predstavili su svojenove kolekcije. Lavera je kao glavni spon-zor podræala takav inovativni modni event,pa je svaka manekenka bila ekskluzivnonaπminkana mineralno-organskim makeup-om iz Laverine Trend-sensitive linije. Tajnajpriznatiji i najvjerodostojniji organskikozmetiËki brand ponovno se potvrdiokao trendsetter ljepote i æenstvenosti. Za-πtitno lice Lavere za svjetsku kampanju jemanekenka Nevena DujmoviÊ - muzanajveÊih svjetskih fotografa.

DOGA–AJI,NAJAVE...

da te bez dodanog πeÊera. Na svakom proizvodu nalaze se i recepti

ge. Jadranke Boban PejiÊ.

La Roche-Posay proizvod godine 2010.

Za tri mjeseca do optimalnogzdravlja uz CardioAstin

Predavanje tvrtke B plusZagreb, Hotel Dubrovnik, 10.03.