u Europi
Osnove o zaštiti intelektualnog vlasništva u Europi
w w
w.iprhelpdesk.eu
3
The European IP Helpdesk Vaš vodi za intelektualno vlasništvo u Europi
SADRAJ
Europska sluba za intelektualno vlasništvo
Upravljanje intelektualnim vlasništvom (eng. Intellectual Property - IP, u daljnjem tekstu hrv. krat. hrv. IV) kljuni je element u poboljšanju konkurentnosti bilo koje tvrtke. Naalost, malim i srednjim poduzeima (eng. Small and Medium-sized Enterprises - SME, hrv. MSP) esto nedostaje vremena, resursa ili znanja za bavljenje pitanjima IV-a. Ovaj vodi ima za cilj pruiti odgovore na neka od glavnih pitanja intelektualnog vlasništva kojima se suoavaju mala i srednja poduzea. Razvijen je na temelju odgovora European IP Helpdesk-a na neka od esto postavljenih pitanja (FAQ) koja su korisnici uputili European IP Helpdesk-u na njihovoj internetskoj stranici. Nadalje, na kraju svakog poglavlja navedeno je nekoliko dokumenata koji se mogu koristiti kao literatura za dodatne informacije.
Svaki dio ovog vodia posveen je jednom specifinom pravu IV-a, a obuhvaa bitne aspekte njegove regulacije u Europi, kao i neka dodatna pitanja koja na temelju iskustva European IP Helpdesk-a, zanimaju europska mala i srednja poduzea.
Svrha ovog vodia nije biti iscrpan niti predstavlja slubeni dokument Europske komisije. Vodi se prua kao jedna od usluga European IP Helpdesk-a.
4
12
18
24
28
32
38
44
50
57
5
1. igovi
• Što je ig? • Koji su naini registracije iga? • Koji su zahtjevi za registraciju iga? • Kakvu zaštitu pruaju igovi? • Što je obveza korištenja? • Što je trgovako ime?
Što je ig? ig je ekskluzivno pravo nad korištenjem znaka u odnosu na dobra i usluge za koje je registriran. igovi se sastoje od znakova na temelju kojih se mogu razlikovati proizvodi (ili roba ili usluge) jednog trgovca od proizvoda drugih. Takvi znakovi ukljuuju:
Rijei Berg Osobna imena Peter Peters
Logotipe Slova PB
Brojeve 1 Boje
Oblik/ambalaa robe Zvukovi
Glavna funkcija iga je identificirati trgovako podrijetlo proizvoda. Osim toga, igovi prenose poruku o kvaliteti proizvoda i na taj nain olakšavaju izbor potrošaa. Nadalje, koriste se u svrhu oglašavanja i mogu funkcionirati kao instrument ulaganja (npr. mogu se ustupiti, licencirati itd.).
?
?
1 EU slikovit (logo) iga br. 1210187, vlasnika Bayerische Motoren Werke Aktiengesellschaft.
2 EU oblik iga br. 008566176, vlasnika Intercontinental Great Brands LLC. 3 EU boja iga br. 000031336, vlasnika Kraft Foods Schweiz Holding GmbH.
1
2
3
7
igoviThe European IP Helpdesk
Nacionalna razina Registracija se provodi u dravnim uredima za intelektualno vlasništvo, a zaštita se ostvaruje samo na teritoriju gdje je trgovaki znak registriran.
Regionalna razina (EUTM) Zaštita iga na razini EU moe se ostvariti registracijom EU iga (eng. EU trademark - EUTM) u Uredu Europske unije za intelektualno vlasništvo - European Union Intellectual Property Office (EUIPO).
Postupak prijave je jednostavan, uz jedinstven skup naknada i na slubenom jeziku bilo koje drave lanice plus jednom od sljedeih jezika: engleski, francuski, španjolski, njemaki ili talijanski. Obuhvaa teritorij svih drava lanica. Svaka fizika osoba ili pravna osoba iz bilo koje zemlje svijeta moe podnijeti zahtjev za EUTM.
Meunarodna razina (Madridski sustav) Sustav meunarodne registracije iga (poznat kao Madridski sustav) Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo - World Intellectual Property Organization
(WIPO) omoguava korisnicima zaštitu iga na više od 100 teritorija podnošenjem jednog zahtjeva na jednom jeziku i plaanjem jedinstvenog skupa naknada. Podnositelj zahtjeva mora ili imati tvrtku, ili imati prebivalište, ili biti dravljanin nekog od teritorija koji se nalazi u sklopu Madridskog sustava.
Podnošenje ovog zahtjeva ima meunarodni karakter; meutim, nacionalni zakoni reguliraju registraciju na svakom teritoriju. Dodijeljeni meunarodni ig je „paket” nacionalnih igova iju valjanost moraju potvrditi nacionalni uredi za intelektualno vlasništvo u dravama koje odabere podnositelj zahtjeva da bi bila vaea u tim dravama. Prema tome, meunarodna prijava moe biti prihvaena na nekim oznaenim teritorijima, a odbijena u drugima.
Koji su zahtjevi za registraciju iga?
Jasna i precizna prezentacija Znak za koji se trai registracija kao ig mora moi biti predstavljen na nain koji omoguuje da se predmet zaštite jasno i precizno odredi. ü rije, logotip, note glazbe … û miris oblaka.
Prepoznatljivost (karakteristine osobine) Znak za koji se trai registracija kao ig mora biti prepoznatljiv i razliit od robe ili usluga koje nose trgovaki znak nekih drugih trgovaca. ü „BANANA” u odnosu na odjeu. û „BANANA” u odnosu na banane.
Ne smije zavaravati Znak za koji se trai registracija kao ig ne smije zavaravati javnost, npr. što se tie naravi, kvalitete ili geografskog podrijetla robe ili usluga. û „GLUTENFREE” za proizvod koji sadri gluten.
igoviThe European IP Helpdesk
Ne smije biti deskriptivan (doslovno opisan) Znak za koji se trai registracija kao ig ne smije biti doslovno opisan da odreuje karakteristike robe ili usluga koje nose taj znak, kao što su njihova vrsta, kvaliteta, koliina, namjena, vrijednost, geografsko podrijetlo itd. û „BANK” za financijske usluge.
Neuobiajen u jeziku Znak za koji se trai registracija kao ig ne smije biti znak ili oznaka onoga što je postalo uobiajeno u tom jeziku ili ve uspostavljena praksa u trgovini. û „STIMULACIJA” za energetske napitke.
Protivno javnom redu ili moralu Znak za koji se trai registracija kao ig ne smije biti u suprotnosti s javnom politikom ili moralom. û „GONI SE/ JE** SE”.
Kakvu zaštitu pruaju igovi? Ekskluzivno pravo koje se odnosi na ig omoguuje vlasniku da sprijei druge da koriste iste ili sline znakove za identine ili srodne proizvode i/ili usluge kao one zaštiene igom tijekom trgovanja, bez prethodnog odobrenja vlasnika. Vlasnik iga moe prodati svoj ig nekom drugom tko e tada postati novi vlasnik iga ili dati dopuštenje drugima da koriste ig uz obostrano dogovorene uvjete (tj. Ugovor o licenciranju iga).
Teritorijalna zaštita Zaštita igom je teritorijalne prirode, što znai da se prava za igove daju i mogu se primjenjivati unutar zemljopisnih granica drave ili regije gdje su registrirani.
Zaštita roba i usluga Registracija se uvijek obavlja za jednu ili više klasa odreene robe i/ ili usluga, što bi trebalo odgovarati onoj robi i/ili uslugama koje je komercijalizirao njezin vlasnik. Klase roba i usluga uspostavljene su Meunarodnim sporazumom o meunarodnoj klasifikaciji roba i usluga (Nica), kojim upravlja WIPO.
Trajanje zaštite Zaštita igom vremenski je ograniena: u veini zemalja zaštita traje 10 godina od datuma podnošenja prijave i moe se neogranieno obnavljati na razdoblja od 10 godina. Ova zaštita moe prestati ako se pristojbe za obnovu ne plaaju. Jednom kada zaštita iga istekne, svatko moe koristiti ig u trgovanju roba i usluga obuhvaenih igom kojem je istekao rok, bez kršenja prava. ?
Registracija (Podnošenje zahtjeva)
igoviThe European IP Helpdesk
Što je obveza korištenja? Da bi se odrala registracija, igovi se moraju upotrebljavati u potrošakom društvu u odnosu na robu ili usluge za koje su registrirani. Ova obveza, koja je usvojena u veini zemalja, znai da ako u odreenom roku nakon registracije (5 godina za EUTM-ove) vlasnik iga ne upotrijebi ig, izgubit e svoje ekskluzivno pravo, te e stoga tree strane biti u mogunosti koristiti i registrirati „neiskorišteni” ig za istu robu i usluge.
Što je trgovako ime? Trgovaka imena (nazivi) i igovi razliite su stvari i ne smije ih se miješati. Trgovaki naziv je jednostavno naziv tvrtke ili poduzea i njegova jedina funkcija je identificirati tu tvrtku ili poduzee. S druge strane, kao što je gore objašnjeno, funkcija iga je prepoznati podrijetlo proizvoda ili usluga trgovca, razlikovati ih od onih koji pripadaju drugim trgovcima.
Iako trgovaka imena mogu biti igovi i obratno, oni nisu automatski zamjenjivi. Nain na koji se koriste odredit e radi li se o trgovakom imenu ili igu. Na primjer, trgovaka imena obino su rijei, a ne logotipi, koji se ne upotrebljavaju u vezi s proizvodima ili uslugama koje komercijalizira tvrtka, osim ako se naziv tvrtke i ig podudaraju.
Informativni listovi Kako pretraiti igove - How to Search for Trade Marks Komercijalizacija intelektualnog vlasništva: Ugovori o ustupanju
IPR materijali IPR infografika o igu u EU - IPR Chart on EU Trade Mark IPR infografika o meunarodnom igu - IPR Chart on International Trade Mark (Madrid System)
Vodi Vaš vodi za komercijalizaciju intelektualnog vlasništva
Sve navedene dokumente moete pronai u našoj knjinici.
Korisni dokumenti Vodi za meunarodnu registraciju igova prema Madridskom sporazumu i Madridskom protokolu - Guide to the International Registration of Marks under the Madrid Agreement and the Madrid Protocol Osnovni pojmovi o igovima - Trade Mark Basics Fact Sheets (INTA) Osnove o igu u Europskoj uniji - Trade Mark Basics in the European Union WIPO prirunik za intelektualno vlasništvo: politika, zakon i korištenje - WIPO Intellectual Property Handbook: Policy, Law and Use
Daljnje informacije ?
?
Što je industrijski dizajn? Industrijski dizajn je vanjski izgled cjelokupnog proizvoda ili njegovog dijela koji proizlazi iz posebnosti linija, kontura, boja, oblika, teksture i/ ili materijala samog proizvoda i/ili njegovih ukrasa. Primjer dizajna koji se moe zaštititi je:
Koji su pravci zaštite dizajna? Dizajn se moe zaštititi na razliite naine: kroz sustav registracije, sustav neregistracije i autorska prava. Registracija se moe ostvariti na tri razliite razine: nacionalnoj, regionalnoj i meunarodnoj. Najbolji put obino ovisi o trištima na kojima podnositelj zahtjeva namjerava poslovati.
Nacionalna razina Registracija se obavlja u nacionalnim uredima za intelektualno vlasništvo i zaštita se ostvaruje samo na teritoriju na kojem je dizajn registriran.
Regionalna razina (RCD i UCD) Zaštita industrijskog dizajna na razini EU moe se ostvariti bilo putem registracije ili bez registracije:
EUIPO
NIPO
2. Industrijski dizajn
?
?
4 EU dizajn br. 002384685-0002, vlasnik Lifetime Brands Europe Limited.
4
15
Industrijski dizajnThe European IP Helpdesk
Registrirani dizajn zajednice (eng. Registered Community Design - RCD) Zaštita dizajna na razini EU moe se ostvariti registracijom RCD-a pri EUIPO. Postupak prijave je jednostavan, s jedinstvenim nizom naknada i na slubenom jeziku bilo koje drave lanice plus jednom od sljedeih: engleski, francuski, španjolski, njemaki i talijanski. Obuhvaa teritorij svih drava lanica. RCD moe zatraiti bilo koja fizika ili pravna osoba iz bilo koje zemlje na svijetu.
Neregistrirani dizajn zajednice (eng. Unregistered Community Design - UCD) Ova vrsta zaštite ne zahtijeva registraciju i zaštita se ostvaruje automatski tijekom razdoblja od tri godine od javnog objavljivanja dizajna unutar EU. Ovaj pravac se obino koristi u sektorima gdje dizajn ima vrlo kratak rok trajanja (npr. modna industrija) budui da se ne radi o obnovljivom pravu i ne podrazumijeva nikakve naknade za registraciju.
Meunarodna razina (Haški sustav) Meunarodni sustav registracije dizajna WIPO-a (poznat kao Haški sustav) omoguava korisnicima da dobiju paket nacionalnih dizajna na preko 65 teritorija podnošenjem jedne prijave na jednom jeziku i plaanjem jedinstvenog skupa naknada. Ova opcija moe odgovarati kandidatima koji oekuju poslovanje na brojnim teritorijima. Podnositelj zahtjeva mora ili imati poduzee, ili imati prebivalište ili biti dravljanin bilo kojeg teritorija koji je dio Haškog sustava.
lako podnošenje ove prijave ima meunarodni karakter, nacionalni zakoni reguliraju registraciju na svakom teritoriju. Stoga bi meunarodna prijava mogla biti prihvaena na nekim oznaenim teritorijima, a na drugim odbijena.
Koji su zahtjevi za registraciju dizajna?
Novost Dizajn se smatra novim ako prethodno nije objavljen javnosti.
Individualan karakter Procjena individualnog karaktera sastoji se od provjere razlikuje li se ukupni dojam dizajna od ukupnog dojma koji se stvara ranije dostupnim dizajnom.
Nefunkcionalnost One znaajke dizajna kojima upravlja iskljuivo tehnika funkcija ne dobivaju zaštitu.
Kakva se zaštita ostvaruje kroz zaštitu dizajna? RCD (eng. Registered Community Design) prua svom vlasniku ekskluzivno pravo na korištenje svog dizajna i da sprijei tree strane da ga komercijalno koriste bez prethodnog pristanka.
UCD (eng. Unregistered Community Design) samo štiti od namjernog kopiranja, drugim rijeima vlasnik dizajna moe samo sprijeiti tree strane da komercijalno koriste njegov dizajn ako je kopiran, a ne ako su tree strane samostalno stvorile slian ili identian dizajn. Vlasnici
WIPO
Informativni listovi Pretraivanje dizajna Komercijalizacija intelektualnog vlasništva: Ugovori o ustupanju
IPR materijali IPR infografika : Dizajn zajednice - IPR Chart: Community Design IPR infografika: Meunarodni dizajn (Haški sustav) – IPR Chart: International Design (Hague System)
Vodi Vaš vodi za komercijalizaciju intelektualnog vlasništva
Sve navedene dokumente moete pronai u našoj knjinici.
Korisni dokumenti Osnove dizajna u Europskoj uniji - Design Basics in the European Union WIPO prirunik za intelektualno vlasništvo: politika, zakon i korištenje - WIPO Intellectual Property Handbook: Policy, Law and Use
Daljnje informacije
dizajna, ukljuujui vlasnike UCD-a, mogu svoj dizajn prodati nekom drugom, koji e tada postati novi vlasnik dizajna ili dati dozvolu drugima za korištenje dizajna prema uzajamno dogovorenim uvjetima (npr. ugovor o licenciranju dizajna).
Teritorijalna zaštita Dizajni su teritorijalne naravi, što znai da se prava dizajna dodjeljuju i provode unutar geografskih granica zemlje ili regije u kojoj su registrirani.
Zaštita izgleda proizvoda Zaštita dizajna obuhvaa izgled cijelog ili dijela proizvoda koji proizlazi iz njegovih estetskih znaajki koje ne smiju biti odreene samo njegovom tehnikom funkcijom.
Trajanje zaštite RCD zaštita ograniena je na vremenski rok: u veini drava 5 godina od datuma podnošenja zahtjeva za dizajn, što se moe obnoviti na rok od 5 godina, do ukupnog roka od 25 godina. Zaštita dizajna moe istei i ranije ako se ne plaaju pristojbe za obnovu.
UCD zaštita traje 3 godine i ne moe se obnoviti. Kad jednom istekne, zaštita prestaje i svatko taj dizajn moe komercijalno koristiti bez kršenja propisa vezano uz raniju zaštitu.
Registracija (Podnošenje zahtjeva)
(najviše 4 puta)
PatentiThe European IP Helpdesk
Što je patent? Patent je ekskluzivno pravo dodijeljeno za zaštitu izuma (proizvoda ili procesa) koji nudi novo tehniko rješenje ili olakšava da se nešto uini na novi nain. Vlasnik patenta uiva ekskluzivno pravo sprjeavanja treih strana da komercijalno koriste njegov izum u ogranienom vremenskom razdoblju. Zauzvrat, nositelj patenta mora izum otkriti javnosti u prijavi patenta.
Koji su pravci za zaštitu patenta? Registracija patenta moe se provesti na tri razliite razine: nacionalnoj, regionalnoj i meunarodnoj (kroz sustav ugovora o suradnji na podruju patenata (eng. Patent Cooperation Treaty - PCT). Najbolji put obino ovisi o teritorijima na kojima tvrtka namjerava eksploatirati patent.
Nacionalna razina Registracija se obavlja u nacionalnim uredima za intelektualno vlasništvo, a zaštita se ostvaruje samo na teritoriju na kojem je patent registriran.
Regionalna razina (Europski patent) Europski patent moe se dobiti za sve drave ugovornice Europske patentne konvencije (eng. European Patent Convention - EPC) podnošenjem jednog zahtjeva, uz jedinstven skup naknada, Europskom patentnom uredu (eng. Europan Patent Office - EPO) na jednom od tri slubena jezika (engleskom, francuskom ili njemakom). Ovaj zahtjev ima meunarodni karakter; meutim, nacionalni zakoni reguliraju registraciju za svaki teritorij zasebno. Dodijeljeni europski patent tada je „paket” nacionalnih
EPO
NIPO
3. Patenti
?
?
PatentiThe European IP Helpdesk
patenata koji, da bi stupili na snagu, moraju biti potvreni u nacionalnim uredima za intelektualno vlasništvo drava koje je podnositelj zahtjeva odabrao.
Meunarodna razina (PCT) WIPO upravlja PCT sustavom koji omoguava korisnicima da dobiju patentnu zaštitu na više od 150 teritorija podnošenjem jednog zahtjeva na jednom jeziku i plaanjem jedinstvenog skupa naknada. Podnositelj zahtjeva mora biti dravljanin ili rezident drave ugovornice PCT-a. Ovaj zahtjev ima meunarodni karakter; meutim, nacionalni zakoni reguliraju registraciju za svaki teritorij zasebno. U ovom e sluaju podnositelj prijave takoer dobiti „paket” nacionalnih patenata ije odobravanje ostaje pod nadzorom odgovarajueg nacionalnog ili regionalnog patentnog ureda.
Patentni postupci zahtijevaju visok stupanj tehnike i pravne strunosti. Preporuuje se traenje strune pomoi.
Koji su zahtjevi za registraciju patenta?
Novost Izum mora biti nov u usporedbi s postojeim znanjem iz odgovarajueg tehnikog podruja – koji još nije postao dio tehnikih dostignua.
Inovativni iskorak Izum mora biti takav da nije oit, drugim rijeima, da ga osoba s prosjenim znanjem iz odgovarajueg tehnikog podruja ne moe lako zakljuiti.
Industrijska primjena Mora imati industrijsku primjenu (tj. moe se proizvoditi ili koristiti u bilo kojoj industrijskoj grani, ukljuujui poljoprivredu).
Kakvu vrstu zaštite pruaju patenti? Ekskluzivno pravo dodijeljeno na temelju patenta omoguuje vlasniku da sprijei druge da bez prethodnog odobrenja vlasnika proizvode, koriste, nude na prodaju, prodaju ili uvoze proizvod ili proces zasnovan na patentiranom izumu. Vlasnik patenta moe dati dozvolu drugima da koriste izum prema obostrano dogovorenim uvjetima (tj. ugovoru o licenciranju patenta). Vlasnik takoer moe prodati patent nekom drugom tko e tada postati novi vlasnik patenta.
Teritorijalna zaštita Patenti su teritorijalne naravi, što znai da su prava na patent dodijeljena i izvršiva unutar geografskih granica zemlje ili regije u kojoj su registrirani.
Trajanje zaštite Zaštita patenta vremenski je ograniena: 20 godina od datuma podnošenja prijave patenta u veini zemalja. Patent moe prestati ranije ako se ne plaaju godišnje naknade. Jednom kada patent istekne, zaštita prestaje i svatko moe komercijalno iskorištavati izum bez kršenja prava na patent.
WIPO
PatentiThe European IP Helpdesk
Što je jedinstveni patent? Europski patent s jedinstvenim uinkom (unitarni patent) europski je patent koji izdaje EPO, a iji se jedinstveni uinak na podruju 26 drava lanica EU-a (Španjolska i Hrvatska su jedine drave lanice EU-a koje ne sudjeluju u ovoj shemi) daje nakon dodjele, na zahtjev vlasnika patenta. Iako još nije na snazi, jedinstveni patent pruit e podnositeljima zahtjeva nain za stjecanje prava na patent u svakoj od 26 drava sudionica istodobno, bez potrebe za nacionalnom ovjerom u svakoj zemlji, kao što je to sluaj za Europski patent.
Jednom kad ovaj jedinstveni reim stupi na snagu, podnositelji zahtjeva za patent moi e birati izmeu razliitih kombinacija klasinih europskih patenata i jedinstvenih patenata, na primjer:
• jedinstvenog patenta za 26 drava lanica Europske unije koje zajedno s sudjeluju u shemi jedinstvenog patenta zajedno sa
• klasinim europskim patentom koji djeluje u jednoj ili više drava ugovornica EPC-a koje ne sudjeluju u shemi, kao što su Španjolska, Švicarska, Turska, Norveška, Island, itd.
Mogu li patentirati raunalni program? Zakonom se iskljuuje mogunost patentiranja softvera u Europi, ali o ovom pitanju se raspravlja. Kao posljedica toga, raunalni program, kao takav, nije izum koji se moe patentirati. Pod specifinim uvjetima, patent se moe odobriti za raunalno implementiran izum, gdje se tehniki problem rješava na nov i neoit nain. Dodatne informacije dostupne su na EPO web stranici.
Nadalje, kao što je spomenuto u odjeljku 6 (autorska prava) ovog Vodia, raunalni programi podlijeu zaštiti autorskih prava u Europi, pod uvjetom da udovoljavaju uvjetima zaštite autorskih prava.
Informativni listovi Komercijalizacija intelektualnog vlasništva: Ugovori o ustupanju - Commercialising Intellectual Property: Assignment Agreements Licenciranje tehnologije - Technology Licensing-in Automatska analiza patenata - Automatic Patent Analysis Izumiteljstvo, autorstvo i vlasništvo - Inventorship, Authorship and Ownership Objavljivanje nasuprot patentiranju - Publishing vs. Patenting Kako pretraivati informacije o patentima - How to Search for Patent Information
Vodi Vaš vodi za komercijalizaciju intelektualnog vlasništva - Your Guide to IP Commercialisation
Sve navedene dokumente moete pronai u našoj knjinici.
Korisni dokumenti Kako dobiti europski patent, Vodi za podnositelje zahtjeva - How to Get a European Patent, Guide for Applicants Prirunik za izumitelje - Inventors’ Handbook Patentne parnice u Europi - Patent Litigation in Europe PCT-ov vodi za podnositelje zahtjeva - The PCT Applicant’s Guide WIPO prirunik za intelektualno vlasništvo: politika, zakon i korištenje - WIPO Intellectual Property Handbook: Policy, Law and Use EPO vodi za jedinstveni patent - EPO Unitary Patent Guide
Daljnje informacije
Što je konsenzualni patent? Konsenzualni patent, takoer nazivan „malim patentom”, ekskluzivno je pravo dodijeljeno za izum, koji omoguuje njegovom vlasniku da na ogranieno vrijeme sprijei druge da bez njegovog odobrenja komercijalno koriste zaštieni izum.
Koji su pravci zaštite konsenzualnog patenta? U EU se konsenzualni patenti mogu dodijeliti na nacionalnoj razini u sljedeim zemljama: Austrija, Bugarska, eška, Estonija, Finska, Francuska, Njemaka, Grka, Irska, Italija, Poljska, Portugal, Slovaka i Španjolska. Ne postoji europska ili meunarodna zaštita konsenzualnog patenta.
Koji su zahtjevi za registraciju konsenzualnog patenta? Pravila za registraciju konsenzualnog patenta razlikuju se od drave do drave. Stoga, iako se uglavnom zahtijevaju novost i inventivni iskorak, uvjeti zaštite konsenzualnog patenta razlikuju se ovisno o primjenjivom nacionalnom zakonodavstvu.
Koju vrstu zaštite pruaju konsenzualni patenti? Ekskluzivno pravo koje se dodjeljuje za konsenzualni patent openito omoguuje njegovom vlasniku da sprijei druge da bez prethodnog odobrenja vlasnika proizvode, koriste, nude na prodaju, prodaju ili uvoze proizvod ili postupak zasnovan na zaštienom izumu.
Teritorijalna zaštita Konsenzualni patenti su teritorijalne naravi, što znai da se ekskluzivna prava dodjeljuju i provode unutar geografskih granica zemlje u kojoj su registrirani.
4. Konsenzualni patent (eng. utility models)
• Što je konsenzualni patent? • Koji su pravci zaštite konsenzualnog patenta? • Koji su zahtjevi za registraciju konsenzualnog patenta? • Koju vrstu zaštite pruaju konsenzualni patenti? • Koje su glavne razlike izmeu konsenzualnog patenta i
patenta? • Mogu li pretvoriti patentnu prijavu u konsenzualni patent?
?
?
?
?
Konsenzualni patentiThe European IP Helpdesk
Trajanje zaštite Zaštita konsenzualnog patenta vremenski je ograniena. Njegovo trajanje varira ovisno o vaeem nacionalnom zakonodavstvu. U Europi to obino traje od 7 do 10 godina od datuma podnošenja prijave konsenzualnog patenta. Nakon isteka konsenzualnog patenta, zaštita prestaje i svatko ima pravo komercijalno iskoristiti izum bez kršenja prava vezanih uz konsenzualni patent.
Koje su glavne razlike izmeu konsenzualnog patenta i patenata? Glavne razlike izmeu konsenzualnog patenta i patenata su sljedee: • Zahtjevi za stjecanje konsenzualnog patenta manje su strogi od
zahtjeva za patente. Kriterij novosti mora biti ispunjen, ali zahtjev za inventivnim iskorakom ili ne-oiglednosti, mnogo je nii. Stoga se zaštita konsenzualnog patenta esto trai za izume s ogranienim inventivnim iskorakom, koji moda ne zadovoljavaju kriterije dodjele patenta.
• Trajanje zaštite konsenzualnog patenta krae je nego za patente i razlikuje se od drave do drave (obino od 7 do 10 godina bez mogunosti produljenja ili obnove).
• Naknade za stjecanje i odravanje konsenzualnog patenta openito su nie.
Mogu li pretvoriti patentnu prijavu u konsenzualni patent? Mnoge zemlje dopuštaju pretvaranje patentne prijave u prijavu za konsenzualni patent (ili obratno) pod odreenim uvjetima. Ovaj mehanizam esto se koristi kada nadlena sluba za zaštitu intelektualnog vlasništva odbije prijavu patenta zbog neusklaenosti sa zahtjevima za izdavanje patenta i podnositelj prijave odlui pretvoriti prijavu patenta u prijavu za konsenzualni patent.
Informativni listovi Izumiteljstvo, autorstvo i vlasništvo - Inventorship, Authorship and Ownership Objavljivanje nasuprot patentiranju - Publishing vs. Patenting Kako pretraivati informacije o patentima - How to Search for Patent Information
Sve navedene dokumente moete pronai u našoj knjinici.
Daljnje informacije
?
?
Što je poslovna tajna? Svaka povjerljiva poslovna informacija koja prua konkurentnu prednost poduzeu moe se smatrati poslovnom tajnom. Vrsta podataka koja se moe zaštititi kao poslovna tajna stoga je vrlo raznolika.
Moe ukljuivati struno znanje, tehniko znanje (potencijalno zaštieno kao patent), ali i poslovne i komercijalne podatke poput popisa kupaca, poslovnih planova, recepata ili proizvodnih procesa.
Kao se zaštiuju poslovne tajne? Poslovne tajne ne zahtijevaju administrativne ili proceduralne formalnosti da bi bile zaštiene. Postoje, meutim, neki uvjeti koji se trebaju razmotriti da bi se informacije prema tome štitile kao poslovna tajna.
Te informacije moraju: • biti tajne, što znai da nisu ope poznate, • imati komercijalnu vrijednost zbog svoje tajnosti, te • podlijegati razumnim mjerama zaštite, koju obavlja osoba nadlena
za kontrolu informacija, a u svrhu zaštite tajnosti.
Spomenute razumne mjere mogu ukljuivati: • sigurnu pohranu povjerljivih podataka, • sklapanje ugovora o povjerljivosti podataka u kojima su predmet
poslovne tajne o kojima poslovni partneri moraju raspraviti, • ukljuujui klauzule o povjerljivosti unutar ugovora kao što su
ugovori o licenci, ugovori o radu, konzorcijski ugovori ili sporazumi
5. Poslovne tajne
?
?
o partnerstvu, gdje je razmjena povjerljivih podataka vrlo vjerojatna i/ili potrebna.
Kakvu zaštitu pruaju poslovne tajne? Poslovne tajne ne daju „vlasnika prava” što znai da vlasnik poslovne tajne nema ekskluzivno pravo nad informacijom. Meutim, ako je informacija procurila od nekoga tko ima obvezu uvati njezinu tajnost, takvo otkrivanje bi predstavljalo kršenje ugovora koji dopušta vlasniku poslovne tajne odgovarajue pravne lijekove.
Štoviše, ako osoba stekne poslovnu tajnu nepoštenim sredstvima (kao npr. u sluaju špijunae), veina europskih drava i sve drave lanice EU pruaju zaštitu na temelju zakona o nepoštenoj konkurenciji.
Trajanje zaštite Poslovna tajna moe se zaštititi na neogranieno vremensko razdoblje sve dok su ispunjeni uvjeti da se informacije smatraju poslovnom tajnom.
Što je to ugovor o povjerljivosti podataka (eng. Non- Disclosure Agreement)? Ugovor o povjerljivosti podataka (eng. Non-Disclosure Agreement - NDA), koji se naziva i sporazum o povjerljivosti, je pravno obvezujui ugovor u kojem jedna strana (strana koja je otkrila) pristaje dati drugoj strani (primateljici) povjerljive podatke, a druga se slae da nee otkriti te informacije pod uvjetima utvrenim ugovorom.
Ovisno o broju stranaka koje otkrivaju informacije, ugovori o povjerljivosti mogu biti „jednosmjerni” (poznati i kao jednostrani) s jednom stranom
koja otkriva informacije i drugom stranom koja prima informacije, ili „dvosmjerni” (takoer poznat kao bilateralni ili meusobni) kada svaka strana drugoj strani povjeri povjerljive podatke. Ponekad NDA mogu biti multilateralni ugovori s više od dvije ukljuene stranke.
Informativni listovi Poslovne tajne: Uinkovit alat za konkurentnost - Trade secrets: An Efficient Tool for Competitiveness Kako upravljati povjerljivim poslovnim informacijama - How to Manage Confidential Business Information Ugovor o povjerljivosti podataka: Poslovni alat - Non-Disclosure Agreement: A Business Tool
Vodi Vaš vodi za komercijalizaciju intelektualnog vlasništva - Your Guide to IP Commercialisation
Predlošci Uzajamni ugovor o povjerljivosti podataka - Mutual Non Disclosure Agreement Jednosmjerni ugovor o povjerljivosti podataka - One-Way Non-Disclosure Agreement Ugovori o povjerljivosti podataka - Non-Disclosure Agreements
Osim predloška „Ugovora o povjerljivost podataka”, sve navedene dokumente moete pronai u našoj knjinici.
Korisni dokumenti WIPO prirunik za intelektualno vlasništvo: politika, zakon i korištenje - WIPO Intellectual Property Handbook: Policy, Law and Use Razmjena vrijednosti – Pregovaraki ugovori o licenciranju tehnologije: Prirunik za obuku - Exchanging Value - Negotiating Technology Licensing Agreements: A Training Manual
Daljnje informacije
Autorsko pravoThe European IP Helpdesk
Što je autorsko pravo? Autorsko pravo (ili copyright) izraz je koji se koristi za opisivanje prava koja autori imaju na svoja knjievna, znanstvena i umjetnika djela. Ne postoji iscrpan popis koji sadri djela koja mogu biti zaštiena autorskim pravima. Meutim, postoji niz djela koja su obino zaštiena autorskim pravima na meunarodnoj razini: • knjievna djela poput romana, pjesama, predstava,
novinskih lanaka, • raunalni programi, baze podataka, • filmovi, glazbene skladbe i koreografije, • umjetnika djela poput slika, crtea, fotografija i skulptura, • arhitektura, i • oglasi (reklame), karte i tehniki crtei.
Mogu li se ideje zaštititi autorskim pravima? Ne, ideje kao takve ne mogu dobiti zaštitu autorskim pravima. Realizacije tih ideja mogu biti zaštiene autorskim pravima.
Kako nastaju autorska prava? Automatska zaštita U EU se zaštita autorskih prava ostvaruje automatski od trenutka kada je djelo stvoreno i nije potrebna registracija ili druga formalnost. Meutim, neke zemlje dopuštaju dobrovoljnu registraciju/uvanje djela zaštienih autorskim pravima. Dakle, registracija ne predstavlja pravo, ali moe biti korisna u nekim situacijama (npr. za rješavanje sporova oko vlasništva ili stvaranja, kako bi se olakšale financijske transakcije).
6. Autorsko pravo
?
?
?
Autorsko pravoThe European IP Helpdesk
Oznaka autorskog prava Iako nisu potrebne nikakve formalnosti za zaštitu autorskih prava, uobiajena je praksa da se na djelo dodaju oznake o autorskim pravima, kao što je spominjanje „sva prava pridrana” ili simbol ©, zajedno s godinom u kojoj je djelo nastalo, radi informiranja drugih na postojanje autorskih prava i time smanjivanje vjerojatnosti kršenja prava.
Koji su zahtjevi za zaštitu autorskih prava? Iako su autorska prava regulirana na nacionalnoj razini, pa se stoga zahtjevi mogu razlikovati od drave do drave, da bi se stekli uvjeti za zaštitu autorskih prava, djelo openito mora:
• biti originalno: Ne postoji potpuna usklaenost na razini EU-a niti na meunarodnoj razini o onome što bi se trebalo podrazumijevati pod „izvorno”. Meutim, na temelju EU prava, moe se rei da je zahtjev za originalnošu zadovoljen kada autor izrazi svoju kreativnost donošenjem slobodnih i kreativnih izbora, iji rezultat je rad koji odraava njegovu osobnost.
• postojati u nekom obliku: Ne postoji usklaenost na razini EU-a oko toga mora li se djelo nainiti (fiksirati) u materijalnom obliku da bi se zaštitila autorska prava. Na dravama lanicama je da slobodno propišu da djela openito ili bilo koja odreena kategorija djela nee biti zaštiena, osim ako nisu fiksirana u nekom materijalnom obliku. Stoga e djela koja nisu fiksno predoena, kao što su nezabiljeeni govori, moda dobiti zaštitu u nekim zemljama, a ne u drugim.
Kakvu zaštitu prua autorsko pravo?
Teritorijalna zaštita Autorska prava nalaze se u teritorijalnom i nacionalnom opsegu, pa se primjenjuju nacionalni zakoni zemlje u kojoj autor trai zaštitu. Meutim, brojni meunarodni ugovori i konvencije (npr. Bernska konvencija) omoguuju autorima uivanje zaštite u nekoliko zemalja svijeta, ukljuujui drave lanice EU-a.
Opseg zaštite Bernska konvencija daje autorima niz prava koja se mogu svrstati u dvije kategorije: • ekonomska prava, koja vlasnicima prava omoguuju kontrolu
korištenja svojih djela i naknadu za njihovu uporabu, kroz prodaju ili licenciranje drugima. Obino imaju oblik ekskluzivnih prava, osobito da omogue autorizaciju ili zabranu izrade i distribucije kopija kao i javnog objavljivanja. Usklaena su na razini EU-a.
• Moralna prava, koja openito nisu prenosiva, ukljuuju pravo autora na traenje autorskih prava, kao i njihovo pravo na prigovor zbog narušavanja ili omalovaavanja njihovog djela, što bi negativno utjecalo na njihovu ast ili ugled. Nisu usklaena na razini EU-a, tako da njihov opseg zaštite moe varirati od drave do drave.
?
?
Autorsko pravoThe European IP Helpdesk
Meutim, nacionalna zakonodavstva mogu pruiti dulju zaštitu (npr. u EU, 70 godina od smrti autora).
Koja su srodna prava? Srodna prava, poznata i kao bliska ili povezana prava, su ona prava koja, iako su povezana s autorskim pravima, odnose se na neki specifian predmet i štite interese odreenih nositelja prava, razliitih od autora djela, poput izvoaa, producenata (npr. filmova), televizijskih kua i izdavaa.
Ta su prava na meunarodnoj razini regulirana Rimskom konvencijom kojom se utvruje trajanje zaštite od 20 godina od kraja godine u kojoj je (i) izvršeno snimanje (fiksacija) (za fonograme i izvedbe koje su u njima sadrane), (ii) odrana izvedba, (iii) emitiran televizijski program ili emisija.
Meutim, nacionalni zakoni obino predviaju dulji rok zaštite (npr. rok od 50 godina za fonograme i izvedbe u EU).
Informativni listovi Osnove o autorskim pravima - Copyright Essentials Izumiteljstvo, autorstvo i vlasništvo - Inventorship, Authorship and Ownership Upravljanje IPR-om u razvoju softvera - IPR Management in Software Development Licenciranje tehnologije - Technology Licensing-in
Vodi Vaš vodi za komercijalizaciju intelektualnog vlasništva - Your Guide to IP Commercialisation
Koristan dokument WIPO prirunik za intelektualno vlasništvo: politika, zakon i korištenje - WIPO Intellectual Property Handbook: Policy, Law and Use
Osim „WIPO prirunika za intelektualno vlasništvo” sve ostale dokumente moete pronai u našoj knjinici.
Daljnje informacije
Fiksacija/Nastup/ Emitiranje
+ 50 godina
Datum isteka
Stvaranje djela
Baze podatakaThe European IP Helpdesk
Što je baza podataka? U EU se „baza podataka” sastoji od skupa neovisnih djela, podataka ili drugih materijala rasporeenih na sustavan ili metodian nain i pojedinano dostupan elektronikim ili drugim sredstvima.
Koji su pravci zaštite baze podataka?
Zaštita autorskih prava • Izvorne baze podataka mogu biti zaštiene autorskim pravima. • Baze podataka zaštiene autorskim pravom moraju biti izvorna
„intelektualna djela” (vidi odjeljak 6). • Autorska prava su najviša razina zaštite koju mogu dobiti baze
podataka u EU. • Vlasnik baze podataka je osoba koja je stvara.
Sui generis zaštita • Neoriginalne baze podataka - koje ne udovoljavaju uvjetima
za zaštitu autorskim pravima - mogu se u EU zaštititi posebnim pravom za baze podataka poznatim kao sui generis pravo baze podataka.
• Sui generis baze podataka ne moraju biti „intelektualna djela”, ali moraju pokazati da se u „kvalitativnom ili kvantitativnom smislu radi o znatnom ulaganju bilo u stjecanje, provjeru ili prezentaciju sadraja” baze podataka.
• Vlasnik sui generis baze podataka je osoba koja stvara bazu, tj. osoba koja poduzima inicijativu stvaranja baze podataka i preuzima povezane investicijske rizike.
7. Baze podataka
?
?
• Neki primjeri zaštienih neorginalnih baza podataka su telefonski imenici ili knjige zakona.
Koji su zahtjevi za ostvarivanje zaštite baze podataka?
Autorsko pravo • Da bi se stekla zaštita temeljem autorskog prava, baze podataka
moraju biti izvorna intelektualna djela. U EU, baze podataka koje zbog odabira ili ureenja svojeg sadraja predstavljaju autorovo vlastito intelektualno stvaralaštvo, zaštitit e se kao takve autorskim pravima.
• Ne primjenjuju se drugi kriteriji za utvrivanje njihove prikladnosti za zaštitu autorskih prava.
Sui generis • Za dobivanje sui generis zaštite potrebno je uloiti znatna sredstva
u stjecanje, provjeru i predstavljanje sadraja baze podataka. • Kao znatno ulaganje podrazumijeva se financijsko i/ili
profesionalno ulaganje koje se moe sastojati od korištenja financijskih sredstava i ulaganja vremena, truda i energije za pribavljanje i prikupljanje sadraja.
Kakvu zaštitu pruaju prava na baze podataka?
Teritorijalna zaštita
Autorski zaštiene baze podataka Zaštita autorskih prava automatski se ostvaruje u svim dravama potpisnicama Bernske konvencije, što ukljuuje sve drave lanice EU-a. Zbog nacionalnog opsega autorskih prava, meu nacionalnim zakonima mogu se pojaviti manje razlike.
Sui generis baze podataka Ovdje se radi o pravu na podruju EU-a bez ikakvog ekvivalenta na meunarodnoj razini. To pravo mogu ostvariti samo tvorci baza podataka koji su dravljani drave lanice ili imaju prebivalište na teritoriju EU.
Opseg zaštite
Autorski zaštiene baze podataka Zaštita se odnosi na strukturu baze podataka, a ne na njezin sadraj. Odnosno, nagrada se daje za trud uloen u odabir i ureenje sadraja, a ne za njegovo stvaranje. Meutim, pojedinana stavka sadraja moe uivati zasebnu zaštitu autorskih prava ako udovoljava vaeim zakonskim zahtjevima (npr. fotografija ukljuena u bazu podataka).
Autor baze podataka ima ekskluzivno pravo provesti ili odobriti njezinu reprodukciju, prilagodbu (npr. prijevod), distribuciju, objavu, kao i reprodukciju, distribuciju ili objavu rezultata bilo koje prilagodbe.
?
?
Baze podatakaThe European IP Helpdesk
Sui generis baze podataka Za razliku od baza podataka zaštienih autorskim pravima, za sui generis baze podataka se štiti sadraj baze podataka. Vlasnik sui generis baze podataka ima pravo sprijeiti vaenje i/ili ponovno korištenje cjelokupnog ili znatnog - kvalitativnog ili kvantitativnog - dijela sadraja baze podataka:
• Pravo na sprjeavanje ekstrakcije (izdvajanja): Izraz „izdvajanje” odnosi se na trajni ili privremeni prijenos cijelog ili znatnog dijela sadraja baze podataka na drugi medij, na bilo koji nain ili u bilo kojem obliku. Podrazumijeva da se vrši odreeni stupanj izbora ili uvaavanje sadraja koji treba izdvojiti.
• Pravo na sprjeavanje ponovne uporabe: Izraz „ponovna uporaba” sastoji se od injenice da je javnosti dostupan itav ili znatan dio sadraja baze podataka bilo kojim oblikom distribucije, ukljuujui uzimanje/davanje u najam baze podataka, putem interneta ili drugim sredstvima.
Trajanje zaštite • Autorski zaštiene baze podataka: U EU, pojam zaštite odgovara
ivotu autora plus 70 godina od njegove smrti.
Vodi Vaš vodi za komercijalizaciju intelektualnog vlasništva - Your Guide to IP Commercialisation
Ovaj dokument moete pronai u našoj knjinici.
Korisni dokument WIPO prirunik za intelektualno vlasništvo: politika, zakon i korištenje - WIPO Intellectual Property Handbook: Policy, Law and Use
Daljnje informacije
Stvaranje djela
15 godina
• Sui generis baze podataka: Trajanje zaštite iznosi 15 godina od kraja godine u kojoj je završena izrada baze podataka ili u kojoj je baza podataka prvi put postala dostupna javnosti.
Nazivi domenaThe European IP Helpdesk
Što je naziv domene? Prema WIPO-u, „nazivi domena su ljudima prilagoeni oblici internetskih adresa, i uobiajeno se koriste za pronalaenje web stranica”. Na primjer, ime domene iprhelpdesk.eu koristi se za pronalaenje web stranice European IP Helpdesk na http://www.iprhelpdesk.eu. Osim ove funkcije, nazivi domena slue i u svrhu identifikacije tvrtke ili zaštitnog znaka na internetu.
Koje su vrste naziva domena? • Domena najviše razine (eng. Top Level Domain - TLD): Nalazi se
nakon zadnje toke („.”), npr. iprhelpdesk.eu. Dvije su vrste TLD-a: generika domena najviše razine (gTLD): oznaava
podruje djelovanja (npr. „.com” za bilo koju svrhu ili „.biz”, ogranieno na tvrtke).
oznaka drave za domenu najviše razine (ccTLD): oznaava geografsko podruje u kojem vlasnik domene namjerava djelovati (npr. „.uk” ili „.fr”, za UK, odnosno Francusku).
• Domena druge razine: Smještena je izravno s lijeve strane domene najviše razine (npr. iprhelpdesk.eu). Veina sporova oko imena domena tiu se ove vrste domena.
• Domena tree razine: Nalazi se s lijeve strane domene druge razine (npr. helpline.iprhelpdesk.eu). Nema svaka adresa ovu vrstu domene, takoer poznatu kao poddomena. esto se koristi za identificiranje odjela u velikim organizacijama.
8. Nazivi domena
• Što je naziv domene? • Koji su zahtjevi za registraciju naziva domene? • Kakvu zaštitu pruaju nazivi domena? • Koja su jedinstvena pravila za rješavanje sporova nad
nazivom domena (UDRP)? • Što je cybersquatting?
helpline.iprhelpdesk.eu Najviša razinaDruga razinaTrea razina
Generiki: „com” Oznaka drave: „uk”
?
Nazivi domenaThe European IP Helpdesk
Koji su zahtjevi za registraciju naziva domene? Registracija imena domene moe se obaviti u bilo kojem od razliitih registara širom svijeta koji su ovlašteni od strane Internet Corporation for Assigned Names and Numbers - ICANN. ICANN je neprofitna javna korporacija koja djeluje za ope dobro i zaduena je za koordinaciju internetskog sustava naziva domena.
Jedini zahtjev za registraciju je da prijavljeno ime domene ve nije registrirano (tj. naelo da tko prvi doe, prvi se uslui). Ako naziv domene nije ve registrirala trea strana, osoba koja radi u registru e jednostavno odobriti registraciju nakon plaanja naknade.
Kakvu zaštitu pruaju nazivi domena?
Meunarodna zaštita Nazivi domena imaju meunarodni karakter. Za razliku od igova ili dizajna, nazivi domena nisu teritorijalni, pa im registracija u bilo kojem akreditiranom registru prua zaštitu širom svijeta.
Opseg zaštite Opseg zaštite naziva domene odreuje se domenom najviše razine (npr. .eu) i domenom druge razine (npr. iprhelpdesk). Takva zaštita takoer ovisi o tome uiva li domena druge razine i zaštitu igom: • Zaštiena domena druge razine: Ako je vlasnik naziva domene
takoer registrirao svoju domenu druge razine kao ig (npr. ako je „iprhelpdesk” registriran kao ig), vlasnik e imati vee pravo zaustaviti druge da registriraju svoje domene druge razine s razliitim proširenjima najviše razine, poput „.com” ili „.biz”.
• Generika domena druge razine: Ako je domena druge razine generiki pojam koji ne uiva zaštitu igom, bit e mogua njegova registracija s razliitim proširenjima najviše razine od strane razliitih vlasnika. Kao što je ranije objašnjeno, najviša razina odreuje podruje aktivnosti ili operativno geografsko podruje vlasnika domene, pa je suivot razliitih domena druge razine mogu sve dok ih domena najviše razine razlikuje i izbjegava sukob meu njima.
Trajanje zaštite Svaka osoba nadlena za unos u registar slobodna je utvrditi trajanje zaštite na godišnjoj razini do najviše 10 godina. Nakon isteka, imena domena mogu se obnavljati u nedogled.
Koja su jedinstvena pravila za rješavanje sporova nad nazivom domena (eng. Uniform Domain Name Dispute Resolution Policy - UDRP)? UDRP je sustav koji je ICANN ustanovio za rješavanje sporova u svezi s registracijom i uporabom naziva domena. Primjenjuju ga svi ovlašteni registri.
Registracija (Podnošenje zahtjeva)
Obnove (po izboru)
?
?
?
Kad podnositelji zahtjeva prijavljuju naziv domene, izjavljuju da nee kršiti prava treih strana i da prihvaaju pravila UDRP-a.
Što je cybersquatting? Cybersquatting se sastoji od prakse izrade neovlaštenih registracija naziva domena koje su ve registrirane bilo kao nazivi domena u jednom ili više proširenja najviše razine ili kao igovi ili trgovaka imena. Cybersquatters registriraju takve nazive domena i kasnije ih nude na prodaju - esto vlasniku prethodnog naziva domene ili iga - po mnogo višoj cijeni od izvorne naknade za registraciju.
UDRP osigurava ubrzani upravni postupak za rješavanje ovih pitanja bez potrebe za pokretanjem sudskog postupka.
Informativni listovi Nazivi domena i cybersquatting - Domain names and cybersquatting Razmatranja o intelektualnom vlasništvu za poslovne web stranice - Intellectual Property considerations for business websites
Sve navedene dokumente moete pronai u našoj knjinici.
Daljnje informacije
Što je oznaka zemljopisnog podrijetla? Oznaka zemljopisnog podrijetla (eng. Geographical Indication - GI) znak je koji se koristi na proizvodima odreenog geografskog podrijetla i ije se kvalitete i/ili ugled mogu pripisati tom podrijetlu.
Oznake geografskog podrijetla su esto imena mjesta. Meutim, negeografska imena mogu se takoer zaštititi ako su povezana s odreenim mjestom. Npr. Feta sir nije dobio ime po mjestu, ve po talijanskoj rijei „fetta”, što znai „kriška”, koja je došla u grki jezik u 17. stoljeu. Meutim, nekoliko je imbenika poput injenice da se 85% potrošnje feta sira po glavi stanovnika godišnje konzumira u Grkoj kao i injenice da se feta obino prodaje s etiketama koje se odnose na grku kulturnu tradiciju i civilizaciju pa potrošai iz EU doivljavaju feta sir kao izvorni grki proizvod.
Da bi nešto imalo oznaku izvornog zemljopisnog podrijetla: • znak mora oznaavati proizvod podrijetlom iz odreenog mjesta
(npr. Chianti koji je oznaka vina podrijetlom iz talijanske regije Chianti ili sir Roquefort podrijetlom iz regije Roquefort-sur-Soulzon u Francuskoj);
• kvaliteta, karakteristike ili ugled proizvoda trebaju biti vezane uz mjesto podrijetla (npr. kvaliteta Chiantija zahvaljuje se grou uzgojenom na tlu te odreene talijanske regije, dok je kvaliteta Roqueforta posljedica karakteristika mlijeka dobivenog od autohtonih pasmina ovaca koje se hrane u skladu s tradicijom i karakteristikama špilja u kojima sir dozrijeva).
9. Oznake zemljopisnog podrijetla
• Što je to oznaka zemljopisnog podrijetla? • Koje se vrste proizvoda mogu zaštititi oznakom
zemljopisnog podrijetla (GI)? • Kako su zaštiene oznake zemljopisnog podrijetla? • Koju vrstu zaštite pruaju oznake zemljopisnog
podrijetla? • Koji su pravci zaštite oznake zemljopisnog podrijetla?
?
Koje se vrste proizvoda mogu zaštititi oznakom zemljopisnog podrijetla? Oznake zemljopisnog podrijetla koriste se za poljoprivredne proizvode, prehrambene proizvode, vino i alkoholna pia, rukotvorine i industrijske proizvode.
Meutim, na razini EU, veina nepoljoprivrednih proizvoda ili industrijskih dobara (poput tekstila, drva, keramike itd.) ne moe se zaštititi putem oznake zemljopisnog podrijetla. Ipak, neke drave lanice EU (npr. Bugarska) osiguravaju zaštitu tih proizvoda kao GI na nacionalnoj razini.
Kako su zaštiene oznake zemljopisnog podrijetla? Zaštita oznakom zemljopisnog podrijetla dobiva se stjecanjem prava nad imenom koje ini oznaku (npr. Chianti).
Iako se u mnogim zemljama i na razini EU ovo pravo nad imenom moe stei registracijom zajednikog iga i/ili certifikacijskog znaka, moe se dobiti i posebno pravo koje štiti zemljopisnu oznaku.
Ovo pravo na GI moe biti, ovisno o dravi, zaštiena GI, oznaka podrijetla ili oznaka izvornosti. Oznake izvornosti (eng. Appellations of Origin - AO) i oznake podrijetla (eng. Designations of Origin - DO) su posebne vrste oznaka zemljopisnog podrijetla koje uglavnom podrazumijevaju jau povezanost s mjestom podrijetla (npr. kvaliteta i karakteristike proizvoda
zaštienog kao AO i DO moraju uglavnom rezultirati iskljuivo ili u osnovi iz njegovog zemljopisnog podrijetla, kako je detaljnije objašnjeno u daljnjem tekstu).
Koju vrstu zaštite pruaju oznake zemljopisnog podrijetla?
Teritorijalna zaštita GI su teritorijalne naravi. Stoga, kad se na jednom teritoriju stekne odreeno pravo nad GI ono je tamo zaštieno, ali ne i u inozemstvu.
Opseg zaštite GI ne daju pojedinana prava (kao što je sluaj kod patenata i igova), ve samo „kolektivna prava”. Zaista, jednom zaštieno, ekskluzivno pravo korištenja zemljopisnog podrijetla pripada svim proizvoaima na odreenom zemljopisnom podruju koji udovoljavaju specifinim uvjetima proizvodnje proizvoda.
Trajanje zaštite GI ne podlijeu posebnom roku vaenja. To znai da e zaštita ostati vaea ako se ne otkae registracija geografske oznake.
Koji su pravci zaštite geografskih oznaka?
Nacionalna razina Nacionalno zakonodavstvo moe osigurati posebne sustave zaštite GI na nacionalnoj razini.
?
?
?
?
Regionalna razina (Europska unija) Dvije vrste oznaka zemljopisnog podrijetla, koje ukazuju na razliite razine povezanosti s geografskim podrujem, daju ekskluzivna prava na zemljopisna imena na cijelom podruju EU-a: • Zaštiene oznake podrijetla (eng.
Protected Designations of Origin - PDO) oznaavaju proizvode koji se proizvode, prerauju i pripremaju na odreenom zemljopisnom podruju, koristei priznato znanje lokalnih proizvoaa i sastojke iz dotine regije. Radi se o proizvodima ije su karakteristike strogo povezane s njihovim zemljopisnim podrijetlom i moraju se pridravati tonog skupa specifikacija i mogu nositi PDO logo. Proizvodi s oznakom PDO stoga zahtijevaju da se na odgovarajuem podruju provode sve faze procesa proizvodnje hrane. Neki primjeri PDO-a ukljuuju PDO Bordeaux (Francuska, vino), PDO Cava (Španjolska, vino), PDO Manouri (Grka, sir).
• Zaštiene oznake zemljopisnog podrijetla (eng. Protected Geographical Indications - PGI) oznaavaju proizvode ija je kvaliteta ili ugled povezan s mjestom ili regijom u kojoj se proizvode, prerauju ili pripremaju, iako upotrijebljeni sastojci ne moraju nuno potjecati iz tog zemljopisnog podruja. Proizvodi koji nose logo PGI imaju specifine karakteristike ili ugled koja ih povezuje s odreenim mjestom, a najmanje jedna faza proizvodnog procesa mora se provesti u tom podruju, dok sirovine koje se koriste u proizvodnji mogu potjecati iz druge regije. Neki primjeri PGI ukljuuju eské
Informativni listovi Vrijednost oznake zemljopisnog podrijetla za tvrtke - The Value of Geographical Indications for Businesses
Ovaj dokument moete pronai u našoj knjinici.
Korisni dokument WIPO prirunik za intelektualno vlasništvo: politika, zakon i korištenje - WIPO Intellectual Property Handbook: Policy, Law and Use
Daljnje informacije
pivo (eška, pivo), PGI Lammefjordskartofler (Danska, povre) ili Primorski PGI (Slovenija, vino).
Meunarodna razina (Lisabonski sustav) Lisabonski sporazum predvia meunarodni sustav zaštite (Lisabonski sustav) oznaka izvornosti. Lisabonski sustav, kojim upravlja WIPO, nudi nain stjecanja zaštite za AO koji je ve zaštien u jednoj ugovornoj strani na teritorijima svih ugovornih strana. To se moe postii kroz jednu registraciju koja se naziva „meunarodna registracija”.
The European IP Helpdesk Vaš vodi za intelektualno vlasništvo u Europi
IPR Što se štiti? Trajanje zaštite Prvenstvo Naini registracije
igovi Prepoznatljivi znakovi
10 godina 6 mjeseci
Madridski sustav
Industrijski dizajn
Izgled proizvoda
RCD: obnavlja se svakih 5 godina do 25 godina UCD: 3 godina, nije
obnovljivo
Patenti Izumi 20 godina 12 mjeseci Nacionalna razina
Europski patent (EPC) PCT
Poslovne tajne Povjerljive poslovne
informacije Neogranieno Ne Nema
prava)
vijek + 50 godina (u EU, 70 godina od autorove smrti)
Srodna prava: najmanje 20 godina od kraja godine u
kojoj je izvršena fiksacija ili se obavila izvedba /
emitiranje (u EU, 50 godina umjesto 20 za fonograme
i izvedbe)
Ne Nema
Baze podataka
Zbirka neovisnih
nain i individualno dostupna
unutar EU: ivot autora + 70 godina
Sui generis baze podataka: 15 godina od kraja godine u kojoj je dovršena izrada baze
podataka ili u kojoj je baza podataka prvi put postala
dostupna javnosti
samo prava u EU
Nazivi domena Internetske adrese
10 godina Ne
registrima
Proizvodi specifinog
zemljopisnog podrijetla ija se kvaliteta i/ ili ugled mogu pripisati tom
podrijetlu
Vjerujemo da poznavanje uinkovitog upravljanja Vašim IV-om moe pomoi u promociji poslovanja ili da maksimalno iskoristite utjecaj svojeg istraivakog i inovacijskog projekta – da uspješno pratite korak u svijetu inovacija.
Naš je glavni cilj pruiti podršku meunarodnim malim i srednjim poduzeima i istraivakim aktivnostima za upravljanje, širenje i vrednovanje tehnologija i drugih prava intelektualnog vlasništva na razini EU. European IP Helpdesk omoguava izgradnju kapaciteta IV-a u skladu s itavim rasponom praksi vezanih uz IV: od svijesti do strateške uporabe i uspješnog korištenja.
Jaanje kompetencija IV-a usredotoeno je na mala i srednja poduzea u EU, sudionike i kandidate u projektima financiranim od strane EU-a i dionike EU-a za inovacije radi boljeg prijenosa IV-a u inovacijski ekosustav EU-e.
PUBLIKACIJE
našim besplatnim on-line
intelektualnom vlasništvu
dodatne informacije ili ako imate pitanja u
vezi naših usluga.
European IP Helpdesk
c/o Eurice GmbH
Izjava o odgovornosti
Prevedeni materijal izradili su Europski IP Helpdesk ambasadori.
Europski IP Helpdesk je prva linija podrške bez naknade za sva pitanja o intelektualnom vlasništvu
(dalje IV) s ciljem pomaganja trenutnim i potencijalnim korisnicima EU-financiranih projekata, kao i
EU MSP-ovima, u upravljanju njihovim IV resursima.
European IP Helpdesk upravlja Izvršna agencija Europske komisije za mala i srednja poduzea
(eng. European Commission’s Executive Agency for Small and Medium-sized Enterprises - EASME),
a smjernice o politici prua Ope ravnateljstvo Europske komisije za unutarnje trište, industriju,
poduzetništvo i mala i srednja poduzea (European Commission’s Directorate-General for Internal
Market, Industry, Entrepreneurship and SMEs, DG Grow).
Podaci koje prua European IP Helpdesk nisu pravne ili savjetodavne prirode i ne preuzimamo
odgovornost za posljedice bilo koje radnje poduzete na temelju toga. Štoviše, to se ne moe smatrati
slubenim stavom EASME-a ili Europske komisije. Ni EASME, ni Europska komisija, niti bilo koja
osoba koja djeluje u ime EASME-a ili Europske komisije nisu odgovorni za uporabu ili postupanja na
temelju ovih podataka.
Ovaj dokument prevelo je Sveuilište u Splitu, koje je dio Europske poduzetnike mree (eng.
Enterprise Europe Network) i dio mree ambasadora Europskog IP Helpdesk-a je napravljena na
osnovu dokumenata Europskog IP Helpdesk-a koji su prueni bez naknade. Europski IP Helpdesk
nije odgovoran za bilo kakve izmjene ili gubitak znaenja kroz prijevod ili adaptacije teksta.
© Europska unija (2020)