intelektualno vlasništvo - skole.hr

of 63 /63
Intelektualno vlasništvo Stručni skup za učitelje/nastavnike informatike/računalstva Ličko-senjske županije Otočac, 30. lipnja 2011. Valentina Pajdakovid, Zrinskih i Frankopana, Otočac

Author: others

Post on 14-Nov-2021

3 views

Category:

Documents


0 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

Intelektualno vlasništvoOtoac, 30. lipnja 2011.
• Potreba stalnog gospodarskog razvitka podrazumijeva stalni tehnološki i tehniki napredak
• Kreativni ljudski rad – najvrjednija djelatnost – najviše utjee na napredak društva
• Društvena zajednica- potreba razvijanja svijesti o vrijednosti ideja i pravima koja ih prate
• Društvo potie inventivnost i kreativnost štitedi prava izumitelja
• esti sluajevi povrede prava intelektualnog vlasništva – potreba za višom razinom informiranosti graana – obavještavanje javnosti o suzbijanju kriminalnih radnji
Intelektualno vlasništvo
• praktina korist od poznavanja sustava zaštite intelektualnog vlasništva
• Pojam intelektualno vlasništvo prvi put se spominje u presudi suda amerike savezne drave Massachuseets iz 1845. g.
• neki pojavni oblici zaštite zabiljeeni su i puno ranije
Što je intelektualno vlasništvo ?
• Intelektualno vlasništvo - skup ovlaštenja koja se priznaju nositelju intelektualnog vlasništva
• Meunarodne konvencije: usuglašeni stavovi u vedini drava
Prava nositelja intelektualnog vlasništva
• materijalna prava ( vremenski ogranien monopol na gospodarsko iskorištavanje svog izuma)
• unutar vremenski ogranienog perioda od trenutka nastanka ili registracije djela nitko ne smije gospodarski iskorištavati djelo bez autorove dozvole
• Navedeni sustav zaštite pozitivno djeluje na razvoj društva ali ima i mane
Oblici intelektualnog vlasništva
• Autorsko pravo - pravo autora umjetnikih, knjievnih i znanstvenih djela ( autorska djela)
• Autorskom pravu srodna prava
• Robni znakovi ( ig, raspoznavanje robe na trištu)
• Zaštita industrijskog dizajna
• Poslovna tajna
Autorsko pravo
• Autorsko pravo je pravo koje uivaju stvaratelji knjievnih, znanstvenih ili umjetnikih djela.
• stjee se samim inom nastajanja djela ( ne trai se postupak registracije djela)
• Autor- fizika osoba
• Autor moe drugima ustupiti svoje pravo na imovinsko iskorištavanje svojeg djela.
Prava autora
• da sam odredi kad de predstaviti svoje djelo javnosti
• da se usprotivi izmjenama djela
• da se usprotivi korištenju djela na nain koji bi mogao štetiti asti ili ugledu autora
• ova autorska prava su neprenosiva, a nakon smrti autora o njima se brinu nasljednici ili odreene organizacije
Autorska imovinska prava
• Nositelj autorskog prava ima monopol nad eksploatacijom svojeg djela.
• Autor moe drugima ustupiti svoje pravo na imovinsko iskorištavanje svojeg djela ugovorom ( sa ili bez naknade) tj. druga osoba moe stedi pravo korištenja autorskog djela
Autorska imovinska prava
• Pravo reproduciranja tj. izrade jednog ili više primjeraka djela u bilo kojem obliku
• Pravo distribucije- stavljanje primjeraka djela u promet (prodaja)
• Pravo priopdavanja djela javnosti (recitiranjem, izvoenjem, emitiranjem, putem Interneta, …)
• Pravo prevoenja na druge jezike • Pravo prilagodbe (zabrana pisanja scenarija prema romanu,
zabrana prerade raunalnog programa i sl. ) • Pravo da prema svojoj volji zabrani ili odobri korištenje djela • Pravo na naknadu kad fizika osoba napravi kopiju djela za
osobnu uporabu
Koja djela su autorska djela ? • jezina djela (pisana djela, govorna djela, raunalni programi), • glazbena djela,
• dramska i dramsko–glazbena djela,
• koreografska i pantomimska djela,
• djela arhitekture,
• fotografska djela i djela proizvedena postupkom slinim fotografskom,
• audiovizualna djela ukljuujudi kinematografska djela,
• kartografska djela,
• prikazi znanstvene ili tehnike prirode kao što su crtei, planovi, skice
Kako prepoznajemo autorsko djelo ?
• Odredbe meunarodne konvencije o
autorskom pravu - copyright © • ime nositelja i godina prvog izdanja
Ako u radu nisu navedeni ovi podaci to ne znai da nitko ne polae prava na
odreeno djelo !
• Imovinska autorska prava su vremenski ograniena
• Traju za ivota i 70 godina nakon smrti autora (odnosno nakon smrti koautora koji je najdulje ivio)
• 50 godina od prvog emitiranja, snimanja i sl. (za audiovizualna djela)
• 15 godina od datuma završetka izrade baze podataka
Detaljniji podatci dostupni su u tekstu Zakona
Pravo korištenja autorskog djela
• Za iskorištavanje autorskog djela potrebna su velika financijska ulaganja
• Zbog toga autori ustupaju svoja imovinska prava tvrtkama ili pojedincima koji ta djela mogu bolje prodati na trištu
• Naknada- razmjerna uspjehu djela
• Autor moe zahtijevati izmjenu ugovora ako se pokae da je naknada nerazmjerna uspjehu djela
Kategorije djela koja nemaju pravo na zaštitu autorskih prava
• znanstvena otkrida( otkrivaju postojede ali nepoznate prirodne zakone)
• matematike koncepti • poslovni modeli • pravila igre, • zakoni i propisi iz podruja zakonodavstva koji su
objavljene radi informiranja javnosti • dnevne novosti i druge vijesti koje imaju karakter
informacije • Djela koja izdaju javni arhivi, javne knjinice ili
obrazovne ustanove za vlastitu uporabu
Neke odredbe Zakona
• Pravo iskorištavanja- iskljuivo i neiskljuivo, ogranieno vremenski, sadrajno i prostorno
• Nedovršeno djelo takoer je autorsko • Prijevodi , glazbene obrade takoer mogu biti zaštidene
kao autorsko djelo ( uz prethodno odobrenje autora za preradu)
• Zbirke, antologije, enciklopedije koje ine intelektualnu tvorevinu mogu biti zaštidene kao autorsko djelo
• Narodne tvorevine u izvornom obliku nisu zaštidene autorskim pravima ( naknada za priopdavanje !)
• Autor se ne moe odredi prava slijeenja • Pravo slijeenja ne moe biti predmet ovrhe ali mogu
biti imovinske koristi steene iskorištavanje djela
Raunalni programi
• Razvoj IT industrije poetkom sedamdesetih godina, rasprave o potrebi i vrsti pravne zašite raunalnih programa
• Softver- pisani materijal ( jezino djelo) - autorskopravna zaštita (1985.)
• Ideje i naela izrade djela nisu zaštidena autorskim djelom
• raunalni programi mogu se zaštititi i kao patenti ako ideje i koncepti sadrani u programima daju nova tehnika rješenja
Posebne odredbe za raunalne programe
• l. 107.-113.
• za raunalni program koji je stvorio zaposlenik u radnom odnosu poslodavcu pripadaju imovinska prava, ako ugovorom nije drugaije dogovoreno
• l. 17. ,32., 82., 175. ne primjenjuju se na raunalne programe
Javno dobro
• Autorskopravna zaštita traje 70 godina nakon smrti autora, a nakon toga djelo postaje javno dobro
• Djela koja su prešla u javno dobro u jednom pravnom sustavu nisu nuno prešla u meunarodno javno dobro
• lanak 107. (1) “Prestankom autorskog prava, autorsko djelo postaje javno dobro, te se moe slobodno koristiti uz obvezu priznanja autorstva, poštivanja autorskog djela te asti ili ugleda autora.”
• U Hrvatskoj kao javno dobro objavljena su djela svih autora koji su preminuli do 31. prosinca 1948.
• Pravo filmskih producenata
• Naješde su normirana istim zakonom kao i autorska prava
• Razlika: – objekt autorskog prava je autorsko djelo – pravo umjetnika izvoaa je izvedba, – pravo proizvoaa fonograma je snimljena izvedba
(fonogram) , – pravo izdavaa baze podataka je baza podataka
(zbirka podataka ureena po odreenom sustavu ili metodi)
– itd.
• Individualno ostvarivanje prava
• Kolektivno putem udruga
• Udruge za kolektivno ostvarivanje prava - nastale zbog oteanog sklapanja pojedinih autorskih ugovora izmeu nositelja prava i autora
• Udruge izdaju odobrenja, brinu se o ubiranju novanih naknada, pruaju pravnu pomod itd.
Patenti
• Patent je skup ekskluzivnih prava koje pravni poredak prua pravnoj ili fizikoj osobi na temelju izuma - rješenja odreenog tehnikog problema
• Patent omogudava nositelju pravo izrade, korištenja, stavljanja u promet ili prodaje izuma
Uvjeti da bi neki izum mogao biti patentiran:
• Novost izuma u odnosu na postojede stanje
tehnike ( nije poznat strunoj javnosti, nije opisan u
publikaciji, nije izloen na izlobi )
• Posjedovanje odreene inventivne razine
ne mogu se patentirati
• Nositelj patenta ima obvezu prezentirati tehnike detalje u opsegu koji omoguduje strunjacima iz tog podruja izradu tog izuma
• Dravni zavod za intelektualno vlasništvo nakon provedenog postupka zaštite patenta izdaje rješenje o priznanju patenta i patent upisuje u Registar patenata
Postupak patentiranja
• Postupak moe završiti i negativno ali je izdavanjem u publikacijama Zavoda postao poznat široj javnosti
• opis nakon nekog vremena tajnosti postaje javno dostupan svim zainteresiranima.
• Za vrijeme tajnosti nositelj izuma ima pravo iskljuivog raspolaganja izumom
• Dopunski i zavisni patent
igovi (Trademarks ili )
• igovi su pravo priznato za znak koji slui za razlikovanje proizvoda i usluga jednog gospodarskog subjekta od ostalih
• ig osigurava nositelju pravo stavljanja u promet proizvoda i usluga koji su njime obiljeeni
• igovi su vrlo pogodan instrument reklame
• Izgradnja trišnog identiteta ( brand)
• Trgovina krivotvorenim proizvodima ( “lanjacima”)
opreme, medicinskih aparata i raunala • Posebno izraen u proizvodnji luksuznih proizvoda, pa
ak i arhitektonskih rješenja • Zaštitom se štite ulaganja u razvoj i proizvodnju • Industrijski dizajn moe biti i autorsko djelo
( paralelno) • Zaštita traje 15 godina
Zaštita topografije poluvodikih sklopova
• Razvoj novih sklopova i elektronikih ureaja trai vrlo visoka inicijalna ulaganja
• kopiranje postojedih rješenja nerazmjerno je jeftino
• Nositelj prava tijekom odreenog vremenskog razdoblja jedini je ovlašten dozvoliti ili zabraniti umnoavanje topografije i stavljanje u promet
• Trajanje prava zaštidene topografije odreeno je na rok od 10 godina
Poslovna tajna
• nain postupanja ili neka druga informacija koja poslovnim korisnicima pomae da se natjeu s konkurencijom
• informacija koja nije poznata strunoj javnosti, a donosi poslovnu korist nositelju
• Poslovne tajne nisu zaštidene zakonima poput igova i patenata
• Poslovna tajna se niti u kojem trenutku ne odaje ( za razliku od patenata)
• Ugovor o tajnosti podataka - rigorozne kazne u sluaju otkrivanja tajne
• Industrijska špijunaa- neodrivost naina postupanja u tajnosti
• Novi propisi u SAD koji štite nositelje tajne ( špijunaa -kazneno djelo )
Ustupanje prava intelektualnog vlasništva
• Autorskopravni ugovor – autorsko djelo
• ugovor o licenci – kod razliitih oblika industrijskog vlasništva – Davatelj licence duan je stjecatelju licence predati
tehniki dokumentaciju potrebnu za primjenu i iskorištavanje predmeta licence kao i garanciju tehnike izvodljivosti
• Drava osigurava zakonski okvir ali inicijativa za zaštitu prava je u domeni nositelja prava
Autorsko pravo i tehnološki napredak
• novi naini priopdavanja djela javnosti
• piratstvo i ilegalni pristup djelima koja su zaštidena autorskim pravima putem interneta
• razvoj autorskog prava
• direktiva Europske unije 2001.- propisana zaštita tehnikim mjerama koje se trebaju ugraditi u digitalna djela da bi se sprijeilo neovlašteno korištenje djela
Zaštita intelektualnog vlasništva u RH
• Dravni zavod za intelektualno vlasništvo RH
• Udruge za kolektivno ostvarivanje prava – HUZIP, HDS-ZAMP, HDFR, BSA- bave se razliitim
oblicima zaštite intelektualnog vlasništva svojih lanova, pomod u voenju postupka u sluaju kršenja prava
• Ostvarivanje prava intelektualnog vlasništva moe biti dugotrajno i skupo
• Registar zastupnika koji su zakonom ovlašteni pruati usluge na tom podruju
Intelektualno vlasništvo
• Pravna zaštita intelektualnog vlasništva uvedena je zbog gospodarskog napretka društva
• prestroga i preduga zaštita s vremenom je dovela do suprotnih efekata- usporavanje napretka i uvoenja inovacija
• Napredak društva u cjelini treba imati prednost pred pojedinanim materijalnim interesima
• Pokreti alternativne zaštite s manje naglašenom komercijalnom komponentom pokrenuti su u 80-ih i 90-ih godina prošlog stoljeda ( GNU/Open source licenca, CC)
Creative Commons
• CC licenca je skup razliitih uvjeta pod kojima autori mogu zaštititi svoja djela, a istovremeno omoguditi besplatnu reprodukciju svim zainteresiranima u edukacijske i društveno korisne svrhe.
• Oznaava se sa
• Prvi kut korištena 2001. u San Franciscu, a u Hrvatskoj se koristi od 2005.
Creative Commons
Tipovi CC licencija
• 6 osnovnih licencija prevedenih na hrvatski jezik i lokaliziranih za hrvatsko zakonodavstvo koje jednoznano definiraju mogudnosti i ogranienja
• Vrste djela koja se mogu licencirati: – Audio – Video – Slika – Tekst – Interaktivni rad
• Da bi licencije bile razumljive u cijelom svijetu koriste se simboli
Imenovanje - Morate imenovanjem priznati i oznaiti izvornog autora djela.
Nekomercijalno - Davatelj licencije ne dopušta korištenja djela u komercijalne svrhe.
Bez prerada - Davatelj licencije ne dopušta mijenjanje, preoblikovanje ili preradu djela.
Dijeli pod istim uvjetima - Davatelj licencije dopušta distribuiranje originalnog ili preraenog djela samo pod licencijom koja je identina licenciji pod kojom je originalno djelo ponueno.
Prerada - Davatelj licencije dopušta preradu (remiksanje) djela
Umnoavanje - Davatelj licencije dopušta umnoavanje, distribuiranje i priopdavanje djela javnosti.
Creative Commons
• Creative Commons nije pravna tvrtka i ne prua pravnu zaštitu u sluaju kršenja prava tj. nije nadlean za rješavanje sporova
• Na dnu licence dostupan je pravni tekst ( puna licenca)
• CC je neprofitna organizacija- mogudnost doniranja
Imenovanje 3.0 Hrvatska CC BY
Imenovanje - dijeli pod istim uvjetima 3.0 Hrvatska CC BY- SA
Imenovanje- Bez prerada 3.0 Hrvatska CC BY- ND
Imenovanje- nekomercijalno 3.0 Hrvatska CC BY- NC
Imenovanje- nekomercijalno- dijeli pod istim uvjetima 3.0 Hrvatska CC BY- NC -SA
Imenovanje- nekomercijalno-bez prerada 3.0 Hrvatska CC BY- NC- ND
Obrazac za licenciranje djela creativecommons.org/choose/
Licenca se automatski generira u dva oblika - pomodu ikona - tekstualni oblik
Commons deed
Pravni tekst
Pravni tekst licence je stvarna licenca - dokument koji je formuliran tako da bi bio pravno utemeljen i provediv u sluaju pravnog spora.
CC0 licencija
• CC0 omoguduje vlasnicima autorskopravno zaštidenih sadraja da se odreknu svojih prava u djelima i time ih prenesu - u najvedoj zakonski dopuštenoj mjeri - u javno dobro, tako da drugi mogu slobodno dalje graditi, poboljšavati i koristiti djela u bilo koju svrhu bez ogranienja autorskog i srodnih prava.
l. 50. Autor se ne moe odredi svojih moralnih prava
Ostale CC licencije
•Noviji simboli koji se koriste se za definiranje uvjeta korištenja autorskih djela
•Više o digitalnim nastavnim sadrajima i CC licencijama: Saida Deljac, Mladenka Berovid: Intelektualno vlasništvo - mogudnosti korištenja, objave i zaštite digitalnih sadraja u obrazovanju, e-larning teaj; 2007.
•FAQ: http://wiki.creativecommons.org/Hr:FAQ
Obrazovni sadraji na webu
• I sadraji na webu imaju autore ! • Digitalni oblik sadraja prua velike mogudnosti
nelegalnog korištenja • Autorska prava se esto zanemaruju • Svako ozbiljnije web sjedište sadri uvjete korištenja
objavljenih materijala • Postavljanje Uvjeta korištenja izuzetno je vano
prilikom objave digitalnih obrazovnih sadraja – Autorima nude poticaj u obliku priznanja ili materijalnih
naknada – Korisnicima pruaju nesmetano korištenje bez bojazni da
su povrijeena prava autora
Objavljivanje digitalnih obrazovnih sadraja
• Creative Commons licencija- uvjeti korištenja koji se esto postavljaju za digitalne obrazovne sadraje na webu
• Creative Commons licencije omoguduju autorima digitalnih sadraja objavljivanje autorskih djela pod uvjetima koje ele, a da pri tom zadre autorska prava koja im pripadaju
• Cilj: proširiti prostor za razmjenu i stvaranje digitalnih materijala te njihovu dostupnost javnosti
“Pri objavi i prezentiranju materijala preuzetih s Portala obavezno je navesti izvor i objaviti link na Portal “ (preuzeto s www.skole.hr, 18. lipnja 2011. )
Uvjeti korištenja
Preuzeto s: www.fundraw.com
Preuzeto s: www.fundraw.com
Doktrina “Fair Use”
• Je doktrina koja pomae nastavnicima da u zakonskim okvirima koriste autorska djela bez traenja dopuštenja od autora djela
• Primjenjuje se u obrazovnim institucijama SAD-a
• Temelji se na etiri elementa: svrha, namjena, mjera i uinak
• Više o Fair Use doktrini: Saida Deljac, Mladenka Berovid: Intelektualno vlasništvo - mogudnosti korištenja, objave i zaštite digitalnih sadraja u obrazovanju, e-larning teaj; 2007.
• Svrha i namjena: nekomercijalna i neprofitabilna uporaba tj. pouavanje, provedba projektnog rada, prezentacija istraivanja na seminarima itd.
• Tvrtke koje prodaju programske alate esto imaju povoljnije cijene za edukativne ustanove ( izjava o korištenju)
• Mjera i uinak: nije jednoznano definirano- mogudnost traenja dopuštenja za korištenje
Ogranienja autorskog prava
• mogudnost korištenja autorskih djela bez autorovog odobrenja ili bez autorovog odobrenja i bez pladanja naknade
• npr. mogudnosti korištenja autorskih djela u nastavi, odnosno za potrebe invalidnih osoba
• lanak 82., 84., 85., 86., 88., 90.
Ogranienja autorskog prava
• reproduciranje autorskog djela za privatno i drugo vlastito korištenje
• ogranienja u korist pojedinih ustanova • reproduciranje i distribuiranje ulomaka autorskih djela
u obliku zbirke namijenjene nastavi ili znanstvenom istraivanju (ne na CD-u, prezentaciji, mrei)
• korištenje autorskih djela za potrebe osoba s invalidnošdu
• javno izvoenje autorskih djela u obliku izravnog pouavanja na nastavi
• citati
Izrada web- stranica i autorska prava
• Dozvoljeno je postavljanje linkova na druge web-stranice, ali mora biti u potpuno jasno da netko drugi polae autorska prava na tu stranicu (link na naslovnicu)
• Za sve materijale koje koristite, a na koja ne polaete autorska prava ( tekstove, slike, animacije, videoisjeke) potrebna je dozvola autora
• Izuzetak: u edukacijske svrhe: vano je potpisati autore i navesti izvor podataka ( preuzeto sa…) !
Izrada web-stranica i autorska prava
• ako uz neki sadraj nije istaknut znak © i potpis autora to ne znai da je materijal dostupan za javnu objavu - obratiti se autoru
• Potreba razlikovanja autorskog prava na sadraj web-stranice i autorskog prava na elemente koji ine dizajn web-stranice
• Preporuuje se sklapanje ugovora o izradi i odravanju web-stranice izmeu vlasnika i web-dizajnera
Glazbene datoteke i autorska prava na internetu
• dijeljenje glazbe je dozvoljeno samo ako imate pisanu dozvolu nositelja prava
• postoje pjesme kojima su istekla autorska prava
• Dozvoljeno je skinuti pjesmu s novog albuma prije odluke o kupnji albuma (ali ako se ne odluite za kupnju, pjesma se mora pobrisati s raunala)
• Prebacivanje pjesme s originalnog CD-a u digitalni format je dozvoljeno, ali postavljanje iste na Internet nije dozvoljeno ( upload- distribucija- kršenje prava)
• l. 82. - odnosi se samo na legalne, od autora odobrene kopije (ili pladenu licencu)
Odgovori na zanimljiva pitanja
• http://www.dziv.hr/ ( naješda pitanja)
• Tihomir Katulid: Uvod u zaštitu intelektualnog vlasništva u Republici Hrvatskoj, online udbenik, CARNet, Zagreb, 2006.
http://eknjiznica.carnet.hr
(proišeni tekst NN 167/03 i 79/07) • Creative Commons http://creativecommons.org/
• Dravni zakon za intelektualno vlasništvo http://www.dziv.hr/
• Portal za škole, prof. dr. sc. Gorac Hudec : O digitalnim nastavnim materijalima
http://www.skole.hr/nastavni-materijali/o materijalima?news_id=212
• Webrošura- vodi za dobar školski web