intelektualno vlasniŠtvo osnove intelektualnog vlasništva

of 13 /13
INTELEKTUALNO VLASNIŠTVO U OBRAZOVANJU INTELEKTUALNO VLASNIŠTVO Osnove intelektualnog vlasništva za nastavnike Osnove intelektualnog vlasništva za nastavnike Osnove intelektualnog vlasništva za nastavnike

Author: others

Post on 16-Oct-2021

9 views

Category:

Documents


2 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

Osnove intelektualnog
2
Materijali za osposobljavanje nastavnikaIDEAS POWERED @SCHOOL /
Osnove intelektualnog vlasništva za nastavnike Uvod
Intelektualno vlasništvo (IV) štiti tvorevine ljudskog intelekta ili ljudskog uma, a svrha prava intelektualnog vlasništva upravo je zaštititi Vas od slinog ishoda.
Intelektualno vlasništvo nije ništa novo:
Predmeti koji ine naš svakodnevni ivot postaju sve sloeniji. Primjerice, pametni telefon zaštien je stotinama tisua prava intelektualnog vlasništva. Isto vrijedi za veinu predmeta i usluga koji ine dio naših modernih ivota.
Vaša škola od Vas je zatraila da pripremite projekt za nacionalno natjecanje u podruju obrazo- vanja. Motivirani ste. Imate sjajnu ideju. Uloili ste mnogo truda u pripremu detaljnog projekta kako biste osvojili nagradu za svoju školu. Meutim, bivši kolega u kojeg ste imali povjerenja i kojem ste pokazali svoj rad predstavi slian projekt za svoju novu školu i osvoji prvu nagradu. Kako se osjeate?
Zamisao o intelektualnom vlasništvu nije novu. Neki smatraju da se pojavila još 500. g. pr. Kr., kada su ljudi poeli izraivati alate kako bi osigurali svoje preivljavanje i poboljšali kvalitetu ivota. Prvo pravo intelektualnog vlasništva nastalo je kada je grki grad Sibaris svojim graanima dopu- stio da ishode patent za „svako novo usavršavanje luksuza”. Grad je elio nagraditi stvaranje originalnih recepata i proizvoda za kuhanje. Otad su provedena brojna usavršavanja i doneseni su brojni zakoni o intelektualnom vlasništvu. Meutim, svrha prava intelektualnog vlasništva uvijek je ostala ista: poticanje kreativnosti. Kako bi se to postiglo, tvorcu se daje neka vrsta iskljuive ovlasti za upotrebu njegova djela.
Autorska prava • Softver • Korisniki pri-
runici • Melodije zvo-
na • Facebook • Slike
Neki ljudi posveuju godine, pa ak i desetljea, izumu koji bi mogao promijeniti svijet. Nekim ljudima genijalna ideja padne na um u „eureka” trenutku. PatentiPatenti se temelje na ideji da izumitelji zasluuju nagradu za svoj trud i za svoju pronicljivost. U zamjenu za to što e svoj izum podijeliti sa svijetom, nositelji patenta stjeu iskljuiva prava na izradu i prodaju svojeg izuma ili njegovu distribuciju na neki drugi nain. ............................................................ Patenti • Metode obrade podataka • Operativni sustav • Rad korisnikog suelja
Jeste li znaliJeste li znali da postoji više od 250 000 aktivnih patenata250 000 aktivnih patenata bitnih za današnje pametne telefone?
igoviigovi su znakovi koji slue za razlikovanje proizvoda i usluga nekog poduzea od onih njegove konkurencije. Iza marke (brenda) stoje ljudi koji rade, ulau, istrauju i razvijaju proizvode i usluge kojima se poboljšavaju razliiti aspekti naših ivota. .................................................. igovi • Naziv telefona • Zvuk pokretanja • Logotip Instagrama ©
DD
TSTS
PP
TMTM DizajnDizajn obuhvaa izgled bilo kojeg proizvoda (ili ak dijela proizvoda) – oblik i boju, upotrijebljene materijale, ambalau. Dakle, više-manje bilo koji predmet moe se registrirati kao dizajn. Ali pojam dizajna još je širi od navedenog! Obuhvaa logotipe, karte, fontove i još više. Dizajn ne mora biti lijep, atraktivan ili umjetniki; jednostavno mora biti drugaiji. ................................................................................................................................ Dizajni • Oblik itavog telefona • Raspored i oblik tipki • Poloaj i oblik zaslona
Poslovna tajnaPoslovna tajna obuhvaa povjerljive poslovne informacije komercijalne ili ekonomske vrijednosti, koje zbog svoje tajnosti poduzeu pruaju konkurentsku prednost. Poslovne tajne zaštiene su bez registracije ili formalnosti. Dakle, poslovna tajna moe ostati zaštiena na neodreeno vrijeme. Postoje odreeni uvjeti koje informacije moraju ispuniti kako bi stekle zaštitu. Informacije moraju biti tajne, moraju imati komercijalnu vrijednost, a nositelj prava mora poduzeti razumne korake kao bi sauvao njihovu tajnost. Meutim, to se razlikuje ovisno o dravi. Primjer bi bio slavna formula Coca-Cole.
Autorsko pravoAutorsko pravo je skup pravila kojima se štite umjetnika i knjievna djela. To znai filmovi, glazba, pjesme, slike, stripovi itd. To je zapravo pravo na to da budete jedina osoba koja odluuje tko se moe koristiti Vašim djelom. Primjerice, recimo da ste napisali pjesmu. Ako ne date dopuštenje za to, nitko je ne smije kopirati ili rei da je to njegova pjesma. To je Vaša pjesma. Naravno, ako elite, moete nekome dati dopuštenje da je izvodi ili snimi.
Osnove intelektualnog vlasništva za nastavnike
3
Materijali za osposobljavanje nastavnikaIDEAS POWERED @SCHOOL /
Autorska prava Što je autorsko pravo?
Autorsko pravo jedno je od najpoznatijih prava intelektualnog vlasništva i pravo koje u najveoj mjeri utjee na nastavnike. Njime se štite materijalne tvorevine ljudskog uma, pod uvjetom da takva tvorevina nije samo ideja.
Svi su nositelji autorskih prava: veliki umjetnici, mali umjetnici, priznati autori i nepoznati autori (koji mogu biti nastavnici ili uenici i studenti). Prezentacija u programu PowerPoint vjerojatno podlijee autorskom pravu. Ovaj informativni lanak nesumnjivo podlijee autorskom pravu.
Veina vas kopirala je fotografiju zaštienu autorskim pravom s interneta za potrebe nastave. Svi ste preuzeli film ili pjesmu. Na te radnje primjenjuje se zakonodavstvo o autorskom pravu.
Zakonodavstvom o autorskom pravu tvorcu se daju iskljuiva prava da utvrdi smiju li se i pod kojim uvjetima druge osobe koristiti njegovim originalnim djelom. Nositelju se dodjeljuju dva prava:
Za ishoenje zaštite na temelju autorskog prava, djelo mora biti original- no. Jednostavno reeno: djelo je originalno kada odraava osobnost auto- ra i izraava njegov slobodan i kreativan izbor. Klasini su primjer dva slikara koji u istom trenutku sjede ispred modela: iako je predmet isti, djelo svakog slikara bit e razliito.
Originalna djela obuhvaaju romane, kazališne komade, poeziju, glazbu, pjesme, crtee, slike, kipove, fotografije, filmske scenarije, filmove i video- zapise, tekstilne dizajne, arhitektonske nacrte, baze podataka i raunalne programe.
Moralno pravo
Ekonomsko pravo
• pravo na korištenje djela. Pravo na kontrolu nad reprodukcijom djela, predstavljanjem djela javnosti, njegovim prijevodom, prilagodbom, distribucijom i prodajom. Autoru se dodjeljuje dugotrajna zaštita kao nagrada, ali istodobno i kako bi se njegovoj obitelji osiguralo da moe uivati ekonomske koristi od djela i njegova uspjeha.
Koja su Vaša prava prema zakonodavstvu o autorskim pravima?
• biti priznat kao autor svojeg originalnog djela Moralna prava openito su priznata u Europi, ali njihov stupanj zaštite razlikuje se ovisno o pojedinoj zemlji.
Obuhvaaju pravo na: • navoenje imena autora • objavu djela anonimno ili pod pseudonimom • cjelovitost djela, ime se ono štiti od izmjena, izoblienja ili
sakaenja • donošenje odluke o tome hoe li djelo biti otkriveno i kada.
Openito se smatra da autor izlae i dio svoje osobnosti kad svoje djelo stavlja na raspolaganje javnosti, pa je stoga ope prihvaeno naelo da moralna prava nemaju vremensko ogranienje.
Osnove intelektualnog vlasništva za nastavnike
4
Materijali za osposobljavanje nastavnikaIDEAS POWERED @SCHOOL /
Kako je djelo zaštieno autorskim pravom?
Za zaštitu autorskim pravom ne postoji obveza registracije. Zaštita postoji od trenutka nastanka djela. U nekim su zemljama dostupni neobvezni postupci registracije. Registracija moe biti korisna za potrebe pruanja dokaza jer moe pomoi u dokazivanju toga da je djelo postojalo na odreeni datum.
Razdoblje zaštite autorskim pravom vrlo je dugo. U EU-u zaštita traje tijekom ivotnog vijeka autora te još 70 godina nakon njegove smrti.
Autorsko pravo je teritorijalno. Drugim rijeima, zaštita se dodjeljuje za pojedinanu zemlju. Meutim, meunarodnim instrumentima, kao što su meunarodne konvencije koje sadre pravila primjenjiva na zemlje u cijelom svijetu, odreeni su neki minimalni standardi za zaštitu autorskim pravom
Djela se mogu koristiti bez suglasnosti autora ili nositelja prava prvenstveno u svrhe navedene u nastavku, iako postoje i druge iznimke:
Koje su iznimke od pravâ autora?
Odgovori na naješa pitanja, kojima se potrošae informira o tome što je zakonito, a što nije u pogledu uporabe autorskog prava i povezanog sadraja zaštienog pravima na internetu, dostupna su na sljedeoj poveznici: EUIPO Naješa pitanja o autorskim pravima
uporaba izvadaka za potrebe ilustracije u nastavi ili znanstve- nim istraivanjima
uporaba kratkih citata iz djela za potrebe kritike ili osvrta
reprodukcija djela za privatnu uporabu
Osnove intelektualnog vlasništva za nastavnike
5
igovi
Što je ig?
ig je razlikovni znak kojim se utvruje da proizvodi i usluge potjeu od odreenog trgovakog društva i kojim se razlikuju od proizvoda i usluga konkurenata. To moe biti rije, slika, simbol ili oblik, figurativni element, slogan, boja, pa ak i zvuk.
ig sam po sebi nije zaštien. Zaštien je u odnosu na odreene proizvode i/ili usluge. Prema tome, rije Nike, kao naziv, nije zaštiena. Meutim, naziv „Nike” u odnosu na sportsku opremu jest zaštien. U teoriji to znai da bi netko mogao upotrebljavati naziv „Nike” i za prodaju drugih, potpuno razliitih proizvoda, kao što su voe i povre. Meutim, dobro poznatim igovima (kao što je Nike) moe se dodijeliti viši stupanj zaštite, što znai da nije dopušteno upotrebljavati Nike u vezi s drugim proizvodima i uslugama osim obue.
ig je pravo intelektualnog vlasništva koje poduzeima omoguuje: • da uspostave vezu izmeu svojih proizvoda i usluga te svojih kupaca; • da izgrade lojalnost kupaca i prepoznatljivost marke (brenda); • da se njihovi proizvodi i usluge razlikuju od proizvoda i usluga konkurentskih poduzea.
igovi: • ine kljuan element uspjeha u smislu poslovnog natjecanja; • predstavljaju ulaganje društva u njegov ugled i marku; • predstavljaju pravo intelektualnog vlasništva koje bira veina poduzea; • esto su najvrjednija imovina poduzea.
Dobar ig ne bi smio biti povezan s proizvodima i uslugama koji su njime obuhvaeni. Nije mogue zaštititi izraz „Tenisice” kako bi se njime obuhvatile tenisice jer bi se time sprijeilo sve ostale da koriste rije „tenisice” prilikom prodaje svojih tenisica. S druge strane, „Nike” nema izravnu, oitu poveznicu s proizvodima obuhvaenim tom rijeju, pa svi ostali mogu prodavati tenisice pod bilo kojim drugim nazivom. igovi ne utjeu na kreativnost ili inovativnost poduzea. To su razlikovni znakovi koji se mogu neogranieno štititi, pod uvjetom da ispunjavaju zahtjeve navedene u nastavku. Moraju:
biti jasni, precizni, lako dostupni i nepristrani
imati razlikovni karakter
ne obmanjivati javnost
6
Kako je ig zaštien?
igovi su jedan od najpopularnijih i najvrjednijih dijelova imovine društva. Mogu imati ogromnu ekonomsku vrijednost i vanost za poduzea.
Postupak registracije naješe je jednostavan i brz. Mogue je dobi- ti zaštitu iga u roku od nekoliko tjedana.
Pruaju širok raspon pravne zaštite. Nositelj iga ima pravo sprijeiti tree  strane da se koriste igom u poslovanju. To ne podrazumijeva samo istovjetni znak za istovjetne proizvode i usluge, nego i sve sline znakove za sline proizvode i usluge, pod uvjetom da postoji vjerojatnost dovoenja javnosti u zabludu.
Koje su prednosti igova?
Obveza upotrebe
Nositelj iga mora platiti registraciju i produljenje igova (ali iznos je mnogo manji nego za patente).
Obveza upotrebe iga za proizvode i usluge za koje je registriran; u sluaju neupotrebe tijekom odreenog razdoblja (naješe 5 godina), ig se moe izbrisati iz registra.
Vlasnici igova moraju zajamiti da njihov registrirani znak ne po- stane generiki naziv, odnosno naziv koji se esto koristi za opisiva- nje predmetnih proizvoda ili usluga.
Koje su negativne strane igova?
igovi moraju biti registrirani kako bi bili zaštieni. Ovisno o tome gdje podnositelji prijave namjeravaju trgovati, prijavu mogu podnijeti: • za pojedinanu dravu, u nacionalnim uredima za intelektualno vlasništvo • za ig Europske unije putem Ureda Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO) • putem Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo (WIPO) radi dobivanja zaštite u više drava
na temelju jedne prijave koja se potom šalje svakoj odabranoj dravi i ondje obrauje. Registracijom iga stjee se zaštita tijekom nekoliko, naješe deset, godina, od datuma podnošenja prijave i moe se produljiti na neogranien broj dodatnih desetogodišnjih razdoblja.
Osnove intelektualnog vlasništva za nastavnike
7
Dizajni
Što je dizajn?
Dizajn je pravo intelektualnog vlasništva koje se odnosi na izgled proizvoda. Kako je navedeno u njegovoj pravnoj definiciji, to je vanjski ili vidljivi izgled proizvoda u cijelosti ili dijela proizvoda koji proizlazi iz njegovih obiljeja. Ta obiljeja mogu biti crte, boje, oblici, teksture, obrisi, materijali ili ornamentacija. Ova vrlo široka definicija obuhvaa gotovo sve tvorevine s vidljivim aspektima.
Sljedee se moe zaštititi kao dizajn: • svaki industrijski ili zanatski predmet ili proizvod • ambalaa • grafiki simboli • dijelovi sastavljeni u sloeni proizvod • crtei i umjetnika djela.
Proizvod ne mora biti proizveden na industrijski nain niti imati umjetniku vrijednost da bi bio dizajn.
Uspjeh i vanost dizajna lee u njegovoj privlanosti korisnicima proizvoda. Korisnike esto privlae vrlo kreativni dizajni. Novi oblici ili boje mogu snano potaknuti prodaju obinih proizvoda te dizajn proizvoda stoga moe postati kljuan element u nastojanju poduzea da svoje proizvode uini privlanijima korisnicima. Posljedino, industrijski dizajni mogu imati vrlo visoku komercijalnu vrijednost, a proizvoa stvaranjem novog izgleda svojeg proizvoda moe stei odluujuu prednost na trištu.
Kako bi izgled proizvoda bio prikladan za zaštitu u svojstvu dizajna u Europi, mora ispunjavati dva zahtjeva:
Ovi su proizvodi iskljueni iz zaštite dizajna: • raunalni programi • proizvodi protivni javnom poretku ili moralu, primjerice, opscene, rasistike ili nemoralne
slike ili poruke • proizvodi koji sadre zaštiene slubene simbole ili oznake, kao što je nacionalna zastava • nevidljivi sastavni dijelovi sloenih proizvoda • obiljeja izgleda proizvoda koja su iskljuivo uvjetovana tehnikom funkcijom.
Novost: Dizajn se smatra novim ako nijedan istovjetni dizajn nije bio dostupan javnosti prije podnošenja prijave.
Individualni karakter: Ukupni dojam koji dizajn ostavlja na „upuenog korisnika” mora se razlikovati od ukupnog dojma koji ostavlja bilo koji drugi dizajn koji je ranije bio dostupan javno- sti. „Upueni korisnik” je osoba koja nije ni dizajner ni tehniki strunjak.
Osnove intelektualnog vlasništva za nastavnike
8
Kako je dizajn zaštien?
Kako bi stekao potpunu zaštitu, dizajn mora biti registriran. Dizajni mogu biti registrirani: • u pojedinanoj dravi, putem nacionalnih ureda za intelektualno vlasništvo • na razini Europske unije kao dizajn Zajednice koji je automatski valjan u svim dravama lanica-
ma EU-a na temelju jedinstvene registracije u Uredu Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO)
• putem meunarodne prijave, kojom upravlja Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo (WIPO).
Postupak registracije je brz, pa dizajn Zajednice moe biti registriran za samo nekoliko dana. Zaštita dizajna vremenski je ograniena. U Europskoj uniji poetno razdoblje zaštite iznosi pet godina od datuma podnošenja prijave. Zaštita se moe produljiti na dodatna razdoblja od po pet godina, do ukupnog razdoblja od najviše 25 godina.
Zaštita
Zaštita koju pruaju registrirana prava daje nositelju dizajna isklju- ivo pravo na upotrebu tog dizajna.
Nositelj registriranog dizajna moe sprijeiti tree strane da se kori- ste zaštienim dizajnom na razliite naine, ukljuujui: izraivanje, ponudu, stavljanje na trište, uvoz, izvoz ili upotrebu proizvoda u kojem je dizajn sadran ili skladištenje takvog proizvoda u navedene svrhe.
Koje su prednosti registriranih dizajna?
Neregistrirani dizajni
U Europi dizajn moe biti zaštien i automatski, bez registracije, za itavu Europsku uniju. Meutim, ta je zaštita ograniena i traje samo tri godine poevši od datuma na koji je dizajn prvi put stavljen na raspolaganje javnosti u Europskoj uniji. Ta se zaštita primjenjuje samo protiv istovjetnih kopija dizaj- na. Takav sustav zaštite u velikoj se mjeri upotrebljava u modnoj industriji.
Osnove intelektualnog vlasništva za nastavnike
9
Oznake zemljopisnog podrijetla Što je oznaka zemljopisnog podrijetla?
Oznaka zemljopisnog podrijetla je znak koji se koristi na proizvodima odreenog zemljopisnog podrijetla ije se kvalitete i/ili ugled mogu pripisati tom podrijetlu. Oznake zemljopisnog podrijetla naješe se koriste za poljoprivredne proizvode, hranu, vino i estoka pia, zanatske i industrijske predmete i proizvode i upuuju na nazive mjesta. Meutim, nazivi koji nisu zemljopisni nazivi isto tako mogu biti zaštieni ako su povezani s odreenim mjestom. Primjerice, sir Feta nije dobio naziv po mjestu, nego po talijanskoj rijei „fetta”, koja znai „kriška”, a koja je u 17. stoljeu ušla u grki jezik. Meutim, potrošai u EU-u sir feta doivljavaju kao grki proizvod, i to zbog nekoliko imbenika, kao što je injenica da na Grku otpada 85 % godišnje potrošnje sira feta u EU-u po glavi stanovnika ili injenica da se feta naješe stavlja na trište s etiketama na kojima se spominju grka kulturna tradicija i civilizacija.
Kako bi oznaka bila oznaka zemljopisnog podrijetla: • mora se odnositi na proizvod koji potjee s odreenog mjesta (npr. naziv Chianti oznaava
vino koje potjee iz talijanske regije Chianti, dok sir Roquefort potjee iz francuske regije Roquefort-sur-Soulzon)
• kvalitete, znaajke ili ugled proizvoda trebaju proizlaziti iz mjesta podrijetla (npr. vino Chianti svoje kvalitete duguje grou koje raste na tlu te specifine talijanske regije, dok kvalitete sira Roquefort proizlaze iz znaajki mlijeka dobivenog od autohtonih pasmina ovaca koje se hrane na tradicionalni nain, kao i iz znaajki podruma u kojima sir dozrijeva).
Zaštita oznaka zemljopisnog podrijetla u Europskoj uniji
Zaštienim oznakama izvornosti (ZOI) oznaavaju se proizvodi koji se proizvode, obrauju i pripremaju na odreenom zemljopisnom podruju uz primjenu priznatog znanja i iskustva (know-how) lokalnih proizvoaa i sastojaka iz te regije. Prema tome, kako bi proizvodi mogli nositi oznaku ZOI, sve faze postupka proizvodnje hrane moraju se provoditi na predmetnom podruju. Neki primjeri ZOI-ja jesu ZOI Bordeaux (Francuska, vino), ZOI Cava (Španjolska, vino), ZOI Manouri (Grka, sir)
Zaštienim oznakama zemljopisnog podrijetla (ZOZP) oznaavaju se proizvodi ija su kvaliteta ili ugled povezani s mjestom ili regijom u kojoj se proizvode, obrauju ili pripremaju, iako korišteni sastojci ne moraju potjecati iz tog zemljopisnog podruja. Proizvodi koji nose logotip ZOZP imaju specifine znaajke ili ugled koji asociraju na odreeno mjesto, a barem jedna faza postupka proizvodnje mora se provoditi na tom podruju, dok sirovine upotrijebljene u proizvodnji mogu potjecati iz druge regije. Neki primjeri ZOZP-a jesu eské pivo (eška, pivo), ZOZP Lammefjordskartofler (Danska, vrsta povra) ili ZOZP Primorska (Slovenija, vino).
Ovdje moete otkriti kvalitetne europske proizvode koji nose oznaku zemljopisnog podrijetla, kao i slasne recepte: Oznake zemljopisnog podrijetla u receptima
Oznake zemljopisnog podrijetla moete potraiti na poveznici https://www.tmdn.org/giview/
Osnove intelektualnog vlasništva za nastavnike
10
Materijali za osposobljavanje nastavnikaIDEAS POWERED @SCHOOL /
Poslovne tajne Što je poslovna tajna?
Izraz „poslovna tajna” moe zvuati staromodno. U doba brzog pretraivanja interneta, ini se da je vrlo malo toga nepoznato ili ne moe biti poznato. Meutim, poslovne tajne i dalje imaju, i vjerojat- no e uvijek imati, vanu ulogu jer odreenom poduzeu daju prednost pred konkurencijom. Zajed- no sa igovima, poslovne tajne kljuan su element brojnih franšiznih mrea, kao što su restorani brze hrane, frizerski saloni, trgovine odjeom itd.
Poslovne tajne, koje se ponekad nazivaju i know-how (znanje i iskustvo), obuhvaaju povjerljive po- slovne informacije koje poduzeu pruaju konkurentsku prednost. Poslovna tajna je informacija koja nije poznata nikome osim poduzeima koja su vlasnici proizvoda i njihovim zaposlenicima.
Poslovne tajne obuhvaaju proizvodne/industrijske tajne i trgovake tajne. Meu ostalim obuhvaaju prodajne metode, distribucijske metode, profile potrošaa, oglašivake strategije, popise dobavljaa i klijenata, cjenike te, naravno, postupke proizvodnje.
To mogu biti pozitivne informacije (dobre prakse), ali i negativne informacije (pogreške koje valja izbjegavati).
Koji su kriteriji za poslovnu tajnu?
Poslovna tajna moe biti poslovna tajna samo ako ostane tajna. Informacije obuhvaene poslovnom tajnom:
Je li poslovna tajna pravo intelektualnog vlasništva?
Odgovor je ne. Poslovne tajne nisu pravo intelektualnog vlasništva kao takvo. Nositelj poslovne tajne nema iskljuivo pravo nad svojim djelom. Ne moe sprijeiti konkurenciju da otkrije tajnu ili doe do istih rješenja.
Poslovne tajne mogu biti neovisne ili mogu nadopunjavati patente. esto se koriste u kreativnom postupku koji vodi do inovacija. Sve dok se za izum ne zatrai zaštita, izumitelj mora nastojati sau- vati povjerljivost izuma kako bi mogao ispuniti zahtjev u pogledu novosti.
U franšiznim ugovorima davatelj franšize primateljima franšize daje relevantno znanje i iskustvo koje se redovito nadograuje kako bi se ouvala konkurentska prednost franšizne mree.
Poslovne tajne zakonski su zaštiene samo u sluajevima kada netko ishodi povjerljive informacije nezakonitim putem (npr. špijuniranjem, kraom ili podmiivanjem).
Mora se dokazati da su poduzeti razumni napori kako bi se sauvala tajnost.
moraju imati poslovnu, komercijalnu ili ekonomsku vrijed- nost
ne smiju biti poznate
Osnove intelektualnog vlasništva za nastavnike
11
Patenti Što je patent?
Patent izumiteljima prua zaštitu za izum. Izum je rješenje za odreeni tehnološki problem u obliku proizvoda ili procesa koji naš ivot ini lakšim ili boljim. Ako je novo rješenje uspješno, postaje sna- an alat u rukama izumitelja te vana konkurentska prednost za poduzee na trištu.
Stoga je vrlo vjerojatno da e konkurencija eljeti napraviti sline ili istovjetne proizvode. U svrhu zaštite izumitelja i poticanja daljnje kreativnosti, patent omoguuje izumitelju da sprijei ostale u po- novnoj izradi, upotrebi, prodaji ili uvozu proizvoda koji oponaša njegov izum.
Patentom se onemoguuju primjena odreene tehnologije i poboljšanja, pa je zbog toga valjanost pa- tenta vremenski ograniena. Najdulje vrijeme zaštite za europski patent iznosi 20 godina od datuma podnošenja prijave.
Izumi ponekad mogu biti vrlo jednostavni, primjerice igraka, ili mogu biti sloeni kao nuklearno oruje. Vrhovni sud SAD-a jednom je presudio da se patentirati moe „sve na svijetu što je izradio ovjek”. Kako bi se izum u Europi mogao patentirati, mora ispunjavati tri uvjeta:
Na primjer:
Ovaj je izum naprava za zaštitu ušiju ivotinja, osobito dugod- lakih pasa, od prljanja hranom tijekom jela.
Naprava ima naješe cjevasti dio koji obuhvaa i štiti svako uho ivotinje te dio kojim se cjevasti dio i uši ivotinje dre podalje od usta i hrane dok ivotinja jede.
Kako se patent registrira? Poduzee ili inovator mogu prijaviti patent: - u odreenoj dravi putem nacionalnog ureda za patente - u jednoj ili više europskih zemalja putem Europskog patentnog ureda (EPU) - na globalnoj razini, putem Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo (WIPO)
Primjenjivost u industriji: moe se proizvoditi ili upotrebljavati na industrijskoj razini.
Inventivni korak: mora predstavljati korak unaprijed u odnosu na ono što je ve poznato. Ne smije biti tek „nastavak” ili „varijacija” onoga što ve postoji.
Novost: nije bio prethodno poznat javnosti ni u kojem obliku, nigdje i nikad.
Osnove intelektualnog vlasništva za nastavnike
12
Troškovi
Vrijeme
Objava
Postupak prijave obuhvaa objavu tehnikih pojedinosti (tajne izuma).
Patent se mora produljivati svake godine. S obzirom na injenicu da su izumi esto zaštieni s nekoliko patenata, troškovi mogu brzo narasti.
Koje su negativne strane patenata?
Dobivanje patenta ne jami poslovni uspjeh. Izumitelj mora zajamiti da koristi od pa- tenta nadmašuju vrijeme, napor i trošak potrebne za dobivanje i odravanje patenta. Prilikom registriranja patenta poduzea moraju detaljno opisati svoj izum i otkriti njegove tajne. Pa- tentom se ne štite proizvodi kao takvi, nego se štite razliiti koraci izuma u takozvanim zahtjevima. Sa- stavljanje ispravnog patentnog zahtjeva samo po sebi predstavlja umijee i to ine patentni zastupnici.
Zahtjev: Naprava za zaštitu ušiju ivotinja koja sadri: • par cjevastih štitnika, pri emu svaki ini ploica
izraena od savitljivog materijala, koji u slobodnom stanju automatski poprimaju spomenuti cjevasti oblik;
• svaki štitnik moe se uzduno otvoriti radi jednostavnog umetanja uha ivotinje;
• mehanizam za postavljanje kojim se fleksibilno povezuje jedan kraj jednog štitnika s jednim krajem drugog štitnika te se naprava uvršuje na glavu ivotinje na nain da uzduna os svakog štitnika i dio svakog uha ivotinje stoje otprilike vodoravno i gotovo okomito u odnosu na glavu ivotinje, pri emu se krajevi ušiju ivotinje nalaze na udaljenosti veoj od širine glave ivotinje.
Brojna velika društva koriste se pravima intelektualnog vlasništva kako bi bez otkrivanja tajni zaštitila proizvode koji su inae mogli biti registrirani i kao patenti. Primjerice, Coca Cola nikad nije patenti- rala formulu svojih proizvoda jer je eljela sauvati njezinu tajnost. Ta strateška odluka kompaniji je pomogla da naziv „Coca Cola” ostane slavan bez opasnosti od otkrivanja njegova recepta. U tom sluaju odluka o registriranju patenta takoer ovisi o tajnovitosti i tehnikom aspektu patenta. Ako se za izum lako moe provesti obrnuti inenjering rastavljanjem, primjerice, motora, zaštita tajne nee djelovati. U sluaju Coca Cole to je bilo prikladno jer je vrlo teško provesti obrnuti inenjering za proizvod.
Osnove intelektualnog vlasništva za nastavnike
13
Kviz o intelektualnom vlasništvu
1 Intelektualno vlasništvo...
A postoji ve dugo vrijeme B obuhvaa skup prava C štiti tvorevine D sve navedeno
2 Intelektualnim vlasništvom moe se...
A zaštititi izume B zaštititi pisana djela i prezentacije C dodati vrijednost poduzeu D sve navedeno
3 Kako bi se za njega ishodio patent, izum mora...
A biti nov B predstavljati korak unaprijed u odnosu na ono što ve postoji C biti primjenjiv u industriji D ispunjavati sve prethodno navedene zahtjeve
4 ig...
A štiti izum B štiti povjerljive informacije C slui za razlikovanje proizvoda i usluga D štiti izgled proizvoda
5 Dizajn...
A je vanjski izgled proizvoda u cijelosti ili dijela proi- zvoda
B ne mora biti registriran kako bi bio u potpunosti zaštien C mora imati umjetniku vrijednost D naješe nema veliku trgovaku vrijednost
6 Autorsko pravo stupa na snagu...
A nakon objave ili izlaganja djela B automatski u trenutku stvaranja djela C prilikom registracije djela D kada je djelo vrijedno
7 Što je od navedenoga zaštieno autorskim pravom?
A raunalni programi i baze podataka B fotografije i videozapisi C glazba i stihovi pjesama D sve navedeno
8 Ako uenik ima izvrsnu inovativnu ideju, treba...
A biti oprezan kada ljudima govori o njoj B zatraiti savjete o tome kako je zaštititi C razglasiti je na društvenim mreama D odgovori A i B su toni
9 Prosjeni pametni telefon ima ... patenata.
A 250 B 2 500 C 25 000 D 250 000
10 Automobil je zaštien...
A patentima B igom i registriranim dizajnom C autorskim pravom D svime navedenim