hrvatske Šume 93 - 9/2004 - casopis.hrsume.hrcasopis.hrsume.hr/pdf/093.pdf · smotre lovnih pasa,...

Naslovna stranica:Unutarnji neprijateljproviruje

– @eljko Gubijan

Mjese~nik »Hrvatske {ume«Izdava~: »Hrvatske {ume«d.o.o. Zagreb

Direktor:Darko Beuk

Glavni urednik:Miroslav Mrkobrad

Novinari: Antun Z. Lon~ari},Miroslav Mrkobrad, VesnaPle{e i Ivica Tomi}

Ure|iva~ki odbor:predsjednik Branko Me{tri},Ivan Hodi}, Mladen Slunjski,Herbert Krauthaker,^edomir Kri‘mani}, LadislavJursik, @eljka Bakran

Adresa redakcije: Lj. F.Vukotinovi}a 2, Zagreb

tel.: 01/4804 169,faks: 01/4804 101

e-mail: direkcija�hrsume.hrmiroslav.mrkobrad�hrsume.hr

Uredni{tvo se ne mora uvijekslagati s mi{ljenjima autorateksta.

Oblikovanje, priprema i tisak:Vjesnik, d.d. Zagreb,Slavonska avenija 4

Naklada: 6200

CJENIK OGLASNOGPROSTORAJedna stranica (1/1) 3.600 kn;pola stranice (1/2) 1.800 kn;tre}ina stranice (1/3) 1.200 kn;~etvrtina stranice (1/4) 900 kn;osmina stranice (1/8) 450 kn.Unutarnje stranice omota (1/1)5.400 kn; 1/2 stranice 2.700kn; 1/3 stranice 1.800 kn;zadnja stranica 7.200 kn (tustranicu nije mogu}e dijeliti).U ovu cijenu nije ura~unatPDV koji pla}a ogla{iva~.

u ovom broju

Broj 93 • rujan 2004. HRVATSKE [UME 1

RUJAN

I ove godineI ove godineI ove godineI ove godineI ove godinedanidanidanidanidanislavonskslavonskslavonskslavonskslavonskeeeee{ume u{ume u{ume u{ume u{ume uNa{icamaNa{icamaNa{icamaNa{icamaNa{icama

Tradicionalna na{i~ka manife-stacija, koja je ve} preras-la u Festival “Dani slavonske

{ume” odràva se ove godine od9. do 12. rujna u Na{icama, apo~inje predavanjem ReinholdaErlbecka na temu “Dobivanje ener-gije iz biomase”.

Gost iz Bavarskog ministarstva{uma iz Njema~ke, gosp. ReinholdErlbeck ujedno je i uvodni~ar inositelj iste teme na Okruglomstolu koji se drugoga dana fe-stivala, 10. rujna odr‘ava u Hotelu“Park” upravo pod tim nazivom.Sudionici okruglog stola bili su iJosip Dundovi} s izlaganjem “[um-ska biomasa kao energent u Re-publici Hrvatskoj” zatim Julije Do-mac iz Energetskog instituta Za-greb sa temom “Uloga biomaseuenergetskoj budu}nosti Hrvatske”,te grupa autora predvo|ena prof.dr. Antom Krpanom s izlaganjempod nazivom “Neki izvori {umskebiomase u Hrvatskoj”, te Sa{a Bog-dan “Produkcija biomase mekihlista~a u kulturama kratkih ophod-nji”, a dolazi i Vladimir âmba izAustrije kao i neki sudionici izMa|arske, ~ija imena nismo uspjelisaznati do zaklju~enja ovoga brojana{eg ~asopisa.

Festival “Dani slavonske {ume”~ija je tradicija duà od tri deset-lje}a, ove godine organiziraju Hr-vatske {ume i Ogranak Maticehrvatske Na{ice. Tijekom trajanjafestivala bit }e prire|eno niz kul-turnih priredbi i doga|anja, od iz-lo`bi lova~kih trofeja i opreme,smotre lovnih pasa, izlo`be vina“Ferovino – snaga tradicije” dofinalnog natjecanja sjeka~a izslavonskih uprava {uma te natje-canje amatera u brzom piljenjuoblica ru~nom pilom i izlo`ba op-reme za {umske radnike i {umar-stvo. (zlo)

2. – 6. EKONOMIKA [UMARSTVAKako utvrditi vrijednost {uma i{umskog zemlji{ta?

6. – 9. ZA[TI]ENA PRIRODAPra{nik – posljednji ostatakslavonske pra{ume hrasta lu‘njaka

10. – 11. O[TE]ENOST [UMAPreciznija procjena osnova jepra}enja {umskih ekosustava

12. EKOLOGIJAOtvorena pou~na staza Kozja~a

13. [UMSKE RAZGLEDNICE@ivi se od bukve i kitnjaka

14. – 16. SLOVENIJAU najve}em slovenskomarboretumu nalazi se 4.500komada razli~itog raslinja

17. IZ MOGA KUTADecentralizacija treba bitiutemeljena na realnim osnovama

18. BA[TINAI volovi do~ekali svoj trenutak!

19. ZA[TITA PRIRODEHrast od 300 godina jo{ uvijekdobro rodi!

20. – 23. JU@NA AMERIKATropske {ume Ekvadora, El Nino icarstvo Inka

24. – 26. MALA ENCIKLOPEDIJA [UMARSTVAEndemi

27. LJEKOVITO BILJERutvica

28. – 29. [UMSKI [TETNICIHrastov i borov procesionar

31. ORNITOFAUNACrne rode ne treba uznemiravati

32. – 34. FELJTONKako su se odr‘avale i popravljale{umske ‘eljeznice i lokomotive

35. ZOONOZEKrpeljni meningoencefalitis

36. LOVA^KI PSIVel{ki terijer

37. LOVSTVOU baranjskim {umama po~elosvadbeno veselje jelena

40. LJUDI I PLANINEPet godina uspje{nogplaninarenja

41. U [UMARSKOM MILJEU

14. – 16.

20. – 23.

31.

40.

Broj 93 • rujan 2004. HRVATSKE [UME2

Na~in utvr|ivanja vrijednosti {uma i{umskih zemlji{ta iznimno je va‘no pitanje(i problem) ne samo zbog odgovora na tokoliki je dio ostvarenih teku}ih prihoda od{uma zasluga ranijih, a koliki sada{njihgeneracija {umara, nego i zbog utvr|ivanjavrijednosti {uma kod izdvajanja,prenamjene, ili nekih drugih prilika.Tretiraju li postoje}i pravilnici to pitanjepravilno, o tome se s pozicija strukeelaborira u ovome ~lanku

Zbog velike uloge koju imaju i po-vr{ine koju zauzimaju, {ume i{umska zemlji{ta progla{eni su

Ustavom i Zakonom o {umama dobri-ma od op}eg interesa. Gospodarenju{umama imanentne su posebnostibiolo{ko-tehni~ke i ekonomske naraviradi proizvodnje, me|u ostalim i op}ihkoristi. Me|u brojnim posebnostimaekonomske naravi potrebno je izdvojitiproblem ili pitanje na~ina utvr|ivanjavrijednosti {uma i {umskih zemlji{ta. Pra-vilno utvr|ivanje vrijednosti {uma od pr-vorazrednog je zna~enja, budu}i da jeneobi~no va‘no koliki je dio ostvarenihteku}ih prihoda od {uma zasluga ranijihi sada{njih generacija {umara.

Vrijednost se {uma izra~unava radispoznaje o vrijednosti resursa s kojimadr‘ava raspola‘e i radi pra}enja pro-mjena te vrijednosti uzrokovanih go-spodarenjem, {to predstavlja temeljmjerenja djelotvornosti u {umarstvu.Podaci o vrijednosti {uma nu‘ni sutako|er za odre|ivanje gospodarskepolitike cjelokupne djelatnosti {umar-stva.

Procjena vrijednosti {uma zapravoje, uz utvr|ivanje vrijednosti {umskogzemlji{ta procjena vrijednosti proizvo-da {umskog gospodarenja: drvne za-lihe i op}ekorisnih funkcija {uma.Vrijednost drvne zalihe koja na tr‘i{tuima cijenu mogu}e je nov~ano iskaza-ti. To se za usluge op}ih koristi od{uma ne mo‘e u potpunosti re}i.Pote{ko}e pri vrednovanju rezultat su~injenice da je gotovo nemogu}e ra-staviti tro{kove proizvodnje drva odtro{kova potrebnih za proizvodnjuop}ih koristi, odnosno utvrditi {to jeprihod, a {to kori{tenje kapitala.

U Hrvatskoj se 1966. godine prviput procijenila vrijednost {uma te-meljem Pravilnika o utvr|ivanju vrijed-nosti {uma. Njihova je vrijednost tadazavedena u osnovna sredstva {umar-skih organizacija. Nakon toga vi{enisu objavljeni nikakvi propisi operiodi~nom ponavljanju tih procjena(osim o revalorizaciji zbog devalvacijenovca) i o drugim mjerama koje bi stim mogle tvoriti poseban financijskisustav prilago|en posebnostima u{umarstvu, u svezi bilanciranja uspje-ha gospodarenja, izradom cjelovitihimovinskih bilanci i sl.

Za procjenu vrijednosti {uma uslu‘benoj su primjeni metoda tro{kov-ne vrijednosti i metoda sje~ive vrijed-nosti sastojina, a kriterij za izbor meto-de je dob, tj. zrelost sastojine ~ija sevrijednost utvr|uje. Tro{kovnom semetodom iskazuje reprodukcijskavrijednost mladih sastojina, a meto-dom sje~ive vrijednosti, uporabnavrijednost drvne zalihe starijih sastoji-na. Njihov zbroj daje ukupnu vrijed-nost {ume. Pri vrednovanju pojedinihsastojina bitno je uva‘iti na~elni stavda je reprodukcijska vrijednost prolon-girana na dob ophodnje jednakasje~ivoj vrijednosti, i obrnuto, da jesje~iva vrijednost diskontirana na dobmlade sastojine jednaka tro{kovnojvrijednosti sastojine.

Normativni okvir zaizra~un vrijednosti{uma

Poglavlje VII. Pravilnika o izmjena-ma i dopunama pravilnika o ure|i-vanju {uma (NN 121/97, NN 132/97,

Koliko (kome) vrijedi {umsko zemlji{te?

Vrijednost i cijena drva se zna

ekonomika {umarstva

[UME SU NACIONALNO DOBRO I TAKO IH TREBA TRETIRATI

Kako utvrditi vrijednzemlji{ta? (Ili: propisuju li prav

Kako utvrditi vrijednzemlji{ta? (Ili: propisuju li prav


NN 52/01, NN 150/03, NN 194/03 iNN 55/04), u daljem tekstu Pravilnik,o utvr|ivanju naknade za prenesena iograni~ena prava na {umi i {umskomzemlji{tu, zapravo predstavlja normati-vni okvir za prakti~no postupanje kodizra~una vrijednosti {uma u Hrvatskoj.Prema odredbama Pravilnika (NN150/03, ~l.15) sastojine za koje seutvr|uje naknada kategoriziraju se u~etiri skupine za razliku od ranijih pet.Kriterij za razvrstavanje u skupine jedob sastojina. Novim odredbama Pra-vilnika nije odre|en na~in utvr|ivanjanaknade za novoustrojene kategorijesastojina(?!). Ako se predmnijeva pri-mjena ranijim odredbama Pravilnika(NN 121/97) propisanog na~inautvr|ivanja naknade, upitnim je ondarazlog njegove promjene. Ako jetomu ipak tako, nejasno je da li seranijim Pravilnikom (NN 121/97, ~l.80) definirana peta skupina – panja~ei {ikare, sukladno njihovoj dobi, svrsta-va u jednu od novo ustrojene ~etiriskupine sastojina i da li se naknada za,tako|er od ranije, posebnu skupinuprjebornih sastojina utvr|uje na jed-nak na~in, propisan prethodnomina~icom Pravilnika (NN 121/97, ~l.81), s obzirom na to da se te katego-rije sastojina za koje se naknadautvr|uje izrijekom ne spominju.

Za slu‘benu uporabu kod ra~una-nja vrijednosti {uma propisane sudvije metode za odre|ivanje vrijedno-sti drva i jedna metoda za odre|ivanjevrijednosti op}ekorisnih funkcija {u-ma. Za odre|ivanje vrijednosti plan-ta‘a, kultura i mladih sastojina (do 1/2 ophodnje) kao i srednjodobnih idozrijevaju}ih sastojina (od 1/2 opho-dnje do dobi ulaska u zadnji dobnirazred) primjenjuje se metoda tro{-kovne vrijednosti sastojine. Za odre-|ivanje vrijednosti drvne mase pri-bli‘no zrelih (od dobi ulaska sastojineu zadnji dobni razred do dobi opho-dnje umanjene za pet godina) i zrelihsastojina (od dobi ophodnje umanje-ne za 5 godina do dobi ophodnje)propisana je metoda sada{nje sje~ivevrijednosti.

Tro{kovna se metoda, dakle, pri-mjenjuje za dvije skupine jednodob-nih sastojina: planta‘e, kulture i mladesastojine kao i za srednjodobne idozrijevaju}e sastojine. Za prvu seskupinu predmnijeva da obuhva}aumjetno i prirodno podignute sastoji-

ne dobi do 1/2 ophodnje, zato {to jeza drugu skupinu izrijekom navedenoda obuhva}a sastojine od 1/2 opho-dnje do dobi ulaska u zadnji dobnirazred planirane ophodnje. Razlognjihova razdvajanja u dvije skupine ipored metodolo{ki jednakog pristupaizra~una njihove vrijednosti je, i premaranijim odredbama Pravilnika (NN121/97 ~l. 81), mogu}nost umanjenjaizra~unate vrijednosti naknade za dru-gu skupinu sastojina, sukladnoutvr|enom obrastu. Obrast sastojina,kao {to je poznato, nije strukturalnazna~ajka samo sastojina starijih od 1/2 ophodnje i zato smatramo da bi tedvije novoustrojene kategorije sastoji-na trebalo objediniti ako se zautvr|ivanje vrijednosti svih sastojina,do dobi ulaska u zadnji dobni razredpropisuje tro{kovna metoda.Me|utim, njezina primjena za sastoji-ne starije od 1/3 ophodnje rezultiranerealno visokim vrijednostima sastoji-na kao i ~injenicom da su najvrjednijesastojine one koje imaju najve}etro{kove podizanja, {to naravno nijeto~no. Stoga predla‘emo da se zasastojine dobi od 1/3 do 2/3 opho-dnje primjeni metoda prihodne, tj.o~ekivane vrijednosti sastojine, te-meljena na pretpostavci da je vrijed-nost sastojina jednaka zbroju svihprihoda koji se do konca ophodnjesastojine mogu o~ekivati, diskontira-nih na dob sastojine ~ija se vrijednostutvr|uje, umanjenih za zbrojo~ekivanih rashoda do konca opho-dnje, tako|er radi mogu}nosti uspore-dbe, diskontiranih na dob konkretnesastojine. Temeljni preduvjet za pri-mjenu propisane tro{kovne metodeza odre|ene skupine sastojina kao ipredlo‘ene metode o~ekivane vrijed-nosti sastojina jest utvr|ivanje to~nogiznosa {umskog kamatnjaka. Stogapodr‘avamo ranijim odredbama Pravil-nika (NN 121/97, ~l. 81) propisanna~in odre|ivanja postotka prirastavrijednosti za svaku konkretnu sastoji-nu, uz isklju~ivanje uporabe ranijimpropisima utvr|enih prosje~nih vrijed-nosti {umskog kamatnjaka za pojedi-ne vrste drve}a. Sastojine niske vrijed-nosti drvne mase i visokih tro{kovapodizanja imat }e negativne postotkeprirasta vrijednosti. Negativni iznosipostotka prirasta uzrokuju negativnevrijednosti sastojina, {to je ekonomskiapsurd pa se kao takve ne mogu

Foto:Arhiva

Pi{e:Mr. sc.GoranRubin

ost {uma i {umskogvilnici pravilno?)

ost {uma i {umskogvilnici pravilno?)


prihvatiti. Jedno od mogu}ih, lo{ihrje{enja je, promjenama Pravilnika(NN 150/03) kona~no eliminirani po-stupak utvr|ivanja naknade vrijednostiza sastojine panja~a i {ikara za kojese, tako|er zbog njihove lo{e kvalite-te, utvr|ivao naj~e{}e negativan po-stotak prirasta vrijednosti. Na taj jena~in, nakon gotovo ~etrdeset godina(Pravilnik za utvr|ivanje vrijednosti{uma iz 1965. godine) otklonjeno ima-ginarno rje{enje iz Metodologije Insti-tuta za istra‘ivanja u {umarstvu i drv-noj industriji iz Beograda da se zatakve sastojine predvidi potrebna inve-sticija do po mogu}nosti njihova nor-malnog izgleda, a time i pozitivnevrijednosti, nakon ~ega bi se umanjioranije planirani iznos melioracijske in-vesticije. Drugo rje{enje za utvr|ivanjenjihove vrijednosti uklju~uje primjenuinduktivne metode, tako da se vrijed-nost njihovih drvnih zaliha utvrdizbrajanjem minimalnih {umskih taksa,tj. cijena na panju, odre|enih dijelje-njem ukupnih tro{kova biolo{ke repro-dukcije s utvr|enom drvnom zalihom.Taj prijedlog je rezultat realisti~nogstava da konkretna sastojina ne mo‘evrijediti manje nego {to vrijedi njezinadrvna zaliha. Me|utim, time se potpu-no isklju~uje utjecaj tr‘i{ta. Rje{enjeza koje se zala‘emo jest da se sastoji-ne negativne vrijednosti drva u~inepozitivnim, ne sa investicijama koje }eih kratkoro~no u~initi jo{ negativnijim,nego sa zasigurno visokom vrijed-no{}u op}ih koristi koje imaju. Na tajbi se na~in nu‘ni tro{kovi njihovebiolo{ke melioracije pokrivali prihodi-ma od op}ekorisnih funkcija {uma.

Za procjenu vrijednosti sastojinadobi preko 2/3 ophodnje metodasada{nje sje~ive vrijednosti daje naj-bolje rezultate. Primjena te metodepropisana je za dvije skupine sastoji-na: pribli‘no zrele i zrele koje su pre-ma ranijim odredbama Pravilnika (NN121/97, ~l. 80) bile objedinjene. S ob-zirom na to da, ni me|u njima nepostoje metodolo{ke razlike u na~inuobra~una njihove vrijednosti nejasnimostaju razlozi njihova razdvajanja uzasebne skupine sastojina za koje senaknada utvr|uje.

Promjene kodnaknada za {umskozemlji{te

Najzna~ajnije promjene Pravilnika(NN 150/03, ~l.17 i NN 55/04) prove-dene su odredbama kojima se propi-suje utvr|ivanje naknade za {umskozemlji{te. Zadr‘ana je odredba premakojoj je naknada za {umsko zemlji{tejednaka prometnoj vrijednosti zem-lji{ta za doti~nu nekretninu. Promjena-ma Pravilnika (NN 150/03, ~l.17, NN194/03, ~l. 1 i NN 55/04, ~l. 1) doti~-na je nekretnina pozicionirana unutarili izvan gra|evinskog podru~ja i sukla-

dno tomu propisan je na~inutvr|ivanja njezine prometne vrijed-nosti. Te su promjene formalne, a nesadr‘ajne naravi, zato {to je prometnavrijednost rezultat i posljedica odnosana tr‘i{tu, tj. ponude i potra‘nje zazemlji{tem. Naime, kriterije za valori-ziranje zemlji{ta utvr|uje tr‘i{te, a po-zicija zemlji{ta je samo jedan od njih.U prometnoj vrijednosti zemlji{ta ve}je uklju~en ~initelj njegove zemljopi-sne odre|enosti. Porezni su uredi i dosada dostavljali prometne vrijednosti{umskog zemlji{ta, bez obzira nanjegovu poziciju. U na~elnom smislu,

za prometnu je vrijednost sasvim irele-vantno gdje se predmet procjene nala-zi. Kona~no, prometnu vrijednost zem-lji{ta ne odre|uje njegova administra-tivno utvr|ena namjena nego tr‘i{te.Odredbom Pravilnika (NN 55/04, ~l. 1),propisane su minimalne prometne (?!)vrijednosti {umskog zemlji{ta izvangra|evnog podru~ja od 4 kn/m2, tj.40.000 kn/ha. Pored administrativnog,nedovoljno su jasni ostali kriteriji zaodre|ivanje navedene vrijednosti kaoi to za koga je propisana, tj. tko i kadaje ima primijeniti.

Poseban je i za {umarstvo va‘nijiproblem da cijene {umskog zemlji{ta,arbitrarno, bez za to propisane preciz-ne metodologije odre|uje Ministar-stvo financija, tj. njegovi podru~ni ure-di i ispostave. U prilog tome ide i~injenica da realne osnovice za odre-|ivanje prometne vrijednosti {umskogzemlji{ta nema jer se njime ne prome-tuje, kupoprodaje su rijetke i podaci otom nedostatni da bi se moglo govo-riti o tr‘i{tu. Ako se to i doga|a,naj~e{}e se, radi pla}anja {to ni‘ihdr‘avnih pristojbi (poreza), nastojiprikazati niska prometna vrijednost.Sve to upu}uje na zaklju~ak o ne-

pouzdanosti podataka o prometu{umskim zemlji{tem koji ne moguposlu‘iti kao osnovica za utvr|ivanjenjegove prometne vrijednosti.

Suvremena shva}anja djelatnosti{umarstva kao infrastrukture i potrebeza{tite {umskog zemlji{ta, kao temelj-nog resursa odr‘anja te infrastrukturename}u potrebu ubrzanog tra‘enjaprikladnih teorijskih i prakti~nih rje{e-nja za utvr|ivanje vrijednosti {umskogzemlji{ta koja trebaju do}i iz {umarskestruke. Razlog tomu je ve} sada prisut-na, a u budu}nosti zasigurno rastu}a,razumljiva potreba i zahtjev za zem-

lji{tem i prostorom op}enito. Sma-njenje {umskih povr{ina ve} se mo‘eokvalificirati trendom koje dovodi upitanje osnovna na~ela potrajnostigospodarenja {umama. Rje{enje pi-tanja izra~una vrijednosti {umskogzemlji{ta treba biti sukladno tr‘i{nimna~elima za utvr|ivanje naknade za{umsko zemlji{te koje se izdvaja iz{umskogospodarskog podru~ja. Zautvr|ivanje vrijednosti {umskogzemlji{ta koje “ostaje” unutar {umsko-

»Turisti~ka« je uloga {uma iznimno zna~ajna

Za slu‘benu uporabu kodra~unanja vrijednosti{uma propisane su dvijemetode za odre|ivanjevrijednosti drva i jednametoda za odre|ivanjevrijednosti op}ekorisnihfunkcija {uma.

Procjena vrijednosti{uma zapravo je, uzutvr|ivanje vrijednosti


gospodarskog podru~ja za svrhu{umskobiolo{ke reprodukcije potreb-no je primijeniti postavke {kole ~istezemlji{ne rente o utvr|ivanju njegoveprihodne vrijednosti tako da se uprihode za obraslo {umsko zemlji{tepored vrijednosti drva ubroji i vrijed-nost prihoda op}ih koristi od {uma.Time bi se utvrdile pozitivne prihodnevrijednosti {umskog zemlji{ta i za sa-stojine niske vrijednosti drva, {to jesukladno predlo‘enom rje{enju zautvr|ivanje njihove vrijednosti. Zautvr|ivanje vrijednosti neobraslog{umskog zemlji{ta potrebno je izvr{iti

usporedbu sa poljoprivrednim zem-lji{tem, uz smanjenje vrijednosti zatro{kove potrebne za njegovu prilago-dbu za poljoprivredne svrhe. Na taj bise na~in utvr|ena ukupna vrijednost{umskog zemlji{ta, zajedno savrijedno{}u {uma trebala uvesti u te-meljni kapital kao dugotrajna mate-rijalna imovina poduze}a za {ume.Periodi~ne promjene njihove vrijedno-sti, koje bi se bilan~no pratile i vrijed-nosno uskla|ivale s promjenama na

tr‘i{tu, bile bi najbolji pokazatelj dje-lotvornosti gospodarenja.

Slu‘nost na {umskomzemlji{tu

Pravilnikom (NN 150/03, ~l. 17) supropisane promjene na~ina obra~unanaknade za slu‘nost na {umskomzemlji{tu. Ta je naknada jednaka pro-metnoj vrijednosti {umskog zemlji{taumanjenoj sukladno trima ranije defi-niranim kategorijama {umskog zem-lji{ta (obraslo, neobraslo i neplodno).Tako utvr|ena vrijednost se ponovno

umanjuje sukladno postotnom iznosujednakom broju godina na koji seslu‘nost odnosi. To pojednostavljenozna~i da ve}i broj godina slu‘nostizna~i i ve}i “popust” na utvr|enu pro-metnu vrijednost zemlji{ta. Uz ranijeiznesene primjedbe na na~in utvr|i-vanja prometne vrijednosti zemlji{ta,to teorijski i prakti~ki zna~i da bi se,uz dugogodi{nji ugovor o slu‘nosti,{umsko zemlji{te ustupilo po iznimnoniskoj cijeni. Dokaz tomu su, premapropisanoj minimalnoj prometnojvrijednosti {umskog zemlji{ta od 4 kn/m2, izra~unati iznosi: 467 kn/god/haza 30-godi{nju slu‘nost na obraslom{umskom zemlji{tu; 186 kn/god/ha,za neobraslo i 47 kn/god/ha, za ne-plodno {umsko zemlji{te, za jednakorazdoblje osnovane slu‘nosti. Ni no-vim, a ni starijim odredbama Pravil-nika, kod utvr|ivanja naknade zaslu‘nost na {umskom zemlji{tu nijeuva‘eno osnovno na~elo kod osnutkaslu‘nosti, a to je da }e ovla{tenik bitiu cijelosti obe{te}en samo ako mu seza slu‘no{}u optere}eni, tj. ustupljenidio {ume i {umskog zemlji{ta utvrdinaknada jednaka prihodu koji je odustupljenog dijela {ume do tada imao.To zna~i da je kriterij za odre|ivanje

naknade za slu‘nost vrijednost priho-da od {umskog zemlji{ta, a ne samanjegova vrijednost. To, tako|er zna~ida bi se izra~unom moglo utvrditi uzkoje bi se prometne vrijednosti{umskog zemlji{ta isplatilo na njemuosnovati slu‘nost, da bi se tako ostva-renim prihodom za obraslo {umskozemlji{te kompenzirao mogu}i prihodod drva i op}ih koristi koje {umapru‘a. Za neobraslo {umsko zemlji{tekao prihod treba obra~unati zakupni-nu koja bi se izra~unala kapitaliza-cijom prometne vrijednosti sli~nogpoljoprivrednog zemlji{ta, umanjenojza tro{kove njegove prilagodbe zapoljoprivredne svrhe, sa komercijalnimkamatnjakom. Pored toga, potrebnoje i za obraslo i za neobraslo {umskozemlji{te osigurati da se istekom vre-menskoga razdoblja za koji je slu‘nostosnovana ne smije smanjiti zate~enaplodnost zemlji{ta. Polaganje odre|e-nog iznosa jam~evine do istekaslu‘nosti bio bi primjeren instrumentosiguranja.

Utvr|ivanje smanjenih vrijednostiop}ekorisnih funkcija {uma, prema iz-mijenjenim odredbama Pravilnika (NN55/04, ~l. 3) u nesuglasju je s pretpo-stavkom da je 50 godina minimalnorazdoblje za obnovu uni{tenihop}ekorisnih funkcija {uma. Uni{tenih,a ne smanjenih, stoga {to izmijenjeneodredbe kojima se to propisuje govo-re o novopodignutim (ne starim io{te}enim) sastojinama, nakon oba-vljenog zahvata u {umi. Takvim suzahvatom stara sastojina, kao i op}ekoristi koje je pru‘ala uni{tene, a neo{te}ene. Pojmovna izmije{anost naj-o~itija je u odredbi o jednakoj vrijed-nosti op}ekorisnih funkcija novopodi-gnute {ume i tro{kova podizanja no-vopodignute {ume do 5. godine staro-sti. Na taj su na~in nov~ano te{koiskazive vrijednosti op}ih koristi od{uma, izjedna~ene sa nov~ano egzak-tno iskazivim vrijednostima dijelatro{kova biolo{ke reprodukcije, za {tonema teorijskog ni prakti~nog opra-vdanja.

Op}ekorisne funkcijeVrednovanje op}ekorisnih funkcija

{uma u Pravilniku (NN 121/97) oba-vljeno je prema kombiniranom vi{e-kriterijskom modelu (Prpi}, 1992.).Na~elna primjedba primijenjenoj me-todologiji odnosi se na visok stupanjarbitrarnosti, preveliku subjektivnostkoja ulazi u fazu osobne procjene.(Sabadi,1986, Figuri},1996). Nedovolj-no je poja{njen na~in odre|ivanjajedini~ne bodovne vrijednosti zautvr|ene raspone ocjena vrednovanihkriterija. Tako|er stoji ~injenica da jezbrajanje nov~anih i nenov~anihvrijednosti {uma dopu{teno samo izni-mno u kratkom vremenskom razdo-blju, kao i to da je za obra~un nakna-de za uni{tene i smanjene vrijednostiop}ekorisnih funkcija {uma nu‘no da

Prometnice, dalekovodi, smanjuju povr{ine pod {umama

{umskog zemlji{ta,procjena vrijednostiproizvoda {umskoggospodarenja: drvnezalihe i op}ekorisnihfunkcija {uma. Vrijednostdrvne zalihe koja natr‘i{tu ima cijenu mogu}eje nov~ano iskazati. To seza usluge op}ih koristi od{uma ne mo‘e upotpunosti re}i.


se njihove vrijednosti knjigovodstvenoevidentiraju, {to jo{ uvijek nije realnoo~ekivati, sve dok ih tr‘i{te kod nas neprihvati, a tada }e se njihova vrijed-nost vjerojatno utvr|ivati suvremenimekonomsko-okoli{nim metodama suk-ladno utvr|ivanju ukupne vrijednostiokoli{nog kapitala. Dok se to ne dogo-di, slu‘beno propisana metodologijaodre|ivanja vrijednosti op}ih koristiod {uma, kao prijelazno rje{enje, imasvoju punu opravdanost.

Pri procjenama vrijednosti {umakod nas se, na temelju potrajnog go-spodarenja, ra~una s beskona~nomrentom takvih godi{njih prihoda oddrva koji se, uz izvjesnu kamatnu sto-pu, kapitaliziraju na jednu godinu.Tehnike vrednovanja utemeljene naprethodnom na~elu, kao i prijedloziza njihovo pobolj{anje, omogu}ujuuvid u nov~ano iskazive vrijednostitemeljnih {umskih resursa. Smatramoda }e to i u budu}nosti biti osnovicomza vo|enje gospodarske politike u

{umarstvu. O tome svjedo~e i me|u-narodnim ra~unovodstvenim standar-dom propisane metode za utvr|ivanjevrijednosti biolo{ke imovine ({uma i{umskog zemlji{ta), kao i na~ini njezinabilanciranja. Me|utim, veoma je te{koizra~unati vrijednost {uma kad se radio {umskim proizvodima koji jo{ uvijeknemaju tr‘i{nu vrijednost. Uslugeop}ekorisnih funkcija {uma jo{ uvijeksu mjerljive samo posredno zbogipote{ko}e utvr|ivanja omjera tro{kovaproizvodnje drva i op}ih dobrobiti od{uma u ukupnim tro{kovima biolo{kereprodukcije u {umarstvu.

Neosporna je i svakim danom sveprihva}enija ~injenica da vrijednostop}ekorisnih funkcija {uma premavrijednosti drva i ostalih tr‘i{no mjerlji-vih proizvoda {ume, stalno raste. Zao~ekivati je da }e te proizvode u sko-roj budu}nosti prihvatiti tr‘i{te, a su-vremenim }e se ekonomsko-okoli{nimmetodama njihova vrijednost nov~anoiskazati. Infrastrukturno zna~enje{umarstva name}e potrebu prihva}a-nja novih, ali i predlaganje vlastitihmetoda za utvr|ivanje ukupnih vrijed-nosti {uma, ne samo kao prirodnogdobra nego, prije svega, kao predme-ta gospodarenje {umarstva.

Usluge op}ekorisnihfunkcija {uma jo{ uvijek sumjerljive samo posrednozbog pote{ko}e utvr|ivanjaomjera tro{kovaproizvodnje drva i op}ihdobrobiti od {uma uukupnim tro{kovimabiolo{ke reprodukcije u{umarstvu.

Pra{nik – posljednjiostatak slavonskepra{ume hrastalu‘njakaOvaj rezervat {umske vegetacije (53 ha),me|u 32 u Hrvatskoj, jedina je sa~uvana{uma starih, u svijetu ~uvenih slavonskihhrastika, u kojoj ve} 75 godina nema~ovjekova djelovanja

Na stotinjak metara ju‘no od Au-toceste Zagreb – Lipovac, neda-leko od Oku~ana, u blizini Sta-

re Gradi{ke, rijeke Save i grani~nogaprijelaza prema Bosni i Hercegovini,nalazi se specijalni rezervat {umskevegetacije Pra{nik, koji je u sastavunovogradi{ke podru‘nice Hrvatskih{uma ({umarija Stara Gradi{ka). Po-sljednji su to ostaci slavonskepra{ume hrasta lu‘njaka, koja se neka-da davno prostirala izme|u Save iDrave, u nizinskome dijelu Panonije.Istoimena gospodarska jedinica (odjel7a) zauzima povr{inu 53,35 ha,izdvojena je iz redovnoga gospoda-renja jo{ davne 1928., a specijalnimrezervatom progla{ena 1965. godine.Smje{tena je na pribli‘no 96 m nad-morske visine. Na tome prostoru nala-

zi se danas oko 1000 starih stabala~uvenoga slavonskog hrasta lu‘njaka ioko 150 stabala obi~noga graba ibukve. Hrastova stabla stara suizme|u 250 i 300 pa i vi{e godina,prsnoga su promjera od 70 do 220cm, a totalne visine pojedinih primje-raka prelaze 40 m. Najve}i brojlu‘njakovih stabala nalazi se u debljin-skom razredu 101–150 cm. Ukupnadrvna masa svih hrastova je oko15.000 m3, a kubatura pojedinih staba-la prelazi ~ak 50 m3. Potrebno je istak-nuti da je to jo{ jedina sa~uvana {umastarih, u svijetu poznatih slavonskihhrastika te zato vrlo zanimljiva zaznanstvena istra‘ivanja i prou~avanja.Kao specijalni rezervat {umske vegeta-cije i jedan od 32 u Hrvatskoj, to je

Vi{e od 300 godina stari hrast lu‘njak u {umi Pra{nik ({umarija Stara Gradi{ka)

SPECIJALNI REZERVATI [UMSKE VEGETACIJESPECIJALNI REZERVATI [UMSKE VEGETACIJE


podru~je izdvojeno zbog osobiteizra‘enosti pojedinih prirodnih eleme-nata. Ondje nisu dozvoljene radnjekoje bi mogle naru{iti svojstva zbogkojih je progla{en rezervatom. Za-branjeno je branje i uni{tavanje bi-ljaka, uznemiravanje, hvatanje iubijanje ‘ivotinja, uno{enje stranih vr-sta, melioracijski zahvati te razli~itioblici gospodarskog i ostaloga isko-ri{tavanja. Naime, ve} 75 godina uPra{niku nema ~ovjekova djelovanjapa ni bilo kakvih {umarskih zahvata.Do 1929. godine ondje su {umarskistru~njaci u cilju prirodne obnoveobavljali po~etne oplodne sje~e.

skoga tipa {ume, na vi{e mjesta moguse vidjeti na tlu izvaljeni lu‘njakovigorostasi, nijemi svjedoci prohujalihvremena. Niz je stabala o{te}eno tedjelomi~no ili potpuno izvaljeno zbogstarosti, bolesti, sekundarnih {tetnika,vjetra, snijega i drugih prirodnih nepo-goda. Me|u rijetkim starim lu‘njako-vim orija{ima, posebice u zajednici svelikom ‘utilovkom rastavljenim{a{em, uo~ava se bujna mlada {uma,u razvojnim stadijima od ponika, pod-mlatka, mladika do mlade sastojine.Naime, iako se radi o {umi starijoj i od300 godina, mo‘e se vidjeti obilan irelativno ~est urod ‘ira. Stoga je prisu-

razvijen te zauzima tek 2 –10 postopovr{ine. Nalazimo glogove, klen,obi~nu kuriku, divlju kru{ku, pasdrijen,svib i dr. Sloj prizemnoga ra{}a nije, sobzirom na broj vrsta, osobito bogat,a pokriva 25–80 posto povr{ine. Odsvojstvenih vrsta asocijacije isti~u sebodljikava veprina, rani jaglac ivalovnja~a. Tipska {uma slavonske ra-vnice zajednica je hrasta lu‘njaka s ve-likom ‘utilovkom i rastavljenim {a{em.Znakovita je po tome {to ju ve}imdijelom u odre|eno doba godine,zbog oborina ili izlijevanja rijeka, po-plavljuju neizravne poplave ilistagniraju}a povr{inska voda. Lu‘njak

Specijalni rezervat {umske vegetacije Pra{nik

tan trajan proces prirodne obnove tevisok postotak pre‘ivljavanja lu‘njako-va ponika i podmlatka.

Dvije {umskezajednice

U tome {umskom predjelu, na semi-glejnim ili livadskim tlima dolazitipi~na {uma lu‘njaka i obi~noga gra-ba (Carpino betuli-Quercetum roboristypicum), a na amfiglejnom tlu raste{uma lu‘njaka s velikom ‘utilovkomi rastavljenim {a{em (Genisto elatae-Quercetum roboris caricetosum remo-tae). Tipi~na lu‘njakovo-grabova {umavrhunac je prirodnoga razvitka nizin-skih {uma i stoga je nastojanje svako-ga {umara da taj vrhunac dostigne. Nanjezin dugogodi{nji razvitak osobitosu utjecali ~ovjek, stoka i divlja~. Valjanapomenuti da je sloj grmlja slabo

nici kraji{ki, a iz cijele im prikaze ~ita{da su orija{i snagom, da prkose buri imunji, da su najja~i i najplemenitiji usvom carstvu i plemenu.« Kre}u}i seizme|u lu‘njakovih stabala s pogle-dom usmjerenim od podno‘ja premavrhu kro{nje, i zaboravljaju}i na opa-snost od posijanih mina, slo‘ismo se upotpunosti s impresivnim opa‘anjimana{ega poznatoga {umara i knji‘ev-nika Josipa Kozarca iz 1888. godine,tada tridesetogodi{njaka, koji je jednovrijeme radio i ‘ivio na novogradi{-kom podru~ju. Pa‘ljivim proma-tranjem uo~avamo da su hrastovekro{nje uglavnom suhovrhe, a dio sta-bala odumire zbog su{enja grana,truljenja deblovine, ozljeda od gromai dr. Takva stabla napadaju strizibube(Cerambix cerdo) i mu{ice. Zbog pre-pu{tenosti zubu vremena i pra{um-

a na mjestima gdje se osu{io i i{~ezao,zbog opake holandske bolesti, nastalesu velike plje{ine. Na mjestima semo‘e jo{ prona}i pokoji vez (Ulmuslaevis). Premda je poljski jasen ~lan tezajednice, vi{e mu pogoduje vla‘nije ikarbonatnije tlo u ~istim jasenovim sa-stojinama. Sloj grmlja nije ravnomjer-no raspore|en, na mjestima ga imamalo ili ga uop}e nema, ali zato natakvim povr{inama prevladava plavakupina (Rubus caesius). Rije~ je o fa-cijesu te {umske zajednice. Mjesti-mi~no se javlja grmlje u vidu hrasto-vog, jasenovog i brestovog podmla-tka, a od pravih grmova uo~avaju seglogovi, velika ‘utilovka, crvena hu-dika, crni trn i dr. Od svojstvenih vrstau sloju prizemnoga ra{}a najzna~ajnijisu rastavljeni i uskolisni {a{, zatim

Kozar~evaslavonska{uma

Borave}i na novi-narskom zadatku utoj jedinstvenoj eu-ropskoj {umi, na jo{uvijek nerazminira-nom terenu, s na{imdoma}inima dipl.ing. Josipom Ga{pa-rom i okretnim luga-rom Marijanom, bilismo impresioniraniKozar~evom slavon-skom {umom. Prisjeti-smo se opisa »divno-ga stabarja, uspravno-ga, ~istog i visokog,kao da je saliveno,velebnih hrastova sasivkastom korom iz-rovanom ravnimbrazdama, koje tekudu‘ cijeloga debla sasna‘nom {irokomkro{njom, koja ga jeokrunila kao stasitogajunaka ku~ma... Po-nosito se oni redajujedan do drugoga,kao negda kr{ni voj-

je glavno drvo, abudu}i da je kaohrast polimorfan, ja-vlja se u nekolikooblika, me|usobnoizmije{anih. Iz te {u-me potje~e ~uvenaslavonska hrastovina,po kvaliteti nadalekopoznata u svijetu.Karakteristi~na je povrlo finim i uskim go-dovima, koji su rezul-tat osobitih ekolo{kihuvjeta. Naime, zbogstalnih poplava, u tojsu {umi stolje}imanije obavljala sje~apa se postupno raz-vijala u pravu pra-{umu, s najljep{omdrvnom teksturom inajfinijom strukturomhrastovih stabala. Po-duka je to i primjer{umarskim stru~nja-cima da svoje gospo-darenje prilagodemje{ovitom karakteru{ume. Nizinski brijestovdje je nekada stal-no bio prisutan, nosada je rijetka pojava,

Na tome prostoru koji je prirodna rijetkost,podjednako zanimljiv {umarskoj znanosti i praksi,nalazi se danas oko 1.000 starih stabala ~uvenogaslavonskog hrasta lu‘njaka, starosti i ve}e od 300godina, prsnoga promjera od 70 do 220 cm i visineoko 40 m.

Foto:I.Tomi}

Pi{e:IvicaTomi}

za{ti}ena priroda


crijevac, kiselica, plava kupinsa, vu~janoga i dr.

Znanstvenaistra‘ivanja[umarskoga fakuteta

U cilju dobivanja uvida u strukturneosobine za{ti}enoga {umskog rezerva-ta Pra{nik i saznanja o obnovi tih sa-stojina, u svakoj od navedenih {um-skih zajednica osnovana je po jednapokusna ploha veli~ine 1 ha, podije-

ljena na {est manjih ploha. Istra‘iva~isu bili znanstvenici sa zagreba~koga[umarskog fakulteta: Slavko Mati},Branimir Prpi}, \uro Rau{ i AndrijaVrankovi}. S obzirom na to da je ovajrezervat prirodna rijetkost, podjed-nako zanimljiva za {umarsku znanost ipraksu, izvr{ena je dendrometrijskaizmjera svih starih stabala na cjelokup-noj povr{ini odjela 7a. Tako je dobive-na struktura cijeloga rezervata, po vr-stama drve}a, debljinskim stupnjevi-ma, broju stabala, temeljnici i drvnojmasi. Nakon provedenoga istra‘ivanjado{lo se do zaklju~ka da je rezultatintenzivne za{tita tog objekta rezulti-rala njegovom vidljivom stabiliza-cijom, koja se o~ituje u dobroj prirod-noj obnovi, urodu sjemena i dobrimstrukturnim zna~ajkama mlade sastoji-ne, oblikovane ispod i vi{e od 300godina starih hrastova. Unato~ visokoj

starosti, hrastova stabla jo{ relativnodobro prira{}uju i ra|aju sjemenom,{to ukazuje na veliku vitalnostlu‘njakovih sastojina kad se nalaze naoptimalnom podru~ju uspijevanja.Motre}i i prou~avaju}i prirodno po-mla|ivanje na dvjema pokusnimplohama u dvjema razli~itim zajedni-cama, istra‘iva~i su do{li do zaklju~kada se u {umi lu‘njaka s rastavljenim{a{em kod u‘itnoga svjetla od 3,28posto lu‘njak dobro prirodno pomla-|uje. Nasuprot tome, u sastojini

lu‘njaka i obi~noga graba kod svjetlo-snog u‘itka od 1,07 posto pomla-|ivanje je slabo. Grmlje u {umi hrastalu‘njaka s rastavljenim {a{em, koje seondje obilno pojavljuje, ustupa mjestomladim hrastovima te nije ozbiljnijaprepreka za prirodnu obnovu. Budu}ida grab u mladosti ima povoljnijeekolo{ko-biolo{ke zna~ajke odlu‘njaka u sastojini lu‘njaka i obi~-noga graba, ima i bolje uvjete za pri-rodnu obnovu. Stoga je grab velikaprepreka za obnovu lu‘njaka u tojzajednici. Uop}e, ta lista~a nagloosvaja su{e terene u Hrvatskoj, nasta-le kopanjem kanala tijekom hidrome-lioracijskih radova i stalna je opasnostza pomla|ivanje lu‘njaka. Na posljet-ku, autori zalju~uju da se sastojine u{umskoj zajednici hrasta lu‘njaka ivelike ‘utilovke s rastavljenim {a{emnalaze u boljim stani{nim uvjetima te

pokazuju ve}u ‘ivotnu sposobnostnego sastojine u zajednici hrastalu‘njaka i obi~noga graba. Daljnjirazvoj tih sastojina treba ostaviti priro-di, koja je dosad na najboljem putu daih provede u najstabilniji oblik. Na{umarskoj je znanosti i struci da se{umama gospodari tako da one budustabilne i produktivne, a takvo gospo-darenje upravo se zasniva na spoz-najama o razvoju pra{uma poputPra{nika. Me|utim, pojedine etapekoje se doga|aju u pra{umi treba skra-

titi ili ~ak potpuno isklju~iti u gospo-darskoj {umi.

Me|u povr{inama zarazminiranje

Novogradi{ka podru‘nica Hrvatskih{uma gospodari povr{inom od 74.000ha, od kojih je ~ak oko 12.000 ha podminama. Me|u nerazminiranim povr-{inama nalazi se i 53 ha specijalnogarezervata {umske vegetacije Pra{nik.Godi{njim planom poslovanja za2004. planiran je novac za razmini-ranje prioritetnih {umskih povrf{ina,me|u kojima bi trebala biti i jedinasa~uvana {uma starih slavonskih hra-stika. Tako bi taj gotovo netaknut ijedinstven kutak prirode kona~no po-stao dostupan {umarima, istra‘iva~i-ma, u~enicima i studentima, ali i svimljubiteljima prirode, kao mjesto eduka-cije i promid‘be hrvatskoga {umarstvai hrvatske prirodne ba{tine.

Na prosjeci, u netaknutom i jedinstvenom kutku prirode Pra{nik sa zapadne strane (pogled sa ceste Oku~ani – Stara Gradi{ka)

Pra{nik bi nakon razminiranja, kao gotovonetaknut i jedinstven kutak prirode, trebaoove godine biti dostupan {umarima,istra‘iva~ima, u~enicima i studentima, ali isvim ljubiteljima prirode, kao mjestoedukacije i promid‘be hrvatskoga {umarstvai hrvatske prirodne ba{tine.

»…Ponosito se oni redaju jedan do drugoga,kao negda kr{ni vojnici kraji{ki, a iz cijele imprikaze ~ita{ da su orija{i snagom, da prkoseburi i munji, da su najja~i i najplemenitiji usvom carstvu i plemenu…«(Opis hrastova u »Slavonskoj {umi« J.Kozarca)


U sisa~koj Upravi, u velikom nevremenuizvaljeno je i polomljeno oko 7000 kubikabruto drvne mase. Problem je prodajadodatnih koli~ina bukovih trupaca

Bukve stare 80-ak godina lomljene su kaotrije{}e [tete su velikeKao bojno polje

Pred kraj je kolovoza zavr{ena sa-nacija 350 ha srednjodobnih izrelih sastojina bukve i kitnjaka

na podru~ju Gospodarske jedinicePokule – Pe}ine {umarije Glina i Gos-podarske jedinice Vinica – Kobilja~a u{umariji Pokupsko, u sisa~koj Upravi{uma, koje je krajem lipnja zahvatiloolujno nevrijeme.

– Jak vjetar pra}en ki{om i prava»pijavica«, koja se stvorila, stara jebukova stabla mjestimice ~upala izzemlje i izvrtala, a neka jednostavnousukala i lomila i pretvorila u trije{}e,podsje}a upravitelj sisa~ke UpraveZvonko Ro‘i}. On navodi da je zbogtih vjetroizvala i neplaniranog pove-}anja etata obustavljena redovna sje-~a u proredama. Nakon prvog pregle-da koji je obavio {umarski inspektor,procijenjena je {teta na oko 7.000

kubika bruto drvne mase, od ~egablizu 3.000 kubika oblovine. Direktna}e {teta zbog umanjene vrijednostidrvnih sortimenata, od kojih se velikdio ne mo‘e uop}e iskoristiti, iznositioko 650.000 kuna. Dakako, tu jo{treba pribrojiti tro{kove saniranjapodru~ja.

– Najprije smo morali »osloboditi«glavnu ‘upanijsku prometnicu kojapovezuje Glinu i Pokupsko i prolazikroz to podru~je jer su izvaljenjebukve uz cestu zakr~ile promet, ka‘ezamjenica upravitelja Darinka @u‘a.

Nakon {to je to u~injeno, krenulo se iu sanaciju povr{ine hitnom sje~om iizvla~enjem bukovih trupaca. To jeposao koji nije trpio odlaganje, jerbukvu je trebalo odmah otpremiti. Toje sisa~ku Upravu stavilo pred noveprobleme, budu}i da bukva ionakote{ko pronalazi kupca pa dodatnekoli~ine predstavalju i nove probleme.

Rukovoditelj proizvodnje VlatkoPetrovi} isti~e da su kompletnu sana-ciju obavili poduzetnici, »ljudi koji suvi~ni tome poslu, a i ina~e rade zaUpravu«.

Olujno nevrijeme prouzro~ilo{tetu od 700.000 kuna

nepogodeSISAK

Olujno nevrijeme prouzro~ilo{tetu od 700.000 kuna

o{te}enost {uma


Foto:I. Tomi}

Pi{e:Ivica

Tomi}

Na podru~ju {umarije VrbovecU[P Bjelovar odr‘an je po-lovicom srpnja redoviti godi{nji

seminar o procjeni o{te}enosti {umaza stru~ne suradnike za ekologiju svihpodru‘nica Hrvatskih {uma. U imedoma}ina ekolozima su se prigodnimrije~ima obratili predstavnik bjelo-varske Uprave mr. sc. Branko Bradi}i upravitelj {umarije dipl. ing. \uroKauzlari}. Seminar je obavljen nadvjema sistematski odabranim plo-hama s po 24 stabla, a sudionici sku-pa podijeljeni u grupe procjenjivali sustupnjeve o{te}enja kontinentalnihvrsta drve}a – hrasta lu‘njaka i obi~nebukve. Procjenjivali su osutost ipo‘utjelost li{}a u usporedbi s pot-puno razvijenim, zdravim i vitalnimstablima. U cilju svo|enja subjektivnihpogre{aka na najmanju mogu}umjeru, koristili su se, kao korisnim

Preciznija procjena o{umskih ekosustava

Seminar oprocjenio{te}enosti hrastalu‘njaka i obi~nebukve odr‘an jena dvjemaplohama {umarijeVrbovec, napodru~jubjelovarskepodru‘niceHrvatskih {uma

toj je gospodarskoj jedinici prisutnoobilnije su{enje lu‘njaka, {to je re-akcija na promjene nastale poslijehidroregulacije rijeke êsme i njenogasliva. Provedeno je kanaliziranje rijekei ogra|ivanje nasipima, posljedica ~e-ga je, uz promjenu re‘ima povr{insko-poplavnih, opadanje razine podzem-nih voda. Prije 17 godina na tome jepodru~ju orkanski vjetar na~inio ve-like {tete, lome}i, ~upaju}i i izvaljuju}inajvi{a stabla. Unato~ svim nepo-voljnim okolnostima, od 1997. godinestanje se na podru~ju »êsme« po-stupno stabiliziralo, a tome u priloggovori smanjivanje drvne mase izsanitarne sje~e. Tijekom procjenjiva-nja na prvoj plohi sporno je bilolu‘njakovo stablo broj 8, nepotpunekro{nje i s velikom suhom granom,~iju je o{te}enost ve}ina sudionikaseminara procijenila izme|u 30 i 45posto (umjereno o{te}enje). Me|u-tim, pojedini procjenjiva~i imali subla‘i (20%) ili izrazito o{tar kriterij(~ak 80%).

Sporna stabla ponovnoprocijenjena

Druga ploha smje{tena je u gospo-darskoj jedinici Bukovac, u 115-go-di{njoj bukovoj sastojini (odsjek 8d)povr{ine oko 7 ha, u kojoj bukvasudjeluje sa 74 posto (409 m3/ha),hrast lu‘njak s 19% (103 m3/ha), agrab sa 7% (42 m3/ha). Od 24 stablaza procjenu sporna su bila ona sbrojevima 1 i 6. Realna procjena o{te-}enosti za stablo broj 1 iznosila je 70

posto (veliko o{te}enje), no oni sbla‘im kriterijem procijenili su 40%, aoni s o{trijim 80%. Za stablo broj 6realna procjena iznosila je 15 – 25%(slabo o{te}enje), ali je bilo procje-nitelja koji su smatrali da je dovoljnotek 5 posto (bez o{te}enja!) ili 45%(umjereno o{te}enje). Sva su tri spor-na stabla jo{ jednom pregledana i uzdetaljnu analizu jo{ jednom proci-jenjena. Rezultati procjene zorno suprikazani na demonstracijskoj plo~i,po plohama, brojevima i stupnjevimao{te}enosti stabala, a prikupljeni po-daci bit }e naknadno obra|eni.

Prema rije~ima voditeljice seminaramr. sc. Jadranke Ro{a iz Nadzorne

Osim pojedina~nihslu~ajeva, velikih razlikau procjenama o{te}enostistabala nije bilo, a one suse kretale u okvirudozvoljenog odstupanja.

Cilj seminara bio je da sestru~ni suradnici zaekologiju izvje‘baju zaobavljanje budu}ihprocjena i uskladekriterije, kako bi pra}enjestanja {uma u RepubliciHrvatskoj bilo {tokvalitetnije.

Pod budnim okom voditeljice seminara mr.

pomagalom, fotoalbumima s fotogra-fijama kro{anja razli~itih o{te}enja.O{te}enost i po‘utjelost kro{anjarazvrstavali su u pojedine stupnjeve.Tako je nulti stupanj bez o{te}enja, aobuhva}a do 10 posto gubitka li{}a.Prvi je stupanj slabo o{te}enje od 11do 25%, drugi umjereno o{te}enje(gubitak li{}a >25 – 60%), tre}istupanj zna~i veliko o{te}enje(gubitak li{}a >60 – <100%), a ~etvrtipodrazumijeva potpuno o{te}enje istopostotni gubitak li{}a. Gubitak bojetako|er obuhva}a procjenu od nul-

toga (do 10%, bez gubitka) do ~etvrto-ga stupnja (100%, mrtvo stablo).

Su{enje lu‘njaka u g.j.êsma

Prva ploha postavljena je u gospo-darskoj jedinici êsma, u 146-godi{-njoj lu‘njakovoj sastojini (odsjek 71 c)povr{ine 24 ha, na prostoru trajnepokusne plohe br. 25, na kojojzagreba~ki [umarski fakultet u zadnjih27 godina obavlja komparativna istra-‘ivanja ekosustava u sklopu projekta»ôvjek i biosfera«. U tome odsjekunajzastupljeniji je hrast lu‘njak (go-tovo 78%), s 421 m3/ha, zatim slijedegrab (17%; 93 m3/ha), jasen (4%; 21m3/ha) i dr. Od 1996. do 2003. go-dine sanitarno je posje~eno 1383 m3

drvne mase, od ~ega 1356 m3 hrasta.Naime, u zadnjih petnaestak godina u


snova je pra}enjastanice za ekolo{ku proizvodnju Hr-vatskih {uma, unato~ ne{to ve}impojedina~nim odstupanjima kod mla-|ih i neiskusnijih sudionika seminara,velikih razlika u procjenama nije bilo,a one su se uglavnom kretale u okvirudozvoljenog odstupanja od 10 posto.Cilj je seminara bio da se stru~nisuradnici za ekologiju H[-a izvje‘bajuza obavljanje budu}ih procjena i

Dipl. ing. @eljko Gubijan ispred gospodarske karte na prvoj plohi (odsjek 71 c, g. j. ^esma)

Uskla|ivanje procjene o{te}enostikro{nji provedeno je i na kr{u, gdjeje na podru~ju {umarije Skrad, ugospodarskoj jedinici Jasle po~et-

kom srpnja odr‘an redoviti godi{njiterenski kolokvij na tu temu. Cilj iovogodi{njeg skupa ekologa i stru~-nih ljudi-revirnika, koji rade na timposlovima, bio je procijeniti o{te-}enja stabala jele, bukve i javora, apri tome {to vi{e ujedna~iti kriterijeprocjene.

Zadana su bila 24 stabla, akona~na odstupanja u procjenamanisu bila velika.

I ove se godine terenski kolokvijodr‘avao u organizaciji ekolo{kogodjela delni~ke Podru‘nice. Uzrukovoditelja odjela @eljka Kauzla-ri}a, stru~ne suradnike za ekologijuDu{anku Jankovi} i Marijana Abra-

KOLOKVIJ U SKRADU

Mala odstupanja

Sudionici kolokvija u Skradu

movi}a, stru~nog suradnika za{tite{uma Matiju Ple{e obavljen je jo{jedan uspje{an i stru~an posao.

Dobiveni podaci iz kolokvija,zajedno s istim takvim podacima iz

ostalih dijelova Hrvatske, svake segodine dostavljaju u [umarski insti-tut Jastrebarsko na daljnju obradu.

. sc. Jadranke Ro{a

usklade kriterije, kako bi pra}enjestanja {uma u Republici Hrvatskoj bilo{to preciznije i kvalitetnije. Valja pod-sjetiti da se u Hrvatskoj procjena zakontinentalno i mediteransko podru~-je provodi od 1987. godine, premame|unarodnoj metodologiji stanjakro{anja, kao pokazatelja o{te}enosti{uma. Intenzivno pra}enje stanja {um-skih ekosustava u na{oj je dr‘avi

Foto: V. Ple{e

Pi{e: Vesna Ple{e

po~elo 1994. godine. Pra}enje stanjakro{anja {umskoga drve}a u 1999.godini obavljeno je na 87 ploha izmre‘e 16 x 16 km, koje je odredilopovjerenstvo Europske unije. Osimtoga, u na{oj se zemlji provodi ilokalno pra}enje stanja {uma naplohama iz kilometarske mre‘e 4x4km i 2x2 km.


Zanimljivost je Kozja~e {to seprakti~no nalazi u gradu, uistoimenoj {umi koja okru‘uje

grad, u neposrednoj blizini grad-skih ~etvrti Lu{~i}, [var~a, Jamadoli Dubovac.

Ima dva kraka od kojih je jedandug 4,5 km a drugi 2,3 km, a nastazu se mo‘e iz dva smjera, od[var~e i iz Mokrica. Do ulaza izMokrica lako je do}I – na izlazu izgrada prema Rijeci, prije same ben-zinske postaje, oznaka je za skre-tanje desno i ve} nakon par stotinametara dolazi se do ulaza u {umu.

Uzdu‘ staze postavljeno je petpanoa na kojima posjetitelji moguna}i opise {umskoga drve}a, grm-lja, {umskog zeljastog bilja, gljiva i

Karlova~ka upravapridru‘ila se svebrojnijim {umskimpodru‘nicama koje suna svom podru~juuredile pou~ne staze itako zanimljivosti{umske flore i faunepribli‘ile gra|anima –sredinom srpnja, napoklon gradu uznjegovu 650.godi{njicu postojanja,otvorena je pou~nastaza Kozja~a

Otvorena pou~na stazaS otvaranja Kozja~e

Uzdu‘ staze postavljeno je pet panoa

Kozja~a

KARLOVAC

Sa staze

Prigodnom sve~ano{}u u prisutnosti ve}eg brojapredstavnika Grada, Turisti~ke zajednice, {umara igostiju kao i delegacije Karlovcu prijateljskogtalijanskog grada Alessandrije, novu pou~nu stazuotvorili su gradona~elnik Karlovca Bo‘idar Joha isavjetnik direktora Hrvatskih {uma Josip Dundovi}.

– Gradu treba {uma i priroda i Grad je prepoznaozna~anje ure|enja pou~ne staze u {umi nadomakKarlovca, pa i sam u njoj sudjelovao, istaknuo je tomprigodom gradona~elnik. Dodao je kako je suradnja sa{umarima oduvijek bila dobra, jer su {umari bili ti kojisu sa~uvali i za{titili {ume.

pitomog kestena, svega {to se na tompodru~ju nalazi i raste.

Na svakom panou slikom i tekstom pri-kazani su dijelovi {umskih vrsta.

Staza je va‘naRubnim dijelovima {ume, koji se nala-

ze u blizini naselja, vladale su i jo{ vlada-ju divlja odlagali{ta sme}a. Pro{le je godi-ne karlova~ki ogranak Hrvatskog {umar-skog dru{tva uz pomo} karlova~ke Upra-ve o~istio te rubne dijelove {ume odsme}a a ove se godine planira nastaviti sakcijom ~i{}enja.

Izradom pou~ne staze koja se dijelompru‘a tim rubovima ‘eli se sprije~iti dalj-nje odlaganje otpada.

Pri izradi staze volonterskim su radomsudjelovali ~lanovi udruge H[D-a ogran-ka Karlovac uz pomo} Hrvatskih {uma,karlova~ke Uprave i [umarske i drvodjelj-ske {kole, a svoj su doprinos dali i Grad,Turisti~ka zajednica, Gljivarsko dru{tvo.

Foto:M.

Mrkobrad

Pi{e:Miroslav

Mrkobrad

ekologija


Upedesetak godina postojanja(obljetnica obilje‘ena u lipnju2003.), {umarija Slunj pro‘ivlja-

vala je brojne promjene u radu i po-slovanju, vezane uz ~este promjeneorganiziranosti u {umarstvu.

Razdoblje od 1954. do 1960. vrije-me je uspona u poslovanju [umarije.Zapo{ljava se zna~ajan broj radnika,izvr{avaju brojni radovi na po{umlja-vanjima, otvaraju {umski predjeli ce-stama, gradi se nova {umarijska zgra-da u koju se useljavaju 1954. U tovrijeme to je jedna od najbolje organi-ziranih i financijski najja~ih {umarija u

Na poslovanje{umarije Slunj bitnoje utjecalo osnivanjevojnoga poligonakada je oko 5.000 haekonomske {umeizdvojeno izgospodarenja.Danas je {umarija sblizu 7,5 tisu}ahektara {uma i 23zaposlena zna~ajangospodarski subjektslunjskoga kraja

Foto:V.Ple{e

Pi{e:VesnaPle{e

UpraviteljMile

Rado~aj

Hrvatskoj, sa dobrim standardom svo-jih zaposlenika.

Problemi po~inju kada je 1963/64.odlukom Skup{tine SFRJ na tim pros-torima osnovan vojni poligon Slunj da-nas poznat pod nazivom Eugen Kva-ternik. Osnivanjem vojnog poligona,{umarija Slunj koja tada radi u sastavu[umskog gospodarstva Karlovac, gubioko 5.000 ha ili vi{e od polovice do-tada{nje povr{ine, a time drvnu zalihui etat.

– Te{ki trenuci za {umariju Slunj i{umarstvo ovoga kraja nastaju 16.prosinca 1991. kada je kraj okupiran.Oslobo|en je ~etiri godine kasnije, uOluji 1995., i od tada [umarija po~i-nje normalno raditi kao jedna od njih~etrnaest u sastavu Uprave {uma Kar-lovac, govori upravitelj Mile Rado~aj.

[umarija se prostire u jugozapad-nom dijelu karlova~ke Podru‘niceunutar prijelaznog podru~ja Pokupskedoline i padina Male Kapele. Gospo-

dari sa ~etiri gospodarske jedinice:Crno Osovje-Veliki Lisac, Ma{vina,Kremenita Glavica i Koranska Dubra-va. Najvi{a je kota u Gospodarskojjedinici Ma{vina na 577 metara, a naj-ni‘a uz rijeku Koranu – 135 metara.

Podru~jem [umarije protje~u dvijerijeke, Korana i Slunj~ica. Slunj~ica jeZakonom o za{titi prirode iz 1964.za{ti}ena od izvora do u{}a. Nastavakje Li~kog potoka Jasenice koji izvire uKapeli i ponire ispod zemlje 17 do 20km.

Bukva, kitnjak grab Najva‘nija vrsta drve}a je bukva,

koja sudjeluje u drvnoj zalihi sa 41posto. Uz bukvu tu su i kitnjako-grabo-ve {ume, te crni jasen i crni grab. Usvim gospodarskim jedinicama imaumjetno podignutih sastojina crnogori-ce (crnog i obi~nog bora, smreke iari{a) koja sudjeluje u drvnoj zalihi sa15 posto.

[umarija ima ~etiri gospodarske jedinice: Crno Osovje-Veliki Lisac, Ma{vina, Kremenita Glavica i KoranskaDubrava. Najva‘nija vrsta drve}a je bukva, kojasudjeluje u drvnoj zalihi sa 41 posto. Drvna zaliha iznosi666.775 m3.

[uma bukve

[UMARIJA SLUNJ

@ivi seod bukvei kitnjaka

@ivi seod bukvei kitnjaka

{umske razglednice


Ameri~ki borovac

Zgrada{umarije

Slunj

[umarija ima uglavnom gospodar-ske {ume, a i ne{to za{titnih {uma uzrijeke Koranu i Mre‘nicu koje zauzi-maju 8 posto ukupne povr{ine (590

ha). Gospodari na povr{ini od 7.439ha, a na obraslu povr{inu otpada5.492 ha. Tu je 18 posto {ikara naukupnu obraslu povr{inu te 24 posto

neobraslog proizvodnog zemlji{ta. Dr-vna zaliha iznosi 666.775 m3, godi{njiprirast 21.773 i godi{nji etat od12.392 m3.

Od uzgojnih radova [umarija ujednostavnoj biolo{koj reprodukcijiima propisano ure|ivanje donje eta‘ena 77 ha, njegu pomlatka 262 ha, ~i{-}enje sastojina 442 ha itd. U pro{ire-noj biolo{koj reprodukciji predvi|enisu pripremni radovi na podizanju sa-stojina na 52 ha, pripremni radovi nasanaciji 33 ha, te njega sastojina.

U [umariji su 23 zaposlena, od ~e-ga dva in‘enjera {umarstva.

– To je dovoljno radnika da sje~uobavljamo sami, a uzgojne radovedajemo na licitaciju, isti~e Mile Rado-~aj.

Problema ima sa plasmanom crno-gorice, ali se tr‘i{te i za tu vrstu drvnihsortimenata pronalazi. Ne{to tanje ob-lovine ide u Drvenja~u Fu‘ine, smrekakao TT stupovi ide u Finvest Mahi~no,bor se plasira na zagreba~kom tr‘i{tu.Godi{nje se isporu~i i 1.500 kubikabukovog ogrjeva doma}em stanovni{t-vu. Kao i u drugim {umarijama i ovdjese osje}a nedostatak vozila za teren, ai potrebe za stru~nim {umarskim ka-drom postoje.

Od prodaje drvnih sortimenata da-nas je te{ko ‘ivjeti, pa bi jedan od pri-hoda ove [umarije u budu}nosti mo-gao biti turizam. Ljepote Slunjskogkraja (Rastoke, blizina Plitvi~kih jezera,rijeke Korana i Mre‘nica) samo su jo{jedan razlog bavljenja turizmom. Uzto bi se mogli baviti i sakupljanjemljekovitog bilja, sakupljanjem gljiva teponudom jela doma}e kuhinje.

SlunjSlunj, gradi} na obalama rijeke

Slunj~ice, 53 km od Karlovca prvi seput spominje u 12. stolje}u, o ~emu idanas svjedo~e zidine Starog franko-panskog grada kao magazina kojim jesvoje pohode u povijest zapisao samNapoleon.

Slunj je bio i obrana Korduna odTuraka koji su ga osvojili 1578. i kra-tko vrijeme dr‘ali pod svojom vla{}u.Od 1775. tu je bilo sjedi{te slunjskepukovnije, a potom je utvrdu odr‘ava-la Vojna krajina. Burg je stradao upo‘aru 1822., a drugi Burg, zvan SuhiSlunj, nalazi se kod mjesta Zbijeg.Crkva Sv. Trojstva pregra|ena je u 18.stolje}u, a u njoj se nalazi i dio nad-grobne plo~e s grbom Frankopana.Sru{ena je u agresiji na Hrvatsku1991.–1992.

Slunj je poznat i po ljepoti svojihrijeka, na kojima se odr‘avaju brojnesportske aktivnosti poput raftinga teveslanja u kajaku i kanu. Od gospodar-skih djelatnosti razvijeno je poljodjel-stvo, sto~arstvo i turizam. U prvim da-nima kolovoza u gradu se odr‘avamanifestacija poznata pod nazivom»Dani grada Slunja« a obiluje sport-skim i glazbenim susretima.


slovenija

U blizini Ljubljane, ~etiri kilome-tra ju‘no od Kamnika, u sjeve-rozapadnom dijelu Kamni{kog

polja, nalazi se najve}i i najljep{i slo-venski arboretum – Vol~ji Potok. Pro-stire se na povr{ini od 88 ha, u njemuraste oko 4.500 komada razli~itog ra-slinja, drve}a, grmlja i cvije}a.

Prvi se put spominje 1220. godinekao posjed i stari grad koji tijekomgodina mijenja brojne vlasnike, poputobitelji Bonhomo, Burger, Schweiger,Posarelli, Kuschlan... Godine 1882. po-sjed kupuje Ferdinand Souvan, veletr-

U najve}em slovenskomarboretumu nalazi se4.500 primjeraka razli~itograslinja

ARBORETUM VOL^JI POTOK

Foto:V.Ple{e

Pi{e:VesnaPle{e

Drve}e i grmlje pripada botani~kim vrstamapodrijetlom iz Europe, Sjeverne Amerike i Azije.Posebno svojom ljepotom plijene razne vrstejavora, lipa, breza i bukve, a od ukrasnihgrmova rododendroni.

Arboretum Vol~ji potok prostire se na 88 ha,ima 4.500 primjeraka razli~itog raslinja,grmlja i cvije}a i jedan je od najljep{ih uRepublici Sloveniji. Osnovao ga je po~etkom20. stolje}a Leo Souvan


Mosti}

[etnica

govac iz Ljubljane, porijeklom iz Do-lenjske.

Za~etnik dana{njeg arboretuma,njegov je sin, arhitekt Leo Souvan.Ure|ivao ga je sa velikom pozorno{}ui ljubavlju, u njega je ulo‘io mnogosati rada i mnogo financijskih sredsta-va. Pred dvorcem je uredio vrt geome-trijskog oblika, a preostale dijeloveparka oblikovao je po uzoru na engle-ske parkove. Barokna zgrada dvorcauni{tena je 1944. godine.

Godine 1946. posjed je uzeladr‘ava, a arhitekt Souvan o njemu sebrine do svoje smrti 1949. Godine1950. park je progla{en kulturnim spo-menikom i predan na upravljanje Lju-bljanskom univerzitetu koji je tu ure-

dio arboretum za studijsko-istra‘iva~-ke radove. Poslije desetak godina Uni-verzitet prestaje upravljati arboretu-mom, koji postaje javna ustanova, ko-ja je morala potra‘iti nove izvore fi-nanciranja.

Pored Souvana, i dvojica poznatihslovenskih »vrtnih arhitekata« prof. Ci-ril Jegli~ i ing. Miha Ogorevc dali sudodatni pe~at ure|enju aboretuma.

U skladnoj prirodnoj ljepoti tu senalaze mnogobrojni travnjaci, {etnice,{uma, potoci i jezerca. To je pravomjesto za odmor, koje posebno dola-zi do izra‘aja promjenama godi{njihdoba. U prolje}e procvjeta na tisu}enarcisa, tulipana i drugog sezonskogcvije}a, ribnjaci su puni riba, pataka ilabudova koji privla~e svojom smire-nom ljepotom. Zapravo svako godi{-nje doba ondje ima svoju ~aroliju kojutreba vidjeti odnosno do‘ivjeti. Usjevernijem dijelu tlo je ne{to kiselije,pa tu uspijevaju i posebne biljne vrstepoput azaleja.

Drve}e i grmlje pripada botani~kimvrstama podrijetlom iz Europe, Sjever-ne Amerike i Azije. Posebno svojomljepotom plijene razne vrste javora,lipa, breza i bukve, a od ukrasnih gr-mova rododendroni.

Unutar arboretuma organiziraju sebrojne izlo‘be i priredbe. Ove godineod 1. travnja do 30. rujna unutar trav-njaka i cvjetnih aleja izlo‘ene su mi-nijaturne makete poznatih svjetskihgra|evina. Izlaga~ je Minimundus izCelovca, a izlo‘ene su 32 makete.

Danas brigu o Arboretumu vodi~etrdesetak vrtlara, in‘enjera i pejsa‘-nih arhitekata. Otvoren je za posjeti-telje od o‘ujka do listopada od 8 do19 sati.

U neposrednoj blizini Arboretumanalazi se veliki prodajni vrtni centar icvje}ara, gdje svaki posjetitelj mo‘ekupiti ‘eljenu sadnicu ukrasnog drve-}a, grmlja ili cvije}a, te odre|ene vrstepovr}a.

Posjeduju i vlastitu biljnu zbirku,uzgajaju biljke u vlastitim rasadnicima,a bave se i planiranjem i ure|enjemzelenih povr{ina.

[ume su najvrjednije prirodnodobro Hrvatske i spadaju unjezine samoobnovljive prirodne

resurse, te pokrivaju oko 43% cjelo-kupne povr{ine dr‘ave. Uprava {umaVinkovci od 1991. godine uspje{noposluje u sastavu Hrvatskih {umad.o.o., a njezine {ume i {umska zem-lji{ta prostiru se na podru~ju tri ‘upa-nije, najve}im dijelom (98%) na pod-ru~ju Vukovarsko-srijemske ‘upanije imanjim dijelom na podru~jima Brod-sko-posavske te Osje~ko-baranjske‘upanije.

– Na{a Uprava gospodari sa 72.183ha {uma i {umskog zemlji{ta od ~egaje 68.000 ha obraslo. [ume hrastalu‘njaka u U[P Vinkovci slove jednimod najplemenitijih i najtrajnijih drvnihmaterijala i uz poljoprivredu glavni suresurs Vukovarsko-srijemske ‘upanije.Na plodnom i vla‘nom tlu jugoistokaSlavonije, izme|u Save i Dunava, uzrijeku Bosut i njegove pritoke Spa~vu,Lubanj i Bre‘nicu prostire se najve}acjelovita {uma hrasta lu‘njaka u Hrvat-skoj, Spa~va, koja pokriva povr{inu odoko 40.000 ha. U sastavu Upravedjeluje 12 {umarija – Cerna, Gunja,Ilok, Lipovac, Mikanovci, Otok, Strizi-

[uma lu‘njaka u Spa~vi

Francuski park


Vinkova~ka upravagospodari sa 72.183ha {uma i {umskogzemlji{ta od ~ega je68.000 ha obraslo; usvom sastavu ima 12{umarija i dvijeradne jedinice izapo{ljava 950radnika. U njezinomje sastavu inajpoznatijacjelovita {uma hrastalu‘njaka Spa~vakoja se prostire na40.000 ha

Decentralizacija treba bitiutemeljena na realnim osnovama

DIPL. ING. ZVONIMIR MI[I], VODITELJ UPRAVE [UMA VINKOVCI

Dipl. ing. Zvonimir Mi{i}

Budu}a bi {umarskaorganizacija trebala bitiorganizirana tako da sesada{nje dvije ili vi{e uprava,za koje se znanstveno istru~no doka‘e da mogufunkcionirati i u financijskomi u {umsko-gospodarskomsmislu objedine uorganizacijsku cjelinu.

vojna, Stro{inci, Vinkovci, Vrbanja,Vukovar i @upanja koje na temelju{umsko-gospodarskih osnova gospo-dare ovim ogromnim prirodnim bla-gom, ka‘e voditelj vinkova~ke upravedipl. ing. {um. Zvonimir Mi{i}. Osim12 {umarija u sklopu Uprave djeluju iRJ [umatrans i RJ Quercus u Drve-niku, a sveukupno je zaposleno 950radnika.

Prvi FSC certifikat– Ni jedno prirodno blago nije tako

sna‘no utkano u ‘ivot Slavonaca kao{uma, pa budu}i da govorimo o {umimoramo istaknuti da je vinkova~kauprava 27. srpnja 2000. godine dobilaprvi FSC me|unarodni certifikat kojiupe~atljivo govori da su biv{i i sada{-nji {umari ovog podneblja vrlo dobro

gospodarili {umama, isti~e ing. Mr{i}.To istodobno obvezuje mla|e genera-cije da studiozno gospodare {umama,jer slavonska je hrastovina ostavilaneizbrisiv trag na europskom isvjetskom tr‘i{tu. Kroni~ari navode dajoj po svojstvima nema premca usvijetu. Fino}a i pravilnost godova,elasti~nost, lako}a obrade, dimenzijedonijeli su na{oj staroj hrastovinime|unarodnu tehnolo{ku karakteri-stiku »slavonska hrastovina«. Ime hra-sta lu‘njaka ozna~uje najja~u, najple-menitiju vrstu drve}a u Hrvatskoj, pase hra{}e na{lo i u hrvatskoj himni i nahrvatskoj po{tanskoj marci.

Proizvodnja, zaliha,dobit

U ukupnoj drvnoj zalihi koja iznosi19.918.000 m3 najzastupljeniji je hrastlu‘njak sa 68%, poljski jasen 13%,obi~ni grab 11% i ostalo. Od va‘nijihpodataka treba spomenuti da jepro{le godine Uprava ostvarila dobitod 12,3 milijuna kuna te problem daje zbog miniranog terena jo{ uvijekradno nedostupno 7,614 hektara {u-ma i {umskog zemlji{ta.

– Ove godine planirani etat iznosi280.000 m3. Moram istaknuti da nika-da nismo imali posebnih problema uostvarivanju plana i o~ekujem da }e-mo i ove godine kao i pro{lih uspje{-no okon~ati proizvodne zadatke.Proizvedeni drvni sortimenti najve}imdijelom, oko 70%, bit }e prodani drv-noj industriji na podru~ju Vukovarsko-

srijemske ‘upanije, a dijelom isto~neSlavonije.

Centralizacija idecentralizacija

Kao va‘an gospodarski segment,{umarstvo je s nastankom hrvatske dr-‘ave do‘ivjelo zna~ajne promjene.Ing. Mi{i} prisje}a se toga vremena iposebne situacije 1990. godine, kadaje postojala izrazita potreba za stva-ranjem jedinstvenog poduze}a kakobi Republika Hrvatska do{la u posjednekih svojih dijelova u sastavu nekihdrugih republika i privrednih organiza-cija. Tako|er, centralizacija je bila po-trebna zbog samih ratnih djelovanja,kako bi se sa~uvalo normalno poslo-vanje.

– No zavr{etkom rata i normaliza-cijom ‘ivota u Hrvatskoj, iz godine ugodinu pokazivala se sve ve}a potre-ba za decentralizacijom Hrvatskih {u-ma. Nadamo se da }e sada{nja Vladarazumjeti ‘elje i potrebe {umara iomogu}iti da u tom smislu djelujemo,ostvaruju}i druge na~ine organizacijerada u {umarstvu. Bitni segmenti ostalibi objedinjeni na razini dr‘ave, krozkontrolu za{tite ili ure|ivanje {uma.Nepobitna je ~injenica da je {umarskaznanost unaprijedila gospodarenje{umama hrasta lu‘njaka, a slavonski{umari iz Vinkovaca prenosili na~ela{umarske struke i zasade {umarskeznanosti u operativno {umarstvo. [u-mari vinkova~ke uprave ve} du‘e vri-jeme ‘ele i podupiru decentralizacijuHrvatskih {uma. Ovo podneblje imadugu tradiciju i stru~nu {umarsku po-dlogu gospodarenja {umama, pa }e-mo tako ove godine obilje‘iti 130godina organiziranog djelovanja {u-marstva. Zbog toga mislimo da bibudu}a {umarska organizacija trebalabiti organizirana tako da se sada{njedvije ili vi{e uprava, za koje se znanstve-no i stru~no doka‘e da mogu funk-cionirati i u financijskom i u {umsko-gospodarskom smislu, objedine u or-ganizacijsku cjelinu, kao nekada RO[Slavonska {uma, kojoj bi sjedi{te, zagodinu-dvije, utemeljeno na realnimosnovama, trebalo biti upravo uVinkovcima, odnosno u zgradi Brod-ske imovne op}ine, koja bi do tradi-cionalne gospodarske i kulturne mani-festacije Vinkova~ke jeseni trebala do-biti novo ruho, zaklju~io je Mi{i}.

Foto:Z.Pei~evi}

Pi{e:ZvonkoPei~evi}

iz moga kuta


Svake posljednje subote u srpnjucijela se Istra na|e u Kanfanaru ito malo mjesto postaje sre-

di{tem ina~e bogatih ljetnih zbivanja –odr‘ava se tradicionalna pu~kasve~anost Jakovlja ~iji je sredi{njidoga|aj smotra istarskih volova,bo{karina. Tako se i ove godine blizupet tisu}a ljudi, doma}ih i stranih,natiskalo pod brojnim {atorima i uo{tarijama u sredi{tu malog srednjo-vjekovnog mjesta ne bi li {to boljevidjelo tradicionalnu povorku volova{to ponosno, sa svojim gazdama,prolaze glavnom ulicom od sajmi{tado javne vage. Najte‘i od njih ponijet}e prvu nagradu i donijeti slavu svomevlasniku, te 1.500 kuna kao poticaj dase bavi uzgajanjem ovog tradicio-nalnog istarskog goveda. Bio je to ovegodine vol bo{karin Marija Ga{pa-rinija, a vaga je trebala izdr‘ati nje-govih 11 i pol kvintala ili 1.159 kg!Druga nagrada donosi 1.000, a tre}a500 kuna. Ina~e, u svim je dosa-da{njim smotrama najte‘i izmjerenivol te‘io 1.212 kg, a prosje~na jete‘ina bila oko tonu!

– Nagrade se dodjeljuju u trikategorije, obja{njava pro~elnik kanfa-narske Op}ine Sandro Jurman. Zate‘inu, poslu{nost i izgled (ljepotu).No nije stvar u nagradama, ova fe{taza Jakovlje i smotra volova je pod-sje}anje na nekad veliku va‘nostistarskog goveda za ‘ivot seljaka. PrijeDrugoga svjetskog rata u Istri je bilo40 tisu}a goveda, no modernizacija‘ivota i mehanizacija radova doveli sugotovo do izumiranja bo{karina. Tekuvo|enjem dr‘avnog poticaja, paposlije i ‘upanijskog, te organizira-

JAKOVLJA_ PU^KASVE^ANOST ITRADICIONALNASMOTRAISTARSKIHVOLOVA UKANFANARU

I volovi do~ekalisvoj trenutak!

Na tradicionalnojsmotri autohtonihistarskih volova uKanfanaru, najte‘ije vol imao 1.159kg. Ova se pu~kasve~anost nastavljana tradicijuodr‘avanjasajmova u tomkraju jo{ odsrednjega vijeka

njem uzgajiva~a taj je trend zaustav-ljen, ka‘e Jurman.

Ra~una se da je danas broj volovadosegao brojku 40, te da je zau-stavljen trend izumiranja. Na ovo-godi{njoj smotri prikazana su 22 vola,a osim za najte‘eg, nagrade je kaonajposlu{niji ponio par volova \ineBernabi}a, te kao najljep{i, ravno-pravno, bo{karini Venera Bu‘lete,Antona Marasa te Libera Gol~i}a.

ba{tina

U o~ekivanjusmotre

S njima se ne bi trebalo bosti!

Bilo je i zaprega

Foto:M.

Mrkobrad

Pi{e:Miroslav

Mrkobrad


za{tita prirode

Prije nekoliko godina pisali smo o»starcu od 300 godina«, o ne-svakida{njem primjerku hrasta

{to ponosno stoji u dvori{tu sadapokojne Kate Severovi} u selu Toma-{ici nedaleko Gare{nice. Jedno neslu‘-beno mjerenje pokazalo je da je imaooko 300 godina. To zna~i da je biostariji, recimo, od grada Bjelovara kojije carica Marija Terezija osnovala1762. godine. Da mu se pi{u ljudskegodine, u to bi vrijeme bio u dobrimsrednjim godinama! Ili, hrast je ve}imao dobrih 70-ak godina kada je,nakon {to je u po‘aru izgorjelo starokazali{te, u Milanu izgra|en (1778.)svjetski poznati Teatro da la Scala.

@elja gare{ni~ke {umarije, na ~ijemse podru~ju nalazi, bila je da se hrastza{titi kao prirodna znamenitost kakonekome ne bi palo na pamet da ga iznekih razloga posije~e. No to sevjerojatno ne}e dogoditi jer je novivlasnik cjelokupnog imanja s derut-nom ku}om, {tagljom i dvori{tem,dakako i hrastom, susjed AntunRjetkov}, koji ga je kupio od pok.Kate Severovi}.

GARE[NICA

Hrast od 300 godinajo{ uvijek dobro rodi!Na podru~ju gare{ni~ke {umarije nalazi sehrast star 300 godina koji bi trebalo za{tititikao prirodnu znamenitost

– Nek’ stoji! Ja ga ne}u ru{iti. Ljudi,posebno turisti, prolaze, zastaju i divemu se. Neki dan je grupa Nijemaca tustala, doru~kovala na klupi pokraj hrastai pod njim se slikala, veli Rjetkovi}.

Upravitelj gare{ni~ke {umarije Mari-jan Hajstor dr‘i da bi se ekolo{ki odjeltrebao pozabaviti hrastom i slu‘benoga za{tititi.

Hrast je uo~ljiv izdaleka i gotovopotpuno zaklanja zvonik crkve sv.Antuna u susjedstvu. Rjetkovi} ka‘eda su nedavno mjerili obujam »kojiiznosi 6 metara«! Promjer mu je 4,39m, a tri metra iznad zemlje po~injugrane, i to kakve! Svaka je debela, aima ih desetak, kao prosje~no stablo.Kro{nja dose‘e visinu oko 30 metara.Tamo gdje po~inju grane je svoj‘ivotni prostor na{la i mlada biljkajasene, ~ije se sjeme odnekud na{loondje i na{lo dobro okru‘je da nikne.

Hrast jo{ uvijek dobro rodi, zdravje, njegova izbrazdana kora ne odajeznake bilo kakvih bolesti, »a na tlu znabiti toliko ‘ira kao kod rijetko kojeghrasta«.

Treba li re}i da je fe{ta potrajaladuboko u no}, da su bogatom kultur-nom programu prisustvovali i brojnipoliti~ari.

JakovljaOtkud pu~ka fe{ta u Kanfanaru uz

Dan sv. Jakova? Pogled u povijestvra}a nas u 14. stolje}e, a sajmovi zaDan sv. Jakova spominju se ~ak i uIstarskom razvodu (napisanom 1325.,a prema nekim povjesni~arima ~ak1275.!). Sajmovi su se odr‘avali natrome|i dana{njih op}ina Kanfanara,Tinjana i @minja, kraj crkve sv. Jakova(i danas postoje ru{evine). – Bila je tonekada{nja granica Dvigrada i @minja,a kako je Dvigrad kroz povijestnestao, ostali su samo ostaci grada,Kanfanar je preuzeo tradiciju sajmo-vanja i organiziranja pu~kih fe{ti,govori Anton Medan, zadu‘en zaorganizaciju smotre. Ona je 1960. bilaprekinuta te obnovljena ponovno1991. godine.

KanfanarU pisanom se obliku Kanfanar prvi

put spominje 1096. godine u ispravikoju je izdao akvilejski patrijarh Volrik.Kroz cijelo je srednjovjekovno raz-doblje bio, kao naselje ratara i pastira,pod upravom Dvigrada da bi teknjegovom propa{}u, u 18. stolje}u,postao op}insko sredi{te. Tada suizgra|ene i mnoge ku}e op}inskih~elnika, o ~emu svjedo~e uklesani

kameni natpisi s podacima iz 18. sto-lje}a.

Danas Op}ina Kanfanar, smje{tenau jugozapadnom dijelu Istre, broji oko1.500 ‘itelja, a sam Kanfanar koji senalazi na staroj prometnici od Rovinjaprema @minju i dalje Pazinu, parkilometara od ulaska u isto~ni krakIstarskog ipsilona, oko 500 stanovnika.Premda blizu mora i velikih turisti~kihsredi{ta, Kanfanar je okrenut premaunutra{njosti Istre. Zna~ajnija op}in-ska naselja su [ori}i, So{i}i, Mato-hanci, Kurili, i druga u kojima se uposljednje vrijeme razvija agroturizam.

Kanfanar, sredi{te mjesta

Foto:M.Mrkobrad

Pi{e:MiroslavMrkobrad

Zdravi starac od 300 godina Obujam iznosi 6 metara

ju`na amerika


PUTOPIS/EKVADOR, PERU, ^ILE

TropskEkvadi carstv

Ekvador je zemlja koju presijecanulti meridijan. Obi~aj je na bro-du da se svi putnici koji prvi put

prelaze nulti meridijan krste obredomkralja Neptuna.

To je polijevanje kantom hladne vo-de po tijelu, a kapetan broda svakomdaje ime jednog od stanovnika mora.Meni su dali ime {karpina. Za pi}e seservira topli rum sa colom.

Obale zaljeva Guayaquill obrasle sutropskom ki{nom {umom. Prostranamo~varna ravnica obrasla je mangro-vom, a u pozadini je visoko tropskoraslinje. U zraku je velika vlaga, poputrominjanja iz magle. U zaljevu je vodablatnjava i mutna.

Ekvador je zemlja na zapadnoj oba-li Ju‘ne Amerike, koja le‘i na samomekvatoru. Njezin isto~ni dio obuhva}asjeverozapadni dio Amazonske nizineu kojoj su izvori{ta amazonskih prito-ka. Tu su prostrane {ume egzoti~nogadrveta, planta‘e banana i kave. Za Ek-vador su banane najva‘niji proizvodkoji se izvozi diljem svijeta. Godi{njese proizvede gotovo {est milijuna tonabanana i Ekvador je, sa za{titnom oz-nakom BONITA EKVADOR, tre}i poproizvodnji banana na svijetu.

Cijela kutija banana ko{ta samo dvadolara.

Tom su izobilju kontrast su bili za{-titari na benzinskoj postaji sa zapetimdum-dum pu{kama. Naime, u Ekvado-ru kriminala, droge i sirotinje zaista nenedostaje.

Ku}e su opasane visokim zidovima,tako da vila s vrtom izgleda kao da senalazi u kavezu. Taj dojam poja~avaju‘ice na vrhu zida kroz koje prolazielektri~na struja, kao i ugra|ene krup-ne krhotine stakla. Sve je to za za{tituod razbojnika i lopova. Na svakomprozoru, pa i na neboderima od vi{edesetaka katova, ‘eljezne su re{etkeza za{titu od provalnika.

Putovanje uz obale zaljeva Guayaquill uEkvadoru, obrasle tropskom ki{nom{umom, potom uz 23.000 km obale Perua iupoznavanje s nekada{njim mo}nimcarstvom plemena Inka, kona~no obilazak^ilea ~ija ju‘na granica zavr{ava u vje~nomledu Antarktika – ostvarenje je sna. To jeupoznavanje novoga i druga~ijega svijetakoji i danas, u doba globalnoga Interneta,jo{ uvijek zbunjuje, zadivljuje i iznena|uje.Nakon prekrasnih otoka, bisera Karipskogmora i Panamskog kanala sa jezeromGatun, uplovljavanje u zaljev Guayaquillbilo je bu|enje iz lijepoga sna

Guayaquill je glavna luka Ekvadora,smje{tena u dubokom zaljevu Tihogoceana, sjedi{te trgovine. U graduima mnogo nezaposlenih. Stambeniprostor ve}ine ljudi je neodgovaraju-}i. Zlo~ini i nasilja su posljedica trgo-vine drogom, bijelim robljem, a to, uzsiroma{tvo, jo{ vi{e ote‘ava ‘ivotobi~nih ljudi.

Tropske ki{ne {ume inestanak stani{ta

Tropske ki{ne {ume prevladavaju uisto~noj nizini uz Tihi ocean, gdje seprostiru na 10 milijuna hektara, a {umeina~e pokrivaju 35% ukupne povr{inezemlje.

U zadnje vrijeme uni{tavaju ih zast-ra{uju}om brzinom. Drve}e se ru{i ispaljuje ili pak prodaje kao gra|evin-ski materijal. Umjesto njih podi‘u seumjetni nasadi eukaliptusa koji brzorastu. Iskr~ene se povr{ine tako|erpretvaraju u poljoprivredno zemlji{te,planta‘e vo}a, ili se grade prometnicesa {irokim pojasom. Podi‘u se i zgra-de i cijela naselja za radnike koji radena iskori{tavanju {umskog bogatstva,bilja, ‘ivotinja, koje su nama jo{ ma-hom nepoznate. Zato znanstveniciupozoravaju na svakodnevno nestaja-nje vrsta koje nikada nisu istra‘ene niopisane. [areno se bilje pretvara uka{u od koje se izra|uju boje, mirisi,ukrasi. @ivotinje se ubijaju zbog krz-na, ko‘e, a ptice zbog perja ili drugihdijelova.

El Nino i strme planinekao stra‘ari iznaddubokih usjeklina

Peru je jedna od najve}ih ju‘no-ameri~kih zemalja, smje{tena uz oba-lu Tihog oceana u du‘ini od 23.000km. Zemlja je dobila ime prema rije~i

Santiago de Chile – Palacio de la Mondea


ke {umeora, El Ninovo Inka

(sjedi{te vlade) Smjena stra‘e u Limi

iz indijanskog jezika ke~ua, koja zna~iizobilje.

To je zemlja prelijepih krajolika kojisu ponegdje gotovo nedostupni. Uskapriobalna ravnica prote‘e se uzdu‘ ~i-tave obale uz Tihi ocean. Veliki dio jesuha pustinja. Na nekim mjestima suandske rijeke nanijele slojeve plodno-ga mulja. Priobalno je podru~je uglav-nom suho zbog utjecaja hladnih mor-skih struja. Oblaci i magla su uobi~aje-ne pojave, a ki{e je vrlo malo. Povre-mene izmjene hladnih i toplih morskihstruja stvaraju klimatsku pojavu podimenom El Nino, koja uzrokuje jakepoplave na kopnu smanjenje koli~ineplanktona u priobalnome moru, a ti-me i smanjenje biljnog fonda i ptica.Na obali rastu kaktusi i trnovite {ikare,a u unutra{njosti mahagonij i divljikau~ukovac, tipi~no tropsko drvo.Hladno more pogoduje bogatom svi-jetu riba i mno{tvu ptica, me|u kojimase isti~u pelikani. Planine su strme iizgledaju kao stra‘ari iznad dubokeusjekline.

Peru kroz stolje}aNa podru~ju dana{njeg Perua ‘iv-

jela su razna indijanska plemena odkojih je najpoznatije bilo pleme Inka,koje je u 15. stolje}u zavladalo tomogromnom zemljom. Inke su govorileke~uanskim jezikom, kojim se i danas,uz {panjolski, govori u Peruu. Gradilisu velike kamene gradove kao {to jeCurzo – glavni grad. Carstvo mo}i ibogatstvo Inka bilo je na svom vrhun-cu 1525. godine i prostiralo se du‘3.200 kilometara tihooceanske obaleJu‘ne Amerike.

Najve}e dostignu}e Inka bila je izg-radnja cestovne mre‘e duge tisu}ekilometara, s tunelima i mostovima. Tosu postigli bez uporabe kota~a i ko-nja.

Oni su gradili ne samo ceste i gra-dove ve} i kanale, sustave za navod-njavanje, radi pove}anja proizvodnjehrane. Terasasta poljoprivreda omogu-}avala je poljoprivrednu djelatnost nastrmim padinama. Zemlju su na le|i-ma nosili iz plodnih dolina uzbrdo.

Vlast je u jednom danu moglaposlati vijest na udaljenost do 250 kmsustavom glasnika koji su porukuprenosili usmeno, jer nije bilo razvije-nog pisma. Glasnici su nosili podsjet-nik u obliku zauzlanog u‘eta, koje suzvali quipu.

[panjolci osvajajucarstvo

Najpoznatija je planinska utvrdaMachu Picchu, sredi{te religije, koja sezasnivala na obo‘avanju sunca. Ta seprijestolnica prostirala na 13 ~etvornihkilometara i sagra|ena je na nizu tera-sa uklesanih u planinu na nadmorskojvisini ve}oj od 2.000 m.

Peru je sa svojim neizmjernim bo-gatstvom postao {panjolskom rizni-com tijekom gotovo tri stolje}a. Inke

Foto:V. Petri}-Stjepanovi}

Pi{e:VeronikaPetri}-Stjepanovi}

ju`na amerika


je pokorio Francisco Pizarro 1531. go-dine, koji je sa samo 200 vojnika u{aou zemlju Inka. Zarobio je cara Atahu-alpu i zatra‘io za njega golemu otkup-ninu, sobu punu zlata. Kad je to odcarstva dobio, cara je ubio, a carstvobez poglavara lako pokorio.

Osvaja~i su sa sobom donijeli eu-ropske bolesti, poput ospica i vodenihkozica, na koje Indijanci nisu bili ot-porni i masovno su od njih umirali.

Zapo~elo je dugotrajno iskori{ta-vanje indijanskih naroda, uni{tenje nji-hove civilizacije i neizmjernog znanjai bogatstva. Osvaja~i – konkvistadori{irom Ju‘ne Amerike prona{li su obiljezlata. Ve}inu prekrasnih zlatnih pred-meta, dijela kulture Inka, odnijeli su uEuropu, pretopili i uni{tili za sva vre-mena.

Carstvo Inka ‘ivi danas u trgovina-ma u Callau i Limi, u prekrasnim tkani-nama, predmetima, ljudima. Tople vu-nene tkanine, puloveri, pokriva~i, te-pisi svih oblika, veli~ina i boja moguse nabaviti za malo novca. Trgovci suobu~eni u ‘ivotopisnu odje}u vedrihboja, veselog izraza lica, ljubazni, ne-nametljivi i na usluzi. Vunene tkanineizra|uju se od dlake planinskih ‘ivo-tinja ljame, alpake i vikujna koje su jo{prije 4.000 godina uzgajale i Inke usvojim gospodarstvima. Inkama suljame slu‘ile kao tegle}e ‘ivotinje, kaopomo} u radu, za prijevoz tereta, a iza meso.

U Ju‘noj Americi ‘ive ljame, alpaka,gvanako i vikunja. Te ‘ivotinje su pri-padnici porodice deva. Imaju duga~-ke, jake noge i dobri su trka~i. Prilago-|ene su ‘ivotu u te{kim uvjetima.Masna grba na le|ima sadr‘i zalihuvode, a ‘eludac mo‘e primiti nevjero-jatnu koli~inu hrane. Zahvaljuju}i du-ga~kome vratu, o~ima, nosu i u{imasmje{tenim visoko na glavi opa‘aju naveliku udaljenost. Prosje~na im je te-‘ina 150 kilograma, a visoke su 1,2 m.

Lima i luka CallaoNakon gotovo tjedan dana prove-

denih na brodu i neprekidnog plavet-

nila mora i neba, {arenilo boja natr‘nici na otvorenom kao i veseli i lju-bazni ljudi u luci Callao bili su melemza o~i.

Callao je glavna luka Perua, prekokoje se obavi 50% ukupne peruanskevanjske trgovine. Luka je dvadesetakkilometara udaljena od glavnog gradaLime. Povezana je modernom {iro-kom prometnicom, uz koju su palme,rundele cvije}a i njegovana zelena tra-va.

Ondje je osnovana jedna od na{ihnajstarijih iseljeni~kih kolonija jo{ u16. stolje}u, a u Limi i danas postojiiseljeni~ki klub.

Prijateljica koja ondje ‘ivi i ja po{lesmo u obilazak grada, prolazile {iro-kim ulicama pokraj kolonijalnih pala~ado glavnoga gradskog trga Plaza de

Armas. Ondje se pije “pisko”, rakijaod ‘itarica sa tu~enim bjelanjcem.

Od trga se zvjezdasto ra~vaju stareuli~ice sa poplo~enim pje{a~kim povr{i-nama, prelijepe pala~e s impozantnimbalkonima u maurskom stilu. Posjetilesmo i samostan San Francisca, muzejkolonijalne umjetnosti i katakombe,Muzej pretkolumbijske civilizacije,one civilizacije koja datira mnogo ra-nije od kr{}anskog doba.

Carstvo Inka – odvisoke civilizacije dopropasti

Sljede}i dan nastavili smo {etnju Li-mom. Posjet Peruanskom muzeju zla-ta, Museo Oro del Peru, jedinstven jedo‘ivljaj. Prekrasni predmeti od zlataiz andske civilizacije, legende, mumijeu sjede}em polo‘aju, erotske figurice,sve je bilo novo, nikada vi|eno. Mno-gi predmeti od zlata, nakit, tapiserije,neprocjenjive su vrijednosti. Imalasam tako|er priliku vidjeti dragocjenukolekciju Inka tkanina. Tkanine tmur-nih boja, tamnocrvene i sme|e suprevladavale. Tanke niti upredene i ut-kane. Djelatnice muzeja i odje}om sui pona{anjem do~aravale tkalje izdoba davne civilizacije, pa ~ak i djeca

Carstvo Inka ‘ivi danas utrgovinama u Callau i Limi, uprekrasnim tkaninama,predmetima, ljudima. Toplevunene tkanine, puloveri,pokriva~i, tepisi svih oblika,veli~ina, boja, mogu senabaviti za malo novca.

okruglih punih obraza, sve je to uma{ti o‘ivljavalo drevnu civilizaciju.

Inke nisu znali niti ~itati niti pisati.Upotrebljavali su konop~i}e na kojesu vezali ~vorove i na taj na~in bilje‘ilisvakodnevicu i razne informacije, pa~ak i zakone – quipue. Broj ~vori}a iduljina ozna~avaju {to je zabilje‘eno.

Nosili su odje}u ‘ivopisnih boja,slo‘enih ukrasa i veoma toplu zboghladnih i o{trih zima na Andama. Dla-ku planinskih ‘ivotinja su preli, bojali itkali na tkala~kim stanovima. Ma{to-viti uzorci pravilnih geometrijskih ob-lika i vrlo slo‘eni, koji prikazuju ‘ivo-tinje veoma su lijepi i brojni.

Tapiserije se u Peruu tkaju od pa-muka i vune, a pretpostavlja se da suprve tapiserije istkane u osmom stolje-}u. Inke su bili izvrsni zlatari. Pravili su

kipi}e i stavljali ih sa pokojnikom ugrob.

U muzeju su se me|u nizom ekspo-nata nalazile i mumije. Mumije su po-kapane u sjede}em polo‘aju, koji jebio i polo‘aj u kojem su ‘ene ra|aledjecu.

S kupovinom prekrasnog ogledalau obliku sunca i posjetom Inka mar-ketu, zavr{ilo je lunjanje tim ogrom-nim gradom.

Pustinja Atacama doobale Tihog oceana

Plovidba uz obale ^ilea bila je mo-notona i polagana. Strme planine cr-venkaste boje gole i nepristupa~ne,jak vjetar i valovi.

Tihooceanska pla‘a Mira Fioers nedaleko Lime Uli~ne radionice obrtnika u Guayaquillu


Santiago de Chile je grad uunutra{njosti ̂ ilea gdjeprevladava zimzelena ibodljikava su{na vegetacija,matorral. To je glavni graddr‘ave, moderna metropola sapet milijuna stanovnika,ekonomsko i politi~ko sredi{tezemlje.

Izmaglica i graktanje galebova za ri-barskim brodovima bili su povratakprirodi nakon kopna, taksija, {opinga,jednom rije~ju velegradske vreve.

île je uska zemlja i na karti izgledakao zmija koja je s planine spuzala narub oceana. [irina mu je od 190–450km u smjeru istok – zapad, a od trop-skog pojasa na sjeveru pru‘a se premavje~nom ledu Antarktika, na jugu, go-tovo 4.300 km.

Uz obale Tihog oceana su priobal-ne planine ispresijecane usjeklinama ikratkim rijekama s velikim padom iobiljem vode.

île ima 15 milijuna stanovnika, koji‘ive na 756.950 km2.

Slane ravnice pustinje Atacama se-‘u do obala Tihog oceana. Ondje ki{ajednostavno ne pada, tj. tako je rijetka

da djed pri~a unuku... kako je nekad,u njegovoj mladosti bilo malo ki{e.

Ne{to vlage donesu guste magle.Godi{nje padne tek oko 50 mm obo-rina. Stabla drveta tamarugo mogupre‘ivjeti te{ke pustinjske uvjete {toupravo i omogu}ava ~esta gusta mag-la uz obalu oceana. Ta pojava nazivase camanchaca.

Vegetacija je oskudna, ali su zatoondje velika nalazi{ta bakra, srebra,olova, nikla, kobalta, ‘eljeza, ~ilskesalitre. U sjevernom îleu se nalazi vi-{e od ~etvrtine svjetskih zaliha bakra.

U lukama Antofagasta i Valparaisona ulici se mo‘e ~uti na{ jezik. Usrednjem îleu ‘ive Hrvati koji su do{-li uglavnom iz Dalmacije.

Talcahuano je najju‘nija luka u kojuje brod pristao. To je ratna i trgova~kaluka i najsigurnija prirodna luka na~ileanskom dijelu pacifi~ke obale Ju‘-ne Amerike. Bili smo u zimskom, su-hom periodu. Krcali smo pivarski je-~am koji je u doticaju s morskom vo-dom bubrio i zaudarao.

Grad je djelovao napu{teno, a pos-lije jutarnje prodaje ribe i plodova mo-ra na otvorenoj tr‘nici, zaudarao jenekim ~udnim mirisom ribe u raspada-nju.

U neposrednoj blizini luke, uz oba-lu, prostrana je {uma eukaliptusa. Mi-ris se opojno {irio, ali ipak nije mogaonadvladati onaj riblji.

U îleu ima devet milijuna hektara{uma, umjetnih nasada eukaliptusa ibora, brzorastu}ih lisnatih i igli~astih

{uma. Godi{nja sje~a iznosi vi{e od 30milijuna prostornih metara trupaca, od~ega se dio izvozi i preko luke Talca-huano.

Conception je sveu~ili{ni grad kojije od luke Talcahuano udaljen trinaestkilometara. Osnovan je 1550. godine.Ve} je ~etiri puta obnavljan od poslje-dica velikih potresa.

Dio grada u kojem se nalazi Univer-zitet ure|en je upravo za mlade ljude.Tu su sveu~ili{ne zgrade sa predavao-nicama i crtaonama, veliko umjetnojezero, zelene povr{ine, cvijetnjaci, ig-rali{ta.

U îleu je obrazovanje besplatno iobavezno, u ‘ivotnoj dobi od 6 – 13godina. Poslije slijedi srednja {kola utrajanju od ~etiri godine, i dalje. Ra-zina pismenosti je visoka sa tradicijomvi{ih i visokih {kola.

Na {irem je podru~ju grada razvi-jena te{ka i tekstilna industrija teindustrija ko‘e i obu}e. Takva indust-rija obojila je bistru vodu rijeke, Bio-Bio koja iz izvora visoko u Andamasti‘e do grada. Duga je 407 km, a uli-jeva se u Tihi ocean, blizu Concepcio-na. Rije~nu dolinu puni materijalomandskih vulkana te {ljun~anim nano-som. Vode te rijeke su se koristile zanavodnjavanje. Ondje se nalaze glav-

na vo}arska i vinogradarska podru~ja.Uzgajaju se jabuke, breskve i vinovaloza.

Santiago de ChileSantijago de Chile je grad u unut-

ra{njosti îlea gdje prevladava zimze-lena i bodljikava su{na vegetacija, ma-torral. To je glavni grad dr‘ave, mo-derna metropola s pet milijuna stanov-nika, ekonomsko i politi~ko sredi{tezemlje. Smje{ten je u sredi{tu zemlje,u prostranoj Uzdu‘noj dolini, na nad-morskoj visini od 536 m/n/m, udaljen110 km od morske obale, a samo 50km od skija{kih terena.

Okru‘en je brojnim brdima, od ko-jih su najpoznatija San Cristobal i San-ta Lucia, a ona su obrasla brojnim vi-nogradima sa izleti{tima.

Pedro de Valdivia je 1541. godineosnovao naselje na mjestu dana{njegaSantiaga, izme|u rijeke Copiapo i Dne.

Gradsko sredi{te je na lijevoj obalirijeke Mapocho i ima oblik prostrano-ga trokuta, u ~ijem je centru trg Plazade Armas sa katedralom iz 18. stolje-}a. U blizini je Palacio de la Moneda,klasicisti~ka pala~a, u kojoj je sjedi{tevlade.

Na uzvisini Cerro Santa Lucia nalazise {panjolska utvrda iz 16. stolje}a,koja pru‘a jedinstven pogled na grad.Cijelo brdo je botani~ki vrt, drve}ecvjetne rundele, ure|ene staze.

Puno gradova u Ju‘noj Americi imamnogo stanovnika, prenapu~eni su, arazvili su se kao posljedica migracijestanovni{tva iz siroma{nih, poljopriv-rednih podru~ja u sredi{ta industrije itrgovine. Ljudi koji dolaze u gradove, upotrazi za poslom, ~esto nemaju gdjestanovati i prisiljeni su ‘ivjeti na ulici i ustra~arama. Kriminal, d‘eparenje, pro-stitucija ondje su svakodnevica.

Vra}amo se. Smjer sjever, od îlea,Perua, Ekvadora, Panamskog kanala,Venezuele natrag do Trinidada. Ponov-no brod na kojem se gubi pojam vre-mena. Samo izmjena dana i no}i.

Uzdu‘na dolina u îleu Carstvo Inka

mala enciklopedija {umarstva


OSNOVNI STRU^NI POJMOVI (A _ @)

EndemiOd ukupnoga brojana{ih biljnih endema27 posto (85) sudrvenasti {umski.Rije~ je o posebnimvrstama hrvatskihgrmova i drve}a,najzastupljenijih naeuropskomekontinentu, od kojihje za{ti}ena samohrvatska sibireja

Prastari endemi(arhiendemi)najugro‘eniji

Rastavljeni ili shizoendemi nastajuzbog prostornog ili druga~ijeg razdva-janja srodnih organizama, bez vidljivihkromosomskih promjena. Tako ne-rijetko dolazi do stvaranja susjednih ilivikarnih shizoendema, kao {to sumnogi na{i planinski i oto~ni endemite endemi u rijekama i spiljama. Rodi-teljski ili patroendemi su stari primiti-vni endemi iz kojih su se bez vanjskeizolacije, umno‘avanjem kromosomana istome mjestu razvili poliploidniorganizmi, kao mladi endemi ili {irokorasprosranjene vrste. Rije~ je o starimendemi~nim biljkama koje rastu usklopu prvobitne, prirodne vegetacije,a iz njih se nerijetko razviju nove vrste,koje su ~ovjekov pratilac na sekundar-nim, degradiranim stani{tima. Mladiendemi (neoendemi) su mla|i irazmjerno noviji oblici, nastali tijekomkvartara, koji se jo{ nisu stigli pro{iritizbog geografskih ili ekolo{kih zapreka.Uglavnom su vezani na sekundarnedegradirane ekosustave nastale djelo-vanjem ~ovjeka ({ikare, livade, ka-menjare, polja, smeti{ta i sl.). Stari (re-liktni) endemi ili paleoendemi su sta-rije reliktne vrste iz predglacijalnogarazdoblja, u pravilu ograni~ene na pr-

Endemi su tipovi organizama kojisu po svojoj rasprostranjenostiograni~eni na jednu manju,

prirodno geografsku cjelinu. Polu-endemi (subendemi) su ra{ireni nave}im geografskim cjelinama zauzima-ju}i, primjerice, cijeli planinski lanac(alpski, dinarski, balkanski poluende-mi), jednu ve}u kotlinu (Panonski,Jadranski bazen) ili cijeli oto~ni arhi-pelag (jadransko, egejsko oto~je), amogu imati areal na granici dvijugeografskih cjelina. Strogi ili stenoen-demi su usko ograni~eni na manjecjeline, kao {to su pojedine planine,rije~ne doline, oto~ne skupine i sli~no(u nas velebitski, kvarnerski stenoen-dem). U Hrvatskoj su takvim endemi-ma osobito bogate oto~ne skupineKrka i Visa te planina Velebit. Isklju-~ivi ili lokalni endemi su krajnji slu~ajendemizma, a ograni~eni su na sveganekoliko hektara ili nekoliko kilome-tara na pojedinim otocima ili {kolje-vima (Palagru‘a, Jabuka, Prvi}, Goliotok), na pojedine planinske vrhunce(Velebit i dr.) ili spilje. Primjer za to surodovi Degenia i Marifugia. Ispreki-dani ili disjunktni endemi su karakte-risti~ni po nejedinstvenome podru~ju

Foto:Monografija

»[ume uHrvatskoj«

Pi{e:Ivica

Tomi}

Hrvatska sibireja (Sibiraea croatica) Velebitska degenija (Degenia velebitica)

Endemi

rasprostranjenja, a ograni~eni na ne-koliko udaljenih i odvojenih nalazi{ta,primjerice Sibiraea croatica (Velebit iHercegovina), Centaurea kartschiana(Prvi} kod Senja) te rodovi Amphori-carpus, Forsythia, Ramonda, Congeria idr. S obzirom na geneti~ke razvojneprocese, razlikujemo shizoendeme ipatroendeme.


vobitne prirodne ekosustave ({ume,stijene, to~ila, spilje, otoci, vrhunci,jezera i dr.). Prastari endemi (arhien-demi) ili takozvani ‘ivi fosili su narje|ii najugro‘eniji endemi, na granici suizumiranja i bez bli‘ih srodnika. U nasi na europskom kontinentu to su za-dnji ‘ivi ostaci potpuno druk~ijih i dodanas ve} nestalih tipova pravegeta-cije iz najranijeg tercijara.

Velebit najbogatijena{e endemsko~vori{te

U Hrvatskoj se nalazi vrlo bogat iraznovrstan biljni pokrov, a na{a floraima 312 endema, od ~ega je 189strogih ili stenoendema (rastu isklju~i-vo u Hrvatskoj). Ostalo su poluen-demi (pridolaze i u podru~jima biv{ihjugoslavenskih republika), a potrebnoje napomenuti da je od ukupnogbroja na{ih biljnih endema 85 (27%)drvenastih {umskih. Rije~ je o poseb-nim vrstama hrvatskih grmova i drve-}a, koji su najzastupljeniji dendro-endemi na europskome kontinentu.Najvi{e na{ih endema sadr‘ano je urodovima Centaurea (32), Hieracium(19), Edraianthus (11), Campanula(10), Iris (9), Asperula (8) i dr. Trebaistaknuti kako je na{ dinarski kras,osobito jadranski otoci i primorski Di-naridi, jedno od najbogatijih endem-skih podru~ja u Europi. Na obali iotocima raste gotovo tri petine svih

grebenima @umberka, zagreba~keLipe, Ivan~ice i Kalnika raste ~ak 9sjevernohrvatskih ili zagorskih ende-ma, uz jo{ 14 {irih sjevernobalkanskihpoluendema.

[est najzna~ajnijihnalazi{ta

Gotovo polovica svih biljnih hrvat-skih endema su biljke stjenja~e kojerastu na okomitim stijenama vapne-na~koga krasa, a ostali su pribli‘nojednako razmje{teni na pokretnimto~ilima ili u suhim kamenitim {u-mama na kr{kim strminama. Neznatanbroj ih dolazi na ravnim travnjacima,planinskim rudinama, primorskim ka-menjarima ili me|u obalnim halofitimana slatinama. Zanimljivo je kako me|ubrojnim endemima na podru~ju en-demskih ~vori{ta, njihov broj podjed-nako raste prema morskim obalama,ali i najvi{im vrhuncima, a najmanje ihima u srednjem gorskom pojasu (800-1300 m). U sklopu ve}ih endemskihpodru~ja redovito do izra‘aja dolazepojedine osobite u‘e lokacije iliendemski epicentri, u kojima zajednorastu gotovo svi dominantni podru~niendemi lokalne vegetacije. Rije~ je o{est najzna~ajnijih nalazi{ta hrvatskihendema: sjeverozapadna obala Visapokraj Oklju~ne, burni klisurasti otokPrvi} nedaleko od Senja, Konavoskestijene kod Molunta, primorske stijeneBiokova kod Podgore, srednji Velebit

oko Dabarskih kukova i vapnena~kiklisurasti greben Pe~ovlje – O{trac iz-nad zagreba~ke Dubrave. Treba na-glasiti da se na nabrojanim lokalite-tima nalaze gotovo svi na{i endemi.

Hrvatska sibireja,velebitska degenija,jadranska crna jela,dalmatinski crni bor…

U okviru hrvatske endemske den-droflore izdvajamo neke karakteris-ti~ne vrste lista~a i ~etinja~a. Hrvatskasibireja (Sibiraea croatica) je vrstauskog i disjunktnog areala, raste naVelebitu i u zapadnoj Hercegovini.Velebitska degenija (Degenia vele-bitica) dolazi na vrlo uskom podru~jusrednjega i ju‘noga Velebita, u pret-planinskome pojasu, a znakovita je pozlatno‘utim cvjetovima te sivopuste-nastim listovima i plodovima. Na za-padnim primorskim Dinaridima u Hr-vatskoj raste Sorbus velebitica, kojase uglavnom javlja u reliktnim primor-skim {umama crne jele. Na olujnimobalnim strminama od Velebitskogakanala do Biokova raste Pistacia calci-vora, ni‘i grm donekle sli~an P. tere-binthus. Blagajski likovac (Daphneblagayana) dolazi u borovim {umamana dolomitu, kao {iri poluendem zapa-dnoga Balkana. U nas raste kod Samo-bora i u Lici. Viburnum maculatum

Jadranska crna jela (Abies biokovoensis)

hrvatskih endema, a samona Velebitu nalazimo ~akpolovicu (93) na{ih steno-endema, od ~ega 25 lokal-nih drvenastih. Od njih susamo 46 planinski endemivelebitskoga grebena i vrho-va, a 47 ih se nalazi u pri-obalnom pojasu velebit-skoga primorja te susjed-noga Prvi}a i Golog otoka uPodvelebitskom kanalu. Ve-lebit je izrazito najbogatijeendemsko ~vori{te (nodij)u Hrvatskoj, a uz Kretu inajja~e lokalno endemskopodru~je u Europi. S 31 lo-kalnim endemom, Biokovoje drugo na{e najja~e en-demsko sredi{te, a Dubro-va~ko primorje s 22 lokalnaendema nalazi se na tre}emmjestu. Postoje jo{ i dvamanja endemska sredi{ta spo vi{e od desetak endemabez zonacije: na srednjemJadranu (oto~i}i oko Visa sa16 oto~nih endema) i usjevernoj Hrvatskoj. Izvanobalnih planina, u sjevero-zapadnom dijelu kontinen-talne Hrvatske, izme|uKupe i Drave, nalazi se je-dino i najizrazitije endem-sko ~vori{te. U {iroj okoliciZagreba, na vapnena~kim

raste na podru~ju vr{nih{ibljaka i crnogori~nih {umana obalnim Dinaridima, odVinodola preko Velebita iBiokova do Orjena. U Hrva-tskoj postoje ~etiri en-demska javora: Acer panno-nicum (mo~varni steno-endem sjeverozapadne Hr-vatske), A. pseudohel-dreichii (planinski endemDalmacije i Hercegovine),A. hircanum ssp. para-doxum i A. fallax (kanjonskipoluendemi Like i Bosne).Quercus dalmatica (Q. vir-giliana), u narodu poznatkao drmun, nalazimo umakijama kao poluendemoko Jadrana (od Trsta doBoke i na otocima te uju‘noj Italiji). To je polu-zimzeleni primorski hrast,karakteristi~an po sitnim,~vrstoko‘astim i bodljikavimlistovima koji u prolje}e,istovremeno s pupanjem,po‘ute i otpadnu. Kri‘anacQ. x saxicola javlja se kaostenoendem od Istre doBiokova. U hrvatskim {u-mama javljaju se ~etiri en-demske ~etinja~e. Jadran-ska crna jela (Abies bio-kovoensis; A. pardei) jeendemski lokalni takson koji

mala enciklopedija {umarstva


Jadranska crna jela (Abies biokovoensis)je endemski lokalni takson i jedina na{a~etinja~a, osim tise, koja se brzo i ~estoobnavlja iz panja. Ve}e cjelovite {umeove jele najpoznatije su zbirke{umskoga genofonda u Hrvatskoj,sa~uvane jedino u Vinodolu, na srednjemVelebitu te na sjeveru Biokova, no stalnosu ugro‘ene sje~om i po‘arima.

Zabrinjava podatak da nijedan odbogatih endemskih epicentara u nas nijeza{ti}en, {to dovoljno govori o tomekoliko na{im endemskim biljkamaposve}ujemo pozornost. Me|u bogatomhrvatskom dendroflorom za{ti}ena je

samo hrvatska sibireja, a ostalima prijetiizumiranje.

Od 312 hrvatskih biljnih endemaformalnom za{titom obuhva}ene susamo ~etiri vrste, {to je zanemarivihjedan posto!

Najpoznatija nalazi{ta na{ih biljnihendema su sjeverozapadna obala Visapokraj Oklju~ne, burni klisurasti otokPrvi} u blizini Senja, Konavoske stijenekod Molunta, primorske stijene Biokovakod Podgore, srednji Velebit okoDabarskih kukova i vapnena~kiklisurasti greben Pe~ovlje-O{trac iznadzagreba~ke Dubrave.

se rasprostire na Biokovu te du‘ vele-bitskoga primorja do Vinodola. Zna-kovit je po sabljasto zakrivljenom dnudebla i olovnotamnoj do crnosivojkori. Jedina je na{a ~etinja~a, osimtise, koja se brzo i ~esto obnavlja izpanja. Ve}e cjelovite {ume ove jelesa~uvane su jedino u Vinodolu, nasrednjemu Velebitu i na sjeveru Bioko-va. Raste u pojasu crnoga graba(470 – 950 m), tvore}i bogatu i relik-tnu {umu Ostryo-Abietetum biokovo-ensis. Kr{ka jela (A. alba ssp. illyrica)dolazi u zale|u obalnih planina te uostalim primorskih lancima prema sje-veru i istoku. Na tome podru~ju intro-gresijom (prijelazom gena iz jedne udugu vrstu) formira prijelazne i hibrid-ne populacije, koje su kao zapadno-

U Hrvatskoj za{ti}enasamo ~etiri biljnaendema

Potrebno je upozoriti kako su od312 hrvatskih biljnih endema formal-nom za{titom obuhva}ena samo ~etiriili tek jedan posto (!). To su Sibiraeacroatica, Degenia velebitica, Primulakitaibeliana i Centaurea ragusina.Premda u Hrvatskoj postoje brojni pri-rodni rezervati i nacionalni parkovi,samo Paklenica ima ve}i broj endema,budu}i da je smje{tena na Velebitu. Za-brinjava podatak da nijedan od navede-nih bogatih endemskih epicentara unas nije za{ti}en, {to dovoljno govori otome koliko na{im endemskim biljkamaposve}ujemo pozornost. Me|u bo-gatom hrvatskom endemskom den-

balkanski poluendem ras-prostranjene u primor-skom podru~ju bukve, uzajednici Seslerio-Abiete-tum illyricae. U nas je imau sredogorju Like i na Di-nari, a dolazi i na jugu Slo-venije, u Hercegovini, Cr-noj Gori te na nekim dru-gim lokalitetima. Dalma-tinski crni bor (Pinus ni-gra ssp. dalmatica) je ste-noendem jadranskih oto-ka, koji se od crnoga borarazlikuje po izra‘enim de-belim i kratkim iglicama,sitnim ~e{erima i plosnatojki{obranastoj kro{nji u sta-rijoj dobi. Na dalmatin-skim su planinama Dinari,Biokovu, Orjenu i dr. na-stali introgresijom s konti-nentalnim crnim boromprijelazni oblici, poput P.dalmatica var. interme-dia. Uz prijelazni hibrid P.x nigradermis, javlja se ivi{e lokalnih introgresivnihformi jele i bora.

Sorbus velebitica

Dalmatinski crni bor(Pinus nigrassp.dalmatica)

droflorom za{ti}ena je sa-mo hrvatska sibireja, aostalima prijeti izumiranje,posebice stoga {to nestajuzbog sje~e i po‘ara te gra-|evne urbanizacije njiho-vih stani{ta. Na{i dendro-endemi nerijetko se za-mjenjuju kultiviranim egzo-tama, koje su uglavnomdekorativno manje kva-litetne. Iako je {uma crnejele najbogatija zbirka{umskoga genofonda u Hr-vatskoj, stalno se ugro‘avasje~om i po‘arima. Zbogtoga je treba, kao i svena{e endemske epicentre,posebno za{titi stavljanjemu kategoriju endemskih re-zervata. Stru~njaci sma-traju da u cilju odr‘avanjadendroendema, osobitupozornost treba usmjeritina njihovo uzgajanje, po-sebice u primorskim vrtovi-ma, gdje su dobro prila-go|eni i isti~u se neo-bi~nim dekorativnim svoj-stvima.


Foto:Arhiva

Pi{e:VesnaPle{e

ljekovito bilje

Rutvica,za~inska i ljekovita biljka

Rutvica je trajnagrmolika biljka, jakogmirisa, drvenastogkorijenja, dugih listovai cvjeti}a ‘ute boje. Plodje tobolac sa mnogosme|ih sjemenki.Cvjeta u lipnju i srpnju.Kao ljekovitu i za~inskubiljku spominju je jo{ ustarome Rimu. Unarodnoj medicini imavrlo {iroku primjenu pase preporu~uje zapospje{enje probave,kao diuretik za ja~eizlu~ivanje znoja imokra}e, kod lupanjasrca, kod reume i gihta,a smiruje i gr~eve

Rutvica (Ruta graveolens L.) odnajstarijih se vremena upotreb-ljavala kao ljekovita i za~inska

biljka. Njezinu uporabu spominjuanti~ki pisci Teofrast, Plutarh, Diskoridi Plinije. Poznata je po nazivima ruta,vrtna rutvica, vinska rutvica.

Stariji zapisi i obi~aji spominju jekao djelotvornu biljku za skidanje uro-ka. U starom Rimu koristili su se njo-me kao omiljenom mirodijom zbogspecifi~nog okusa i mirisa. Njome suaromatizirali i vino. U Njema~koj jeslu‘ila kao za~in za umake i marinade.

Porijeklom je iz Sredozemlja, rastekao divlja, ali se uzgaja i po vrtovimakao ljekovita i ukrasna biljka.

Trajna je grmolika biljka, jakog miri-sa. Iz drvenastog korijenja izraste dojednog metra visoka stabljika koja jeposebno razgranata u donjem dijelu.Listovi su dugi, donji trostruko, a oniprema vrhu dvostruko i jednostrukoperasto izrezani u plavkasto zelenelisti}e loptastog oblika. Cvjeti}i su‘ute boje. Plod je tobolac sa mnogosme|ih sjemenki. Cvjeta u lipnju i srp-nju. Cijela biljka ima jak miris kojipotje~e od lako hlapljivog ulja smje{-tenog u ‘lijezdama zeljastih dijelovabiljke.

Listove rutvice skupljamo prijecvatnje. Su{imo ih na toplom iprozra~nom mjestu. Osu{enu biljkuusitnimo i pohranjujemo u dobro za-tvorenoj ambala‘i.

U narodnoj medicini ima vrlo {irokuprimjenu pa se preporu~uje zapospje{enje probave, kao diuretik zaja~e izlu~ivanje znoja i mokra}e, kodlupanja srca, kod reume i gihta, smi-ruje gr~eve, za regulaciju mjese~nice ibolesti maternice. Uspje{no od-stranjuje nametnike i parazite u crijevi-ma, poma‘e uklanjanju nesvjestice,uklanja zastoj u venskom sustavu.âjni napitak lije~i bronhijalnu astmu,smiruje ka{alj, naglo lupanje srca, upa-lu grla ako joj dodamo kadulje.

Narodna se medicina koristila njo-me i kod ujeda zmija otrovnica.

U zapadnja~koj narodnoj medicinikoristi se za lije~enje izgubljenog te-ka – apetita, zatim za izazivanje poba-~aja, protiv visokog krvnog tlaka, tumo-ra, zubobolje, gr~eva, o~nih tegoba i sl.

âj: uzmemo jednu ~ajnu ‘li~icu listova. Prelijemo ih sa 2,5dcl kipu}e vode. Poklopimo, pustimo da odstoji 15 minuta itada procijedimo. Pijemo u gutljajima jednu do dvije {alicena dan kod gore navedenih oboljenja. ̂ aj se nepreporu~uje trudnicama, jer pove}ava dotok krvi u trbu{neorgane, posebno u karlicu pa mo‘e izazvati poba~aj.

nadama i divlja~i u pacu. Dodajemo jeraznim vinima i rakijama travaricama.

Ne smiju se uzimati prevelike koli-~ine, jer bi mogle izazvati crijevne i‘elu~ane smetnje te oticanje jezika.Osobe s osjetljivom ko‘om moraju pa-ziti da ne dobiju osip i upalu ko‘epra}enu mjehurima.

âj: uzmemo jednu ~ajnu ‘li~icu li-stova. Prelijemo ih sa 2,5 dcl kipu}evode. Poklopimo, pustimo da odstoji 15minuta i tada procijedimo. Pijemo ugutljajima jednu do dvije {alice na dankod gore navedenih oboljenja. âj sene preporu~uje trudnicama, jer pove-}ava dotok krvi u trbu{ne organe, po-sebno u karlicu pa mo‘e izazvatipoba~aj.

Tinktura: jednu {aku suhe rutvice, 7,5dcl alkohola (50-postotnog). Listovemo~imo 21 dan u alkoholu i procijedi-mo.

Uzimamo 5–8 kapi na dan sa vodomili sokom kod gore navedenih bolesti.

Ulje pripremamo na isti na~in kao itinkturu, samo {to umjesto alkoholaupotrijebimo maslinovo ili jestivo ulje.Taj pripravak koristimo za razne masa‘ei kod raznih bolova u kralje‘nici.

Ruta se kao homeopatski lijek kori-sti za lije~enje uko~enosti mi{i}a i te-tiva, te povreda i trauma, ali i kodbolova u kri‘ima, i{ijasa, artriti~nihbolova i sl.

Rutvica

Dijelovi biljke

Kao za~in koristi se u malim koli-~inama kod zelenih salata, jela od sira,kao dodatak umacima, namazima, mari-


U na{im {umama susre}emo ve}i broj{tetnika me|u kukcima, a posebno me|uleptirima u koje se ubraja i hrastovprocesionar (Thaumetopoea processionea),poznati prelac u skoro svim na{imlistopadnim {umama, ina~e mali ineugledni leptiri}

Upovoljnim vremenskim uvjeti-ma, pojedinih godina takvi {tet-nici mogu izazvati posvema{nje

uni{tenje zelene lisne mase i timepo~initi velike {tete {umskom gospo-darstvu. Me|u takvim su povremenim{tetnicima i gusjenice leptira dudovca(Hyphantria cunea) te op}epoznatoggubara (Lymantria dispar), koji se go-tovo svake godine pojavljuju, ~estolokalno i u ve}im populacijama, nebiraju}i mnogo vrstu hrane. No tu sui gusjenice nekih drugih vrsta leptira,osobito iz skupine prelaca i grbica.

U takve povremene i lokalne {tet-nike ubraja se i hrastov procesionar(Thaumetopoea processionea), pozna-ti prelac u skoro svim na{im listopad-nim {umama. Taj ina~e mali i neugle-dni leptiri} od srpnja do rujna no}urado dolazi na jako svjetlo. Razli~itimvrstama svjetlosnih mamaca relativnolako mo‘emo otkriti njegovu nazo~-nost i prognozirati brojnost njegovihpopulacija. Gusjenica mu se hranili{}em raznih vrsta hrastova pa kad sejako razmno‘i mo‘e dovesti dopotpunog golobrsta {umskih sastojina.

Me|utim, ono po ~emu se taj injemu srodan borov prelac (Thaume-topoea pityocampa) razlikuju od svihdrugih {umskih {tetnika, jest naro~itopona{anje njihovih gusjenica, po~ev{iod vremena njihovog le‘enja pa svedo kukuljenja.

Premda tog leptira poznam ve}dugi niz godina, a dulje vrijeme pratiosam i kretanje njegovih populacija u{umama Gornje Podravine, njegovegusjenice koje provode skupni ilizajedni~ki ‘ivot, tek sam jednomimao prilike neposredno promatrati uprirodnim uvjetima, ali i u uvjetima in-sektarija.

Sasvim slu~ajno, kako to ~esto bivau prirodi, u jednoj {ikari s rijetkim mla-dim stablima hrasta lu‘njaka, zapazihna jednom deblu kolonu mladih dlaka-vih gusjenica. Bilo mi je odmah jasnoo kojoj se vrsti radi. Povorka se kretalauzlazno od pridanka stabalca. Hrast jeve} bio olistao i da nisam stigao upravo vrijeme, kolona bi se brzo izgu-bila u gustoj kro{nji. U skupini se kre-talo oko 70-80 mladih gusjenica kojesu po cijeloj povr{ini tijela imale dugesivobijele dlake.

U nastojanju da malo bolje upoz-nam na~in ‘ivota i pona{anje tih gu-sjenica, skinuo sam cijelo leglo i pre-nio ga ku}i u ove}i insektarij, u kojisam stavio i gran~ice hrasta te sam uzanimljivom promatranju proveo mno-ge sate.

Odrasle gusjenice hrastovog procesionara

Zapredak borovog procesionara

{umski {tetnici

Hrastov i borovprocesionarHrastov i borovprocesionar

Pi{e: dr. sc. Radovan Kranj~ev, prof.Foto: R. Kranj~ev


Mnogo opasniji odhrastovog jest borovprocesionar koji jera{iren u podru~juDalmacije i Zagore.Prepoznajemo ga ponjegovim krupnimzajedni~kim gnijezdima,solarijima, gusjenica nagranama na{ih vrstaborova.

iz podravskih nizinskih {uma

Gusjenice na putu

Kolona gusjenica duga ~etiri metra na otoku Lastovu

@ivotinje su se bile dobro prilagodi-le znatno izmijenjenim uvjetima insek-tarija i ~inilo se kako su i nadaljeodr‘avale svoje neobi~ne navikepona{anja jednake onima koje imaju u

prirodnim uvjetima. Brinulo me saz-nanje iz literature o tome kako sunjihove dlake veoma lomne i kako ihi najmanji povjetarac mo‘e daleko od-nijeti, a u dodiru s na{om ko‘ommogu izazvati jaku iritaciju i upalneprocese. Me|utim, ni{ta se od toganije dogodilo, barem to ja nisam ni nakoji na~in osjetio na svome tijelu.

Ve}inu vremena po danu gusjenicebi provele u mirovanju, stisnute jednauz drugu u zakloni{tu pod korom kojusam naslonio uz jednu stranicu insek-tarija. Kretale su se samo u potrazi zahranom koju sam im neprestano do-davao. Nikad nisam opazio da samojedna gusjenica odlazi u potragu zahranom, uvijek su to ~inile zajedni~ki.Nikad se niti jedna od njih nije izdvaja-la iz grupe. Socijalni instinkt u njiho-vom stereotipnom pona{anju bio jestalno nazo~an. To se doga|alo i uprilici kad bih potresao ~itavo leglo ikad bi se sve gusjenice u isti trenutak,kao po dogovoru, pomicale uodre|enom smjeru. Uvijek bi jednagusjenica, stalno po‘urivana i gurkanaod ostalih, zapo~injala kretanje, a ustopu bi ju slijedile ostale. Kretale suse naj~e{}e u tro- ili ~etveroredovima,rijetko jednoredno. Vjerojatno zbogsku~enosti prostora. Obilje‘avanjembojom ubrzo sam ustanovio kakogusjenica-predvodnik procesije nijeuvijek ista ‘ivotinja. Tu ulogu, svakiput po nekoj slu~ajnosti, preuzimauvijek neka druga gusjenica iz grupe.Gusjenica koja slijedi predvodnicuuvijek je slijedi gotovo bez ikakvograzmaka. Ona glavom stalno gurkastra‘nji dio tijela prethodnice kao dajoj ‘eli dati do znanja da nije nimalozaostala. Eksperimenti nekih istra‘i-va~a pokazali su kako je taj socijalniinstinkt, ta neobi~na privr‘enost ‘i-votu u grupi, tako jak i svojstven ovojvrsti, da se gusjenice neprestano kre-}u, primjerice, pripremljenom kru‘-nom stazom, tako dugo dok sve nepopadaju i ne uginu od iscrpljenosti.

Mnogo opasniji od hrastovog jestborov procesionar koji je ra{iren upodru~ju Dalmacije i Zagore. Prepoz-najemo ga po njegovim krupnimzajedni~kim gnijezdima, solarijima, gu-sjenica na granama na{ih vrsta borova.Povorke njegovih gusjenica u vrijemepriprema za kukuljenje mogu biti dugei po nekoliko metara. Jedina u~inkovitamjera, premda ~esto te{ko provediva,jest uklanjanje i spaljivanje tih gusje-ni~nih legla s grana borova. Na mno-gim otocima, u obalnom pojasu te uZagori morale bi se poduzimati velikeakcije uklanjanja i spaljivanja tih zapre-daka kako bi se barem malo ubla‘ileposljedice njihove nazo~nosti.

za{ti}ene biljne vrste


Foto:Arhiva

Pi{e:Ivica

Tomi}

Gospina papu~ica(Cypripedium calceolus)

Kao rijetka {umska zeljastabiljka izrazito lijepih cvjetova, i smno{tvom vrtnih oblika,gospina papu~ica je u Hrvatskojza{ti}ena 1972. godine natemelju Zakona o za{titi prirode,na svim prirodnim nalazi{tima.

Ova najzanimljivija inajljep{a europskatrajnica iz porodiceorhideja raste u nasna vapnena~kom tlu,sjenovitim i vla‘nimkamenitim mjestimaplaninskih ipretplaninskih {umai {ikara te uzpretplaninske bukvei klekovinu do 1700m nadmorske visine

Gospina papu~ica (Cypripedium calceolus)

Gospina papu~ica (Cypripediumcalceolus) je biljka trajnica, naj-zanimljivija i najljep{a vrsta iz

brojne porodice orhideja ili ka}una(Orhidaceae) na europskome konti-nentu. Osim u ve}em dijelu Europe,rasprostranjena je u Aziji, od Kavkazasve do Sahalina, Koreje i Kine. Zastu-pljena je u zajednicama sveze Fagionillyricum te u u borovim i ari{evim{umama. Nalazimo je od nizina pa dosubalpskoga pojasa, ponajvi{e navapnena~kom tlu (vapnena~ke ili do-lomitne rendzine). U Hrvatskoj kaokalcifilna biljka dolazi na sjenovitim ivla‘nim kamenitim te vi{e ili manjezatravljenim mjestima planinskih ipretplaninskih {uma i {ikara, uz pret-planinske bukve i klekovinu, i do 1700m nadmorske visine. Raste u prirodi umanjim grupama, osim na podru~juju‘noga Velebita, gdje se javlja u gu-stim skupinama.

Ima vi{e debelih nadzemnih izda-naka (stabljika) koji izbijaju iz krup-

nog, vodoravno puze}eg podanka.Na popre~nom presjeku izdanci suokruglasti, kratko dlakavi, u donjemdijelu s prileglim sme|im ljuskastim li-stovima. Stabljika ima {iroko elipti~nelistove, 7–15 cm duge i 3,5–7 cm{iroke. Na licu su svijetlozeleni, nanali~ju plavi~astozeleni, po cijelojpovr{ini uzdu‘no naborani. Cvjetovisu zigomorfni, dvospolni i vrlo krupni,s dva pra{nika. Na jednoj stabljici ihima 1–2, a rje|e 3–4. Mje{inasto na-duta medna usna duga je 3–4 cm, nagornjoj je strani ulegnuta, ima oblikpapu~e (otuda ime biljci!), tek ne{tomalo je kra}a od ~etiri purpurno-sme|a, vi{e ili manje usukana listi}aocvije}a. Valjkasta plodnica duga je2–2,5 cm i sitno dlakava. Cvjetovisvojom osobitom gra|om omogu}ujukukcima opra{ivanje. Cvatnja je tije-kom svibnja i lipnja, a u planinskimpredjelima u srpnju. S obzirom naboju cvjetova, u prirodi su uo~enaneznatna variranja, a poznato jemno{tvo vrtnih oblika. Plod tobolacsadr‘i znatan broj vrlo sitnih sjemenki.Biljka se razmno‘ava podzemnomstabljikom (korijenski gomolj) i sjeme-nom.

Gospina papu~ica pripada cirkum-polarnom flornom elementu. Svojimizrazito lijepim cvjetovima ta {umskazeljasta biljka privla~i osobitu pozor-nost pa su njena prirodna stani{ta,zbog nekontroliranog i neumjerenogabranja, opustjela. Stoga je kao pravarijetkost, u Hrvatskoj i u ostalim eu-ropskim dr‘avama strogo za{ti}ena. Unas je na temelju Zakona o za{titiprirode za{ti}ena 1972. godine nasvim prirodnim nalazi{tima.

Crne rod

Televizijska postaja RTL, a i HT izZagreba u svojim su prilozima(Exploziv i Dnevnik) po~etkom

srpnja (4. srpnja) prikazali prsteno-vanje crnih roda u Parku prirodeKopa~ki rit. Rije~ je, kako nam je obja-snio tehni~ki voditelj Parka, o nekomme|unarodnom projektu istra‘ivanja cr-nih roda. Poznavatelji biologije crnihroda, me|utim, znaju da je to zapravonepromi{ljeno uznemiravanje rijetke vr-ste ptica koja se nalazi na listama tzv.»crvenih knjiga« mnogih europskih dr‘a-va.

Na{a iskustva iz Kopa~koga rita (iBaranje) za razdoblje 1960.–1991. go-dine su pokazala da je crna roda vrloosjetljiva ptica na uznemiravanje odljudi i da njihovo promatranje, prsteno-vanje, fotografiranje dovodi do napu{-tanja gnijezda i odraslih mladunaca,koji napu{teni od roditelja »iska~u« izgnijezda i skon~aju `ivot od grabe`-ljivaca na tlu (kuna, lisica, divlja ma~-ka, divlja svinja i sl.).

O toj »osjetljivosti« crnih roda naljudsku prisutnost upozoravao je jo{ da-vne 1967. godine Josip Maji}, onda{njiornitolog i kustos Prirodoslovnoga mu-zeja u Kopa~evu i Bilju podsjetiv{i kakosu prilikom snimanja dokumentarnogafilma Petra Lalovi}a (1962.) u hrastovoj{umi u Tikve{u, rode napustile tri mladakoji su skon~ali na spomenuti na~in.Drugom prilikom, u predjelu Jabu~njakprilikom sli~noga snimanja rode su na-pustile gnijezdo s upravo izle`enimmladuncima. Osobno iskustvo (1986.)

Pi{e: Mr. Darko GetzFoto: D. Getz

Crna roda Ciconia nigra (Linn. 1758) na (Dravski ritovi) Hrvatskih {uma


ornito fauna@IVOT CRNIH RODA

de ne treba uznemiravatiCrnih je roda uHrvatskoj sve manje,pa svakouznemiravanje, kaonedavnoprstenovanje, mo‘edovesti do kobnihposljedica za te, naljudsku prisutnostosjetljive ptice

Jedan par crnih roda gnijezdio se naniskoj postrani~noj grani staroga hrastau {umskom reviru »Budvaj« sve dok nijebila posje~ena {uma euroameri~kih to-pola. Nakon toga roda je napustilagnijezdo. Zanimljivo da je ta rodadopu{tala fotografiranje i nije pokazivalanamjeru napu{tanja gnijezda. Osobnosam je obilazio svake godine, nekada isa gostima. Poznati Britanski ornitologdr. H. Aksl ~udio se rodi koja je pristalana trajna uznemiravanja.

Bez obzira na mogu}nost postojanjame|unarodnog projekta prstenovanja okome je rije~, Dru{tvo za za{titu prirodeSlavonije i Baranje preporu~a da se uistra‘ivanjima zaobi|u crne rode uParku prirode Kopa~ki rit i Dravskim ri-tovima. Ako je svojevremeno nakonmasakra crnih roda u 60-im godinama,L.[.G. »Jelen« zabranilo internom odlu-kom hvatanje, sakupljanje i uznemira-vanje »retkih« ptica (~aplji, ka{ikara, cr-nih roda, orlova belorepana, vidri, divljihma~aka), nema razloga da Javna ustano-va Kopa~ki rit odobri aktivnost istra‘iva-nja koje {kodi toj vrsti ptica.

O migraciji crnih roda zna se dosta,potrebno je samo prolistati stru~nu lite-raturu i uva‘avati ono {to ornitolozi kojiprate njihov ‘ivot ka‘u.

U tikve{kim {umama doDomovinskog rata gnijezdilose po prilici 3-4 para crnihroda, a u {umama Dravskihritova 2-3 para. Kona~no iautori knji‘ice o pticamaKopa~koga rita pi{u omogu}em broju do 10 parova.

Koncem kolovoza prepelice i go-lubovi po~inju se sakupljati u ve}ajata i pripremati za jesenju seobuprema jugu. Zavr{avaju se radovi naure|ivanju lovi{ta i sakuplja se hranaza zimsku prehranu divlja~i.

U rujnu lovi{te obiluje prirodnomhranom za divlja~, no jelensku isrne}u divlja~ treba po~eti prihranji-vati sa so~nom hranom. Koncemmjeseca po~inje parenje muflona,dlakava divlja~ mijenja dlaku, seobaptica selica prema jugu i po~injejesen.

gnijezdu u {umskom reviru Budvaj

Gnijezdo na postrani~noj grani usamljenoga hrastalu`njaka na rubu sastojine euroameri~ke topole u{umskom reviru Budvaj

Jedna od crnih roda iz seobenog jata u {umiTikve{a (Mente{)

PODSJETNIK ZA LOVNIKA RujanDra‘en Serti}

Najva‘niji lovni doga|aj u rujnu jepo~etak rike jelena. Po~etkom mje-seca, ako je hladnija i ki{ovita ve~er,~uje se prva rika jelena u na{imisto~nim lovi{tima. To je najljep{alova~ka simfonija, kada u sumraku{uma je~i od rike ponosnog jelena.Glavnina rike u nizini pada po~et-kom rujna, kulminira oko polovicemjeseca kada po~inje rika u na{implaninskim lovi{tima koja ~esto trajei do vremena kada su vrhunci oko-mitih planina pod snijegom.

Dobra kob

podsje}a kako su prilikom fotografiranjaroda one tre}i dan napustile gotovo ve}odrasle mladunce. Sli~na iskustva imajui drugi fotografi i kinosnimatelji, o ~emunaj~e{}e ne èle razgovarati.

Populacija u paduBroj crnih roda u Baranji rapidno je

opao nakon 1960. godine kada su ma-sovno hvatani mladunci za potrebezoolo{kih vrtova u Beogradu, Zagrebu iOsijeku. Po nadlugaru Stevi Nemetu teje godine sakupljeno vi{e od 60 mladu-naca. Ve}i dio je navodno uginuo pri-likom transporta i nebrige timaritelja.

O broju gnijezda crnih roda udana{njem Parku, a nekada Lovi{tuL. [. G. »Jelen« malo se znalo. Po N.Homonnayu (1944.), u {umama Vlaste-linstva »Belje« ìvjelo je 20 pari roda(nastanjenih gnijezda) i bilo je jo{ 28nenastanjenih gnijezda (napu{tenih). Utikve{kim {umama do Domovinskograta gnijezdilo se po prilici 3–4 para cr-nih roda, a u {umama Dravskih ritova 2-3 para. Ostalo su bila samo naga|anja.Kona~no i autori knjiìce o pticamaKopa~koga rita pi{u o mogu}em brojudo 10 parova.

lovstvo


feljton IZ POVIJESTI [UMSKIH @ELJEZNICA

Prije izvjesnogvremena na{ je~asopis u dva kra}afeljtona autoraZvonimira Horvatapodsjetio na povijest{umskih ‘eljeznica.Bilo je rije~i o tomekako su nastalenajprije na podru~juSlavonije(»Gutmannova‘eljeznica«) paBilogorsko-podravske regije,sredinom 19. stolje}a,te izme|u dvasvjetska rata, kad sudo‘ivjele i najve}uekspanziju. Uzpodsje}anje na tekosnovne povijesne idru{tvene prilikenastanka {umskih‘eljeznica, u ovom }e~lanku biti rije~i i oonom manjepoznatom a takobitnom ~imbeniku – ologistici, o odr‘avanjui popravljanju malihlokomotiva {umskih‘eljeznica. Taj seva‘an posao obavljaou onda{njoj@eljezni~koj radioniciZagreb, danasTvornici ‘eljezni~kihvozila Gredelj d.o.o.koja, usput, ovegodine slavi zna~ajanjubilej – 110 godinapostojanja.Autor ~lanka, danasumirovljenik, radio jeu njoj!

@eljezni~ka radionica Zagreb,danas Tvornica èljezni~kihvozila Gredelj d.o.o. slavi

ove godine 110 – godi{njicu po-stojanja. Kao po~etnik u @e-ljezni~koj radionici, daleke 1941.godine, skupljao sam povijesnugra|u iz ìvota dana{nje tvornicei drugih va`nih doga|aja u raz-voju svih vrsta èljeznica u Hrvat-skoj.

Za tih 110 godina u vremenunakon Drugog svjetskog rata uobnovi èljeznice, ova radionica,uz popravak javnih èljezni~kihvozila, preuzimala je i na popra-vak male uskotra~ne parne loko-motive {umskih èljeznica i indu-strije. Razlika je bilo, ali stoljetnatradicija i iskustvo – to nije priz-nalo!

[umske ̀ eljezniceSuradnja {umarija kao vlasnika

(i korisnika) {umskih èljeznica ionda{nje @eljezni~ke radionice uZagrebu bila je nuòst. Bilo je tovrijeme obnove zemlje i ulogaèljeznice u to je doba bila va`-na. Kako su èljezni~ke radioniceu Ni{u i Mariboru bile o{te}enetijekom rata, glavni je teret obno-ve èljezni~kog voznog parkapao na zagreba~ku radionicu –dana{nji T@V Gredelj d.o.o. Utim okolnostima, uz povjerenje{umarija, do{li su na red i glavnipopravci parnih lokomotiva us-kog kolosijeka {umskih èljezni-ca.

Generalni popravak uskotra~-nih parnih lokomotiva bio je zavi{e serija problemati~an. Nijebilo dokumentacije i rezervnihdijelova. No bilo je dovoljno isku-stva i snala‘ljivosti ili, kako suposlovo|e znali re}i, »radniciodjela za odr‘avanje parnih loko-motiva su pravi umjetnici kojiznaju sjediniti u ‘ivot paru i strojlokomotive«.

Jedna od epizoda iz toga vre-mena ostala mi je u sje}anju –nagrade ogrjevnim drvima! Nai-me, za brzi popravak dobivalismo na inicijativu Sindikata tvor-nice, od pojedinih {umarija pojedan kubi~ni metar ogrjevnogdrva (tada je to bilo kao »zlato«).Bilo je i slu~ajeva da smo i{li u

Standardni tip uskotra~ne lokomotive proizvedene

Pogled na ‘eljezni~ku radionicu i Paromlin 1955.

Kompleks T@V-a Gredelj u dana{nje vrijeme

Kako su se odràv{umske ̀ elje

Kako su se odràv{umske ̀ elje


Foto:Z.Horvat

Pi{e:ZvonimirHorvat

{umarije u pomo} na utovar drva uvagone – radne snage nije bilo dovolj-no!

Kako je po~eloPo~elo je popravkom uskotra~ne

parne lokomotive »Branko«, {umarijeSu{ine – \ur|enovac, daleke 1947.godine da bi u pedesetim godinamauslijedili popravci i drugih lokomotivaiz [umskog gospodarstva Spa~va-Vinkovci, {umarije Oku~ani, [umskoggospodarstva @ivnice {umarije Vojni}.Sve te uskotra~ne parne lokomotivebile su primjerene {umskim prugama.Imale su snagu oko 70 do 100 kW,teìnu oko 10 tona, tri ili ~etiri spoje-ne osovine, visoke kupolne dimnjake siskrolovkom i spremnik (tender) zavodu, ispod ili sa strane kotla. Proizve-dene su uglavnom u austrijskim ima|arskim tvornicama ili su nakonDrugog svjetskog rata dobivene pu-tem reparacije. Isto tako, nakon rata,izgradnju malih uskotra~nih {umskih iindustrijskih parnih lokomotiva, preuzi-ma doma}a Tvornica tra~ni~kih vozila»\uro \akovi}« iz Slavonskoga Broda.

Druge po redu – bile su lokomotive»Gutmannove {umske èljeznice«, {irinekolosijeka 1000 m, a pripadale su[umsko-drvnoj industriji u Beli{}u, vla-

snika S. H. Gutmanna. Od popravljene21 lokomotive (6 serija), prva je na ge-neralni popravak 1954. godine do{lalokomotiva oznake SP@ 70, snage 191kW, sa ~etiri spojene osovine, sagra-|ena 1920. godine u Tvornici Krauss uLinzu. (mali podsjetnik za ~itatelje – vi{eo povijesti »Gutmannove èljeznice« i{umskim èljeznicama u Bilogorsko-podravskoj regiji, pisano je u »Hrvatskim{umama« tijekom 2002. broj 61/62, 63,64 i 2003. broj 73 i 74).

Tehnika dopreme uradionicu

S obzirom na {irinu kolosijeka od760 mm i 1000 mm, lokomotive nisumogle biti transportirane normalnimkolosijekom J@-a, ve} su dopremaneèljeznicom na dvoosovinskim »plato-vagonima« s kojih su skidane dizali-com na pripremljeni provizorni kolo-sijek, s uba~enom tre}om tra~nicom.Popravci su obavljani u hali povije-snog IV. odjela Montaè parnih loko-motiva, koji je, pomalo ali sigurno,godine 1976., zbog ukinu}a parnevu~e na èljeznici – prestao s radom!

Tvornica ‘eljezni~kih vozila Gredeljutemeljena je 1894. godine kao Glav-na strojarnica Ma|arskih dr‘avnih‘eljeznica za popravak parnih loko-

u tvornici \uro \akovi}

godine.

»Gutmannove ‘eljeznice«[umske ‘eljeznice dio su povijesti ‘eljeznica, ali i povijesti {umarstva i

drvne industrije. U vrijeme kada se na ovim prostorima pojavljuju, krajem19. stolje}a, one su uglavnom bile u privatnom vlasni{tvu i vezane zapoduze}a za preradu drva na tim podru~jima. Rijetke su tijekom vremenadobile status javne ‘eljeznice za {umsko-teretni i putni~ki prijevoz. Jednatakva bila je Slavonsko-podravska ‘eljeznica poznata kao »Gutmannova‘eljeznica«, po barunu S. H. Gutmannu iz Beli{}a.

Pod njegovim imenom osnovano je 1884. poduze}e u Beli{}u. Izgrad-njom pilane i industrijske ‘eljeznice na neplodnoj poljani uz desnu obaluDrave, niklo je naselje Beli{}e. Propa{}u Austro-Ugarske Monarhije 1918.godine, tvrtka S. H. Gutmann postaje jedna od najve}ih, tehnolo{kigledano i najnaprednijih tvrtki drvne struke u nastaloj Kraljevini Srba,Hrvata i Slovenaca. Da bi se tvrtka spasila od nacionalizacije, ve} je 1.travnja 1918. godine pretvorena u dioni~arsko dru{tvo i tako postaje »S. H.Gutmann d.d.« Beli{}e. Zbog zasluga u razvijanju industrije i unapre|enjugradnje ‘eljeznica, S. H. Gutmann je 1869. godine dobio plemi}ku titulu(s pridjevkom »Gelse«, a kasnije i »de Beli{}e« pa je onda nosio ime »barunGutmann de Gelse i Beli{}e« (Gelse je ime mjesta u Ma|arskoj gdje suimali jedan ove}i posjed). Poslije smrti Henrika S. Gutmanna 1890. godine,bra}a Gutmann su istaknuti kapitalisti u industriji Hrvatske s golemimnekretninama te privatnom ‘eljeznicom (od tuda i naziv »Gutmannova‘eljeznica«). Zbog zasluga u modernizaciji beli{}anskog poduze}a irazvijanju industrije, dobili su 1904. godine drugi pridjevak, »beli{}anski« ititulu baruna.

vale i popravljaleznice i lokomotivevale i popravljaleznice i lokomotive


motiva i vagona. ^itav »strojarni~ki«kompleks bio je sagra|en u rekordnih16 mjeseci, tako da je biv{a Tvornica»Janko Gredelj«, dana{nja T@V Gredelj,26. kolovoza 2004. navr{ila 110. obljet-nicu postojanja i kontinuiranog djelo-vanja.

Dana{nja tvrtka smje{tena je nadvjema lokacijama – u stoljetnom pro-storu u Trnju i u novopodignutim objek-tima budu}e nove tvornice, na povr{iniod ukupno 580.000 ~etvornih metara.Tvornica upo{ljava oko 1.800 djelatnika,a od pro{le godine posjeduje me|u-narodni certifikat ISO-9001.

Stoljetna postrojenja u Trnju nosearhitektonsku i povijesno-urbanisti~kuvrijednost. [tovi{e, rije~ je o jedinom(u gotovo izvornom stanju) sa~uva-nom kompleksu tog tipa u Europi. No,bez obzira na spomeni~ku konotaciju,postrojenja na staroj lokaciji u Trnjujo{ su uvijek u proizvodnoj funkciji.Postoji obe}anje da }e se u sljede}etri ili ~etiri godine ostvariti dugi nizgodina planirano preseljenje iz Trnja uVukomerec, ~ime bi se zaokru‘ili pla-novi koji su zacrtani jo{ {ezdesetihgodina pro{loga stolje}a.

U Bilogorsko-podravskoj regiji Izgradnja {umskih `eljeznica nije predstavljala velike tro{kove, jer je

radna snaga bila jeftina. Njena rentabilnost u to doba nije dolazila u pi-tanje. Jednom postavljeni gornji postroj pruge imao je dugi vijek trajanja.

Osobito veliku izgradnju {umskih ‘eljeznica, osim ve} spomenutograzdoblja krajem XIX. stolje}a, imali smo izme|u dva svjetska rata, kad sunastale velike potrebe za drvnim materijalom. Zbog tih su zahtjeva, {umske‘eljeznice, morale za}i duboko u {umske komplekse za zrelom drvnommasom. Tako su izgra|ene {umske ‘eljeznice na podru~ju novih {umskihstani{ta na Papuku, Psunju, Bilogori, Kalniku i Garjevici, kao i u nizinskimpodru~jima Bilogorsko-podravske regije.

I {umske ‘eljeznice imale su svoj vozni park. Bile su to male parnelokomotive, snage oko 70 do 100 kW, sa tri ili ~etiri vezane osovine,visokim dimnjakom s iskrolovkom i spremnicima (tenderima) za voduispod ili sa strane kotla. Pogonska energija za lo‘enje bila je vrlo jeftina. Zapogonsko gorivo koristilo se drvo lo{e kvalitete, a voda se u ve}inislu~ajeva uzimala iz potoka uz prugu. Vozni park imao je i svoje lo‘ionicei radionice za popravak lokomotiva. Poznata i spominjana radionica bila jeu Pakracu, i navodno je tu funkciju obavljala sve do 1966. godine.

Jedna od tri lokomotive prve »Gutmannove {umske ‘eljeznice« naValpov{tini (danas u Tehni~kom muzeju u Zagrebu).

KRPELJNA UPALA MOZGA

KrpeljnKrpeljni meningoencefalitis (KME)

je virusno oboljenje ljudi raspro-stranjeno {irom Europe i Azije.

Bolest je karakterizirana simptomimaod strane ‘iv~anog sustava sa znacimaupale mo‘danih ovojnica. Do zarazedolazi isklju~ivo u aktivnim prirodnim‘ari{tima unutar kojih cirkulira ovaj vi-rus. Virus naj~e{}e prenose krpelji kojisu istovremeno i prenositelji i rezervo-ari zaraze. Bolest se javlja u toplijegodi{nje doba, a u ovisnosti je o akti-vnosti krpelja. U Europi je bolest bla‘as niskom smrtno{}u, dok je u Azijite{ka s ~esto visokom smrtno{}u.

Klini~ka slika Dijagnoza ove zaraze nije jedno-

stavna pa se koristi ve}i broj metodapoput epidemiolo{ke, klini~ke i labora-torijske. Za KME zna~ajan je podatako ubodu krpelja. Pri tome zna~ajno jei podru~je u kojem je ~ovjek boravio imogao biti zara‘en. Ako je topodru~je od ranije poznato kao priro-dno ‘ari{te KME, postavljanje dijagno-ze mo‘e biti znatno olak{ano.

KME karakterizira naglo izbijanjesimptoma nakon inkubacijskog perio-da od 7 do 14 dana. Bolest je te‘a udjece negoli u odraslih, a protje~e udvije faze. U prvoj fazi virus kola krvljui oboljenje je sli~no gripi. Ova fazatraje oko tjedan dana, a slijedi op}epobolj{anje kroz nekoliko dana. Udrugoj fazi bolesti javljaju se simptomiod strane mozga poput jake glavo-bolje, mu~nine, povra}anja, slabosti ismetnji vida izazvanih svjetlo{}u.Mo‘e se javiti i kljenut pojedinihmo‘danih ‘ivaca. Kod najve}eg brojabolesnika bolest ima bla‘i tijek. Smrt-nost se kre}e oko 1%.

Uzro~na dijagnoza sastoji se u izo-laciji virusa i dokazu protutijela u krvizara‘enih osoba. Protutijela se moguutvrditi i godinama nakon zara‘avanja.

Rezervoar i izvorzaraze

U prirodnim ‘ari{tima virus kru‘iizme|u krpelja i divljih kralje{njaka.Dugotrajno kolanje virusa u krvi doka-zano je u najmanje deset vrsta{umskih glodavaca, a zna~ajnim rezer-voarima smatraju se je‘ i krtica. Pticemo~varice i {i{mi{i tako|er mogu bitidoma}ini. U nas naj~e{}i krpelj (Ixodesricinus) slu‘i kao rezervoar i prenosi-telj KME virusa. Krpelj se mo‘e zarazitina bolesnoj ‘ivotinji prigodom hra-njenja u svim razvojnim fazama. Doka-


Foto:Arhiva

Pi{e:prof. dr. sc.DarkoRopac

zoonoze

i meningoencefalitisVirusno oboljenje ‘iv~anog sustava gdjevirus naj~e{}e prenose krpelji koji suistovremeno i prenositelji i rezervoarizaraze. U Europi je bolest bla‘a s niskomsmrtno{}u, dok je u Aziji te{ka s ~estovisokom smrtno{}u

U Hrvatskoj je bolest po prvi put otkrivena 1953. godine uzizolaciju virusa. Najzna~ajnija prirodna ‘ari{ta su usjeverozapadnom dijelu Hrvatske, dok su druga ‘ari{ta(mediteranski tip ‘ari{ta) od manjeg zna~enja.

zan je prijenos virusa tijekom vi{egeneracija krpelja. Virus opstoji u kr-pelju do kraja njegovoga ‘ivota.Doma}e ‘ivotinje imaju ulogu sekun-darnih izvora zaraze.

Osnovni na~in prijenosa virusaKME je ubodom krpelja. Za vrijemehranjenja krpelj, putem svoje sline,zarazu unosi u krvotok doma}ina.

Manje zna~ajan prijenos je putem hra-ne, i to jedino nekuhanim mlijekom iproizvodima od takva mlijeka (~e{}ekozjim, rje|e ov~jim i kravljim).

Za stanovni{tvo koje ‘ivi upodru~ju aktivnog prirodnog ‘ari{tabolest mo‘e imati veliki medicinskizna~aj. Takva su endemska podru~jau nas gdje ~esta pojava pojedina~nihslu~ajeva KME ima karakteristike epi-demije. Osjetljivost ljudi je op}a inema razlike u pogledu spola i dobi.Ovisno o tipu prirodnog ‘ari{ta obo-lijevaju razli~iti uzrasti. Tako je broj

oboljelih u nas najve}i u dobi od 30do 40 godina. U prirodnom su ‘ari{tudjeca izlo‘ena manjim dozama virusatako da dolazi do postepenog pro-ku‘avanja uz stjecanje otpornosti. Uzjasnu klini~ku sliku stoga ~e{}e obo-lijevaju prido{lice, ili oni koji povreme-no odlaze u prirodu. Zna~ajno jeistaknuti da svaka zaraza dovodi do

stvaranja aktivnog prirodnog imuniteta(otpornosti).

Stanje u HrvatskojU Hrvatskoj je bolest po prvi put

otkrivena 1953. godine uz izolacijuvirusa. Najzna~ajnija prirodna ‘ari{tasu u sjeverozapadnom dijelu Hrvat-ske, dok su druga ‘ari{ta (mediteran-ski tip ‘ari{ta) od manjeg zna~enja, jersu oboljenja ljudi u tim ‘ari{timarijetka ili se vi{e ne javljaju. Prirodna‘ari{ta KME nalaze se u podru~jima smije{anom crnogori~nom i listopad-nom {umom, u kojima povoljne uvjete

za ‘ivot nalaze rezervoari, izvori i pre-nositelji zaraze.

Broj prijavljenih oboljenja od KMEzavisi od ve}eg broja ~imbenika. Uprvom redu tu je aktivnost prirodnog‘ari{ta, nadalje aktivnost ljudi u priro-dnim ‘ari{tima, a tako|er i aktivnost ispremnost zdravstvene slu‘be zaotkrivanje, potvrdu i prijavljivanjeoboljelih od ove bolesti. Prosje~angodi{nji broj prijavljenih bolesnika je50, dok je smrtnost svega 0,2%.

Jedna od osnovnih epidemiolo{kihkarakteristika KME je sezonska pojavabolesnika, {to je u neposrednoj vezi saktivno{}u krpelja. Prvi slu~ajevi bole-sti u nas javljaju se ve} u travnju, amaksimum u~estalosti je u srpnju.Pojedina~ni slu~ajevi mogu se javljatitijekom cijele godine. Najve}i brojbolesnika dolazi sa sela. Bolest senaj~e{}e javlja kod poljoprivrednika i{umskih radnika, koji su profesionalnoizlo‘eni zarazi ovim virusom, te kodlovaca i izletnika.

Spre~avanje zarazeNajefikasnija preventivna mjera je

za{tita od krpelja. Podru~ja s inficira-nim krpeljima treba izbjegavati kadgod je to mogu}e. U protivnom poje-dinci se moraju za{tititi odgovaraju-}om odje}om i obu}om koja spre~avadolazak krpelja na ko‘u. Nogavicehla~a treba vezati. Svaka tri do ~etirisata potrebno je pregledati odje}u iukloniti krpelje. Povremeno pregleda-vati tijelo i uklanjati krpelje. Uklanjanjes ko‘e obavlja se pa‘ljivo tako da uko‘i ne ostane glava s rilcem (ros-trum), {to pove}ava mogu}nost zara-ze ili izaziva upalne promjene. Mo-gu}e je odje}u impregnirati repe-lentom koji odbija krpelje.

U slu~aju logorovanja potrebno jepa‘ljivo odabrati teren. Izbjegavati‘bunje i nisko raslinje, a {atore posta-vljati na proplanke. Travu kositi, ‘bunjeraskr~iti i sve to spaliti ili preliti insekti-cidom. Osim toga, treba piti samo pro-kuhano ili pasterizirano mlijeko.

Za{titu je mogu}e posti}i cijeplje-njem umrtvljenim ili ‘ivim cjepivom ilidavanjem seruma u kojem su ve} goto-va protutijela. U posljednje vrijeme unas se cijepe osobe koje su profesio-nalno izlo‘ene zarazi ({umski radnici).

Premda ne postoji specifi~no lije-~enje bolesnici se, zbog te‘ine bolesti,upu}uju na lije~enje u odjele za zaraznebolesti. Bolest je dugotrajna kao i opora-vak pa je lije~enje u odgovaraju}ojzdravstvenoj ustanovi nu‘no.

lova~ki psi


Foto:Arhiva

Pi{e:Zoran

Timarac

SKORO UNIVERZALAN PAS

Vel{ki terijer

Poti~e iz Wallesa,gdje je uzgajan

nekoliko stolje}a kao~vrst i vitalan pas,

koristan za sveaktivnosti.

Usprkos kri‘anjima snekim drugim

vrstama, u ‘elji dastekne neke dodatne

osobine, vel{ki jeterijer u prvom redu

ostao radni pas.Mo‘e narasti do

visine 38 do 40 cm,te‘ine do 9,5 kg, s

tipi~nim terijerskimizgledom i

osobinama.Nju{ka je crna,zubalo sna‘no,

~eljusti su dubljenego u foksterijera.Mo‘e se koristiti u

jamarenju, u lovu nadivlje svinje, divljepatke, ako treba ikao krvosljednik

gajanja tih pasa u prakti~no neizmi-jenjenom obliku do kraja pretpro{logstolje}a. Nakon toga su engleskiuzgajiva~i (nije primarno vel{ki pas)da bi pove}ali njegovu plemenitostodlu~ili ista}i njegov izgled. Kri‘ali suga s o{trodlakim foksterijerom, man~e-sterskim terijerom i s tada jo{ relativnovelikim tipom jork{irskog terijera i{kotskim ov~arom. Usprkos tim »estet-skim« zahvatima, vel{ki je terijer uprvom redu ostao radni pas.

Pasmina (ne u dana{njem smislu)prvi put je predstavljena 1885. godine,ali je stvarno postojala dugi niz godinapod nazivom stari terijer o{tre dlake spale‘om. Izgledom je to mali erdelskiterijer od koga potje~e.

U dana{nje vrijeme, nakon vi{e odsto godina organiziranog uzgoja pas-mine, imamo plemenitog, elegantnogpsa, visine 38 do 40 cm, te‘ine do 9,5kg, s tipi~nim terijerskim izgledom iosobinama.

Nju{ka je crna, zubalo sna‘no, ~e-ljusti su dublje nego u foksterijera. U{isu u obliku slova »V«, no{ene premanaprijed. Skra}eni rep nosi uspravno.Noge su ravne i mi{i}ave. Dlaka jeo{tra, tvrda, gusta i obilna. Prednostima crna ili sivkastocrna boja dlake spale‘om. Po naravi je to ‘ivahan, sa-mostalan, veseo, privr‘en i hrabar pas.

Vel{ki terijer je pas s kojim se mo‘epro{etati po gradu i svatko mo‘e pri-mijetiti njegovo neusiljeno kretanje,lijepu tamnu dlaku s ri|im nogama iglavom, s »brkovima« i »bradom« nanju{ci. Naravno, pogodniji je za

patke. âk i tada lovac zapazi njegovemale, radosne o~i koje odraàvajuìvahan temperament i spremnost zarad.

Prema tome, u lovi{tu je veoma ko-ristan, skoro univerzalan pas. Na utak-micama u radu ~esto posti‘e vrhunskerezultate, pa su tako mnogi uzgajiva~ii vodi~i nagra|eni za bri‘ljivost kojuposve}uju uzgoju, obuci i vo|enjusvojih vel{kih terijera.

No, nije bezglav, kao {to se o te-rijerima obi~no govori. Smatra se da jenjime mnogo lak{e vladati negoli lov-nim terijerima ili foksterijerima, iakoim je na utakmicama u radu vi{e negodostojan takmac. Zato je pogodnijapasmina za lovce koji ‘ive u gradovi-ma, posebno u stanovima, jer mu jeveli~ina takva da ni u stanu ni u auto-mobilu ne smeta.

Dlaka vel{kog terijera ne zahtijeva~esto kupanje, a povremeno ~e{ljanjeje dovoljno da na podu ne budedlake. U stanu se zna pona{ati kaobilo koji pas »dru{tvene pasmine« i nenaru{ava dobrosusjedske odnosesuvi{nim lajanjem.

@ivahan je i neagresivan i raduje sesvakom, pa i najmanjem milovanju ibodrenju ili samo oslovljavanju.Budu}i da je malen, ne zahtijeva nipuno hrane. U {etnju ga mo‘e izvestii dijete.

Ta pasmina dospjela je u kontinen-talni dio Europe poslije Prvog svjet-skog rata i postepeno se pro{irila pocijelome svijetu.

Poti~e, kako mu imeka‘e, iz brdovitog ihladnog Wallesa,

gdje je uzgajan nekolikostolje}a kao ~vrst i vita-lan pas, koristan za sveaktivnosti koje se od psanjegove veli~ine moguo~ekivati. ûvao je ku}usvoga gospodara, uni{ta-vao sitne glodavce okoku}e i staje, ~uvao jedoma}e ‘ivotinje od ma-lih grabe‘ljivaca. Koristilisu ga u parforsnim lovo-vima, u kojima je iz brlo-ga izgonio zvijeri, u lovulisica, jazavaca, vidri. Bioje ~vrst borac, uvijekspreman pokazati svojeradne kvalitete.

O~ito je da su upravote osobine dovele do uz-

lovi{te, posebno za {u-mu, u kojoj kao da jeizrastao i gdje mo‘e za-dovoljiti svoj lova~ki in-stinkt.

Hrabar je i odlu~an ine boji se zavu}i u uskibrlog i odmjeriti snagu slisicom ili sna‘nim jazav-cem ili potr~ati u gu{taruza divljom svinjom. Akotreba sve‘e se na dugukrvosljedni~ku vodilicuda prona|e lo{e pogo-|eno grlo papkaste div-lja~i.

Samo ga mali rastsprje~ava da bude kon-kurent i pti~arima u lovuna sitnu divlja~. Volivodu, pa moè biti odkoristi i u lovu na divlje


Foto:P.Vratari}

Pi{e:AntunZlatkoLon~ari}

lovstvo

U smiraj ljetnog sparnog dana na livadamauz baranjske {umarke i tr{~ake zapo~injejelenska svadba obavijena izmaglicom ino}nom svje‘inom

Poslije ljetnih vru}ih i sparnihdana, po~etkom rujna u ba-ranjskim {umama dolazi vrijeme

burnih doga|aja. Ve} pomalo jenja-vaju i najezde komaraca, pa divlja~oboga}ena brojnim potomstvommo‘e mirnije prebivati, a brojne pti~jekolonije svojim veselim cvrkutanjempodi‘u veliki ‘amor te sve zajednoostavlja dojam burnog i prenapu~e-nog mno{tva.

[umari i lovci te drugi ljubitelji priro-de u rana svje‘a jutra s posebnimzadovoljstvom kre}u du‘ {umaraka itr{~aka nad kojima se di‘e izmaglica,jer poslije nesnosnih ljetnih vru}ina,sada je pravi u‘.itak boraviti u tim rit-skim baranjskim {umama. Jutarnjasvje‘ina omogu}uje i svim na{imosjetilima puno}u prijema. Ne samoda u‘ivamo promatraju}i probijanjeranojutarnjih sun~evih zraka kroz jo{uvijek bujnu {umsku vegetaciju, kojapo~inje mijenjati zelenu boju uslijeddugotrajnih su{nih dana u ‘utorume-nu, ve} nam jutarnja svje‘ina puni inosnice mirisom vla‘nih livada,tr{~aka, natrulih stabala, pa ~ak imirisom divljih svinja, koje su netomprije na{eg dolaska u potrazi za sitnihno}nim ‘ivotinjicama i kukcima pre-orale vla‘ne livade, koje su svedonedavno bile pod vodom. I osjetilosluha nam je pretrpano izmije{animcvrkutom i pjevom pti~jeg svijeta, kojise u‘urbano priprema za predstoje}ujesensku selidbu.

Ni{ta manju ljepotu ne pru‘aju nikasna poslijepodneva, kad se poslijednevne ‘ege i omare, kroz {umarke iuz vodene pli}ake baranjskih kanala idunavaca uzdi‘e maglica uz mirisnusvje‘inu prepoznatljive baranjske mo-

~vare. To je vrijeme kad {umari i lovcitiho prolaze {umarcima do brojnihlova~kih ~eka, gdje }e do~ekati i no}i biti svjedocima najburnijih doga|ajabaranjskih {uma.

Daleko se ~ujeRujan je vrijeme rike baranjskog

kralja {uma. A taj je doga|aj neko}davno jedan {umar u svojoj pri~i uspo-redio sa svadbom sina bogatog ba-ranjskoga gazde, koja je trajala vi{edana i u kojoj je sudjelovalo ~itavoselo.

I rika baranjskih jelena traje danima,naj~e{}e od po~etka rujna pa do zad-njih dana, a vrhunac posti‘e izme|u15 i 18 dana, kazuje lovni djelatnikosje~ke Uprave mr. sc. Radoja Lju-bojevi}, kada se na rikali{tu svakogdoma}ina okupi brojna jelenska svoj-ta. Jedan pravi mlado‘enja, u pravilunajstariji i najja~i, a uz njega brojneudava~e, od dvije-tri ko{ute do ~akdesetak i vi{e koje privu~ene mirisomte dubokim i sna‘nim »aaauuuuuuu-uu« pozivom nastoje biti u blizini svogodabranika. Jer svaka ko{uta ‘eli imatimladun~ad upravo najja~eg me|u pri-sutnim jelenima. A ba{ kao u svatovi-ma, tu su jo{ i njene sestre i bra}a, padjeca iz pro{lih svatova, dvizice pamladi}i {pizeri i mladi jeleni kojima jo{nisu dorasli rogovi i snaga za borbu sastarijima, ali imaju ‘elju i pomalo na-

gon za parenjem, pa poput pravih ki-bicera promatraju sa strane. Pa akone{to promakne mlado‘enji i poslu‘iih sre}a, zasko~e i oni koju ko{utu, tektoliko da poka‘u da su i oni mu‘jaci.Tek sa tri godine i oni }e postati spol-no zreli i sa daleko izra‘enijim libidomte }e potra‘iti svoje rikali{te i slobod-ne ko{ute kako bi stvorili obitelj.

Rujan je vrijeme rike baranjskogkralja {uma. A taj je doga|ajneko} davno jedan {umar u svojojpri~i usporedio sa svadbom sinabogatog baranjskog gazde, kojaje trajala vi{e dana i u kojoj jesudjelovalo ~itavo selo.

Svatovi jelena u baranjskim {uma-ma, za svakog su {umara i lovca pravidoga|aj i u‘itak, unato~ komarcima,jer u rici jelenima popu{ta pozornostna ~ovjeka, misli su im okrenute samoprema ko{utama koje se tjeraju kakobi osigurali {to vi{e potomstva. To na{ilovci znaju i koriste vrijeme rike zautvr|ivanje brojnog stanja jelenskedivlja~i, jer se na malom prostorurikali{ta 400 – 500 metara, mo‘e sadosta velikom precizno{}u utvrditibrojno stanje jelena, njihova trofejnavrijednost i starosna struktura, brojko{uta, dvizica i mladih jelena.

RIKA JELENA

U baranjskim {umama po~elosvadbeno veselje jelenaU baranjskim {umama po~elosvadbeno veselje jelena


Na podru~ju Osje~ko-baranjske‘upanije smje{tena su otvorenalovi{ta Podunavlje-Podravljesa 18.727 ha povr{ine i Breznicasa 16.533 ha povr{ine te lovi{tazatvorenog uzgajali{nog tipaKujnjak sa 800 ha, Ma~kovac sa763 ha i Nabr|e sa 428 ha povr{ine

Lovi{ta Breznica, Kujnjak,Ma~kovac i Nabr|e

turisti~ka razglednica

UPRAVA [UMA PODRU@NICA OSIJEK

Ljudevita Farka{a Vukotinovi}a 2 ID COD: HR-AB-01-080449924HR-10000 Zagreb M.B. 1695843Tel.: ++ 385 1 4804 231 E-mail: [email protected].: ++ 385 1 4804 241 http: //tours.hrsume.hr/@iro ra~un: 2340009-1110103843 (Privredna banka Zagreb)Devizni ra~un: 70010-086268-7 (Privredna banka Zagreb)

Ova lovi{ta bogata su krupnom isitnom divlja~i. Lovi{te Ma~kovacuredio je jo{ davne 1870. godinebiskup Josip Juraj Strossmayer. Danasse u lovi{tu uzgaja oko 160 grlajelenske divlja~i i oko 150 grla divljihsvinja.

Lov u ovim lovi{tima je profesio-nalno organiziran, uz puno po{tivanjelovne kulture i tradicije hrvatskoglovstva.

Posebna ponuda je lov na divljesvinje uz iznimno bogatu {treku.

Lova~ka ku}a»Kondri}«

Lova~ke ku}e »Kondri}« i »Ma~ko-vac« smje{tene su u samom lovi{tu, asvojim luksuznim ure|enjem jam~edobar odmor nakon uspje{nog lova.Zidovi lova~kih ku}a oki}eni suvrhunskim trofejima divlja~i, osobito»zlatnih veprova«, a poznate su podobroj slavonskoj kuhinji te po po-nudi visokokvalitetnih |akova~kihvina.

U blizini lovi{ta i lova~kih ku}analazi se grad \akovo, gospodarsko,kulturno i povijesno sredi{te regije,

poznato po bogatoj povijesnoj ba{tinite po brojnim povijesnim zdanjima odkojih je svakako najpoznatija |ako-va~ka katedrala, simbol ovoga kraja.Katedralu je izgradio |akova~ki biskupJosip Juraj Strossmayer, najve}i mece-na hrvatske povijesti, u razdoblju od1866. do 1882. godine.

CJENIK

LOVA^KE KU]E KN/DAN

No}enje 280,00

No}enje s doru~kom 336,00

Polupansion 456,00

Puni pansion 577,00

LOVNI TURIZAM

Ova lovi{ta u isto~nom dijeluRepublike Hrvatske, u Slavonijii Baranji, predstavljaju biserhrvatske lovne ponude.Bogatstvo ovog {umsko-lovnogpodru~ja predstavljajuprekrasne slavonske {ume,plodna polja i ugodna klima


Lova~ka ku}a»]o{ak {ume«

jelenom i divljom svinjom. Zbog velikeraznolikosti biljnog i ‘ivotinjskogsvijeta ovaj kraj zaslu‘eno nosi naslovoaze rijetko o~uvanih biljnih i ‘ivotinj-skih vrsta.

Nezaboravna je rika jelena u ritu,lov {uljanjem ili privozom lova~kimkolima ili lov na divlje svinje gdje je{treka i do stotinu grla.

Povijest lovi{ta se‘e u daleku 1697.godinu kada je te posjede od caraLeopolda I. dobio Eugen Savojski. Lo-vi{te je kroz cijelu svoju povijest bilovladarsko.

Smje{taj lovaca osiguran je u vrlokomfornim ku}ama »Zlatna greda«,»Monjoro{« i »]o{ak {ume« u kojimase nude tradicionalni lova~ki specijali-teti, baranjski kulen, fi{-paprika{ i~obanac te baranjska vina.

U sklopu lovi{ta nalazi se Park pri-rode »Kopa~ki rit« s brojnim i razno-vrsnim pti~jim vrstama, poznat diljemEurope i svijeta.

Lovi{te Podunavlje-Podravlje

Ovo lovi{te nalazi se u trokutuizme|u Dunava i Drave te predstavljajedno od najva‘nijih europskih lovnihpredjela. Smje{teno je u tipi~no nizin-skom panonskom podru~ju, osobiteplodnosti, a obuhva}a ritske {umebogate krupnom divlja~i, posebno

U blizini lovi{ta nalazi se grad BeliManastir, gospodarsko i kulturnosredi{te ove grani~ne hrvatske regijepoznate po svojoj multikulturalnojpro{losti. Brojni dvorci, kurije i crkve

svjedo~e o bogatoj povijesti i ba{tiniovoga kraja te opstojnosti Hrvata naovim pitomim i ravni~arskim prosto-rima Lijepe na{e. Njegovanje starihobi~aja podunavske {okadije prezen-tira se na turisti~koj manifestacijiBaranjski be}arac tijekom mjeseca lip-nja svake godine, a gosti turisti moguu‘ivati u ljepoti tradicionalnog folklor-nog blaga ovog dijela na{e hrvatskedomovine.

Lova~kaku}a

»Monjoro{«

Lova~ka ku}a»Zlatna Greda«


Foto:A. Z.

Lon~ari}

Pi{e:A. Z.

Lon~ari}

Pet godina uspje{nogplaninarenjaZa predsjednika PD [umar u narednom mandatuponovno je jednoglasno izabran Branko Me{tri}.To je priznanje ~lanstva za njegovo uspje{novo|enje Dru{tva i planinarenje tijekom proteklihpet godina

rali svoju prvu Izbornu skup{tinu. Netako davno, zadnjeg dana odr‘avanjaDana hrvatskog {umarstva, u lipnju1999. godine na Bjelolasici, manja gru-pa djelatnika Hrvatskih {uma, koji su seve} du‘i niz godina bavili planinarstvomu Zagrebu, Splitu, Sinju, Osijeku, Jastre-barskom, odlu~ili su osnovati i u Hrvat-skim {umama planinarsku organizaciju.I tako je PD [umar od nekoliko dese-taka prvih entuzijasta narastao u petgodina na ~etiri stotine ~lanova. Premdasu na{i {umarski stru~ni djelatnici goto-vo svakodnevno na terenu svojim po-slom u {umi, oni ipak ne ~ine ve}inu~lanstva, ve} su to zaposleni koji vi{eradnog vremena provode u uredu. Podobnoj strukturi tako|er je veliki ra-spon, od dje~ice u pelenama, u~enika istudenata do umirovljenika, a vrijednoje spomenuti kako je najstariji aktivni~lan danas ve} za{ao u 83. godinu.

Kako se pove}avao broj ~lanova, ve}u drugoj godini djelovanja na prekostotinu, tako se pove}avao i broj izletate se zadnjih godina ustalio na pedese-tak godi{nje. U pet godina postojanja,~lanovi PD [umar obi{li su sve planinei brda diljem Hrvatske, od oto~kihvrhova, Biokova, Velebita, Bijelih iSamarskih stijena, @umberka i Medved-nice do slavonskih i baranjskih brda. Avrijedno je zabilje‘iti i uspone na Triglavu Sloveniji, na Dolomite, na MontBlanc, na Atlas u Maroku, Mount Kinleyu Sj. Americi, pa do najzna~ajnijeg dosada, pro{lojesenskog uspona na Hima-laju s osvajanjem 5.550 metara visokogKata Patthara u Nepalu, u samom pod-no‘ju Mount Everesta.

Aktivnost ~lanova Dru{tva nije moglaostati neprimije}ena ni u Hrvatskom

planinarskom savezu u Zagrebu, pasmo tako za svoju Web stranicu prijedvije godine dobili i prvo priznanje na{ekrovne organizacije za informati~kinajbolje ure|enu stranicu.

Za ovako zna~ajnu planinarsku aktiv-nost jednog dru{tva, najva‘nija je dobrasuradnja ~lanstva i sponzora. U ovomslu~aju to je Uprava Hrvatskih {umakoja je od samog starta potpomagalaaktivnost planinara. Upravo stoga prvaIzborna skup{tina Dru{tva odlagana jedo zavr{etka ure|enja Doma na Jankov-cu, kojeg je na{i~ka Uprava {uma preu-zela u zakup na 25 godina od PDBr{ljan-Jankovac iz Osijeka. Uspje{nusuradnju {umara i planinara prepoznaoje i predsjednik Republike HrvatskeStjepan Mesi}, koji je to javno izrekaona otvorenju Doma na Jankovcu 5. svib-nja ove godine.

S obzirom na kapacitet Doma naJankovcu, od sedamdesetak le‘ajeva, naPrvoj izbornoj skup{tini bio je ograni~enbroj prisutnih. U ime Uprave Hrvatskih{uma bio je prisutan voditelj U[P Na{iceDavorin Fekete, doma}in {umarije Sla-tinski Drenovac Mirko Pe~ek, te pred-stavnici PD Br{ljan-Jankovac.

Branko Me{tri}jednoglasno

Prema uobi~ajenom dnevnom redu,nakon podno{enja izvje{taja predsjed-nika, tajnika, blagajnika i provedene ra-sprave, Skup{tina je izabrala novo ruko-vodstvo za naredne ~etiri godine. Zapredsjednika Dru{tva ponovno je jedno-glasno izabran Branko Me{tri}. Bilo je topriznanje za uspje{no vo|enje Dru{tvau pro{lom mandatu. Za dopredsjednikeDru{tva izabrani su Bo‘idar Krznari} izZagreba, Ivica Ko|oman iz Splita i An-tun Zlatko Lon~ari} iz Osijeka. Tajnica jeJasminka [arkezi iz Zagreba, blagajnicaBiserka Markovi} iz Zagreba te KatarinaLovre~ek iz Jastrebarskog, ~lan Uprav-nog odbora. U Nadzorni odbor izabra-ne su Svetana Ilijani} i Bla‘enka Ga{pariz Zagreba te Melita Kapitan iz Ivani}Grada, a u Sud ~asti Dra‘en Lovre~ek izJastrebarskog, Josip Muha iz Osijeka iIvan Lovrek iz Zagreba.

Novoure|eni planinarski dom naJankovcu, me|u svoje prve po-sjetitelje upisao je i sedamdese-

tak ~lanova Planinarskog dru{tva [umar,koji su zadnji vikend u svibnju organizi-

IZBORNA SKUP[TINA PD »[UMAR«ljudi i planine

IZBORNA SKUP[TINA PD »[UMAR«

u {umarskom miljeu

O~i{ume

Na nedavnom 1. bjelovar-skom salonu fotografije“[uma okom {umara”,

na kojoj su autori fotografijabili {umari ili zaposleni u Hr-vatskim {umama, nagra|ena jeu kategoriji serija fotografijabila i neobi~na serija Kruno-slava Ara~a koju je nazvao O~i{ume. Pogledajte kako i drvomo`e (iz)gledati!

hrvatske Šume 93 - 9/2004 - casopis.hrsume.hrcasopis.hrsume.hr/pdf/093.pdf · smotre lovnih pasa,...

Documents