Naslovna stranica:Vodopad pod zimskomko~nicom (Plitvi~ka jezera)_ @eljko Gubijan

Zadnja stranica:

»Labu|e jezero«,na Jarunu u Zagrebu_ Miroslav Mrkobrad

Mjese~nik »Hrvatske {ume«Izdava~: »Hrvatske {ume«d.o.o. Zagreb

Direktor: @eljko Ledinski

Glavni urednik:Miroslav Mrkobrad

Novinari: Antun Z. Lon~ari},Miroslav Mrkobrad, VesnaPle{e i Ivica Tomi}

Ure|iva~ki odbor:predsjednik Branko Me{tri},Ivan Hodi},Mladen Slunjski, HerbertKrauthaker, ^edomirKri‘mani}, Ladislav Jursik,@eljka Bakran

Adresa redakcije: Lj. F.Vukotinovi}a 2, Zagreb,tel.: 01/4804 169,faks: 01/4804 101e-mail: direkcija@hrsume.hr

Uredni{tvo se ne morauvijek slagati s mi{ljenjimaautora teksta.

Oblikovanje, priprema i tisak:Vjesnik, d.d. Zagreb,Slavonska avenija 4

Naklada: 6200

CJENIKOGLASNOGPROSTORAjedna stranica (1/1) 3.600 kn;pola stranice (1/2) 1.800 kn;tre}ina stranice (1/3) 1.200 kn;~etvrtina stranice (1/4) 900 kn;osmina stranice (1/8) 450 kn.Unutarnje stranice omota(1/1) 5.400 kn;1/2 stranice 2.700 kn;1/3 stranice 1.800 kn;zadnja stranica 7.200 kn(tu stranicu nije mogu}e dijeliti).

U ovu cijenu nije ura~unat PDVkoji pla}a ogla{ava~.

Broj 74 • velja~a 2003. HRVATSKE [UME 1

u ovom broju

Velja~aSisak

HHHHH rvatska nema {kolu zasjeka~e (usput, Njema~kaima). [umarski se tehni~ari{koluju u Karlovcu, oni koji

‘ele vi{e idu na [umarski fakultet.Kako se onda regrutiraju radnicikoji ~ine petinu zaposlenih uHrvatskim {umama i za koje uhrvatskom {umarstvu uvijek imaposla? Natje~ajem, pa tko se javi_ javi! A posao _ nimalo lak (dajest, ve} bi odavno sva radnamjesta bila popunjena), i vrloopasan (s ~estim povredama itrajnim posljedicama, pa i smrtnimslu~ajevima). Nekad se za takvegrupe novoprimljenih radnikaorganiziralo vi{emjese~noobrazovanje, u okviru programakoji su postojali po onda{njim{umskim gospodarstvima. Najprijeteorija, pa praksa, u {umi. I ko{taloje to dosta, u~ilo se u

poslijepodnevnim satima. Ovih jedana ne{to sli~no napravila iUprava {uma Sisak. U {umskompredjelu Kljuka u sisa~koj {umarijina snje‘nim smo padinama zatekli20-ak mla|ih radnika na obuci.Propisno odjeveni, sa svomza{titnom opremom, pa‘ljivo suslu{ali predava~e iz [umarske {koleu Karlovcu i stru~njake iz Hrvatskih{uma _ kako obarati, kresati,obra|ivati; na {to paziti, otkudprijeti najve}a opasnost, {to senikad ne smije napraviti. Prije togapoha|ali su teorijsku nastavu.

Sve {umarije iskazale su svojepotrebe za sjeka~ima.

Na ovaj na~in ‘elimo formiratiskupinu dobrih sjeka~a i u svakoj{umariji ekipirati jednu dobrugrupu, ka‘u u sisa~koj Upravi{uma.

I to je to. Samo tako mo}i }e sesmanjiti broj povreda, te{kihposljedica, u krajnjem slu~aju iizgubljenih dana.

Velja~aSisak

2–10. 2003. GODINA ^ISTIH VODA

Danas nafta, sutra voda!Od 71 posto vode na zemlji, samojedan posto otpada na ~istu vodu!I {umari u akciji za{tite izvorapitke vode

11. METAL SERVIS _ TAD, BJELOVAR

U pripremi skider MS 75V

12.–14. ZIMA U HRVATSKIM [UMAMA

Visok snijeg i blato izazvali zastoju {umskim radovimaOsijek – led i visok vodostajUz pomo} i drugih uprava

15.–16. [UMARIJA TR[]E _ DELNICEOtvoren SKI centar Rudnik

17.–19. EXPO 2005

Na svjetskoj izlo‘bi u Japanu 2005.godine sudjelovat }e i {umari

20.–21. MEDVEDNICA

Sljeme – skija{i da,automobili ne!

25. DOGA\AJI

Stroj koji je do{ao iz budu}nostiRasadnik pod snje‘nim pokriva~em

29.–32.. EKOLO[KA ZA[TITA ISTO^NE SLAVONIJE I BARANJE

Ho}e li nova cesta D7 kroz Dravskeritove ugroziti prirodu isto~neSlavonije i Baranje

35.–37. LOV I RIBOLOV

Baranjska jelenska divlja~ prednovom opasno{}uHrvatska dobila novog prvaka ukategoriji krzna medvjedaKlen _ pravi plijen

38.–39. FELJTON

[umske ‘eljeznice bile su korisnesve dok se nisu po~ele graditi ceste

40. TURISTI^KI IZLOGUpoznajte Hrvatsku

Broj 74 • velja~a 2003. HRVATSKE [UME2

2003. – godina ~istih voda

Foto:M.

MrkobradT. Star~evi}

Pi{e:Miroslav

Mrkobrad

Danas nafta,Godina 2003.progla{ena jeMe|unarodnomgodinom slatkih(pitkih) voda. [to jevoda, {to ona zna~iza ~ovje~anstvo,mo‘e li pitka vodabiti bogatstvo, kakopotrajno gospodaritivodama, kakva jeuzajamnapovezanost {ume ivode, neka su odpitanja na kojatra‘imo odgovor

KKKKKada u drugom nastavku filmsketriologije »Mad Max –The RoadWarrior«, redatelja Georgea Mil-

lera (1981.) motorizirane bande krsta-re pustom zemljom u potrazi zanaftom i vode krvave ratove do istre-bljenja kako bi do{le do dragocjenecrne teku}ine, to nam izgleda kaoneka daleka budu}nost, neka drugazemlja i neki drugi svijet. No, ovomra~no proro~anstvo budu}nosti, kaofilmska fikcija mogu}eg, govori zapra-vo o tome na {to znanstvenici ve}odavno upozoravaju: da prirodni izvo-ri energije nisu neiscrpni a s prirodnimbogatstvima naftom, vodom, {umom,mineralima, kao nacionalnim isvjetskim dobrima valja pa‘ljivo go-spodariti. Tko danas ima naftu, bogatje! Arapske zemlje (Saudijska Arabija,Kuvajt, Katar, Bahrain UAE i dr.), zatimIrak, Venezuela i sve one u kojimaispod zemljine povr{ine teku crnerijeke imaju mo}no oru‘je u rukama.To je njihovo crno zlato. To je adut skojim mogu ravnopravno pregovaratis gospodarski najja~im zemljama.

U jednoj drugoj filmskoj pri~I, glav-ni su junaci u potrazi za vodom.Voda, to~nije – pitka (~ista) voda jesti sve vi{e }e biti uvjet opstanka, beznje je uistinu nezamisliv ‘ivot na zem-lji.

Koli~ina vode na Zemlji konstantnaje veli~ina, kre}e se, isparava, di‘e uatmosferu, kondenzira i u obliku raz-nih oborina ponovno vra}a na zemlju.Voda na Zemlji zauzima ~ak 71 %njezine povr{ine. Problem se pojaviou posljednjih stotinjak godina kada jenaglim razvojem tehnologije naru{enaravnote‘a izme|u potrebne i raspo-lo‘ive koli~ine vode. U nekim pod-ru~jima to poprima katastrofi~nerazmjere. Mnoge dr‘ave ve} pre-ma{uje kori{tenje raspolo‘ive ~istevode. A ~iste, pitke vode na Zemlji jevrlo malo, tek 1%! ^ista voda }e ubudu}nosti biti ono {to je danas nafta.Za{to u budu}nosti, a ne ve} sada?Zbog toga jer jo{ uvijek ne postojijasno definirana svijest da se s ~istomvodom treba ophoditi kao snajva‘nijom (s)tvari na svijetu!

Godina pitkih vodaIspratili smo 2002., Me|unarodnu

godinu planina i do~ekali 2003. –Godinu ~istih (pitkih) voda. Ho}e li sepo~eti ozbiljnije razmi{ljati o efikasnojza{titi i o~uvanju prirodnih resursa pit-ke vode. Nakon brojnih konvencija ikonferencija, od Helsinkija do Kyota ijo{ brojnijih deklaracija o one~i{}e-nosti atmosfere, zagrijavanju, smanji-

Ni zima mu ne smeta – potok kod Lugareveku}ice hita niz Sljeme

MO@E LI PITKA VODA POSTATI BOGATSTVO KAO NAFTA

3

sutravanju razine {tetnih plinova, pitkavoda zaslu‘uje bar isti tretman. Kao{to se {umama gospodari na principuodr‘ivog razvoja, i u kori{tenju vodamora se voditi ra~una o budu}imnara{tajima.

Tako je mnogima znana kemijskaformula vode (H2O), zapravo se malozna o nekima od njezinih 37 svojsta-va. Vodu pijemo, kupamo se i peremou njoj, kuhamo u njoj. Dvije tre}ineljudskog tijela ~ini voda. No, pona-{amo se prema njoj bahato, kao da jene{to {to smo sami zaslu‘ili! Jedna selije~nica, do{av{i iz Australije u Za-greb, nije mogla na~uditi kako smorastro{no bogati – ulice peremo ~i-stom vodom! I automobile, u koje,umivene i o~i{}ene, sjedamo i zaga-|ujemo zrak! No i to je povezano sop}im tehni~kim i tehnolo{kim dosti-gnu}ima. Neke zemlje, osobito onebogate, koje i nemaju mnogo ~istevode a prepoznale su na vrijemenjenu va‘nost, ta saznanja ve} dobra-no iskori{tavaju. Zapakirana u lijepooblikovanu ambala‘u, ~ista pitka vodas geografskim porijeklom (kao vino!)postaje hit u europskim trgovinama.Vrativ{i se iz Nizozemske, jedan jepoznanik ispri~ao kako je ka{etaobi~ne izvorske vode skuplja odka{ete piva. I to ne bilo kakvog, velion, nego Heinekena!

Svi podaci govore da Hrvatska (jo{uvijek) ima dovoljno ~iste vode. To se

Vodu pijemo, kupamo se i peremo u njoj,kuhamo u njoj. Dvije tre}ine ljudskogtijela ~ini voda. No, pona{amo se premanjoj bahato, kao da je ne{to {to smosami zaslu‘ili! Jedna se lije~nica, do{av{iiz Australije u Zagreb, nije moglana~uditi kako smo rastro{no bogati –ulice peremo pitkom vodom!

posebno odnosi na neke industrijskimanje razvijene regije (Lika, Gorskikotar). No privredni razvoj, industrijali-zacija, izgradnja novih prometnica re-alna su prijetnja one~i{}enju prirode ivoda. Jo{ se nije pravo ni slegla bukaoko izgradnje autoceste kroz dolinuGacke koja je, u svojoj prvoj varijanti,prijetila one~i{}enju ove kr{ke rijeke.Nakon velikih pritisaka, pisanja peti-cija tamo{njih ‘itelja, izabrana je dru-ga, povoljnija varijanta cestovnogpravca prema Splitu i Dubrovniku.Ipak sasvim je izvjesno da }e i ovamoderna cesta, makar u najmanje{tetnoj opciji, u dolinu Gacke i Likudonijeti novosti civilizacije (automobi-lski dim) i promijeniti krajolik. Kako }eu budu}nosti Hrvatska gospodaritisvojim (~istim) vodama, ho}e li ih zna-ti potrajno koristiti, sa~uvati, obnoviti,za{tititi, kona~no i valorizirati njihovuvrijednost, pitanja su koja }e u ne takodalekoj budu}nosti razrije{iti i dilemuho}e li i mo‘e li pitka voda postatihrvatska nafta.

voda!voda!

Izvor

Jezero Jarun u Zagrebu, ove zime

Broj 74 • velja~a 2003. HRVATSKE [UME

RAMSARSKA KONVENCIJA

2. velja~e – Svjetski danmo~vara

Jedna od svjetskih konvencija koje {tite slatkevode jest i Ramsarska konvencija iz 1971. godine.Potpisivanjem protokola o za{titi mo~vara kao sta-ni{ta ptica mo~varica, 116 zemalja se obvezalo {ti-titi mo~varna podru~ja i njihovu bioraznolikost, a 2.velja~e progla{en je Svjetskim danom mo~vara. Do-sad je u svijetu ovom Konvencijom za{ti}eno oko 7milijuna ~etvornih kilometara mo~varnih povr{ina,a zemlje potpisnice Konvencije obvezale su se do2005. te povr{ine i pove}ati.

Hrvatska je Ramsarsku konvenciju potpisala1994. godine i ~etiri su njena podru~ja u{la u svjet-sku ba{tinu za{ti}enih povr{ina: Kopa~ki rit, Lonj-sko i Mokro polje, Crna Mlaka i donji tok rijeke Ne-retve. Hrvatska jo{ nema popis mo~varih podru~ja,no ra~una se da je jo{ 30-ak takvih lokaliteta

Broj 74 • velja~a 2003. HRVATSKE [UME4

NNNNNa spomen rije~i voda u misli-ma nam se pojavljuju slikemora, rijeka, potoka, jezera,valova {to udaraju o stijene,

ki{e i poplave, mlaza {to te~e iz slavi-ne i drugih pojavnih oblika. Specifi~natvar koja izmi~e rukama, koja nassvakodnevno i svugdje okru`uje, kojutro{imo, kojoj se radujemo i od kojekatkad strepimo. Ukratko, bez vodena{ `ivot ne bi bio mogu}.

Voda zauzima 71% Zemljinepovr{ine. Od toga na slanu vodumora i oceana otpada ~ak 97,5%. Od2,5% slatke vode 69% je led, 30%~ista podzemna voda, a svega 1 %~ine jezera, rijeke, mo~vare i vlaga utlu.

Voda je jedinstvena prirodna tvarkoja uvjetuje `ivot i omogu}ava ljud-sku aktivnost. Kao praelement, vodaosim tla, zraka i Sun~eva svjetla, odno-sno njegove topline, ~ini bezuvjetnuosnovu za cjelokupan organski `ivot.Voda i zrak mogu se ozna~iti kaomediji u kojima `ivot dolazi do svogapunog izra`aja.

Hidrolo{ki siklusVoda se na Zemlji giba stalno i pod

utjecajem energije Sunca. Svake minu-te s povr{ine Zemlje (mora, oceana,

UN SU 2003. GODINU PROGL

Od 71 po

Slatka je vodaprirodno igospodarsko dobro,`ivotni prostor zabiljke i `ivotinje,`ive`na namirnica,sirovina, transportnimedij, izvor iliprenosilac energije,sredstvo koje grije,hladi, pere, ~isti,otapa i razrje|uje,prijemnik iotpremnik ne~isto}e

jedan po

Otapanje

2003. – godina ~istih voda

5

jezera, mlaka, ledenjaka, tla i biljaka)ispari milijarda tona vode. Za razlikuod Zemlje planet Mars ima povr{inusu{u od najsu{nije pustinje na Zemlji.Marsov rijetki zrak ne stvara dovoljantlak da odr`i teku}u vodu, koja isparigotovo trenuta~no. Rijeke ne teku popovr{ini Marsa niti ki{a pada na njuve} milijarde godina.

Slatka je voda prirodno i gospodar-sko dobro, `ivotni prostor za biljke i`ivotinje, `ive`na namirnica, sirovina,transportni medij, izvor ili prenosilacenergije, sredstvo koje grije, hladi,pere, ~isti, otapa i razrje|uje, prijem-nik i otpremnik ne~isto}e, sredstvo zapoljodjelsku i industrijsku proizvodnju.Ona je medij za rekreaciju ili kratkore~eno “multifunkcionalni resurs” ikao takav jedna od najva`nijih sastav-nica cjelokupnoga `ivota na kopnu.

Nedovoljne zalihe zdrave i pitkevode bile su, i ostaju, ograni~avaju}i~imbenik gospodarskog i kulturnograzvitka. Danas je nesta{ica pitkevode (“plavog zlata”) u mnogimsu{nim podru~jima poprimila katastro-falne razmjere, a u mnogim je semia-ridnim zemljama postala predmetpoliti~kih razmirica i mogu}ih oru-`anih sukoba.

Prema svemu dosad izlo`enom,nije nikakvo ~udo da se danas govorio krizi vodne opskrbe, regionalnojnesta{ici vodnih zaliha, op}oj global-noj one~i{}enosti vode i opadanjukakvo}e pitke vode diljem svijeta.Mnoge studije nacionalnih i interna-cionalnih ustanova i udruga upozora-vaju na opasnost tog razvoja i pred-stoje}u globalnu krizu. Nizom zakona,odluka, smjernica i preporuka nastojise sprije~iti ili ubla`iti postoje}e ilipredstoje}e probleme. Potro{nja vodezna~i gotovo uvijek one~i{}enostvode, promjene njezinih prirodnih to-kova ili sakupljali{ta, promjene njezi-nih fizikalnih, kemijskih ili biolo{kihsvojstava. Danas je najve}i potro{a~vode u svijetu poljodjelstvo (69%),slijedi industrija (23%), dok stanov-ni{tvo tro{i 8%.

Prema dokumentima koje su objavi-li UN, 2,4 milijarde ljudi `ivi bezmogu}nosti uporabe zdrave vode i

Hidroregulacije, hidroelektrane inuklearne elektrane utje~u na vodeneekosustave mijenjaju}i njegove fizikal-ne karakteristike (protok, zagrijavanje,re`im podzemne vode). Mnogim jereguliranim vodotocima promijenjenne samo izgled nego i karakteristi~anekosustav. Naime, izmijenjeni protoci,te strme i slabo obrasle povr{ine vo-dotoka imaju potpuno druga~ije tj.siroma{nije fitocenoze i zoocenoze.Nuklearne elektrane pak koriste vodo-tok za hla|enje svojih postrojenja, {toneminovno dovodi do povi{enja tem-perature, a to onda zna~i pove}anupotro{nju kisika (jer je razgradnja or-ganske tvari br`a) i poreme}aj ravno-te`e ekosustava.

Kako priroda poma`esama sebi

Samo~i{}enje (autopurifikacija) jeizuzetno va`no svojstvo vode kojeprirodnim procesima do odre|enegranice odr`ava po`eljnu kakvo}u, teomogu}ava njezinu svrhovitu pri-mjenu za razli~ite potrebe suvreme-nog dru{tva. Samo~i{}enje omogu-}avaju biljni i `ivotinjski organizmi koji`ive u vodi, uz preduvjet prisutnostidovoljne koli~ine kisika i obilje svjetla.Na intenzitet samo~i{}enja osim brzi-ne otjecanja utje~e i temperatura vo-de i struktura korita. ^esta nemogu}-nost vode za dostatnim samo~i{}e-njem uzrokovana je pu{tanjem preko-mjernih koli~ina otpadnih voda broj-nih tvorni~kih pogona razli~itih indu-strija, poljoprivrede i komunalnih dje-latnosti, koje bez prethodnog zakon-ski obvezatnog pro~i{}avanja do-spijevaju izravno u teku}ice, jezera imore.

[to su to pro~i{}iva~ivode

Za smanjenjem one~i{}enja potreb-na je gradnja {to ve}eg broja ure|ajaza pro~i{}avanje vode kao i propisnoure|enih deponija otpada. Svakiure|aj za pro~i{}avanje vode po-dijeljen je u tri osnovna procesa. Prvi,primarna obrada u kojoj otpadnevode prolaze kroz sedimentacijskospremi{te gdje se odstranjuju ili re-duciraju otopljene i plivaju}e ~estice.

Foto:M.Mrkobrad,@. Gubijan,A. Z. Lon~ari}

Pi{e:MirnaStar~evi},dipl. ing.biol.

sto otpada na ~istu vodu!sto vode na zemlji, samo

odgovaraju}ih sanitarija. U svijetu sesamo 5% otpadnih voda pro~i{}uje, asvaki drugi ~ovjek na svijetu pati odjedne, vodom prouzro~ene ili vodomprenesene, zarazne bolesti. Godi{njeumire 2,2 milijuna ljudi zbog infekcijeprotozoima, bakterijama, raznim viru-sima ili nematodama, sve zbog nedo-voljnog razdvajanja pitke i otpadne(naj~e{}e fekalijama zara`ene) vode.

Koji su naj~e{}i utjecajina vode

Najve}i problem jo{ uvijek jezaga|ivanje pitke i potro{ne vodefekalijama u neplanskim, spontanonastalim predgra|ima mnogih milijun-skih gradova, u kojima izgradnja po-trebne gradske infrastrukture nije mo-gla slijediti nagli priljev i poraststanovni{tva. Drugu skupinu tvari kojeone~i{}uju vode su vi{e ili manjerazgra|ene organske tvari i pesticidi spoljoprivrednih povr{ina koje u vodo-toke odnosi povr{inska oborinskavoda. Daljnji uzrok one~i{}enostiteku}ica i staja}ica jesu otopljene soli,kloridi, sulfati ili bikarbonati natrija,kalija, kalcija i magnezija koji nastu-paju u povi{enim koncentracijamazbog navodnjavanja poljodjelskihpovr{ina, hidromelioracijskih zahvata,kiselih ki{a ili industrijskih djelatnosti.Isto tako zapa`ena je one~i{}enostpodzemnih voda organskim i anorgan-skim spojevima koji sadr`e olovo uneposrednom okoli{u jako frekventnihprometnica zbog velike emisijeispu{nih plinova. Veliku opasnost ~ininafta i njezini derivati, ako znamo dalitra zemnog ulja mo`e »pokvaritiokus« milijun litara podzemnih voda.Problem je i zakiseljavanje povr{inskihi podzemnih voda zbog ogromnepotro{nje fosilnih goriva u indu-strijskim zemljama i s tim u vezi viso-kih ispu{tanja sumpornog dioksida idu{i}nih oksida u atmosferu. Tako jenekad ki{nica imala pH vrijednost od4,6 do 5,6, a danas je ona 4,0 do 4,6.

Posebno {tetnu grupu, upozoravajustru~njaci, ve} desetlje}ima predsta-vljaju spojevi klora i klorirani ugljkovo-dici, koji su te{ko razgradivi i otrovni,a nakupljaju se u organizmima ili eko-sustavima.

ASILI ME\UNARODNOM GODINOM SLATKIH VODA

Broj 74 • velja~a 2003. HRVATSKE [UME

Broj 74 • velja~a 2003. HRVATSKE [UME6

U drugoj fazi se mije{aju sa zrakom italogom koji sadr`ava bakterije {to garazgra|uju. U tre}oj dolazi do spa-janja otpadne vode s klorom ili ozo-nom radi dezinfekcije preostalih pato-gena.

Danas se ve} mo`emo na vi{emjesta u svijetu odmarati na brda{cuu hladovini {ume kanadske topole,u`ivati u {etnji me|u drvoredom, gazi-ti travu i slu{ati pijev ptica. Bez pretho-dnog upozorenja, nitko ne bi pogodioda {e}e nekada{njim deponijem otpa-da, ure|enim prema strogo znanstve-nom pristupu. Svakoga dana se pro-{iruju nova saznanja mnogih istra-`iva~a o tim goru}im problemima {toprate demografsku eksploziju i stva-ranje gradova-megalopolisa u svijetu.Procjedna voda (filtrat) deponija jestvisoko one~i{}ena teku}ina koja seprocje|uje kroz slojeve odlo`enogotpada i pritom prima mnogo oto-pljenih i suspendiranih tvari, uklju-~uju}i i produkte biokemijskih reakcijau deponiju. Procjedne su vode priure|enju odlagali{ta otpada uvijekjedan od najve}ih problema jer izrav-no prijete ljudskom zdravlju i degrada-cijom kvalitete podzemnih voda.Njihov sastav karakterizira prvenstve-no visoka koncentracija amonijaka,klorida, organskih tvari, te{kih metala ibakterija ve}inom crijevnog podrijetla,me|u kojima ima i patogenih vrsta.Podzemna voda jednom one~i{}enaprocjednom vodom deponija, isklju-~ena je iz upotrebe kao izvor pitkevode generacijama.

Deponij otpada mora po~ivati nanepropusnom sloju od nepropusneplasti~ne folije, geomembrane deblji-ne tri ili vi{e mm. Kao pokrivna vege-tacija naj~e{}e se sadi kanadska topo-la, jer je brzorastu}a vrsta i po kilogra-mu drveta crpi oko 800 l vodegodi{nje. Procjedne vode deponijapropu{taju se kroz biljni ure|aj kojiposti`e zadovoljavaju}i stupanjpro~i{}avanja.

Istra`ivanja su pokazala da svaki~ovjek dnevno potro{i 140 litara pitkevode, pritom oko 2,5% na prehranu.Zahvaljuju}i razvoju tehnologije danasje mogu}e do 60% od sveukupnednevne potro{nje pitke vode uku}anstvu zamijeniti ki{nicom. Takoki{nicu mo`emo koristiti za zalijevanjevrtova, vo}njaka i cvije}a, pranje auto-mobila, ispiranje WC-{koljaka, pranjerublja ili posu|a i dr. Ili izra`eno upostocima, prema sveukupnoj dnev-noj potro{nji vode: WC-{koljka tro{ikatastrofalnih 33%, kupaonica 25%,perilica za rublje 13%, perilica za su|e7%, zalijevanje lon~anica i vrta 5%,pranje automobila 4%. Mogu}nostiuporabe ki{nice stvarno su velike.Padalina u Hrvatskoj ima dovoljno;godi{nje se tako mo`e ra~unati naminimalno 400–1000 mm/m2.Mogu}nosti s toga gledi{ta za ku}nuupotrebu su gotovo bezgrani~ne.

Svoje odlu~no NE, rasipnom tro{enjuvode mo`ete pokazati ve} sku-pljanjem ki{nice iz odvoda s krova uve}i spremnik za vodu. Potrebna jejo{ i crpka koja za po~etak mo`e ima-ti samo vanjski izvod za pranje auto-mobila i zalijevanje vrta, a dakakovalja razmi{ljati o sustavu upotrebeki{nice i u ku}anstvu. Radi izbjega-vanja zabune bilo bi dobro da instala-cije sustava ki{nice izvana budu vidlji-vo razli~ite boje od instalacija vode zapi}e. S obzirom na to da }e cijenavode rasti, isplativost sustava za upo-trebu ki{nice ima vrlo dobru perspek-tivu.

Voda vi{e nije besplatna roba i nemo`e udovoljavati potrebama civiliza-cije bez ve}ih tro{kova, jer je po-tro{nja uvelike prema{ila raspolo`ivuprirodnu ponudu. Tako je u po-sljednjih deset godina u ZapadnojEuropi zabilje`en porast cijene vodeod 6 do 8% po m3. Nama ostaje narazmi{ljanje: ograni~iti svoju potro-{nju, ulo`iti u novi izvor ili kombiniratiizme|u obaju varijanata, jer voda jepostala dobro s kojim se mora racio-nalno raspolagati svakim danom.

Vodni resursi Hrvatske Vodni resursi Hrvatske se razlikuju

po koli~ini i po prostornom i vremen-skom rasporedu. Sjeverno i sredi{njepodru~je pripada slivu Crnog mora,ju`ni i jugozapadni dio Hrvatskeobilje`ava dinarski kr{. U Panonskombazenu podzemna se voda akumulirau dolini rijeke Save i Drave. U dinar-skom kr{u ima trajnih povr{inskih vo-dotoka, ali i velikih koli~ina podzem-nih voda koja poniru u dublje slojevei izviru u kr{kim poljima, stvaraju}irijeke ponornice.

Zakonski je za{tita vode u Hrvat-skoj jasno definirana, pa tako u Zako-nu o vodama kao temeljnom zakonukoji obra|uje ovu problematiku stoji:“Voda je op}e dobro koje zbog svojihprirodnih svojstava ne mo`e biti ni u~ijem vlasni{tvu. Voda kao op}e do-bro u`iva osobitu za{titu RepublikeHrvatske. Za iskori{tavanje vode uvezi s obavljanjem gospodarske ili dru-ge djelatnosti potrebna je vodopravnadozvola. To je akt kojim se dopu{taiskori{tavanje voda i odre|uje namje-na, mjesto, na~in, uvjeti i opsegkori{tenja voda, ispu{tanja tvari kojeone~i{}uju vode, te odre|uju posebniuvjeti kojima se osigurava op}a upo-treba voda i za{tita javnih interesa navodama. Podru~je na kojem se nalaziizvori{te ili drugo le`i{te vode koje sekoristi, mora biti za{ti}eno od namjer-nog ili slu~ajnog zaga|enja i drugihutjecaja koji mogu nepovoljno djelo-vati na zdravstvenu ispravnost voda ilina njenu izda{nost. Zato se odre|ujuzone za{tite koje u u`em pojasu imajustro`e, a u {irem bla`e kriterije.”

^injenica jest da je i Program pro-stornog ure|enja Republike Hrvatske(NN 50/1999.), donesen od Hrvatsko-

Velike rijeke nose ogromne koli~ine

Kruto agregatno stranje vode, led na

Voda vi{e nije besplatnaroba i ne mo`e udovoljavatipotrebama civilizacije bezve}ih tro{kova. Tako je uposljednjih deset godina uZapadnoj Europi zabilje`enporast cijene vodeod 6 do 8 % po m3.Istra`ivanja su pokazala dasvaki ~ovjek dnevno potro{i140 litara pitke vode, pritomoko 2,5 % na prehranu.Zahvaljuju}i razvoju

7

ga sabora, obvezao sve strategije,osnove, programe i druge planskedokumente ~ija je obveza dono{enjapropisana zakonima i drugim propisi-ma, na uskla|enje s Programom pro-stornog ure|enja. Program je podto~kom 3.3.1. Vodoopskrba u pod-to~ki (3-25) najavio koncept “odr`i-vog” gospodarenja vodama i upra-vljanja sustavom vodoopskrbe, s izra-zitom pozorno{}u na za{titu iz-vori{nih zona, kako bi se o~uvala kva-liteta vode. Takvo o~uvanje iziskujezna~ajnije zahvate u pogledu njezineza{tite, osobito u zonama izvori{takoja su naj~e{}e u {umama.

Sustavna vodoopskrba na teritorijuHrvatske po~inje 1885. god. kad je uPuli izgra|en prvi moderni vodovod.Razvoj vodoopskrbe dostigao je razi-nu od 73% opskrbljenosti u 1997.godini.

Na sustave javne odvodnje bilo je1991. priklju~eno 41,5% od ukupnabroja stanovnika Hrvatske, a danas 51%. Od ukupnih koli~ina industrijskihotpadnih voda na sustave javne odvo-dnje 1991. g. bilo je priklju~eno 65 %,

a danas 75%. Koli~ina komunalnih iindustrijskih otpadnih voda priklju-~enih na sustave javne odvodnje, kojese prije ispu{tanja u vodotoke i morepro~i{}avaju, u usporedbi s ukupnoispu{tenom koli~inom, pove}ana je sa6,8% u 1991. na 11,9% u 1999. godi-ni.

Gubici vode u vodoopskrbnim su-stavima znatno variraju, od 15% do50%. Srednja vrijednost za Hrvatskuprema{uje 30%. Tako veliki gubiciposljedica su starosti vodoopskrbnemre`e koja ne zadovoljava tehni~keuvjete, nedovoljnog odr`avanja mre`ei nedostatka mjernih ure|aja u sustavi-ma. U starim distributivnim sustavimagubici {to ih uzrokuje mno{tvo sitnihpuknu}a su veliki, posebice kad sepotro{a~i snabdijevaju uz konstantnitlak. Tlak bi morao biti namje{ten naosnovu potro{nje: tako je u tijekusmanjene potro{nje i pogotovo no}unepotrebno da bude visok jeroptere}uje cjevovodni sustav, uzro-kuju}i gubitke zbog pove}anog proto-ka kroz novonastala mjesta puknu}a.

Raste li potro{njakupovne negaziranevode u svijetu i uHrvatskoj?

Najnovije istra`ivanje pokazuje dapotro{nja negazirane vode u Hrvat-skoj raste, ali stru~njaci tvrde da jepijenje vode iz boce u Hrvatskoj vi{estvar standarda i statusa nego stvarnepotrebe. Naime u Hrvatskoj voda izslavine zadovoljava potrebe. Primjeri-ce u Rijeci i Splitu voda iz slavine je~ak kvalitetnija od nekih izvorskihvoda iz boca. Koliko je voda iz vodo-

voda lo{ija od nekih iz boca, stvar jesubjektivne ocjene.

Gdje je u toj pri~i {umaVoda u tlu, va`na je rastvorna i

prijenosna snaga hranjivih materijalapotrebnih biljkama. Ona je ograni-~avaju}i ekolo{ki ~inilac za pridolazak,razvoj, stabilnost i opstanak nizinskih{uma. U tlu razlikujemo kapilarnu, hi-groskopsku (adhezivno vezanu na~estice tla) i kristalnu (kemijski veza-nu) vodu, te vodenu paru. Naj-zna~ajnija za `ivot biljke je kapilarnavoda koja se kre}e mre`om kapilarnih{upljina suprotno od sile te`e i sti`e

DR@AVA 1993. 2003.Hrvatska 3,19 8,96Austrija 0 16,42

Ma|arska 0,3 4,69Italija 68,15 92,09

Slovenija 0 25,75Francuska 90,47 122,42[panjolska 57,33 98,73

Danska 1,63 4,13Finska 0,4 2,84

[vedska 0,58 2,7Norve{ka 0,19 3,4Kanada 16,14 26,27

SAD 29,54 48,58Meksiko 135,93 179,65Egipat 0,68 1,35

Ju`na Afrika 0,06 1,32Ujedinjeni Arapski Emirati 115,77 214,09

Rusija 0,11 1,69

Potro{nja kupovne negazirane vode(litara po stanovniku)

tehnologije danas je mogu}e60 % od ukupne dnevnepotro{nje pitke vode uku}anstvu zamijenitiki{nicom.Gubici vode uvodoopskrbnim sustavimaznatno variraju, od 15 % do50 %. Srednja vrijednost zaHrvatsku prema{uje 30 %.Tako veliki gubici posljedicasu starosti vodoopskrbnemre`e.

slatke vode – Drava kod Repa{a

rukavcu Drave

Broj 74 • velja~a 2003. HRVATSKE [UME

Broj 74 • velja~a 2003. HRVATSKE [UME8

do povr{ine samo ako je uspon ne-prekinut. Glavni dio vode biljke pri-maju putem korijena, a mogu}nostprimanja ovisi o dubini na kojoj sekorijenov sustav razvija u normalnimuvjetima razina podzemnih voda. Oko98–99% vode biljke tro{e na transpi-raciju, a samo 1–2% ulazi u sastavbiljnih organa. Koli~ina vode koju bilj-ka transportira i tro{i na jedinicupovr{ine varira u vrlo {irokim granica-ma ovisno o vrsti, koli~ini proizvedenebiljne tvari, o du`ini vegetacijskogperioda, temperaturi, vla`nosti zraka itla te o na~inu uzgoja.

[umski ekosustav raspore|uje obo-rinsku vodu ovisno o vrsti drve}a,sloju grmlja, prizemnog raslinja, vrstitla, reljefu te slojevima {umske vegeta-cije. Raspored vode u {umi je koristanza okoli{ u smislu odr`avanja vodneravnote`e u prostoru.

Voda je isto kao i {uma obnovljivobogatstvo, a {umski je ekosustavzna~ajan prirodni pro~ista~ i “pro-izvo|a~” ~iste, uskoro nedostatne pi-tke vode. [uma uskladi{}uje i pro-~i{}ava prosje~no godi{nje oko 2000m3 vode po 1 ha (Galler, 1975.). Tozna~i da samo u na{em dijelu slivarijeke Save {uma uskladi{ti i pro~isti1.32 mlrd m3 vode godi{nje. Sposob-nost {ume da apsorbira pojedine vrstete{kih metala (cink, kadmij, bakar), ilipak opasna pokretljivost te{kih metalau zakiseljenim tlima ili tlima gdje jezna~ajno smanjena prisutnost organ-ske tvari, upu}uje na nu`nost trajnog

postojanja {ume oko izvori{ta kao pri-rodnoga za{titnog pro~ista~a voda.

Hrvatska je potpisnica brojnih me-|unarodnih konvencija koje se odno-se na za{titu biolo{ke i krajobrazneraznolikosti. Rijeke i nizinske {umepripadaju klju~nim biotopima koje tre-ba za{tititi od opasnih postupaka, kao{to su: reguliranje vodotokova, izgra-dnja hidroelektrana, va|enje {ljunka ilijednom rije~ju, promjene vodnih od-nosa u rije~nim dolinama. To istovre-meno ne zna~i da se valja predatiisklju~ivo emotivnoj ekolo{koj ideolo-giji, ve} treba znanstveno pristupitiproblematici sa svim potrebnim uspo-redbama i kvantifikacijama prema ciljuoptimalnog rje{enja i odr`ivog gospo-darenja vodnim potencijalima.

Ure|enje bujica i za{tita tla od ero-zije, po{umljavanje novih povr{ina nakr{u u primorskoj Hrvatskoj, izgradnjaprotupo`arne infrastrukture nu`nopostaju zajedni~ki razvojni planovi uza{titi okoli{a, i name}u interdiscipli-narni pristup planiranju, upravljanju idopustivom kori{tenju kompletnogokoli{a. Tako prihva}ena briga ookoli{u, posebno o vodi, razvija se uekohidrologiju, hidrobiologiju, hidro-kemiju i sustav o tlu, atmosferi i biljka-ma. Za{titu voda treba primjenjivatiglobalno i prije svakog zahvata stu-diozno i odgovorno procijeniti njegovutjecaj na vodu i ukupni okoli{.

Nedvojben je stalan rast broja,koli~ina i vrsta svih zaga|enja okoli{ai osobito voda. Takvom trendu mo-`emo se suprostavljati samo maksi-malnim znanjem i ulaganjem u za{titu.Zaga|ene poplavne vode kontamini-raju {umska tla, remete i zna~ajnosmanjuju njihovu sposobnost za rast{ume i biljne proizvodnje uop}e. Bu-demo li slijedili iskustva razvijenogsvijeta, usmjeravat }emo sustav napla-te vodnog doprinosa na teret velikihzaga|iva~a, stimuliraju}i ih tako nabrzu izgradnju ure|aja za pro~i{-}avanje otpadnih voda i pobolj{anjatehnologije u proizvodnim procesima.

Stoga je nu`no za svaki vodnogo-spodarski odjel na razini Hrvatske,{umskogospodarskom osnovom pod-ru~ja vrlo precizno i odgovorno pro-gramirati vodoza{titna podru~ja, nu`-ne povr{ine za{titnih {uma u njima,kako bi gospodare}i s op}ekorisnimfunkcijama {uma odgovorno i stru~noosigurali utjecaj na vodni re`im i hi-droenergetski sustav (iz ~lanka 41.Pravilnika o ure|ivanju {uma).

Konstatacija da u nas jo{ uvijek ima~iste pitke vode na povr{ini i u pod-zemlju, vi{e se ~ini kao la`no uljulja-vanje u uvjerenje kako u nas nije takolo{e kao drugdje, u onom savr{enoindustrijaliziranom svijetu. Pitanje jesamo {to ~inimo da tako doista i osta-ne, da se i nama ne “dogodi” pitkavoda jedino u plasti~noj boci!

Ribe i ptice tu su na{le svoj dom, jezero ^ambina uz granicu s Ma|arskom

I poplave su sastavni dio ciklusa kretanja vode– pro{logodi{nja poplava u Baranji

Konstatacija da u nas jo{ uvijek ima ~iste pitke vode napovr{ini i u podzemlju, vi{e se ~ini kao la`no uljuljavanje uuvjerenje da u nas nije tako lo{e kao drugdje, u onomsavr{eno industrijaliziranom svijetu. Pitanje je samo {to~inimo da tako doista i ostane, da se i nama ne “dogodi”pitka voda jedino u plasti~noj boci.

9

JE LI NASTUPILA “VODENA KRIZA”

I {umari u akcijiza{tite izvorapitke vode“Ako je svijet u 20.stolje}u ratovaozbog nafte, u 21.stolje}u ratovat }ezbog vode.” Dickde Jong, IRC(InternationalWater andSanitation Centre)

umire vi{e od 25 000 ljudi svake godi-ne, perspektiva ne izgleda ru‘i~asto.@ivjeli ili ne u zemlji koja ima takveprobleme, ipak je to problem i moral-na odgovornost svakoga od nas.

Voda je najkriti~niji ekosustav, jer jesvim organizmima potrebna voda zaopstanak. Me|utim, svaki dan dvamiliuna tona otpada zavr{i u vodotoci-ma. Prema procjenama jo{ iz 1998.godine u SAD-u se 40% vodenihpovr{ina smatra nedovoljno ~istima,~ak i za rekreaciju. Samo su gornjitokovi 14 ve}ih europskih rijeka dobiliocjenu “dobri ekolo{ki uvjeti”, a uAziji su sve rijeke koje protje~u krozgradove izuzetno zaga|ene.

Kako pre‘ivjetiMnogi izvori slatke vode, tako|er

se sustavno uni{tavaju. Pola svjetskihmo~varnih stani{ta je izgubljeno zau-vijek, uglavnom u proteklih 50 godina.U nekim podru~jima Europe, npr.Francuskoj i Njema~koj, 80% mo-~varnih stani{ta je uni{teno tijekompro{log stolje}a. Danak je to silovitomtehnolo{kom razvitku i ostalim blago-datima civilizacije. Ina~e, poznato jeda su mo~vare me|u svjetski najpro-

Foto: M. Mrkobrad, A. Z. Lon~ari}

Pi{e: mr. sc. Mirjana Polimac

duktivnijim stani{tima. Zanimljiv je iindikativan podatak koji ka‘e da 12%‘ivotinjskih vrsta, od toga 40% svihdanas poznatih ribljih vrsta, ‘ivi u0,08% svjetskih slatkih voda. Vla‘napodru~ja tako|er su va‘na riznica ge-netskog materijala, a budu}i da ta plo-dna podru~ja sadr‘e nevjerojatno bo-gat biljni i ‘ivotinjski svijet njihovo jeisu{ivanje direktno povezano sa sma-njenjem biodiverziteta i izumiranjemvrsta. Osim mo~vara, gotovo polovicasvjetskih jezera na svim kontinentimaje degradirana ljudskim aktivnostima.

Posljednji prikaz 344 Ramsarskomkonvencijom za{ti}enih podru~ja, {touklju~uje mo~varne i jezerske ekosu-stave, navodi na to da alarmantnih84% boluje od ekolo{kih promjenauvjetovanih isu{ivanjem zbog poljopri-vrednog ili urbanog razvitka, zaga-|enjem, uno{enjem stranih vrsta i za-muljivanjem. Zbog nepromi{ljenog,nemarnog odnosa ~ovjeka prema pri-rodi i svome okoli{u, podzemne vodese one~i{}uju kemikalijama i otrovnimtvarima.

Ure|eni izvor ~iste vode Vra~icana Dilju

Broj 74 • velja~a 2003. HRVATSKE [UME

2003. – godina ~istih voda

VVVVVoda za budu}nost” tema je zaMe|unarodnu godinu voda2003., koja je slu`beno progla{ena 12. prosinca 2002. godi-

ne. Cilj je iniciranje politi~ke idru{tvene akcije, te poticanje ve}egglobalnog razumijevanja za odgovor-nije kori{tenje i za{titu svjetskih zalihapitke vode. Je li to znak da je “vodenakriza” ve} nastupila?

Prema statisti~kim podacima jedanod petero ljudi u svijetu nema pristupzdravoj pitkoj vodi, a polovici ~ovje-~anstva nedostaju odgovaraju}i susta-vi za pro~i{}avanje vode. Ako tomedodamo da 80% svih bolesti u zemlja-ma u razvoju dolazi od konzumiranjai upotrebe ne~iste vode, zbog toga

Broj 74 • velja~a 2003. HRVATSKE [UME10

I {umski ekosustavugro‘en

[umarska struka se ve} odavnosuo~ava s pogubnim posljedicamaone~i{}enja podzemnih voda. Pozna-to je da {umsko tlo zadr‘ava ve}ekoli~ine otrova koji se nalaze u vodi, aposljedica je izravno ugro‘avanje{umskog ekosustava. Naime, na{evrijedne hrastove nizinske {ume pro-padaju s jedne strane zbog indu-strijskog one~i{}enja zraka, a s drugestrane zbog zatrovanja one~i{}enimpoplavnim vodama.

Me|unarodna godina voda 2003.poziva svakog od nas na o~uvanje ipove}anje kvalitete i zaliha pitkevode, koju }e mo}i koristiti i budu}inara{taji. Opravdano se name}e pi-tanje kako }emo sa~uvati svoje bogat-stvo ~iste, zdrave vode, dokle se‘eodgovornost svakog od nas i gdje jemjesto i uloga {umarske struke u sve-mu tome?

Zato se osvrnimo na~as na sve ono{to smo planirali i u~inili u Upravi{uma Podru‘nica Osijek i koliko smo“~iste savjesti” u{li u Godinu voda.

[to mo‘emo samiu~initi

Tijekom protekle dvije godine inten-zivirali smo ~i{}enje divljih odlagali{taotpada uz istovremenu edukaciju mla-dih u osnovnim {kolama, te uz upornepoku{aje aktivnog uklju~ivanja jedini-ca lokalne uprave. Te‘i{te je upravona podru~jima koja su najbogatija kva-litetnim vodnim resursima, dakle uBaranji i {umarijama Levanjska Varo{ i\akovo. Uo~i zna~ajnih datuma kao{to je Svjetski dan za{tite voda iSvjetski dan za{tite okoli{a, organizira-mo niz ekolo{kih akcija – sa Klubomprijatelja prirode “Lijepa na{a”, u~e-nicima osnovnih {kola u Drenju, Le-vanjskoj Varo{i i Trnavi, te {ti}enicimazajednice “Susret” iz Pau~ja. Zajed-ni~kim radom {umara i mladih sa{umskih povr{ina sanirani su divlji de-poniji, potpuno su o~i{}ene i odr-‘avane povr{ine oko Velikog i Malogjezera kod brane “Borovik” nedalekoMandi}evca, sa|eno proljetno cvije}ei ure|ivan okoli{ {umskih izvora, orga-nizirana izlo‘ba u prirodi literarnih ra-dova tematski vezanih za zna~aj io~uvanje na{ih voda. Tako|er su po-stavljeni kontejneri za otpad i drvenipanoi s ekoporukama na mjestimakoja redovito posje}uju izletnici.

Na na{em podru~ju, samo na padi-nama Dilja, ima vi{e od 40 evidentira-nih izvora pitke vode, do sada smo10-ak o~istili i uredili, a radovi }e bitinastavljeni u skladu s mogu}nostima.[umari su svjesni da “{uma trebavodu, voda {umu, a ~ovjek oboje.”

Stani{te mo~varnih ptica i ‘ivotinja – Lonjsko polje

Kopa~ki rit

Jedan od petero ljudi u svijetu nema pristup zdravoj, pitkojvodi, a polovici ~ovje~anstva nedostaju odgovaraju}isustavi za pro~i{}avanje vode. Ako tome dodamo da 80%svih bolesti u zemljama u razvoju dolazi od konzumiranja iupotrebe ne~iste vode, zbog toga umire vi{e od 25 000 ljudisvake godine, perspektiva ne izgleda ru‘i~asto.

Broj 74 • velja~a 2003. HRVATSKE [UME 11

{umska mehanizacija

Broj 74 • velja~a 2003. HRVATSKE [UME

{umska mehanizacija

TTTTTvrtka Metalservis-TAD jedini jeproizvo|a~ malih {umskih zglob-nih traktora ECOTRAC MS33V u Hrvatskoj. Osim traktora,

bjelovarska tvornica proizvodi i zup-~anike svih vrsta i strojne elemente zatraktore, poljoprivrednu mehanizaciju(freze, samohodne rotacijske kosilice),zatim mesarske pi{tolje za omamlji-vanje stoke.

Tako je ECOTRAC, moglo bi sere}i, ve} provjereni i na terenu doka-zani proizvod, u Metalservisu i daljerade na pobolj{anju njegovih pojedi-nih karakteristika.

_ Svi novi traktori ECOTRAC imat}e nove kabine izolirane od buke.Time }e se ne samo pobolj{ati uvjetirada nego zadovoljiti i europske nor-me u pogledu dopu{tene buke, ka‘epredsjednik uprave Metalservisa Stje-pan Hitner.

_ Voza~ }e ubudu}e biti potpunoizoliran od buke i vibracija transmisije

METALSERVIS _ TAD, BJELOVAR

U pripremi skider MS 75 VU bjelovarskoj tvornici Metalservis-TAD pripremaju sepored ve} dokazanog malog {umskog traktoraECOTRAC MS 33 V, izbaciti na tr‘i{te i veliki zglobnitraktor, skider MS 75V

nagra|uje:

METALSERVIS-TAD BJELOVAR, OGLA[AVA

IZBORnajbolje odr‘avanog i o~uvanog traktora ECOTRAC MS 33 V u Hrvatskim

{umama d.o.o. i tri najuspje{nija voza~a

i motora. Bit }e i vi{e prostora u kabi-ni, a bolje }e se rije{iti grijanje i venti-lacija kabine, ka‘e dipl. ing. DavorMihali}.

Skider MS 75 VNo ovih dana se u Metalservisu

osim pobolj{anjem i dotjerivanjemmalog zglobnog traktora ponajvi{ebave jednim novim proizvodom _ ski-derom MS 75 V.

Prototip tog velikog zglobnog{umskoga traktora ve} je predstavljenjavnosti u studenom pro{le godine, napokusnom radu na terenima Bilogore.Sada je na probnom radu u bjelovar-skoj Upravi {uma.

Traktor je to koji bi u {umarstvutrebao zamijeniti sli~ne traktoreveli~ine 7 _ 8 t koje Hrvatska uvozi.Radi se o skideru snage motora oko100 KS s dvobubanjskim vitlom brzine1 m/sek, vu~ne sile 80 kW po bubnju.Sajle su dimenzije Fi 14 mm, du‘ine

60 m. Opremljen je servo upra-vlja~em, prednjom i zadnjom hidra-uli~nom daskom. Traktor razvija mak-simalnu brzinu od 25 km/sat.

Taj traktor ukupne te‘ine 7,5 t, tre-bao bi se koristiti za izvla~enje drvnemase ve}ih dimenzija u dovr{nomsijeku. Drugi iz serije prototipa togmodela, ka‘u u bjelovaraskoj tvornici,u zavr{noj je fazi izrade i odmah }ebiti upu}en na probni rad u {umu. (m)

Skider MS 75 V na probnom radu

Metalservis-TAD, Bjelovar

O~uvanost i odr‘avanje traktora procjenjivat }e tijekom ove godine stru~no osoblje Metalservisa uz sudjelo-vanje odgovornih osoba u {umariji.Ocjenjivat }e se traktori unutar garantnog roka (koji istje~e 2003. godine), prilikom servisa traktora. Servisi seobavljaju na 50, 250, 500, 750 i 1000 sati rada.Ocjenjivat }e se i dodatna potro{nja dijelova.Kod kona~nog dono{enja suda o najo~uvanijem traktoru, va‘an }e biti i njegov vizualni izgled (o{te}enost).U procjeni stru~ni }e tim voditi ra~una o starosti traktora, odnosno ukupnom broju radnih sati na terenu.Izbor za najo~uvaniji traktor ECOTRAC MS 33 V traje od velja~e do zaklju~no kraja studenoga 2003. godine.

Nagrade najuspje{nijim voza~ima bit }e predane na prigodnoj sve~anosti tijekomprosinca 2003. godine.

1. nagrada - Color TV 2. nagrada - ku}no kino 3. nagrada - video recorder

Broj 74 • velja~a 2003. HRVATSKE [UME12

ZIMA U HRVATSKIM [UMAMA

Tek prilikom obra~una prvog tromjese~javidjet }e se u potpunosti posljedicesije~anjskih vremenskih neprilika. Zbogvisokog snijega desetak se dana nije radilo{to }e biti i te kako te{ko nadoknaditi

Zbog vode, blata i raskva{enih{umskih terena i prometnica nije seradilo desetak dana pa je te{ko da}e se o~ekivanih 1,07 milijunakubika drvne mase u prvom kvartalurealizirati. Poslovodstvo poduze}apoduzima sve kako bi posljedicenevremena ubla‘ili. (Pitanje je {todonosi velja~a)

gospodarstvo

Foto:M.

Mrkobrad

Pi{e:Miroslav

Mrkobrad

ZZZZZ imski mjeseci su razdoblje kadase u {umarstvu, u kontinental-nom dijelu, obavlja glavni dioradova na iskori{}ivanju {uma.

To zna~i da mnogi radovi, osim o ljud-skom faktoru, ovise i o vremenskimprilikama, odnosno neprilikama. Ovo-godi{nji snijegom zatrpani sije~anjkada se u Hrvatskim {umama zbog vi-sokog snijega, a kasnije, nakon zato-pljenja, zbog vode, blata i raskva{enih{umskih terena i prometnica nije radi-lo desetak dana, mogao bi negativnoutjecati na ostvarenje ovogodi{njihplanskih rezultata. U posljednje tri go-

dine prosje~no se u prvom tro-mjese~ju ostvarilo 30% godi{njeg pla-na u sje~i i 38 % u izvla~enju drvnemase. Premda do kraja godine ima jo{vremena da se pone{to od propu{-tenog nadoknadi, te{ko }e se u tomrazdoblju realizirati o~ekivanih 1,07milijuna kubika drvne mase. Poslovod-stvo poduze}a poduzima sve kako biposljedice nevremena (pitanje je {todonosi velja~a) ubla‘ili. Izvr{ena jepreraspodjela radnika i strojeva upodru~ja u kojima se (ne{to) mo‘eraditi, anga‘irane su dodatne usluge.

Na{i novinari obi{li su neka pod-ru~ja i {umarije i zabilje‘ili »muke po{umarima« u dubokom snijegu!

Sisak – najprije snijeg,sada blato

Ni sisa~ka Uprava {uma nije ostalapo{te|ena zimskih nepogoda. [tovi{e,snijeg je ovdje mjestimice dosegao vi-sinu i do 70 cm i potpuno onemo-gu}io {umske radove.

– U razdoblju od 4. do 11. sije~njauop}e nismo radili, na terenu smo bili13. sije~nja, no tek da bi koliko-tolikopo~istili {umske putove – kazuje upra-vitelj Uprave {uma Sisak ZvonkoRo‘i}.

Kad se krenulo sa sje~om i izvla-~enjem, zima je popustila, snijeg sepo~eo topiti i {uma je postala kalju‘a.Duboki tragovi u vla‘noj zemlji kojesu iza sebe ostavljali traktori, svjedo~eo unaprijed izgubljenoj bici sa zimom.Razrovane vlake, pa i {umske promet-nice mirovat }e do daljnjega. Sve todakako dovodi u pitanje izvr{enje pla-na za prvo tromjese~je.

– Trebali smo posje}i 60.000 ku-bika trupaca te oko 50.000 kubikaprostornog drveta – isti~e ing. Ro‘i}.– Da bi to ostvarili, morali smopoja~ati sje~u, zaposliti vi{e sjeka~a.Preraspodjelom radnika i mehaniza-cije ovih dana radi jedna grupasjeka~a iz {umarije Brinje, tako|ertraktori i kamioni.

U sisa~koj Upravi najkriti~nije jebilo, i jo{ je, u {umarijama Dvor, gdjeje voda potpuno raskvasila vlake, uLekeniku u pojedinim odjelima gdje sepo~elo pa stalo s poslom.

U dvije gospodarske jedinice, Kaljei Pe{}enica-Cerje, lekeni~ka {umarija

gospodari s 6.400 ha {uma. U pre-djelu Burdelj, koji smo obi{li i gdje sene mo‘e raditi, trebalo je realiziratioko 500 kubika drvne mase.

– Anga‘irali smo kirija{a i metarskodrvo po~eli iznositi s konjima, no kadje po~elo topljenje snijega, ni oni nisumogli vi{e raditi, pripovijeda upravitelj{umarije Lekenik Petar Petrovi}. – Pro-padali su u snijeg i blato do trbuha.

U 28 A odjelu ostali su tek (vrlouo~ljivi) tragovi boravka kirija{a s 14konja (prigodno skelpana staja). Tu sui traktori jednog poduzetnika, urednoparkirani uz cestu u snijegu, pa ~ekajubolje dane. A duboki glib u zemljiupozorava da }e se i to, kad do|ebolje vrijeme, morati popravljati i po-ravnavati.

Visok snijeg i blatoizazvali zastoj u{umskim radovima

Nemogu}i zadatak – vlaka u predjeluBurdelj u sisa~koj {umariji

Broj 74 • velja~a 2003. HRVATSKE [UME 13

I kirija je stala, a ostala samo ova“priru~na” staja!

Upravitelj sisa~ke Uprave Zvonko Ro‘i},njegova zamjenica Darinka @u‘a i upravi-telj {umarije Lekenik Petar Petrovi}, osob-no su se uvjerili u nemogu}e uvjete

Osijek – led ivisokvodostajUUUUUslijed vrlo niskih temperatura i

visokog snijega, koji je prekriove}i dio Hrvatske, prekinuti suna nekoliko dana tek zapo~eti

zimski radovi u gotovo svim uprava-ma. No, ve} od 15. sije~nja radovi sunastavljeni i na podru~ju U[P Osijek,na slavonskom i baranjskom dijelu.

Zbog visokog vodostaja Dunava uprosincu pro{le godine, poplavljene sugotovo sve povr{ine {umarija Tikve{ iBatina, pa nisu mogu}i planirani radovina sje~i, stoga su njihovi radnici oti{li uispomo} {umariji Valpovo. U drugimbaranjskim {umarijama Baranjsko Petro-vo Selo i Darda, nastavljeni su planiraniradovi na zimskoj sje~i. Radnici {uma-rije Baranjsko Petrovo Selo, obavljajusje~u topole u predjelu Lanka, gdje seplanira sje~a i proizvodnja od oko4000 m3 bruto drvne mase. Sje~a ovihpovr{ina planirana je jo{ prije desetgodina, ali zbog nerazminiranosti togpodru~ja, sje~a se obavlja tek sada(povr{ine su razminirane tek pro{lejeseni). Radnici {umarije Darda rade nasje~i i izradi glavnog prihoda crvenoghrasta u predjelu Haljevo te sje~u topo-le u Topoliku.

Na slavonskom dijelu uprave radnici{umarije Osijek, obavljaju sje~u topolena osje~kom Pampasu, gdje }e uskorootpo~eti radovi na izgradnji nove osje~-ke zapadne obilaznice, odnosno pri-stup na novi most preko Drave. Sje~ahrasta za naplodni sijek obavlja se uKele~evcu, u odjelu 31b, na povr{iniod 12 ha, u starosti od 96 godina, aplanira se izrada 360 m3 neto drvnemase. U Zabla~ju se obavlja dovr{nisijek hrasta.

[umarija \akovo obavlja poslove nadovr{noj sje~i u Zakovici i naplodnomsijeku u Rakovcu. Radnici {umarije Le-vanjska Varo{ rade u proredi.

U {umariji Valpovo, potpomognutibaranjskim sjeka~ima, obavljaju se ra-dovi na proredi i dovr{noj sje~i jasenau {umi Zverinjak.

Prema rije~ima dipl. ing. Stanka An-tunovi}a, svih {ezdesetak raspolo‘ivihsjeka~a je u punom pogonu, kao i svamehanizacija koja uspijeva izvesti svuplaniranu drvnu masu do ceste ili‘eljezni~ke pruge. Stoga kupci, do-ma}i i inozemni, nisu bili bez sirovine,unato~ visokom snijegu i kra}emprekidu radova.

Radnicibaranjskih{umarija Tikve{i Batina kojizbog visokogvodostaja i ledanisu mogliraditi, prisko~ilisu u pomo}drugim{umarijama

Krojenje trupaca u naplodnom sijeku lu‘njaka

Foto:A. Z.Lon~ari}

Pi{e:AntunZlatkoLon~ari}

Poslije posla – radnici osje~ke {umarije

Utovar u dubokom snijegu

Broj 74 • velja~a 2003. HRVATSKE [UME14

OOOOOd polovice sije~nja 2003. Hr-vatske {ume bogatije su za jo{jedan turisti~ko - ugostiteljskiobjekt na podru~ju Gorskog

kotara. SKI centar Rudnik Tr{}esve~ano je otvoren 14. sije~nja, trimjeseca nakon {to su Hrvatske {umepotpisale ugovor o najmu s gradom^abrom, 23. listopada 2002.

SKI centar uzet je u najam na tride-set godina. Preuzimanjem Centra kojije posljednji put bio u funkciji prije trigodine, Hrvatske {ume potvrdile susvoju spremnost i usmjerenost na ula-ganje u razvoj sporednih djelatnosti.Posljednjih godinu dana Hrvatske

Takozvane sporednedjelatnosti uHrvatskim {umamapostaju sve va‘nije.U tri mjeseca otkakosu Hrvatske {umepreuzele SKI centarRudnik u Tr{}u,pokazala seisplativostinvesticije, a posjetskija{a iz danau dan je ve}i

Rado posje}eno mjesto – ugostiteljski ob

PO@EGA, NA[ICE

Uz pomo} i drugihuprava Po‘e{ki {umari po~eli

su prve ovogodi{njeradove na sje~ipolovicom sije~nja,jer su im uobi~ajeneposlove onemogu}ilidubok snijeg i nisketemperature koje supale i do -28stupnjeva Celzijevih

Izvla~enje traktorom na podru~ju {umarijeKutjevo ({umski predjel Dragaljevac)

Upraviteljica kutjeva~ke {umarije dipl. ing.Dragica [imi} s traktorskom brigadom

Sje~a u dubokom snijegu i pri niskimtemperaturama

ZZZZZbog izuzetno niskih sije~anjskihtemperatura (i do –28 stupnjevaCelzijevih!), kakve se na pod-ru~ju Po‘e{tine ne pamte u pos-

ljednjih tridesetak godina, i velike koli-~ine snijega, po‘e{ka podru‘nica Hr-vatskih {uma nije mogla do poloviceprvoga mjeseca izvr{avati planiraneposlove na sje~i i izvla~enju drvne ma-se. Prvi ovogodi{nji radovi na sje~ipo~eli su tek 14. sije~nja na podru~ju{umarija Velika i ^aglin, a ubrzo i naostalim {umarijama (Pleternica, Kutje-vo, Po‘ega i Kamensko). Na podru~jukamenske {umarije je najkriti~nije zbog

izrazito brdovitih papu~kih terena, svisokim snje‘nim nanosima koji sezadr‘avaju i do prolje}a.

Kako smo doznali od voditeljaproizvodnje dipl. ing. Marcela Kosti}a,po‘e{ki {umari su na vrijeme o~istilive}i dio svojih {umskih prometnica tese otprema drvnih sortimenata obavljauglavnom neometano, no i dalje su na~i{}enju snijega uposlena dva grejdera,koji rade i subotama. Sije~anjski plansje~e od 10.000 m3 drvne mase te{ko}e se izvr{iti zbog ekstremnih zimskihuvjeta, a eventualni manjak nadoknadit}e se tijekom velja~e. Na podru~junovogradi{ke podru‘nice Hrvatskih{uma u tijeku je intenzivna sje~a iprivla~enje na terenima {umarija Nov-ska, Nova Gradi{ka, Oku~ani, StaraGradi{ka i drugih {umarija. Ne radi sejedino na radnoj jedinici Jasenovac ~ijisu sjeka~i uposleni za ostvarenje plan-skih zadataka na podru~ju {umarijeNovska. U toj radnoj jedinici izvodi sedovr{ni sijek u 145-godi{njoj sastojinihrasta lu‘njaka, a bit }e posje~eno oko5000 m3 drvne mase. Novogradi{-kim {umarima poma‘u sjeka~i gospi}-ke te sjeka~i i traktoristi na{i~ke po-dru‘nice. Prema rije~ima dipl. ing. Josi-pa Ga{para, voditelja prozvodnogodjela, uposleno je ~etrdeset gospi}kihsjeka~a i traktorista te 14 na{i~kihsjeka~a i jedan voza~ forvardera.

Foto:I.

Tomi}

Pi{e:Ivica

Tomi}

Broj 74 • velja~a 2003. HRVATSKE [UME 15

Foto:V. Ple{ei Boris Ple{e

Pi{e:VesnaPle{e

turizam

[UMARIJA TR[]E _ DELNICE

Otvoren SKIcentar Rudnik

{ume imale su brojne aktivnosti u Gor-skom kotaru vezane uz otvorenje ugo-stiteljskih objekata, Golubinjak Lokve,Zeleni vir Skrad, a sad i Rudnik.

Ne}emo stati, planiramo jo{ nekeaktivnosti u razvoju turizma u ovomkraju, istaknuo je direktor @eljko Le-dinski na sve~anom otvorenju. Ovaj

skija{ki centar pridonijet }e boljitkuovoga kraja, ali i na{em poduze}u.Mo‘emo se pohvaliti da nam je ve}sada u~e{}e u ukupnom prihodupoduze}a od sporednih djelatnosti ido 13 posto, istaknuo je Ledinski.Otvorenjem ovog i sli~nih skija{kihcentara u Gorskom kotaru, nastojat}emo privu}i {to vi{e na{ih ljudi kojisu do sada odlazili na skijanje u ino-zemstvo. Nadamo se da }e na{i skija-{i, dio novca namijenjenog skijanju»ostaviti« ubudu}e u svojoj zemlji i uovome kraju.

Dobra ponuda iprometni polo‘aj

Sportski centar Rudnik nalazi se nasjevernim obroncima brda Rudnik pokomu je i dobio ime, na nadmorskojvisini od 1052 metra. U podno‘juRudnika kao i u {iroj okolici Tr{}a,postoje tereni pogodni za alpsko inordijsko skijanje, a i sanjkanje.Ure|enje skija{kog centra zapo~elo jeosamdesetih godina pro{log stolje}a.Godinama su se izmjenjivali vlasnici,no namjena Centra uvijek je ostajalaista.

Danas Centar ima ure|ene dvijeskija{ke staze za alpsko skijanje udu‘ini od 800 i 1000 metara, za nor-dijsko skijanje u du‘ini od 3 i 5 km,vu~nicu i ugostiteljski objekt »Brvnaru«

bjekt Brvnara

sa restoranom (90 sjeda}ih mjesta).Du‘ina vu~nice je 567 metara, nagiba34 posto i mo‘e primiti 450 skija{a nasat. Tu je i ski lift za djecu, a svakogvikenda uz pomo} stru~nih ljudi iz Skikluba Tr{}e organizira se {kola skijanjaza po~etnike.

U planu je izgradnja dvosede‘niceili trosede‘nice, izgradnja sustava zaumjetno zasnje‘ivanje te otvaranjenovih smje{tajnih kapaciteta u po-stoje}oj zgradi {kole u Tr{}u, (oko 85le‘ajeva), isti~e upravitelj {umarijeTr{}e dipl. ing. Zdravko Turk. U sklo-pu {umarije Tr{}e radi i Skija{ki centar.

Investicija je va‘na za budu}nostkraja, ne samo za razvoj turizma, ve}i za zapo{ljavanje i razvoj drugihdjelatnosti. Korist od investicije imat}e i doma}e stanovni{tvo kroz iznajm-ljivanje apartmana, proizvodnju i po-nudu doma}e hrane, razvoj obrtni{tvai sli~no. Tom investicijom RepublikaHrvatska dobila je jo{ jedno skijali{te,tako }e se broj na{ih ljudi koji odlazena skijanje u inozemstvo zasigurnosmanjiti. (Po nekim podacima samoove godine na skijanje u inozemstvooti{lo je oko 200.000 ljudi).

Skija{ki centar Rudnik raspola‘e sasljede}im pogodnostima:

– povoljnim klimatskim i terenskimuvjetima,

– vu~nica i staze za skijanje su takopovezane da se sa svake to~ke naterenu mo‘e dosti}i osnovnu polaznuto~ku,

– dobar prometni polo‘aj i blizinave}ih gradskih centara, Rijeke i Zagre-ba. (Rijeka je od Tr{}a udaljena jedansat vo‘nje, a Zagreb oko tri sata.)

Prednosti su i u tome {to u mjestuTr{}e postoje ure|eni sportski tereni(igrali{ta za rukomet, ko{arku, malinogomet, atletiku, tenis), i sportskadvorana, pa bi tako Centar mogao bitiu funkciji tijekom cijele godine.

Najbolje se to vidi u posljednjevrijeme i po posjetiteljima koji sve~e{}e dolaze, isti~e voditelj Centradipl. ing. Goran [o{tari}. U tri mjesecarada napravili smo mnogo. Osposo-bljen je za rad ugostiteljski objekt »Br-vnara«, obavljen je servis i osposo-bljena za rad vu~nica, uzeti su unajam specijalni strojevi za pripremustaza za alpsko i nordijsko skijanje.Dovoljno je snijega, pa je posje}enostskijali{ta tijekom sije~nja velika. Dola-ze nam gosti iz Rijeke i Zagreba, ali i

Ski lift

Broj 74 • velja~a 2003. HRVATSKE [UME16

@elja nam je, dugoro~no gledano,Skija{ki centar bolje promovirati i kva-litetnije ponuditi na tr‘i{tu, izraditi pro-mid‘beni materijal i vlastitu web stra-nicu, jer samo uz stalna ulaganja uovu djelatnost i vlastiti rad, rezultatine}e izostati.

Dobar posao[to o ovoj investiciji misle {umari?Mladen Ple{e dipl. ing., zamjenik

upravitelja delni~ke podru‘nice Upra-ve {uma: »Ski centar zna~i za Gorskikotar mnogo. Prije svega, revitalizacijukraja i zimskog turizma, po tome jeovaj kraj prije tridesetak godina bio usamom vrhu u Hrvatskoj«. Uz mogu}-nost novih zapo{ljavanja, isti~e potre-bu {umara da se u budu}nosti okrenui drugim vidovima privre|ivanja. Odproizvodnje i prodaje drvne masene}e se mo}i ‘ivjeti, ve} je potrebnorazvijati i ostale sporedne djelatnosti.Sre}ko Petranovi}, dipl. ing., rukovodi-telj proizvodnog odjela delni~ke Upra-ve ka`e: »To je jo{ jedan velik iskorakza hrvatsko i goransko {umarstvo.Raduje nas svako novo ulaganje, odkojeg mo‘emo uskoro o~ekivati i po-vratne rezultate, posebice u finan-cijskom smislu i ostvarenju dobiti krozulaganja u turizam. Kao skija{ i sport-ski radnik, mislim da bi vu~nica trebalabiti ve}eg kapaciteta. No i to trebarje{avati u budu}nosti dodatnim ula-ganjima u Centar«.

Damir Dela~, dipl. ing, predsjednikHrvatskog {umarskog dru{tva, ogranakDelnice: »Drago mi je da su Hrvatske{ume uzele u najam SKI centar, te takouz ljetni razvijamo i zimski turizam.Kao upravitelj lokvarske {umarije imamiskustva u bavljenju turizmom. Ve}dvije godine {umarija u GolubinjakuLokve u kojoj radim, bavi se turizmomkao sporednom djelatno{}u. Rezultatisu vidljivi, a zadovoljni smo i s ostvare-nim prihodom od turizma. Mislim dasu Hrvatske {ume napravile dobar po-tez zapo~etim ulaganjima u turizamna podru~ju Gorskog kotara. @elja mije da tim putem nastavimo i dalje, {iri-mo poslove kroz bavljenje sporednimdjelatnostima. Samo od prodaje drv-nih sortimenata {umarstvo vi{e nemo‘e ‘ivjeti, pa nam trebaju i dodatniprihodi«.

Sa skijali{ta

Sportski centar Rudnik nalazi se na sjevernim obroncimabrda Rudnik, na nadmorskoj visini od 1052 metra. Upodno‘ju Rudnika kao i u {iroj okolici Tr{}a, postoje terenipogodni za alpsko i nordijsko skijanje, a i sanjkanje.

Centar ima ure|ene dvije skija{ke staze za alpsko skijanjeu du‘ini od 800 i 1000 metara, za nordijsko skijanje udu‘ini od 3 i 5 km, vu~nicu i ugostiteljski objekt »Brvnaru«,sa restoranom od devedeset sjede}ih mjesta. Du‘inavu~nice je 567 metara, nagiba 34 posto i mo‘e primiti 450skija{a na sat. Tu je i ski lift za djecu. Cjelodnevna karta zaodrasle iznosi 70 kn, a za djecu 50 kn. Poludnevna karta zaodrasle iznosi 50 kn, a za djecu 30 kn. Ugostiteljski objektBrvnara otvoren je od 8 do 22 sata. U ponudi su doma}ajela i specijaliteti od divlja~i, a cijene su vrlo povoljne.

susjedne Slovenije. Cjelodnevna kartaza odrasle iznosi 70 kn, a za djecu 50kn. Poludnevna karta za odrasle iznosi50 kn, a za djecu 30 kn.

U Centru trenutno radi desetak lju-di, te jo{ troje u ugostiteljskom objek-tu. Posla je mnogo, treba brinuti oodr‘avanju staza, vu~nica, strojeva, aorganiziraju se i cjelodnevna de‘ur-stva. Ljudi koji o svemu brinu su rad-nici {umarija Tr{}e i Gerovo. Takvimna~inom rada napravljena je samopreraspodjela posla, jer svi su prekoljeta na poslovima u {umi (sjeka~i,poslovo|e, radnici na odr‘avanju).

Ja konkretno radim kao revirnik.Zna~i, s nama na ovim poslovimadodatnih tro{kova za pla}e nema, paje to i stanovita u{teda za poduze}e.Jedino osoblje koje ovdje radi, a nijevezano uz {umarstvo su tri konobari-ce.

Ugostiteljski objekt otvoren je od 8do 22 sata. U ponudi imamo uglav-nom doma}a jela i specijalitete oddivlja~i, a cijene su vrlo povoljne –isti~e gosp. [o{tari}.

Sve~anost otvorenja, 14. sije~nja 2003.

17

expo 2005

SVJETSKA IZLO@BA NA TEMU “MUDROST PRIRODE” 2005. U JAPANU

Na Svjetskoj izlo‘biu Japanu 2005.godine sudjelovat}e i {umari

OOOOOd 25. o‘ujka do 25. rujna2005. godine, odr‘at }e se uAichiu (nedaleko od Nagoye,u Japanu) Svjetska izlo‘ba

EXPO 2005.EXPO 2005 specijalizirana je te-

matska svjetska izlo‘ba, registriranaprema Konvenciji o svjetskim izlo‘ba-ma iz 1928. godine u Bureau Interna-tional des Expositions na 128. op}emsastanku BIE, odr‘anom 15. prosinca2000. godine pod nazivom »MU-DROST PRIRODE«. Va‘no je istaknutida EXPO 2005 nije komercijalnaizlo‘ba.

Vlada Republike Hrvatske svojomOdlukom od 14. studenoga 2002.godine (NN 134/2002) osnovala jeHrvatski nacionalni odbor Svjetskeizlo‘be EXPO 2005 i imenovala nacio-

U Japanu }e se od25. o‘ujka do 25.rujna 2005. odr‘atiSvjetska izlo‘baEXPO 2005 na kojoj}e sudjelovati iRepublika Hrvatska.S obzirom na to da }ecijela izlo‘batematski bitiposve}ena Mudrostiprirode, udjel ukreiranju hrvatskeprezentacije imat }ei {umari. Evo kako jeto zami{ljeno

nalnog povjerenika RH sa zada}omda izvr{i potrebne radnje oko pripre-ma za sudjelovanje Hrvatske naSvjetskoj izlo‘bi.

Za nacionalnog povjerenika Repu-blike Hrvatske i predsjednika Hrva-tskog nacionalnog odbora za Svjetskuizlo‘bu EXPO 2005 imenovan je IvicaMari~i}, voditelj Odsjeka za investicijeMinistarstva vanjskih poslova, dok suza ~lanove imenovani: Vesna Paitz(Ministarstvo vanjskih poslova), Ja-sminka Lokas Strpi} (Ministarstvo kul-

ture), Blanka Belo{evi} (Ministarstvoturizma), Nada [vob \oki} (Ministar-stvo znanosti i tehnologije), MajaLuke{-Petrovi} (Ministarstvo financija),Alenka Ko{i{a ^i~in-[ain (Ministarstvoza javne radove, obnovu i graditelj-stvo), Dario Mihelin (Ministarstvo zaeuropske integracije), Anamarija Bado-vinac (Ministarstvo gospodarstva),Lino Fu~i} (Ministarstvo za{tite okoli{ai prostornog ure|enja). Za tajnicuodbora imenovana je Jelena Bo‘i~evi}iz Ministarstva vanjskih poslova.

Kako bi to trebaloizgledati

(simulacije EXPO2005)

Pi{e: Ivan Hodi}, dipl. ing. {um.

Broj 74 • velja~a 2003. HRVATSKE [UME

Broj 74 • velja~a 2003. HRVATSKE [UME18

U skladu s navedenom Odlukom,Odbor je utvrdio strategiju nastupaRH na EXPO 2005 u Aichiu, u Japanu.Kako EXPO 2005 nije komercijalnaizlo‘ba, Odbor }e definirati i sponzor-sku grupu.

[umari na izlo‘biS obzirom na zadanu temu Svjetske

izlo‘be i strategiju nastupa koju jeutvrdio HNO, u rad Odbora uklju-~ivani su i predstavnici Ministarstvapoljoprivrede i {umarstva, Hrvatskihvoda, Hrvatskih {uma, Hrvatske tu-risti~ke zajednice, HGK, Hrvatsko-ja-panskog dru{tva i pojedine istaknuteosobe koje svojim iskustvom mogupomo}i u realizaciji projekta.

Hrvatski nacionalni odbor je utvrdioprojektni zadatak za izbor idejnogrje{enja hrvatskog paviljona na Svjet-skoj izlo‘bi, a koje }e biti odabranood ponuda pribavljenih putem javnognatje~aja. Od sudionika u natje~ajuo~ekuje se znanje, kreativnost ima{tovitost, tj. “umjetni~ki” pristup,kako ideji tako i u na~inu prezentacijeslo‘enog sadr‘aja velike promotivnevrijednosti za na{u zemlju i to u {iro-kom rasponu specifi~nosti potvrdemudrosti prirode, pravog primjera iu~inkovitog na~ina njegove prezenta-cije. HNO je utvrdio i kriterije zaocjenjivanje te imenovao ocjenjiva~kisud. Za najbolje je rje{enje predvi-|ena i nov~ana nagrada od 50 000kn. Detalji koje ponu|a~i moraju ispu-niti bit }e objavljeni u natje~aju.

Kap vodeSimboli~ko polazi{te za hrvatsku

pri~u o mudrosti prirode odnosilo bise na kap vode. Ta kap prezentiramolekulu vode (H2O), na prvi pogledveoma jednostavno prostorno organi-ziranu, ali istovremeno takvu da mo‘eosigurati gotovo neiscrpno brojnekombinacije dodataka drugih eleme-nata i spojeva, stvaraju}i time temelj-ne preduvjete za ukupni ‘ivot naZemlji. U tom se svojstvu ogleda jed-na od najve}ih mudrosti prirode. Mo-lekula vode savr{en je model jedno-stavnosti konstrukcije koja istovreme-no omogu}uje neslu}enu brojnost islo‘enost oblika, te svojim bogat-stvom slaganja molekula predstavljaveliko ~udo kreativnosti.

Republika Hrvatska, kao mala zem-lja oboga}ena dodirom triju velikihbio-geografskih podru~ja – kontinen-talnim, alpskim (planinskim) i medite-ranskim, savr{eno se uklapa u daljnjuprezentaciju ovog iskonskog simbola.

Upravo je ovo izvanredna prigodada se veliko bogatstvo i raznolikostprirodnih obilje‘ja na{e zemlje otkrije,predlo‘i i obradi kroz ogledne hrva-tske primjere u kojima se o~ituje voda,kao nosilac sveukupnog ‘ivota, temelj-na sastavnica bio-ekolo{kih i fizio-nomsko-estetskih vrijednosti krajolika.To je istovremeno i prava prilika da se

na svjetskoj sceni dogodi ovakvo pre-dstavljanje Republike Hrvatske, pred-stavljanje koje uvelike mo‘e prido-nijeti na{em napretku u budu}nosti iprisutnosti na svjetskoj sceni.

U natje~aju treba dati odgovor nasamo naizgled jednostavno pitanje:{to je to hrvatska kap vode usimboli~kom smislu potkrijepljenomkonkretnim primjerima. U velikombogatstvu i raznolikostima na{e priro-de treba odabrati one najmarkantnijeprimjere. Uz odabir tih primjera najbit-nije je predlo‘iti sâm na~in predstav-ljanja.

Natjecateljima su na raspolaganjubrojni suvremeni tehnolo{ki modelivizualnih interaktivnih komunikacija imultimedija. Kad je u pitanju voda,takvim vizualnim u~incima treba do-dati i mogu}nosti koje proizlaze izonih zvukovnih (cijeli orkestar zvuko-va, prava glazba), zaokru‘uju}i takougo|aj i puno}u do‘ivljaja »hrvatskekapi vode« na cjelovitost dojma.

U ovom slu~aju ne bi trebalo zane-mariti niti ~injenicu da smo jedna odrijetkih zemalja u svijetu s jo{ uvijekrelativno o~uvanim velikim zalihamapitke vode (Lika, Gacka) koja je ve}danas strate{ka sirovina broj jedan!

Ponovno otkrivanjemudrosti prirode

(Prijevod s engleskog, MPV)Priroda je svoj dar dala bezuvjetno.

Priroda, izvor ‘ivota, dobrovoljno jepotakla mudrost i ovlastila ljudsku vr-stu za razvoj tehnologija koje se kori-

19

ste svim vidovima energije i drugimizvorima. Jo{ uvijek ~ovjek nije vratio,ili valjano priznao, ovaj golemi dug, testoga priroda po~inje gubiti strpljenje.

Glavni imperativ za ~ovjeka 21.stolje}a upravo je ponovno otkrivanjemudrosti prirode kako bi odjekivala uharmoniji s ostatkom ‘ivota i prirode.

Tehnologija nije nastala kako bi~ovjek jahao prirodom o{tro potkovani ostavio za sobom nepopravljivepromjene. Pravi zadatak tehnologije jeda izmami skrivenu bit same prirodekako bi se zrcalila svojim novim ci-ljem.

Tehnologija nema zadatak da stavipod ropstvo i upravlja ‘ivotom ve} daizmami beskona~ne mogu}nosti zak-lju~ane u cijelom ‘ivotu i na~ne novapodru~ja od velike va‘nosti.

Upravo to je ono {to nam je po-trebno da bismo se osvrnuli na po-ruku ‘ivota i prirode, te da bismo stvo-rili nove slike odnosa isprepletenemudro{}u prirode. To je ono {to uisti-nu trebamo udahnuti davno zabora-vljenoj mudrosti u na{oj civilizaciji,kojom dominira tehnologija, da bismoumjerenosti i poniznosti otvorili putnatrag u na{a srca, te da bismo pono-vno uspostavili korektan odnosizme|u ~ovjeka i ostatka prirode, teme|u ljudima samim.

Ovaj veliki eksperiment zapo~inje upolupripitomljenim {umama Japana.Upravo su ove {ume u oskudici impo-zantnih divljina, ali imaju sve ono {toje ~ovjeku potrebno za nadolaze}e21. stolje}e. Ovaj bitni eksperiment,koji nas je doveo do to~ke na kojoj senalazimo, odva‘an je poku{aj frontal-nog suo~avanja s mnogim pitanjima injihovog razboritog rje{avanja. Obo-ga}en onim najboljim od ljudske teh-nologije, umjetnosti i kulture, ovaj ek-speriment pomi~e same granice mu-drosti prirode kako bi pro{irila dimen-zije ~ovjekovog razvoja za novostolje}e. Ovo je ‘ari{te koje ‘elimoponuditi za EXPO 2005.

Podteme Svjetskeizlo‘be:

• Razvoj Eko-zajednice– Obnavljanje okoline– Novi modeli na~ina ‘ivota

• Umije}e ‘ivljenja– Ljepota i ~udo– Vje{tine, igre i u~enje

• Osnova prirode– Zemlja i svemir– @ivot i informacije

Kako je vidljivo iz zadanih tema istrategije nastupa RH na EXPO 2005ovo je prilika i za Hrvatske {ume d.o.o.i {umarske stru~njake da daju svoj do-prinos uspjehu nastupa, kako krozmogu}nost natjecanja tako i kroz sura-dnju s onim koji }e biti odabran putemnatje~aja za izvedbu najboljeg rje{enja.

Dodatne informacije zainteresiranimogu dobiti i na www.expo2005.or.jp.

Glavni imperativ za ~ovjeka 21. stolje}a upravo je ponovno otkrivanjemudrosti prirode kako bi odjekivala u harmoniji s ostatkom ‘ivota iprirode.

Molekula vode savr{eni je model jednostavnosti konstrukcije kojaistovremeno omogu}uje neslu}enu brojnost i slo‘enost oblika, te svojimbogatstvom slaganja molekula predstavlja veliko ~udo kreativnosti.

Broj 74 • velja~a 2003. HRVATSKE [UME

medvednica

Broj 74 • velja~a 2003. HRVATSKE [UME20

[UMARI, ZA[TITARI, SKIJA[I, PLANINARI _ KAKO SURA\IVATI ZA Z

Sljeme – Sljeme vole (i dijele) skija{i, planinari, {eta~i,{umari, za{titari, lovci. Ne zna se kada jeljep{e, u jesen, prolje}e, ili sada zimi. Kako biljeti pre‘ivjeli “dolje” u vru}em gradu danema zelene Medvednice? Zato treba pazitida se u toj velikoj ljubavi prema Medvednicine pretjera, a problemi zajedni~ki i navrijeme rje{avaju

NNNNN ije mogao imati vi{e od {est,sedam godina, odjeven u cr-veni skija{ki skafander, s kaci-gom na glavi, “stu{tio” se niz

Crveni spust kao da je iza njega ve}desetak skija{kih sezona! Iza njega jo{jedan pa (vjerojatno) otac, pa grupa...Sije~anjski petak, rano dopodne. Se-de`nica tek {to je proradila.

– Sad }e navaliti, ka‘e mladi} kojirukovodi radom ‘i~are. Za sat, dvapo~inje uobi~ajena gu‘va vikendom,na parkirali{tu ne}e biti mjesta.

Sljeme je puno skija{a. Zagreba~ke”Alpe” odli~no odmjenjuju one praveza koje ve}ina (ipak) nema novaca igdje treba dublje posegnuti u d‘ep.Ljeti zelena zagreba~ka oaza, plu}agrada, ishodi{no mjesto brojnih {eta-~a, planinara, izletnika, Medvednicazimi postaje zborno mjesto novihosvaja~a planina, skija{a. I prije se naMedvednici skijalo, no od ove sezoneotkako su ure|ene staze i, {to je jo{va‘nije, nabavljeni topovi za proizvod-nju umjetnog snijega, ova planina iz-nad samoga grada jo{ vi{e je dobilana zna~enju.

– Vikendom bude vi{e od 2 000skija{a, procjenjuje Jelenko Krasi}, vo-ditelj ski ‘i~ara u tvrtki Sljeme-Medvednica d.o.o, koje upravljanekretninama (planinarskim domovi-ma) i skijali{tem. Te{ko je na osnoviprodanih karata znati to~an broj,budu}i da ski klubovi, penzioneri i jo{neke strukture idu besplatno. Popular-no je i no}no skijanje, radnim danomod 19 do 22 sata, ~ime smo malosmanjili dnevni pritisak.

Pet spustovaNa Sljemenu je ure|eno vi{e

skija{kih staza nazvanih Crveni, Bijeli,Zeleni i Plavi spust. Najatraktivniji jeCrveni spust koji je unato~ obilnimsnje‘nim padalinama po~etkom sije~-nja, prekriven umjetnim snijegom.(Du‘e se dr‘i i bolje podnosi vi{e tem-perature). Dug je 1200 m, slu‘beno jeopremljen za odr‘avanje FIS utrka.Plavi je ne{to du‘i (1400 m), bla‘i iprelazi preko ^inovni~ke livade.

– Grad Zagreb investirao je uure|enje Sljemena i nabavio ~etiritopa za umjetno zasnje‘ivanje, patako vi{e nema problema sa snijegom,nego samo mo‘e biti pote{ko}a stemperaturama, ka‘e Krasi}. Naprav-ljeno je i umjetno jezero u koje seslijevaju prirodne vode s Medvednice,iz koga se sistemom pumpi voda do-vodi u betonski bazen i koristi zaumjetno zasnje‘ivanje. Opremeljenismo i svom potrebnom mehaniza-cijom, taba~ima snijega. S obzirom nasve ve}i broj skija{a ve} sada je vidlji-vo da sada{nji kapacitet ‘i~ara, tro-sjede‘nice i jednosjede‘nice ne zado-voljava i morat }e se ne{to u~initi udogledno vrijeme.

Ve} letimi~an pogled na prilazskijali{tu i automobile koji su prak-ti~no zakr~ili usku sljemensku cestu,dovoljno govori o glavnom problemukoji ~eka sve koji posje}uju Sljeme.Parkirali{ta, jednostavno, nema dovolj-no. Pitanje je zapravo kako ih u {umimo‘e i biti. To, opet, dodiruje sasvimdrugu temu i pri~u. Jer Medvednicu,taj dar Bo‘ji Zagrebu i Zagrep~anima,ne vole samo skija{i. Park prirodeMedvednica dijeli ljubav i s onima koji

– Vikendom bude vi{e od 2000 skijavoditelj ski ‘i~ara u tvrtki Sljeme-Mupravlja nekretninama (planinarskPopularno je i no}no skijanje, radn~ime smo malo smanjili dnevni prit

Crveni spust – pogled puca prema Bistri

Problem koji se {to prije mora rije{iti –zakr~ena cesta prema skijali{tu

Njemu jo{ treba pomo}

Dobar snijeg, lijep dan, Zagrebblizu – {to jo{ treba!

Foto:M.

Mrkobrad

Pi{e:Miroslav

Mrkobrad

Broj 74 • velja~a 2003. HRVATSKE [UME 21

ZAJEDNI^KU DOBROBIT

skija{i da, automobili ne!su ovdje trajno, poslom, ili povremenoorijentirani. Kako to funkcionira?

Kad se svi slo‘e...Ponajprije, ovdje su i {umari. [uma-

rija Zagreb gospodari s tri gospodar-ske jedinice na Medvednici (Bistran-ska gora s oko 1300 ha, Sljeme-Med-vedgradske {ume s 2.800, Marku-{eva~ka gora s oko 2.100 ha) kojeopet spadaju u za{ti}ene objekte usastavu Parka prirode Medvednica.Dijelom {uma gospodare i {umarije D.Stubica i Dugo Selo, tu su i Fakul-tetske {ume, “Kulmerica”, privatne{ume.

– Na Sljemenu radimo po poseb-nom re‘imu, veli zamjenik upravitelja{umarije Zagreb Josip Jari}. Osnovegospodarenja zajedni~ki donose stru~-njaci Ministarstva poljoprivrede i{umarstva, Ministarstva za{tite okoli{ai prostornog ure|enja, [umarskogfakulteta, [umarskog instituta te Hrvat-skih {uma. To zapravo zna~i, ka‘e ing.Jari}, da za svaki {umarski zahvat,sje~u, po{umljavanje, izvla~enje drvnemase, suglasnost moraju dati predstav-nici Parka prirode. [umarija Zagrebdobro sura|uje i s Parkom prirode i strgova~kim dru{tvom Sljeme-Medved-gradske {ume. Nastojimo zadovoljitisve interese, premda to uvijek nijelako. Planiramo na{e radove obavitiprije po~etka skija{ke sezone. Jer ima-mo, svakodnevnu “kontrolu” – brojne{eta~e, planinare, izletnike… No, naj-ve}i problem je promet. Sljeme nemo‘e primiti toliko mnogo automobi-la.

U Parku prirode Medvednica ne-maju posebnih problema s ovim pove-}anim “zimskim prometom”. Ipak, rav-nateljica Parka Nives Farka{-Topolnikka`e:

– Ovo skijali{te velika je stvar zaZagrep~ane, ali i {iru okolicu. No, kadje ve} sve tako svjetski ure|eno, mo-ralo se razmi{ljati i o prometu, odno-sno parkiranju sve ve}eg broja auto-mobila u vr{noj zoni. A nisu zado-voljeni ni uvjeti Parka prirode. Nije upitanju samo zima i skija{i, nego cijelagodina. Ovako velik broj automobilazaga|uje okoli{, ostavlja posljedice itrag na bilju, {umi. Rje{enje je da sepreuredi i pove}a kapacitet ‘i~are,zabrani promet privatnim automobili-ma i organizira promet javnim prijevo-zom, autobusima.

a{a, procjenjuje Jelenko Krasi},Medvednica d. o. o., kojekim domovima) i skijali{temim danom od 19 do 22 sata,tisak.

Trosjede‘nice uskoro pretijesne

Do “dolje” je 1200 metara

O~uvane {ume su ukras Medvednice

Pripreme

mala enciklopedija {umarstva

OSNOVNI STRU^NI POJMOVI (A_@)

UUUUU rod borovica (Juniperus) ubra-jamo oko 60 vrsta grmlja ilimanjega drve}a sjeverne po-lutke, rasprostranjenih na ve-

likom prostoru od polarne zone doplaninskih podru~ja u tropima. Rije~ jeo vrstama koje se ne razgranjuju pr{-ljenasto, li{}e im je ljuskasto i nasup-rotno ili igli~asto i po tri u pr{ljenu. Namladim je biljkama uvijek igli~asto, ana starim ili sve igli~asto ili sve ljuska-sto, ili oba oblika li{}a zajedno. Biljkesu prete‘ito dvodomne, a mu{kicvjetovi ~ine jajolike ili duguljaste resena vrhovima ili u pazu{cima kratkihizbojaka. Okruglasti ‘enski cvatovi sa-stoje se od 3 do 6 ljusaka. Bubuljasti iokruglasti ~e{eri se ne otvaraju, a sa-stavljeni su od 3 do 6 ~vrsto sraslih,manje ili vi{e mesnatih ljusaka. Plodnei pokrovne ljuske su srasle, u ~e{eru jedo deset sjemenki, koje su bez krila stvrdom ljuskom, a kliju s 2 – 6 supki.^e{eri sazrijevaju u prvoj ili drugojgodini.

Igli~aste boroviceZnakovite su po iglicama {iljasta vr-

ha, koje su smje{tene pr{ljenasto, potri u svakom pr{ljenu, a pr{ljeni alteri-raju. Te borovice imaju dvodomnecvjetove.

Obi~na borovica, klekaObi~na borovica, klekaObi~na borovica, klekaObi~na borovica, klekaObi~na borovica, kleka(Juniperus communis) je najraspro-stranjenija vrsta ~etinja~a. To je grm ilimanje drvo, nerijetko raste stupoliko,kora debla je sivosme|a, iglice su do2 cm duge, odozgo s jednom bijelomprugom pu~i. Mu{ki su cvjetovi ‘uti,‘enski zelenkasti i sitni, a tamnoplavi~e{eri (smrekinje) debeli su 6 – 9 mm,s tri ljuske i tri trokutaste sjemenke. Svisu dijelovi aromati~ni. Pojavljuje se naeuropskom kontinentu i Maloj Aziji, adalje se {iri na Kavkaz, Iran, Afgani-stan, Himalaju u Aziji. Ima je tako|eru Sjevernoj Americi, a rijetko je mo‘e-mo na}i u planinama sjeverne Afrike.Na podru~ju Hrvatske vrlo je ra{irena,osobito u hrastovim i bukovim {u-mama te u degradiranim {umamabukve i jele. Nalazimo je i na planin-skim pa{njacima, goletima i {umskimsje~inama. Treba istaknuti kako je unas obi~na borovica karakteristi~na navrlo kiselim tlima u degradiranimzajednicama kitnjaka i obi~ne breze,te u bujadnicama brdskih i ni‘ih pla-

Borovice(Juniperus)

ninskih predjela. Kleka je poznata posmolastim i mirisnim smrekinjama odkojih se dobiva ljekovita esencija terakija d‘in i klekova~a. Tako|er se kaoza~in stavljaju u neka jela, primjerice ujela od divlja~i.

Kle~ica, kleku{aKle~ica, kleku{aKle~ica, kleku{aKle~ica, kleku{aKle~ica, kleku{a (Juniperuscommunis var. montana; Juniperusnana) {iroki je puzavi grm, visok od20 do 50 cm, s gusto smje{tenim gra-nama i gustim i kratkim gran~icama.Iglice su oko jedan cm duge, igli~nipr{ljen~i}i me|usobno su udaljeni teknekoliko milimetara, a ~e{eri su kao uobi~ne borovice. Kle~ica dolazi napodru~ju gornje granice {umske vege-tacije, a rasprostranjena je u alpskomi subalpskom podru~ju, nerijetko natreseti{tima, u sjevernoj Aziji i Sjever-noj Americi. Na podru~ju biv{e Jugo-slavije nalazimo je u visokoplaninskim,osobito vapnena~kim predjelima u po-jasu klekovine bora, gdje naseljava isp-rane, kamenite pa{njake. Poznata jekao pionirska vrsta koja omogu}ujeklijanje sjemena visokoga drve}a, po-sebice smreke, pod svojom gusto pri-leglom kro{njom.

[mrika, smri~[mrika, smri~[mrika, smri~[mrika, smri~[mrika, smri~ (Juniperus oxy-cedrus) ove}i je grm ili manje razgra-nato stablo do osam m visoko,ra{ireno po cijelom Mediteranu, a naistok dose‘e sve do Transkavkazja isjevernog Irana. ^esta je u na{im sre-dozemnim {umama te u toplijem po-jasu polusredozemnih {uma. Nerijetkoje nalazimo u ~istim sastojinama nadegradiranim tlima. Svojstvena je vrstavje~no zelenih sredozemnih {ikara(makija). Znakovita je u asocijaciji Car-pinetum orientalis, a u kontinentalnompodru~ju dolazi u nekim hrastovim,

Foto: Arhiva

Pi{e: Ivica Tomi}

Grupa igli~astih borovicaznakovita je po iglicama{iljasta vrha, koje susmje{tene pr{ljenasto, po triu svakom pr{ljenu, apr{ljeni alteriraju. Oveborovice imaju dvodomnecvjetove.

Obi~na borovica (Juniperus communis)

[mrika (Juniperus oxycedrus)

Kle~ica, kleku{a (J.c. var. montana,J. nana)

[mrika (Juniperus oxycedrus)

Kle~ica, kleku{a (J.c. var. montana,J. nana)

Obi~na borovica (Juniperus communis)

Broj 74 • velja~a 2003. HRVATSKE [UME22

borovim i bukovim zajednicama. Bit-no je istaknuti da podnosi najve}e‘ege i su{e te velike hladno}e. Okodva cm duge iglice odozgo imaju dvi-je bijele pruge pu~i, a sme|e-crveni,sjajni i okruglasti ~e{er debeo je 6–10mm, s 3–6 ljusaka i uglavnom s 2-3duguljaste sjemenke.

Pukinja, ljuskavacPukinja, ljuskavacPukinja, ljuskavacPukinja, ljuskavacPukinja, ljuskavac (Junipe-rus macrocarpa) je grm ili stabalcevisoko 5–6 m u podru~ju izrazito sre-dozemnih {uma (od [panjolske do Si-rije i u Bugarskoj), piramidalnoga habi-tusa koji se kasnije sve vi{e zaokru‘u-je. Do tri cm duge iglice su poput ki-sta na vrhu izbojka, odozgo s dvijebijele pruge. Okruglast, crveno-sme|ili tamnosme| ~e{er je jestiv, debeo1,2–1,5 cm, bez sjaja i svijetlo nahu-kan. Pukinja u nas raste prirodno uprimorju u uzanom pojasu, prete‘itona stani{tu {uma Quercetum ilicis, nadegradiranim zemlji{tima, makiji i ka-menjarima. Nerijetko se upotrebljavau hortikulturne svrhe, a osjetljivija jena niske temperature od {mrike.

Borovica ko{tuni~araBorovica ko{tuni~araBorovica ko{tuni~araBorovica ko{tuni~araBorovica ko{tuni~ara (J.drupacea) je drvo visoko 10–15, a ka-tkada i 20 m s piramidalnom kro{njomi uspravnim deblom. Tvrde iglice dugesu do 2,5 cm, odozgo s dvije bjelkastepruge. Sme|i ili plavkasti duguljasti~e{eri dosegnu 2,5 cm, sastavljeni suod 6 do 9 mesnatih ljusaka, koje kadasazriju postaju plavo-ljubi~aste i nahu-kane, sa po tri sjemenke u ko{tunici.Ova borovica raste u Gr~koj i MalojAziji. Ima je u Turskoj ju‘no od Anato-lije, u planinskim i primorskim {uma-ma i {ikarama, a osobito je ima u sre-di{njem Taurusu.

Ljuskaste boroviceKarakteristi~no je za njih da su im

plodonosne grane uvijek ljuskaste, abiljke i neplodne grane mogu biti sitnoigli~aste. Ljuske su im nasuprotno iunakrsno smje{tene i dobro prilegle teizbojak izgleda kao da je ispleten iz~etiri remena. Cvjetovi su jednodomniili dvodomni, a ~e{eri na stapci sasta-vljeni od 4 do 6 ljusaka.

Primorska somina, glu-Primorska somina, glu-Primorska somina, glu-Primorska somina, glu-Primorska somina, glu-ha}, gluha}u{aha}, gluha}u{aha}, gluha}u{aha}, gluha}u{aha}, gluha}u{a (Juniperus phoe-nicea) mediteranski je florni element.To je manje drvo, do 10 m visoko, iligrm koje raste u sredozemnim {uma-ma. U europskim je podru~jima Medi-terana rasprostranjena na pribli‘no1200 m nadmorske visine. U Hrva-tskoj raste u Primorju. Somina imagustu kro{nju, oko jedan mm debele iokruglaste izbojke te raznospolnecvjetove. Sjajni crveno-sme|i (u sta-diju zrenja) ili ‘u}kasti ~e{eri debeli suoko jedan cm, a sastavljeni od 6 do 8‘ilavo mesnatih ljusaka i 3–9 sje-menki. Zanimljivo je da ova borovicadosti‘e starost i vi{e od 1000 godina!

Planinska sominaPlaninska sominaPlaninska sominaPlaninska sominaPlaninska somina (J.sabina)naraste kao grm nepravilne i gustekro{nje, do 5 m visoko, deblo joj je

ja~e nagnuto ili puzi, grane su polegle,a vrhovi usmjereni prema gore. Okru-gli do malo bridasti tanki izbojci su dojedan mm debeli. Biljke i neplodnegrane su igli~ave, a do 4 mm dugeplavkastozelene iglice su u pr{ljenu.Nakon {to se izbojci i li{}e protrljaju,neugodnoga su mirisa i otrovni. Ljuskesu duge 2–4 mm, raspore|ene uunakrsnim parovima, a cvjetovi razno-spolni. Okruglasti do jajoliki plavkasto-crni i nahukani ~e{eri dugi su 5–7mm, vise na svinutoj stapci, a upotre-bljavaju se u medicini. Treba naglasitida su plodovi i li{}e ove ljuskaste bo-rovice otrovni.

Somina je prirodno rasprostranjenaizme|u 1 400 i 2 300 m nadmorskevisine, u planinama srednje i ju‘neEurope, Male Azije, Kavkaza, Urala iSibira. Otporna je na hladno}u, su{u iplinove, a nema osobitih zahtjeva pre-ma tlu. Sporo raste, vrlo je dekorativ-na i osobito cijenjena u hortikulturi.Nerijetko se uzgaja u nasadima, pose-bice na vrtnim kamenjarima.

Divlja iliDivlja iliDivlja iliDivlja iliDivlja ili gorska fojagorska fojagorska fojagorska fojagorska foja (J.excelsa) raste u Maloj Aziji do Kavka-za, na Krimu, isto~nom i ju‘nom dijeluBalkanskoga poluotoka. Njezina sjeve-rozapadna granica je u Makedoniji.Izraste do 20 m visoko drvo, vrlo traj-no i kvalitetno, sme|e kore koja selju{ti u trakama. Tamnosme|i izbojcidebeli su pribli‘no jedan mm, a ljuskedobro prilegle. Cvjetovi su jednodom-ni, a tamno grimiznoplavi ~e{eri su na-hukani, sa 4–6 ljusaka i 4–6 sjemenki.

Pitoma fojaPitoma fojaPitoma fojaPitoma fojaPitoma foja (J. foetidissima) jedo 15 m visoko drvo planinskih pre-djela Balkanskoga poluotoka i MaleAzije, sve do Transkavkazija i Krima.Na Taurusu raste na visini 2000 m.Ima ravno i punodrvno deblo, izbojcisu izrazito ~etverobridni, debeli vi{eod jedan mm, a ljuske ne{to ve}enego kod divlje foje. Cvjetovi su raz-nospolni, a tamnosme|i ili crni okrugli~e{eri plavo su nahukani, dugi 6–12mm, obi~no sa 1–2, rijetko sa 3 sje-menke.

VirginijskaVirginijskaVirginijskaVirginijskaVirginijska borovicaborovicaborovicaborovicaborovica (J. vir-giniana) prirodno je rasprostranjena uisto~nim predjelima Sjeverne Amerike,prete‘ito kao nizinsko drvo, no raste iu gorskim predjelima i na vi{e od1000 m nadmorske visine. Isti~e senjezina prilago|enost {irokoj varijabil-nosti klimatskih, pedolo{kih i topo-grafskih ~initelja. Stablo joj izraste do30 m, u promjeru do 150 cm. Siva docrveno-sme|a kora lju{ti se u dugimtrakama. Ljuskasto li{}e je nasuprotno,(oko 1 mm dugo), biljke i donje graneredovno su igli~aste, a iglice rastu uparovima ili u pr{ljenima. Cvjetovi suuglavnom dvodomni, a tamnoplavi ja-joliki do okruglasti ~e{eri svijetlo sunahukani, do 5 mm dugi i oko 6 mmdebeli. Pitoma foja dosegne starost dopribli‘no 400 godina, a njezino cr-venkasto i trajno drvo vrlo je kvalitet-no.

Planinska somina (Juniperus sabina)

Primorska somina (Juniperus phoenicea)

Divlja foja (Juniperus excelsa)Divlja foja (Juniperus excelsa)

Planinska somina (Juniperus sabina)

Primorska somina (Juniperus phoenicea)

Broj 74 • velja~a 2003. HRVATSKE [UME 23

{umsko vo}e

Broj 74 • velja~a 2003. HRVATSKE [UME24

Foto:Arhiva

Pi{e:VesnaPle{e

[umska jagoda(Fragaria vesca L.)

Poznata je i poddrugim nazivima:

jagoda, jagodnja~a,mamica i

pozemlju{a. Osim{to je ukusno vo}e,

koristi se kaoljekovito bilje

UUUUUposljednje vrijeme {umska ja-goda sve se vi{e koristi uljekovite svrhe, ali i u kozme-tici. Poznata je od anti~kih

vremena, od gr~kog lije~nika Teofra-sta, pa sve do latinskih pjesnika Ovi-dija i Vergilija.

Rasprostranjena je po Europi, nala-zimo je posvuda po {umama i {ikara-ma, u grmlju, na ~istinama, uz ‘ivice iputeve, u nizinama i na planinama (do1300 metara nadmorske visine).

Cvate u mjesecu svibnju, a dozri-jeva tijekom ljetnih mjeseci. Ima sitnecrvene plodove slatkastog okusa.Cvjeti}i sadr‘e pet lapova i pet bijelihlatica s mno{tvom zlatnih pra{nika usredini. Trajnica je koja se razmno‘avauz pomo} sjemena i vegetativno –vrije‘ama {to rastu iz podanaka ipu{taju korijenje na maloj udaljenosti.Poslije razvoja korijenovih ‘ilica,vrije‘e se odvajaju od mati~ne biljkerazvijaju}i mlade biljke. Listovi su napeteljkama, trostruko perasti, jajolikaoblika, nazubljeni i dlakavi.

U {umskoj jagodi ima 81 postovode, oko 6 posto {e}era (najvi{e fruk-toze i glukoze), kalija, ‘eljeza, mineral-nih soli, pektina te oko 60 mg postovitamina C. [umske jagode ukusnijesu i hranjivije od vrtnih, a zbogkoli~ine ‘eljeza u sebi smatraju ihposebno korisnima u lije~enju slabo-krvnosti.

Od {umskoga vo}a, {umske jagodenajvi{e su na cijeni zbog svoje finearome. Jedu se svje‘e, ali se koriste iza pripremu d‘ema, marmelade, ‘e-lea, sirupa i sl.

U ljekovite svrhe upotrebljavaju senajvi{e listovi, svje‘i plodovi, a poka-tkad i korijenje. Listove skupljamo urano ljeto dok biljka cvate. Mogu sebrati i mladi jo{ nerazvijeni listovi kojisadr‘e manje ljekovitih tvari, ali imanje tanina. Od listova se pripremavrlo ljekovit, osvje‘uju}i ~aj. Posebnoje dobar ~aj od mje{avine 3/4 mladihlistova jagode i 1/4 lazarkinje (pre-poru~uje ga i Sebastijan Kneipp).

Korijenje jagode iskapa se u pro-lje}e i jesen. Zajedno sa listovimasu{imo ga na sjenovitom mjestu. Odkorijenja i listova {umske jagode pri-prema se ~aj, koji je posebno ljekovitza ispiranje upaljene sluznice, kod‘elu~anih i crijevnih pote{ko}a, te za

listova {umske jagode, koje se prelijusa ~etvrt litre vru}e vode. Nakon pet-naestak minuta ~aj se procijedi. Nasli~an na~in prire|uje se i ~aj od ko-rijena {umske jagode, ali se uzima jed-na ~ajna ‘li~ica korijena na jednu~etvrtinu vode.

Jo{ u starom vijeku svje‘e jagodeupotrebljavali su za poticanje rada‘u~i i jetre.

Tako|er, {umskim jagodama lije~ese bubre‘ne i sr~ane tegobe, ‘iv~anaiscrpljenost, reuma, giht, kroni~ni cri-jevni zatvor. ^aj od listova {umskejagode preporu~uje se za bolje izlu-~ivanje mokra}e i ~i{}enje krvi, adjelotvoran je i u lije~enju hemeroida,bolesti jetre i slezene, protiv vodenebolesti i ‘enskih bolesti. Piju ga i bole-sni od astme i kroni~nog bronhitisa.

Zanimljivo je da je {umska jagodavrlo u~inkovita u lije~enju crijevnebolesti sprue koja napada Europljanekoji ‘ive u Indiji, Malajskom arhipela-gu i u Kini. Tamo gdje ne poma‘e nitijedna vo}na kura poma‘u jagode.Kod bolesti sprue nastupaju osjetnesmetnje u probavi masno}a, tako dabolesnici mr{ave, pate od slabokrvno-sti i upale ‘ivaca. Kori{tenjem jagodau prehrani ti problemi gotovo ilidjelomi~no nestaju.

Za losion od korijenja i li{}a zavanjsku primjenu uzima se 75 gramabiljke na litru vode. Upotrebljava se zagrgljanje i lije~enje upaljene sluzniceili kao kupelj za ruke i noge.

Za lije~enje slabosti organizma kori-sti se pola kg zrelih jagoda prelivenihsa ~etvrtinom prijesna mlijeka ili~a{om bijelog vina. Uzima se u petobroka tijekom dana s kruhom ukojem ima ra‘i, prosa i kukuruza.Izvan sezone u istu svrhu mogu seposlu‘iti jagode pripremljene kao pek-mez, marmelada i sl.

Uporabom svje‘ih jagoda kodnekih ljudi pojavljuju se alergije, stogaoni koji imaju alergijske reakcije na tovo}e neka ga ne uzimaju svje‘e, ve}neka piju ~aj od li{}a.

Osim {umske jagode kod nas rastujo{ dvije samonikle vrste jagoda, puca-vica ili truska i kitnja~a. Truska jemnogo sitnija od obi~ne jagode, a plo-dovi imaju okus sli~an ogrozdu.Kitnja~a je mnogo ja~a i visoka do 40cm. Plodovi su joj zelenkasto bijeli, ana strani izlo‘enoj suncu plodovi sucrvene boje. Kori{tenjem listova ovihdviju vrsta jagoda mogu se priprematiukusni ~ajevi.

Jagode su se po~ele uzgajati jo{ u15. stolje}u, a danas je poznato oko400 kulturnih sorti s velikim plodovi-ma.

[umska jagoda (Fragaria vesca)

Kitnja~a (Fragaria elatior)

zaustavljanje proljeva. Po nekim poda-cima dobar je i u lije~enju ‘utice, tepo Kneippu za ja~anje slabosti orga-nizma i pothranjenosti kod djece.

^aj od listova {umske jagode: uzetidvije do vrha pune ~ajne ‘li~ice suhih

Broj 74 • velja~a 2003. HRVATSKE [UME 25

doga|aji

Foto:I.Tomi}

Pi{e:IvicaTomi}PPPPPoslije Bjelovara i Koprivnice,

lova~ka ku}a Spa~va, na kraj-njem istoku Hrvatske, izabranaje za tre}e predstavljanje nove

tvrtke u na{oj zemlji, Forsttechnikd.o.o. Zagreb, predstavnika poznatogsvjetskog proizvo|a~a {umarske opre-me Timberjack.

Tom prigodom dugogodi{nji ~lanuprave Timberjacka za Europu i Ru-siju, gospodin Kauko Papunen, pred-stavio je voditelja Forsttechnik d.o.o.Zagreb Siegfrieda Reinspergera.

Pored rukovoditelja odjela za proiz-vodnju iz uprava isto~nog dijela Hra-vatske, te radnih jedinica transporta,prezentaciji su bili nazo~ni i profesoridr. Ante Krpan i dr. Dubravko Horvat,a vodio ju je Ivan Hodi}, zamjenik di-rektora Hrvatskih {uma.

Kroz povijest proizvodnje Timber-jackovih te{kih strojeva za {umarstvood 1957. do dana{njih najnovijih tipo-va forwardera, vodio je prisutne go-spodin Kauko Papunen.

Na kraju prezentacije, na{i {umarskistru~njaci za proizvodnju i mehaniza-ciju vidjeli su i najnovije dostignu}eTimberjackove “svemirske“ produk-cije. Dodu{e, to je samo tre}i prototipforwardera, koji umjesto {est ili osamkota~a, ima {est nogu s kojima us-pje{no svladava i najve}e {umske pre-preke. Poput golemog diva, poputvelikog fantasti~nog insekta ovaj “strojiz budu}nosti”, kako ga je prozvao dr.Ante Krpan, doista nikoga ne mo`eostaviti ravnodu{nim. Pitanje je samokada }e prohodati {umama u svojempohodu sje~e stabala. U na{im {uma-ma ve} desetlje}ima rade Timberjac-kovi forwarderi koji su se dokazalisvojom efikasno{}u i produktivnosti,pa se nadamo uskoro vidjeti i novetipove (1010 D, 1110 D i mo`da naj-noviji 810 C).

PREZENTACIJA NOVETIMBERJACKOVEOPREME U SPA^VI

Stroj kojije do{ao izbudu}nosti

Na prezentaciji ulova~koj ku}i Spa~va,predstavljeni noviTimberjackovistrojevi za {umarstvo

OOOOObilne koli~ine sije~anjskogasnijega zabijelile su i {ume,vrtove, vo}njake, polja i dolo-ve Po‘e{ke kotline. Zarobljen

u snijegu na{ao se i {umsko-hortikul-turni rasadnik Hajderovac, po‘e{kepodru‘nice Hrvatskih {uma. Podsnje‘nim pokriva~em i osvijetljen sun-~evim zrakama, njegova ljepota i po-sebnost jo{ vi{e dolaze do izra‘aja.Okom kamere otkrivamo na{im ~ita-teljima dijelove rasadni~koga krajolikau zimskom ugo|aju. (t)

Rasadnikpod snje‘nimpokriva~em

Atraktivna nadstre{nica – djelo po‘e{kih {umara

Mati~njak i plastenik rasadnika u snje‘noj bjeliniokupanoj suncem

Hortikulturne sadnice

Pi{e: A. Z. Lon~ari}

SVIJET GLJIVA

Jestive gljivena{ih {uma

Od sije~nja doOd sije~nja doOd sije~nja doOd sije~nja doOd sije~nja doooooo‘ujk‘ujk‘ujk‘ujk‘ujka , potkraja , potkraja , potkraja , potkraja , potkrajzime i u ranozime i u ranozime i u ranozime i u ranozime i u ranoprolje}e tijekprolje}e tijekprolje}e tijekprolje}e tijekprolje}e tijekomomomomomotapanja snijega, uotapanja snijega, uotapanja snijega, uotapanja snijega, uotapanja snijega, una{im {umamana{im {umamana{im {umamana{im {umamana{im {umamarastu prve zimskrastu prve zimskrastu prve zimskrastu prve zimskrastu prve zimskooooo------proljetne gljive.-proljetne gljive.-proljetne gljive.-proljetne gljive.-proljetne gljive.Nalazimo ih naNalazimo ih naNalazimo ih naNalazimo ih naNalazimo ih natrulim panjevima,trulim panjevima,trulim panjevima,trulim panjevima,trulim panjevima,pod grmljem, ispodpod grmljem, ispodpod grmljem, ispodpod grmljem, ispodpod grmljem, ispodtruloga li{}a i iglica,truloga li{}a i iglica,truloga li{}a i iglica,truloga li{}a i iglica,truloga li{}a i iglica,pod zemljom ipod zemljom ipod zemljom ipod zemljom ipod zemljom imahovinom, namahovinom, namahovinom, namahovinom, namahovinom, nadeblima i kdeblima i kdeblima i kdeblima i kdeblima i korijenjuorijenjuorijenjuorijenjuorijenjuprete‘itoprete‘itoprete‘itoprete‘itoprete‘itolistopadnogalistopadnogalistopadnogalistopadnogalistopadnogadrve}a. Nekdrve}a. Nekdrve}a. Nekdrve}a. Nekdrve}a. Neke ode ode ode ode odnjih su i prvi vjesnicinjih su i prvi vjesnicinjih su i prvi vjesnicinjih su i prvi vjesnicinjih su i prvi vjesniciprolje}aprolje}aprolje}aprolje}aprolje}a

O‘ujka, o‘ujska pu‘evica(Hygrophorus marzuolus) ovisno ovremenskim uvjetima raste pojedina-~no i u skupinama ispod li{}a i iglica,od sije~nja do svibnja, u smrekovim,jelovim, borovim , bukovim i kesteno-vim {umama. Najvi{e ih ima u planin-skim predjelima, gdje su prete‘ito jele,ili u nizinskim, gdje se borovi mije{ajus bjelogori~nim drve}em. Nerijetko seo‘ujka potpuno razvija pod zemljomili mahovinom. Najvi{e je ima u su-sjednoj Sloveniji, a u nas u sredi{njojHrvatskoj. Ovu jestivu i so~nu gljivu,neznatne arome, pripremamo narazli~ite na~ine: pr‘enjem, pirjanjem,kiseljenjem i za juhu.

U po~etku ispup~en, a kasnijespljo{ten klobuk je promjera 3–12 cm,nerijetko u sredini ulegnut, s valovitimuzdignutim rubom. Suhe je zrakasto-vlaknase povr{ine koja je u razli~itimnijansama, od svijetlosive do tamnosi-ve boje, ali je bijele boje ako je pokri-ven li{}em. Stru~ak je kratak i de-beo(4–8x1,2–3 cm), bijeli ili sivi, ravanili zakrivljen. Listi}i trusi{ta su debeli,bijeli i gusti u mlade gljive, kasnije sivii rijetki, obrasli po stru~ku i razgranati.S popre~nim mosti}ima povezani suna hrptu, a otrusina je bijela. Mesoo‘ujke je bijelo, u mladih gljiva mekoi krhko, poslije donekle vlaknato, aklobuka je sivkasto. Ugodna je okusa,no u ve}oj koli~ini neugodna mirisana mokra}nu kiselinu. Toj gljivi jenajsli~nija kozja~a (Higrophorus ca-prinus), tako|er vrlo ukusna, tanjegamesa, zrakasto-vlaknastoga klobuka,koji je vi{e sme|i. Stru~ak je tanji idu‘i, u gornjem dijelu tamniji.Mo‘emo je zamijeniti sa slovenskomsivkom (Tricholoma portentosum) inekim drugim gljivama sa sivim klobu-cima, koje rastu u jesen, no valja istak-nuti da u vrijeme rasta o‘ujke nemadrugih sli~nih gljiva.

Prstasta smr~kovica (Verpa di-gitaliformis) ima stani{te u svijetlimbjelogori~nim {umama, vrtovima iparkovima, a pojavljuje se u rahlojzemlji ispod grmlja, na vla‘nim mjesti-ma, u blizini voda. Ova rijetka gljivamekoga bjelkastog mesa te neizrazitamirisa i okusa raste tijekom travnja isvibnja. Izvana svijetlosme|i do keste-njastosme|i naboran klobuk visok je2–3 cm, debeo 1–1,5 cm, izgleda kao

napr{njak nataknut i pri~vr{}en na vrhstru~ka. Unutarnja povr{ina klobuka jebjelkastosiva. Kestenjastosme|e trusi-{te je na vanjskoj povr{ini klobuka.Krhak i valjkast stru~ak je svijetlo‘ut ilisvijetloru‘i~ast s nejednakim popre~-nim prugama. U po~etku je uunutra{njosti poput sr‘i, a kasnije{upalj. Osnovna zna~ajka gljiva rodasmr~kovice (Verpa) jest da je klobukpri~vr{}en samo na vrhu stru~ka, aoko stru~ka ispod klobuka je prazanprostor.

^e{ka smr~kovica (Verpa bohe-mica) ni~e u rano prolje}e pod grm-ljem, na rubu listopadnih {uma, uzpotoke i rijeke, u blizini topola i joha,ponajvi{e blizu glogova, redovitoispod vrba, a nerijetko i nakr~evinama u sklopu borovih sastoji-na. Spada u prve vjesnike prolje}a jerse pojavljuje u vrijeme pupanja ranihproljetnih biljaka. Pojavljuje se napje{~anom ili glinenom tlu, a zarazliku od smr~ka podnosi i kiselo tlo.^esto raste u unutra{njoj Hrvatskoj,manje u submediteranu. Klobuk joj je

Prstastasmr~kovica

(Verpadigitaliformis)

gljive

Foto:Arhiva

Pi{e:Ivica

Tomi}

Broj 74 • velja~a 2003. HRVATSKE [UME26

27

zvonolik, ~unjast ili jajolik, u gornjemdijelu u‘i, u obliku {iljka ili zaobljen navrhu. Naraste u visinu do 5 cm.Znakovit je po krupnim rebrima napovr{ini, koja vijugaju i spiralno sezavr}u. U po~etku su vijugavi naboriuglavnom obli i uzdu‘no smje{teni, au starosti postaju tanji i crnkasti.Popre~na rebra su ni‘a i spljo{tenija.Stru~ak je u po~etku blijed i crvenka-sto nahukan, a kasnije ‘u}kast i prste-nast, jer je osut bijelim ili sme|impahuljastim ljuskicama, nanizanimuglavnom u vodoravnom smjeru iliizdu‘enim. Naraste do 15 cm visoko,a budu}i da je {upalj, lako je lomljiv.Tanko, vo{tano i podosta tvrdo mesoblagoga je i ugodna okusa i mirisa tedobre kvalitete. Priprema se kao poha-no , na ‘aru, pirjano, a dobro je zajuhe, umake, gula{e i dr. Toj gljivi vrloje sli~an {iljati smr~ak (Mitrophorarimosipes), ~iji je klobuk i stru~ak isteboje. Uzdu‘na rebra granaju se uko-so, a klobuk nije slobodan, nego je naoko pola visine opnom povezan sastru~kom.

Velika gnoji{tarka (Coprinuscomatus) raste u prolje}e od travnjado svibnja, u jesen od rujna do listopa-da pa i do studenoga. Pojavljuje se ugrupama na pjeskovitom tlu u vla‘nim{umama, parkovima i naseljima, a oso-bito na gnojenoj zemlji u rasadnicima,vrtovima, na poljima i na kompostu.Ima je i uz teku}ice, u sjeni topola ivrba, a ~esto u travi. Mlada gljiva imavaljkasto zatvoren klobuk oko stru~ka,do 10 cm visok, promjera 5–15 cm.Poslije je otvoren i izdu‘eno zvonolik,s uglavnom pahulji~avom povr{inom(na tjemenu glatkom i sme|om). Odruba klobuka pojavljuje se ru‘i~astaboja koja ubrzo prelazi u crnu (kapljekao crna tinta !). Tanki, gusti i bijelilisti}i trusi{ta potpuno pocrne, a prijetoga su crveni i sme|i. Stru~ak narastedo 15 cm u visinu, debeo je 1-1,5 cm,po du‘ini je {upalj te u donjem dijeluzadebljao, sa svilenkasto-vlaknastompovr{inom. Znakovit je po pomi~nobijelom vjen~i}u koji ubrzo otpadne.Meso velike gnoji{tarke je tanko, bezosobita mirisa i okusa, u mladostibijelo i meko, a poslije u stru~ku po-stane tvrdo i vlaknasto.

Ovu gljivu valja pripremati zarazli~ita jela {to prije poslije branja, jernakon nekoliko sati stajanja bijeli pri-mjerci poprime boju tinte. Priprema sekao juha, mo‘e se pe}i i puniti me-snim i biljnim nadjevom.

Bar{unasta panjev~ica (Flam-mulina velutipes) raste od kasne jese-ni do prolje}a, prete‘ito u studenome,prosincu i sije~nju, za blagih zima ijugovine. Pojavljuje se u busenovimaili pojedina~no, na trulim panjevima iu {iblju lista~a. Na deblima i korijenjudrve}a (kesten, jasen, vrba) {tetan jenametnik koji uni{tava drve}e, osobito

O‘ujka, o‘ujskapu‘evica(Hygrophorusmarzuolus)

^e{ka smr~kovica(Verpa bohemica)

Broj 74 • velja~a 2003. HRVATSKE [UME

voli vrbe. Dobro podnosi hladno}u.Klobuk je promjera 3–10 cm, upo~etku polukuglast, poslije spljo{ten,sme|e‘ute boje kao med, vrlo ljepljiv,u sredini tamniji. U mladih gljiva rubklobuka je podvijen, a u starih valovit.Isprva bijeli, kasnije sme|e‘uti, listi}itrusi{ta su {iroki i rijetki, razli~itoduga~ki i prirasli uz karakteristi~nobar{unast 3–7 cm dug stru~ak. Podklobukom je stru~ak ‘u}kastocrven-kast, prema dolje tamnosme|, gotovocrn, katkada i {upalj. Meso je kiselka-sto, u klobuku je tanko i meko, a ustru~ku tvrdo, vlaknasto i ‘uto. Trebaistaknuti kako su jestivi samo klo-bu~i}i, ~ak ako su i smrznuti, no valjaih prethodno dobro prokuhati. Najvi{ese koriste za juhe i umake. Va‘no jeznati da je gljiva uvjetno jestiva, jer usirovom stanju sadr‘i toksi~nu tvarkoja je u ve}im koli~inama {tetna zasrce.

Bukova~a (Pleurotus ostreatus)pojavljuje se od listopada do o‘ujka ubusenovima, na deblima i panjevimarazli~itoga listopadnog drve}a, posebi-ce na bukvi, ali i na divljem kestenu,brijestu, topoli, vrbi, bagremu, jablanui orahu. Katkad se pojavi i na dudu,ponajvi{e u Dalmaciji. Rijetko je nala-zimo na javoru i bazgi te na ~etinja-~ama. ^esto se javlja kao parazit kojiizaziva bijelu trule‘. Zimska je vrsta,ali neke njene varijetete nalazimo uprolje}e (salignus), a neke tijekomljeta (pulmonarius). Najvi{e je ima uGorskome kotaru te u okolici Samo-bora i Zagreba, a tako|er i u Sloveniji.Spljo{tena i mesnata klobuka promje-ra je 4–15 cm, glatke povr{ine, sive,sme|e ili sivosme|e boje, {koljkasta ililepezasta oblika te podvijena ruba. Uzstru~ak klobuk je ulegnut. Trusi{te~ine gusti, bjelkasti ili bijeli i razli~itoduga~ki listi}i, obrasli po stru~ku.Otrusina je sivo-ljubi~asta. Stru~ak jekos, kratak i ekscentri~an te urastao uklobuk, veli~ine 6–12x1–1,4 cm. Udonjem dijelu je bijel i tanji. Mesobukova~e je bijelo i ~vrsto, ugodnamirisa i slatkasta okusa. Rije~ je o jesti-voj, dobro poznatoj, nadaleko cije-njenoj i osobito ukusnoj gljivi. Tvr|idijelovi bli‘e stru~ku i cijeli stru~akvalja odrezati i odbaciti, jer kasnijeodrvene. Ova gljiva mo‘e se za jelopripremati pr‘enjem (odrezak), poha-njem, pirjanjem i kiseljenjem, a osobi-to je dobra za pripremu umaka i vari-va.

Velika gnoji{tarka (Coprinus comatus)

Bar{unasta panjev~ica (Flammulina velutipes)

Bukova~a (Pleurotus ostreatus)

Meso bukova~e je bijelo i~vrsto, ugodna mirisa islatkasta okusa. Rije~ je ojestivoj, dobro poznatoj,nadaleko cijenjenoj iosobito ukusnoj gljivi.

Broj 74 • velja~a 2003. HRVATSKE [UME28

Broj 74 • velja~a 2003. HRVATSKE [UME 29

Foto:D.Getz

Pi{e:DarkoGetzHo}e li nova cesta D 7 kroz

Dravske ritove ugroziti priroduisto~ne Slavonije i Baranje?S postoje}imidejnim rje{enjemi studijom utjecajana okoli{ noveprometnice nisuzadovoljni niljubitelji prirode,vikenda{i,rekreativci,nevladine udruge“zelenih”, ali ni{umari,poljodjelci, lovci idrugi

ekologija

EKOLO[KA ZA[TITA ISTO^NE SLAVONIJE I BARANJE

Stari dravski meandar Mrtvaja – iznimno bogat ribom ali i drugim ‘ivotinjama

Broj 74 • velja~a 2003. HRVATSKE [UME30

DDDDDanas ve} davne 1970. godinegradske su vlasti upozorene uOsijeku na budu}i problemprometnoga zagu{enja pozna-

te dr‘avne ceste D 7 ^epin-Osijek-BeliManastir koja prolazi sredi{tem gradaOsijeka (pravac jug-sjever), odnosno,{ire gledano, Jadran-Baltik.

Nakon domovinskog rata, promettom cestom udeseterostru~io se, po-sebice kad su iz pravca luke Plo~e iBosne krenule kolone {lepera, autoci-sterni, kamiona itd. Usko je grlo sâmgrad Osijek, to~nije poznato raskri‘jeVukovarske i Trpimirove gdje se kat-kad ~eka i do pola sata na prijelazpreko drvenog mosta za Baranju iobrnuto, da se u|e u protok ju‘nezaobilaznice grada. Kolone automobi-la ~esto su duga~ke po nekoliko kilo-metara. Prometna gu‘va ne prestaje ninakon prijelaza rijeke Drave i nastavljase sve do Darde, gdje postoji odvojakprema Baranjskom Petrovom Selu idalje za Ma|arsku. Promet ne jenjavani no}u.

Bili su to dovoljni razlozi da seHrvatske ceste i lokalna samoupravaGrada odlu~e za izgradnju tzv. zapad-ne zaobilaznice, koja zapo~inje u spo-menutom ^epinu, a kod Vi{njevca bitrebala prije}i rijeku Dravu i zavr{itikod [vajcarnice sjeverno od Darde.No problem je u tome {to u ve}emdijelu zaobilaznica prelazi Dravske ri-tove koji su u programu zakonskeza{tite.

S idejnim rje{enjem i ostalim doku-mentima nisu zadovoljni ljubitelji pri-rode, mnoge nevladine udruge zele-nih, vikenda{i i rekreativci. Vjerojatnone}e biti sretni ni mnogi poljodjelcikojima trasa sije~e oranice, a ni {uma-ri. [umari }e biti zakinuti u vlasni{tvu{umskog zemlji{ta i {ume koju }emorati posje}i prije redovne sje~e.

[to se doga|a sa{umom

Uvidom u {umsko-gospodarsku os-novu za gospodarsku jedinicu Dardan-ske {ume doznajemo da se radi oekolo{ki vrijednom zemlji{tu, priklad-nom za uzgoj euroameri~kih topola(EAT) koje su ondje zastupljene sa 64posto u ukupnoj strukturi vrste drve}a.Dok su pojedini odsjeci predvi|eni zaredovnu sje~u, u ostalima, a takvih jenajvi{e, nalazimo netom podignutumladu {umu ili je zemlji{te u pripremiza po{umljavanje. Osim EAT, nabudu}oj trasi ceste nalazimo ~iste ilimje{ovite sastojine vrba (21,8 posto),bijele topole (4,7 posto), zatim crnetopole (0,5 posto) te druge vrste topo-le (8,4 posto). Crna topola, podsjeti-mo, ugro‘ena je vrsta i pod nadzoromje {umara i za{titara prirode. Starecrne topole ~esto su mjesta gdje orao{tekavac savija gnijezdo.

Drvna masa u toj gospodarskojjedinici procijenjena je na 416 tisu}a

Osim euroameri~ke topole, na budu}oj trasi ceste nalazimo ~iste ilimje{ovite sastojine vrba (21,8 posto), bijele topole (4,7 posto),zatim crne topole (0,5 posto) te druge vrste topole (8,4 posto). Crnatopola, podsjetimo, ugro‘ena je vrsta i pod nadzorom je {umara iza{titara prirode.Osje~ki “zeleni” predla`u premo{tenje Dravskih ritova cestom nastupovima, vijaduktom od rekreacijskog podru~ja Vi{njevca do tzv.Trokuta na nasipu Drava-Dunav (0,5 km nasipa). Time bi seomogu}ila nesmetana proto~nost podzemne vode i nadzemnihtokova koji gravitiraju prema Kopa~kom ritu (kanal Barbara idrugi) te kretanje jelenske i druge divlja~i.

Broj 74 • velja~a 2003. HRVATSKE [UME 31

kubi~nih metara i predstavlja velikugospodarsku vrijednost. Jo{ je ve}aekolo{ka (op}e koristi {uma).

Hidro-ekolo{ki dravski ritovi u Ba-ranji dio su jedinstvenog ritsko-mo-~varnog ekosustava u kojem se nalazii Kopa~ki rit. Radi se o inundacijirijeke Drave sa granicom na dravskomnasipu (32 km) koja se kod kopa~kihlivada spaja sa {umskim revirom Dra-vica, odnosno branjenim od poplavadijelom Kopa~koga rita. U prostorukopa~kih livada nalaze se dvije pro-metnice, ‘eljezni~ka pruga Osijek-BeliManastir-Pe~uh i spomenuta dr‘avnacesta D7. Du‘ina dravske inundacijeje oko 35 km, a {irina varira od 1 do3 km. Zajedno s oranicama, rijekomDravom, kanalima, starim rije~nimmeandrima i barama ~ini ekolo{kucjelinu od cca 250 ~etvornih kilometa-ra, od ~ega na poplavni dio otpada 70km2.

U knjizi Dravski ritovi u Baranji(autori Majstorovi}, Getz, Brna, Ma-nojlovi} i Ani~i}) detaljnije je opisanopodru~je, geografija, hidrologija, nje-gova flora i fauna. Posebno je istaknu-ta njegova turisti~ko-rekreativna va-‘nost za grad Osijek i njegove gra-|ane koji su prije Domovinskog rataredovito posje}ivali taj kraj.

Za{tita Dravskih ritova Za za{titu rijeke Drave posebno se

zauzima Dravska liga, asocijacija drav-skih nevladinih udruga. Cilj je zako-nom za{titi rijeku Dravu, njezino po-dravlje, od Slovenije do u{}a Drave uDunav, uklju~uju}i i regionalni parkGornje Podunavlje i druge dijeloveVojvodine. Radi se o dijelu projekta“Man and Biosphere” kojega financiraUNESCO, a kojemu je kona~ni ciljprogla{enje rijeke Drave i dijelovaPodunavlja rezervatom biosfere Du-nav-Drava-Mura (oko 2.600 km2.)

U svezi s projektom Rezervat bio-sfere Dunav-Drava-Mura, Ministarstvuza{tite okoli{a i prostornog ure|enjadostavljen je op{iran materijal sazahtjevom za progla{enjem dijelovahrvatskog teritorija parkom prirode.Premda o cijeloj kampanji MZOPUima pozitivno mi{ljenje, konkretno, usmislu realizacije zahtjeva nije se ni{tapoduzelo. [tovi{e, kasnije se doznaloda su predstavnici Ministarstva ospori-li prostorni plan @upanije osje~ko-ba-ranjske u dijelu prijedloga progla{enjaDravskih ritova parkom prirode, navo-dno, zbog pomanjkanja novca u pro-ra~unu.

U otvorenom pismu upu}enom@upaniji i MZOPU zeleni predla‘u dabrigu oko budu}eg parka prirodeDravski ritovi preuzme Javna ustanova@upanije koja je u osnivanju ili Hrvat-ske {ume. Zakonskom za{titom Drav-skih ritova sprije~ilo bi se samovoljnofragmentiranje tog prostora i nekibudu}i planovi koji bi ga ekolo{kiobezvrijedili.

Bara Gakovac, zbog dogradnje Dravskoga nasipa gotovo presu{ila

Biciklisti~ka staza prema u{}u rijeke Kara{ice bit }e mo‘da presje~ena zemljanimnasipom

[ume u (od poplave) branjenom dijelu Dravskih ritova u Baranji

Broj 74 • velja~a 2003. HRVATSKE [UME32

U va‘e}em projektu zaobilazneceste D7 prepoznata je najjeftinijavarijanta gradnje na zemljanom nasipukoji presijeca zonu rekreacije na Pam-pasu, zatim preko mosta prati crtunivelete po neravninama postoje}ihbara i starih dravskih rukavaca, grubopresijecaju}i najvrjednije dijelove togapodru~ja, nimalo ne respektiraju}iekolo{ke i druge interese koji postoje.

Kao razumno rje{enje osje~ki zele-ni predla‘u premo{tenje Dravskih rito-va cestom na stupovima, vijaduktomod rekreacijskog podru~ja Vi{njevcado tzv. Trokuta na nasipu Drava-Du-nav (0,5 km nasipa). Time bi seomogu}ila nesmetana proto~nost po-dzemne vode i nadzemnih tokova kojigravitiraju prema Kopa~kom ritu (ka-nal Barbara i drugi), kretanje jelenskedivlja~i, oko 400 grla, evidencija iz1990., divljih svinja, lisica i drugih kar-nivora, te drugih skupina ‘ivotinja,uklju~uju}i vodozemce i ribu. Cesta bibila za{ti}ena (u slu~aju eventualnogproboja glavnih obrambenih nasipa),u vrijeme katastrofalnih poplava, kojenisu rijetke u tome kraju. Osim toga,slobodni prolaz izme|u stupova vija-dukta ne bi ometao {umare, poljodjel-ce koji tuda prolaze svojim strojevimakao i vikenda{e, {portske ribolovce,rekreativce i ostale. Zeleni predla‘uda se zatra‘i me|unarodna pomo}(Svjetska banka), jer bi gradnja vija-dukta vi{estruko pove}ala cijenu gra-dnje zaobilaznice.

Gledaju}i u budu}nost, zaobilaznacesta D7 na stupovima bila bi zalogo~uvanja Dravskih ritova. Podsjetimo ina to da se mnoga trenutno skuparje{enja kasnije poka‘u korisnima.Gradnja ceste na zemljanom nasipupotencijalna je opasnost za tampon-zonu Kopa~koga rita, koja bi se moglagradnjom lateralnih cesta preobrazitiu urbanizirani prostor novoga Osijekana lijevoj obali Drave, za koji su se jo{prije rata zalagali neki zagreba~ki ur-banisti, unato~ protivljenju {umara iza{titara prirode. Nismo spomenulicestovno-‘eljezni~ki koridor Vc (Ja-dran-Baltik) kojim se predvi|a ponov-na gradnja ceste, most preko Drave,ponovni prijelaz preko Dravskih rito-va, nova devastacija ekosustava. To jekrajnje rasipni{tvo prema ekolo{komblagu Hrvatske i Slavonije, pa pitamoMinistarstvo za okoli{ i @upaniju, ima-ju li uop}e razumne ljude, stru~njakekoji }e procijeniti i dati svoj sud o timcestovno-‘eljezni~kim projektima, ili jemo‘da u pitanju besprizorna samo-volja neukih ili, mo‘da, upotrijebimo igrublju rije~, ekolo{ki neobrazovanih,beskrupuloznih osoba iz vode}eg po-liti~kog miljea.

Nadamo se da }e razum prevladati,o~ekujemo konkretnu podr{ku Mini-starstva za okoli{, vode}ih ljudi u ur-banizmu @upanije, podr{ku {umara,lovaca, {portskih ribi~a te poljodjelaca~ija bi se rije~ tako|er trebala ~uti uovoj prilici.Drava kod Pampasa gdje bi trebao biti most zaobilazne ceste D 7.

Crvenokljuni labudovi na bari Boro{

Posjetitelji dravskih ritova brojni su sportski ribolovci i vikenda{i

Broj 74 • velja~a 2003. HRVATSKE [UME 33

stare lugarnice

[UMARIJA KLANA

Pedeset godina lugarniceSuhoLLLLLugarnica Suho dio je bogate

{umarske povijesti {umarije Kla-na. U studenom pro{le godineobilje‘eno je 50 godina otkako

je sagra|ena. Sada{nji i nekolicina rad-nika iz “onoga” vremena prisjetili suse proteklih vremena kad je sve bilodruk~ije i kad su lugarnice bile mjestosvih dru{tvenih doga|anja.

Lugarnice su dio povijesti {umar-stva. U njima se spavalo, dogovaralo,dru‘ilo, slavilo. Jedna je od takvih ilugarnica Suho u {umariji Klana udelni~koj Upravi {uma. Sagra|ena je iotvorena 23. studenoga 1952. i to jejedan od zna~ajnijih datuma iz po-vijesti rada te {umarije. Istoga dana,pedeset godina kasnije, 23. studenogapro{le godine, na obilje‘avanju togalijepoga jubileja okupila se, uz sa-da{nje radnike, i nekolicina nekada-{njih, s prvim upraviteljem {umarije,dipl. ing. Zvonimirom Tomcem. Uznjega, tu su bili i nekada{nji radnici,umirovljeni lovnik Pavao Su{nik, zatimIvanka Sim~i} te Karlo Iskra. Bio je tosusret prepun dojmova, jer su seprisje}anjem na pro{la vremena nakra-

tko vratili u nezaboravne dane svojemladosti i doga|aje vezane uz osni-vanje {umarije Klana i gradnju i otvo-renje lugarnice.

A po~eci su 1947. bili doista te{ki,isti~e ing. Tomac. Krenuli su odni~ega, po~eli su poslovati bez tradi-cije i iskustva, doslovno s jednim sto-lom, olovkom i ne{to papira. Valjalo jeokupiti stru~no osoblje. Prisje}a sevelike pomo}i jedinog stru~nog rad-nika, starijeg lugara Antuna Rudina.Za rad lugara u {umi, u ono je vrijemetrebalo osigurati i odgovaraju}i smje-{taj, pa se ve} od 1947. po~elorazmi{ljati o gradnji lugarnice u gospo-darskoj jedinici Suho. Inicijativa itehni~ka priprema oblikovane su1951., a s gradnjom se zapo~elo sre-dinom 1952. Otvorenjem lugarniceprije pola stolje}a otvorena je i knjigadojmova, u koju su tijekom svihpro{lih godina svoje utiske upisivali nesamo radnici {umarije, ve} svi onimnogobrojni gosti, turisti, planinari,lovci kojima je lugarnica prirasla srcu,pru‘aju}i uto~i{te poslije napornogpje{a~enja, lova ili obavljenih radova u{umi. Tijekom godina stara knjiga uti-saka postala je pretijesna, pa je naoblje‘avanju pedesetog jubileja otvo-rena nova. U nju su se prvi upisali

sada{nji radnici {umarije i upravitelj@eljko Perkovi}.

Bilo bi nepravedno i nezamislivoovom prigodom ne spomenuti dvojicunajzaslu‘nijih ljudi koji su svojomgostoljubivo{}u i lijepom rije~i uvijekdo~ekivali ljude u lugarnici tijekomsvih ovih godina i bili njezini doma-}ini. Od 1952. do umirovljenja 1990.Pavao Su{nik, a od 1990. Damir Pro-kopovi} pomo}nik revirnika u [uma-riji.

Lugarnica Suho izgra|ena je nainicijativu tehni~kog osoblja i ljudi kojisu ondje radili tijekom proteklih godi-na. Nastala je zbog potrebe smje{tajaradnika, ali i onih koji su ondje povre-meno boravili u svom planinarskom ililovnom pohodu, isti~e Tomac.

“Po`elimo da obilje`avanjem jubi-leja lugarnice, potaknemo i budu}egeneracije na gradnju sli~nih objekata,ali da im ovakvi objekti ubudu}e buduinspiracija koja }e u kona~nici utjecatina daljnji napredak i razvitak {umar-stva”, jedna je i od `elja ing. Tomcazapisana povodom proslave jubilejalugarnice. A iz knjige utisaka, saz-najemo i neke od podataka vezanihuz samu gradnju.

Do Klane 20 km Projekt lugarnice izradio je ing.

Vili~i}, a radovi na objektu zapo~eli su8. lipnja 1952. doznakom i sje~omgra|e. Najve}i dio radova obavili susami radnici {umarije. Lugarnica jedovr{ena u roku od {est mjeseci, 1.studenoga i otvorena 23. studenoga1952.

@eljko Perkovi}, upravitelj {umarijeKlana, uru~uje prigodni poklon prvomupravitelju {umarije Zvonimiru Tomcu

Lugarnica Suho

Foto:V.Ple{e

Pi{e:VesnaPle{e

Broj 74 • velja~a 2003. HRVATSKE [UME34

Nalazi se na 1016 metara nadmor-ske visine, 20-ak km udaljena odmjesta Klana, na ~istini u okru‘ju du-boke crnogori~ne {ume i pravi je rajza odmor onih koji vole prirodu i bo-ravak u njoj. Danas je to lijepo ure|enprostor koji mo‘e ugostiti i do dvade-setak ljudi. U samoj lugarnici ima trina-est le‘ajeva. U depandansi (omanjojure|enoj zgradi do lugarnice) {estle‘ajeva, uz prate}e sanitarne ~vorovei kuhinju.

Dodatne u‘itke kojima se mo‘eteprepustiti borave}i ne samo u lugarni-ci, ve} i u predjelu Suho, najbolje }edo~arati rije~i lovnika Pavla Su{nika,koje je upisao 30. studenoga 1997. uknjigu utisaka: »Tokom trajanja jelen-ske rike ovi divni predjeli na cijelomsu lovnom podru~ju bili ispunjeniodzvanjanjem tog o~aravaju}eg gla-sanja jelena. Za svakog lovca i ljubi-telja prirode to je neopisiv do‘ivljaj izadovoljstvo, zato preporu~ujem svi-ma: ~uvajmo prirodu i njezine stanov-nike za opstanak i prosperitet budu}ihgeneracija«.

Iz knjige utisaka i{~itavamo samorije~i pohvale, jer odu{evljenje krajo-likom, predivnim pejsa‘ima i ljubaz-nim doma}inima dijele svi oni koji suposjetili taj kraj i bili gosti {umarijeKlana i lugarnice na Suhom. A {to jejo{ va‘nije, tko je jednom posjetio tajkraj uvijek mu se iznova vra}a.

Projekt lugarnice izradio je ing. Vili~i}, a radovi na objektuzapo~eli su 8. lipnja 1952. Najve}i su dio radova obavilisami radnici {umarije. Lugarnica je dovr{ena u roku od {estmjeseci, 1. studenoga i otvorena 23. studenoga 1952. Nalazise na 1016 metara nadmorske visine, 20-ak km udaljena odmjesta Klana. Danas je to lijepo ure|en prostor koji mo‘eugostiti i do dvadesetak ljudi. U samoj je lugarnici trinaestle‘ajeva.

Proslavapedesete

obljetnicelugarnice,

sada{nji radnici{umarije Klana

i nekada{nji

Depandansa uz lugarnicu

Broj 74 • velja~a 2003. HRVATSKE [UME 35

lov i ribolov

Foto:A. Z.Lon~ari}

Pi{e:AntunZlatkoLon~ari}

TTTTTek {to se uspjelo donekle sani-rati ratne {tete u lovstvu Ba-ranje, obnoviv{i mati~ni fonddivlja~i, prije svega jelenske na

jedan solidan broj, a uz to ureditiobjekte, opremu i obnoviti ogradeoko lovi{ta, pred baranjske lovnestru~njake postavio se nov, znatnote‘i problem.

– U Baranji je danas stanje krajnjezabrinjavaju}e, jer je gotovo 90 postojelenske divlja~i zara‘eno velikim me-tiljem, a rje{avanje problema nadilazimogu}nosti Hrvatskih {uma, isti~erukovoditelj slu‘be za lovstvo Hrvat-skih {uma Ivan Tarnaj.

Prvi znaci metiljavosti kod jelenskedivlja~i, te parazitne bolesti ~iji je uz-ro~nik veliki ameri~ki jetreni metilj (Fas-ciola hepatica magna) primije}eni su ubaranjskom lovi{tu jo{ prije dvije godi-ne. Ve} tada o tome su obavije{teniVeterinarski fakultet u Zagrebu i Hrvat-ski veterinarski institut, koji su odmahotpo~eli sa istra‘ivanjima na terenu i ulaboratoriju. Obavije{teno je i Ministar-stvo poljoprivrede i {umarstva, koje jeodmah otpo~elo s provedbom monito-ringa i suzbijanjem te bolesti, koja nijezabilje‘ena na na{im prostorima ve}dva desetlje}a.

LOVI[TE PODUNAVLJE-PODRAVLJE U BARANJI

Baranjski jelen prednovom opasno{}uZbog ozbiljnosti problema sa zara‘enomjelenskom populacijom, Hrvatske {umepredla‘u osnivanje Nacionalnog odbora zaza{titu baranjskog jelena, prema uzoru nasusjednu Ma|arsku

[utnju o pojavi i razmjerima teopake bolesti prekinuo je ing. Tarnajprije nekoliko dana na jednom ve}emskupu lovaca i lovnih stru~njaka, tedjelatnika Javne ustanove Kopa~ki rit,odr‘anom u Bilju u povodu predstav-ljanja netom dovr{ene Studije o lov-stvu u Parku prirode Kopa~ki rit. Ciljte Studije je postaviti temelj lovnoggospodarstva i kona~no uspostavitibolje sinkronizirane odnose svih zain-teresiranih strana na tom za{ti}enompodru~ju. Studija je jedna od ukupno12 studija budu}eg Plana upravljanjatim za{ti}enim dijelom prirode. Vodi-telj Studije je prof. dr. Zvonimir Tucak,a predstavio ju je jedan od autoraprof. dr. Tihomir Florijan~i}, a obojicasu redovni profesori Poljoprivrednogfakulteta u Osijeku.

Na javnom predstavljanju sektorskestudije o lovstvu, pored predstavnikaMinistarstva za{tite okoli{a i prostor-nog ure|enja, Ministarstva poljoprivre-de i {umarstva i brojnih lova~kih udru-ga, bili su nazo~ni i predstavnici Hrvat-skih {uma dipl. ing. Tomislav Star~evi}te upravitelj U[P Osijek, mr. sc. PavleVratari}.

Upoznaju}i prisutne s lovi{tem Po-dunavlje – Podravlje, koje obuhva}a26.522 hektara {uma i {umskogzemlji{ta, te mo~vara i rita, od kojihnajve}im dijelom lovnog podru~ja go-spodare Hrvatske {ume, prof. Florijan-~i} je istaknuo da na tom prostoruboravi 34 ‘ivotinjske vrste, od kojih21 stalno a 13 povremeno. Najvi{eima jelenske divlja~i, srna i divljihsvinja, po ~emu je i Baranja postalaprepoznatljiva diljem Europe i svijetave} stolje}ima. Ivan Tarnaj je brojneslavonsko-baranjske lovce ponovnopozvao na po{tivanje i provo|enjepropisa, me|u ostalim i okru‘nice ko-ja je dostavljena svim lova~kim dru-{tvima, a u kojoj se od lovaca tra‘i dasvoju lovinu obvezatno nose veteri-narskim ustanovama na analizu. Nesamo divlju svinju ve} i jelensku div-lja~. Primije}eno je da se mnogi lovcitoga ne pridr‘avaju, pogotovo krivo-lovci, ~ak {tovi{e iznutrice ustrijeljenedivlja~i ostavljaju po lovi{tima i takopotpoma‘u {irenju zaraze metiljem idrugim bolestima.

Otkud veliki metiljU Baranjskim lovi{tima danas se

broj jelenske divlja~i kre}e negdje oko1500 komada i uspje{no se dostigaoravnomjeran broj mu{kih i ‘enskihgrla, unato~ velikog krivolova u ratnimgodinama, kada su gotovo stradala

Lovi{te Podunavlje – Podravljeobuhva}a 26.522 hektara {uma i{umskog zemlji{ta, te mo~vara irita, od kojih najve}im dijelomlovnog podru~ja gospodareHrvatske {ume. Na tom prostoruboravi 34 ‘ivotinjske vrste, od kojih21 stalno a 13 povremeno. Najvi{eima jelenske divlja~i, srna i divljihsvinja, po ~emu je i Baranja postalaprepoznatljiva diljem Europe isvijeta ve} stolje}ima.

Pojava velikog metilja u Baranji,obja{njava se uglavnommigracijskim kretanjima divlja~i izpodru~ja koja su uzvodno uzDunav, gdje je ova opaka bolestprisutna ve} godinama i sustavnose poku{ava suzbiti.

Broj 74 • velja~a 2003. HRVATSKE [UME36

sva mu{ka grla. Godi{nji odstrel je okodeset posto populacije, a Hrvatske{ume jo{ uvijek ula‘u znatna sredstvau objekte i opremu, kako bi se dosti-gao predratni standard u lovi{tima.Na‘alost, pojava ove bolesti sada jo{vi{e dovodi u pitanje pozitivno lovnogospodarenje. Pojava velikog metilja uBaranji, obja{njava se uglavnom mi-gracijskim kretanjima divlja~i izpodru~ja koja su uzvodno uz Dunav,gdje je ova opaka bolest prisutna ve}godinama i sustavno se poku{ava suz-biti. Simptomi bolesti su velika iscr-pljenost, gubitak tjelesne te‘ine,ugro‘en reprodukcijski potencijal i tro-fejna vrijednost odstrijeljene divlja~i.Na sre}u, ~ovjek nije podlo‘an obo-lijevanju od velikog metilja.

Budu}i da uspje{no suzbijanje ovebolesti prelazi mogu}nosti Hrvatskih{uma i Javne ustanove Kopa~ki rit,Ivan Tarnaj predla‘e osnivanje Nacio-

nalnog odbora za za{titu baranjskogjelena. Ovu ustanovu ve} imaju na{isusjedi Ma|ari, koji i od nas tra‘e dapoduzmemo ozbiljne korake, jer sebolest ne}e nikada suzbiti zbog stal-nog migracijskog kretanja jelenskedivlja~i s jedne strane granice nadugu, kao i preplivavanjem rijeke Du-nav. U protivnom }e biti velike i nesa-gledive {tete i posljedice za ba-ranjskog jelena stolje}ima poznatog uEuropi. Bez njega ni ovi prostori ne-maju pravu vrijednost, isti~e Tarnaj.

Na kraju valja napomenuti kakoizradu ove Studije o Planu upravljanjaKopa~kim ritom u kompletnom iznosufinancira Svjetska banka.

Cijepljenje jelenske divlja~i protiv metilja

UUUUU lova~koj ku}i Plana {umarijeMrkopalj, 29. studenoga2002. progla{en je novi prvakHrvatske u kategoriji krzna

medvjeda. Ocjenjivanje je izvr{ilaMe|unarodna komisija CIC-a kojom jepredsjedao Veljko Vari~ak iz Slovenije.Krzno je ocijenjeno sa 487 CIC to~aka,pa je time potvr|ena ranija ocjena Na-cionalne komisije za ocjenjivanjelova~kih trofeja, kao i ocjena komisijeUprave {uma podru‘nice Delnice da jerije~ o novom dr‘avnom prvaku.

Medvjeda je s visoke ~eke u lovi{tuBjelolasica, u predjelu Carevica, {uma-rije Mrkopalj, 24. travnja pro{le godineodstrijelio lovac Damir Vrhovnik. Pri-preme za lov trajale su du‘e vrijeme, amedvjed je opa‘en i pra}en jo{ odjeseni 2001. Kao i ve}ina starijih me-dvjeda, i on je imao {irok raspon kre-tanja, a ni bogata trpeza nije ga moglazadr‘ati na jednome mjestu.

Tijekom o‘ujka i travnja pro{le godi-ne medvjed je ~e{}e primje}ivan u pre-djelu Carevice, pa je lovno osobljeUprave {uma podru‘nice Delnicepo~elo intenzivno pratiti njegovo kre-tanje. Kada je medvjed po~eo intenzi-vnije dolaziti na »ve~eru« na istomjesto, o tome su izvije{teni voditeljlovne agencije Josip Tomljanovi} telovac Damir Vrhovnik, i sve je bilospremno za lov. Lov je otpo~eo 21.travnja pro{le godine, a iste ve~erido{ao je i medvjed. U inat, vidljivost jebila bitno smanjena tako da ni iskusnooko lovnika Slavena [ercera nije mogloprocijeniti je li rije~ o pravom med-

LOVI[TE BJELOLASICA

Kako je Hrvatskadobila novog prvakau kategoriji krznamedvjeda Foto: B. Ple{e

Pi{e: Dipl. ing. Dario Majnari}

Medvje|e krzno s 487CIC to~aka progla{enoje potkraj pro{le godinedr‘avnim prvakom.Medvjed je odstrijeljen udr‘avnom lovi{tuBjelolasica, a ocjenu jepotvrdila ime|unarodna komisija

vjedu. Idu}i je dan bio ki{ovit i nepo-godan za lov, no nakon toga se razve-drilo. Te se ve~eri, me|utim, “medo”nije pojavio na hranili{tu, ve} su seondje gostili samo jedan omanji me-dvjed i vuk.

Posre}ilo se sljede}e ve~eri, med-vjed se kona~no pojavio i lov je mogaootpo~eti. Uz dobru vidljivost, lovac jekratko nani{anio, odjeknuo je hitac,medvjed se sru{io. Sve je bilo gotovooko devet nave~er.

Sljede}i dan uprili~eno je slikanjeispred lova~ke ku}e Plana, pa skidanjei ocjena krzna, iz ~ega se dalo naslutitida je Hrvatska dobila novog dr‘avnogprvaka u kategoriji krzna medvjeda.Pola godine kasnije na istom mjestu,medvjed je i slu‘beno progla{en dr‘av-nim prvakom, ocijenjen i od straneMe|unarodne komisije, a sve je popra-}eno prigodnom sve~ano{}u.

^lanovi Internacionalne komisije CIC-a

Krzno medvjeda nacionalnog prvaka

Broj 74 • velja~a 2003. HRVATSKE [UME 37

Foto:S.Slavini}

Pi{e:Sini{aSlavini}

Klen – pravi plijenKlen je riba za svagodi{nja doba. To jelijepa riba, pravilnegra|e tijela, velikeglave i velikih usta.Le|a su mu tamnija,bokovi bijeli, srebrnasti,a peraje malocrvenkaste ilinaran~aste. Brz jepliva~, plijen napadabrzo i silovito

ZZZZZ imski ribolov ove ribe predstav-lja pravi u‘itak, jer, klen je pra-vi plijen. Naraste i do 5 kgte‘ine, no u prosjeku lovni pri-

mjerci nisu te‘i od 500 grama. Zapra-vo, ovisno o vodi mo‘e se govoriti okapitalcima. Na potocima kao {to suPlavni~ka, Bjelovacka, Toplica u bjelo-varskom i daruvarskom kraju ve} seprimjerci te‘ine od 500 do 800 gramamogu smatrati super kapitalcima. No, uDravi i Savi su daleko ve}i primjerci. Podesetogodi{njem pra}enju veleulovaHrvatske u natjecanju mjese~nikaRibi~i & ribe u Savi ‘ive najve}i klenoviu Hrvatskoj, i to na podru~ju Save kod

U velja~i zima je jo{ jaka i o{tra. Prihrana divlja~i va‘na je i treba jeredovito provoditi sa zdravom hranom. Potrebno je ~istiti hranili{ta odnepojedene hrane. Pare se vukovi, divlje ma~ke, ris, tvor, velika lasica i~agalj. Kada su lovi{ta pod snje‘nim pokriva~em pra}enjem i proma-tranjem treba utvrditi brojno stanje krupne divlja~i u lovi{tima. Sitna di-vlja~ utvr|uje se prebrojavanjem. Koncem velja~e jelen po~inje odbacivatirogove. Dobro bi bilo rogove sakupljati da se utvrdi kvaliteta trofeja zaproteklu lovnu sezonu.

U velja~i se od krupne divlja~i lovi medvjed, ko{uta i tele jelenaobi~noga i lopatara, vepar, nazime i prase. Potrebno je loviti i ostaluzakonom dozvoljenu sitnu divlja~, osobito grabe‘ljivce.

Velja~aPODSJETNIK ZA LOVNIKA

pokretu ili ~ekanjem i ona umjetnimmamcima – blinkera{kom tehnikom. Uprvom slu~aju koristi se obi~an {tap saili bez role, du‘ine do 6 metara, tenajlon do 0,20 mm (predvez uvijektanji). Sistem se sla`e naj~e{}e s plov-kom nosivosti do 2,5 g (ovisno o ja~inistruje), a olova se grupiraju na dvade-setak centimetara iznad udice. Koristise udica od broja 12 do 20 (ovisno oveli~ini o~ekivana ulova i upotrebljava-na mamca).

Od mamaca na prvom su mjestucrvi, te koko{ja crijeva i slanina, a odli~-ni se rezultati posti‘u i na komadi}ukruha. Ima ribolovaca koji plov~enje ne

Zagreba. Tu je, primjerice, Ro-bert Janko iz Zagreba 1996. ulo-vio klena te{kog 3,60 kg. Drugihrvatski najklen, ribi~a Bunti}a1997., bio je te‘ak 3,54 kg. Aako se gleda na europsku (mo-‘e se slobodno re}i svjetsku toplistu), onda vode}e mjesto ukategoriji klena, ulovljenog nasportski na~in, dr‘i poljski ulov,te‘ak 6,30 kg.

Klen je lijepa riba, pravilnegra|e tijela, velike glave i velikihusta. Le|a su mu tamnija, a bo-kovi bijeli, srebrnasti. Karakte-risti~ne su krupne ljuske kojepravilno pokrivaju cijelo tijelo. Perajesu malo crvenkaste ili naran~aste. Za-hvaljuju}i okruglom izdu‘enom tijelu,klen je brz pliva~ pa napada brzo i si-lovito.

Rije~ je o opreznoj ribi koja ‘ivi ujatu. Ve}i primjerci samuju. Mrijesti seu svibnju i lipnju. Tada ‘enka polo‘i ipo 100.000 jaja.

Nastanjuje otvorene, ali i zatvorenevode (ponajprije rane akumulacije i{oderice) cijele Europe. Zalazi i u gor-nje pastrvske regije rijeka i potoka. No,treba ga najvi{e tra‘iti u nizinskim, ci-prinidnim dijelovima rijeka, te potoci-ma i manjim rje~icama. Zimi se skriva udublji{ima, odnosno oko podvodnih

prepreka (kamenja, panjeva, potop-ljenih stabala).

Izvanredna je sportska riba. Lovi secijele godine, a jede gotovo sve. Me|uostalim, na jelovniku su mu: mahovina,jagode, gro‘|e, {ljive, tre{nje, dud, sit-na riba, rakovi, ‘abe, mi{evi (u nekimkrajevima jo{ ga uvijek zovu mi{o-lovac), kukci (skakavci, krumpirova zla-tica, rovac, ku}na muha...), otpaci ‘ivo-tinja, kruh, ‘ganci, gliste, gusjenice,pijavice itd...

Tako mnogo raznovrsnih mamacaotkriva da se klen mo‘e loviti gotovosvim poznatim tehnikama ribolova. No,sada u obzir dolaze samo dvije. Onaprirodnim mamcima – plov~enjem u

mogu ni zamisliti bez prihrane, adrugi smatraju da su dovoljnisamo crvi kao primama. No, uoba slu~aja bitno je primamljivatis posve malim koli~inama hrane(me|u prstima), ali u~estalo. Klense plovkom lovi tako da se jed-nostavno na odabranom mjestumamac ribi ponudi na dnu i ~ekase ulov ili se ribolovac laganokre}e, a sistem s mamcem pu{taniz struju. U oba slu~aja, klenavalja tra‘iti na dubljim mirnijimrukavcima rijeke ili potoka.

Blinkanje je daleko atraktiv-nija tehnika. Ribolovac se kre}e

obalom, prolazi kilometre i kilometre ibaca varalicu, ocjenjuju}i po iskustvugdje bi se klen mogao nalaziti. Ovatehnika osobito je uspje{na na prijelazi-ma iz dubine prema pli}im dijelovima,iz mirnog dijela prema brzaku nave}im rijekama, poput Drave i Save, alii Mre‘nice, Kupe, Korane, Bednje i sl.Za takav na~in ribolova potreban vamje {tap du‘ine do 2,10, eventualno2,70 m, akcije A, te‘ine bacanja do 25grama. Na rolu obavezno stavite tanjinajlon, (oko 0,20 mm) ili neku od{paga promjera do 0,10 mm. Od vara-lica najbolje je koristiti voblere ‘arkihboja, tipa Shad Rap ili Risto Rap finskeRapale, odnosno sli~ne modele jugo-slavenskog Ru‘nog pa~eta ili poljskogSalma. Rije~ je o voblerima du‘ine do5 cm. I njema~ki DAM ima nekolikomanjih modela serije Natur, odli~nih zataj ribolov. Od ostalih vrsta varalicasre}u poku{ajte s manjim ‘licama tipaefzzet. I ne zaboravite, za zimsku avan-turu toplo se obucite, napunite pljoskui termosicu toplim ~ajem i svakako navodu krenite u dru{tvu.

Bistro!

Pi{e: Dra‘en Serti}

Rije~ je o opreznoj ribi koja ‘ivi u jatu.Ve}i primjerci samuju. Mrijesti se usvibnju i lipnju. Tada ‘enka polo‘i i po100.000 jaja.

feljton

Broj 74 • velja~a 2003. HRVATSKE [UME38

Foto:Arhiva

Pi{e:Zvonimir

Horvat

[UMSKE @ELJEZNICE U HRVATSKOJ (2)BILOGORSKO-PODRAVSKA REGIJA

[umske‘eljeznice bile sukorisne sve dokse nisu po~elegraditi ceste

Skupa izgradnja iodr‘avanje {umskihcesta u po~etku tepotreba prijevozaznatnih koli~ina drvnemase, kao i mogu}nostvezanja ‘eljezni~kepruge i javnog prometa,bili su odlu~uju}i faktorikoji su pokrenuliizgradnju {umskihpruga

RRRRRadilo se u uvjetima i s oru|emkoje je bilo dostupno. Zemlja-ni radovi nasipa pruge obavljalisu se ru~no uz primjenu osno-

vnog alata: lopate, budaka (krampa) ikolica. Materijal koji je kori{ten prona-la‘en je u neposrednoj blizini. Radovina izgradnji mostova i propusta izvo-|eni su tako|er na licu mjesta, pre-te‘no od drveta. Mosne su glave~esto izra|ivane od »ka{nica« – oblogdrvenog materijala. Gornji postroj pru-ge na nasip (planum), s pragovima,tra~nicama i spojnim materijalom,montirao se tako|er ru~no. [irinatra~nica iznosila je 760 mm, a naba-vljane su, prema saznanju, iz Austrijekao i za sve uskotra~ne lokalne prugeu Bosni i Hercegovini koje je gradilaAustro-Ugarska Monarhija. Takav gor-nji profil gornjeg postroja pruge treba-lo je i odr‘avati, zbog raslinja uz pru-gu ili podlokavanja nasipa vodenimbujicama.

Izgradnja pruga bila jejeftina

Izgradnja {umskih ‘eljeznica nijepredstavljala velike tro{kove, jer je ra-dna snaga bila jeftina. Njezina renta-bilnost u to doba nije dolazila u pi-tanje. Jednom postavljeni gornji po-stroj pruge imao je dug vijek trajanja.Vozni park (lokomotive, vagoni)tako|er je imao dug vijek trajanja, apogonska energija nije iziskivala nekevelike tro{kove.

Prema tome, prijevoz drvnih sorti-menata u takvim uvjetima iskori{ta-vanja bio je jeftin. Ipak, {umske su‘eljeznice zapo{ljavale veliki broj rad-

nika na prijevozu, na odr‘avanju pru-ge i napose voznog parka (lokomoti-ve), koji je uvijek bio na visini. Ne tre-ba zaboraviti da su {umske ‘eljeznicebile veliki potencijalni izaziva~i {um-skih po‘ara.

Po zavr{etku iskori{tenog jednogsliva (jarka), gornji postroj {umske‘eljeznice demontirao se i prenosiona sljede}e neotvoreno bogato sta-ni{te drvne mase. Sve su te radnje,kao i izgradnju novih trasa {umskihpruga, financirala poduze}a velepo-sjednika, koji su se bavili iskori{ta-vanjem bogatstva na{ih {uma i proda-vali ih.

Pove}anu izgradnju {umskih ‘eljez-nica, osim ve} spomenute krajem XIX.stolje}a, imali smo izme|u dvasvjetska rata, kad su nastale velikepotrebe za drvnim materijalom. Zbogtih su zahtjeva, {umske ‘eljeznicemorale za}i duboko u {umske kom-plekse za zrelom drvnom masom.Tako su izgra|ene {umske ‘eljeznice

Radni~ke nastambe (brvnare)

Jedan od drvenih mostova

Izgradnja {umskih ‘eljeznicanije predstavljala veliketro{kove, jer je radna snagabila jeftina. Njezinarentabilnost u to doba nijedolazila u pitanje. Jednompostavljeni gornji postrojpruge imao je dug vijektrajanja.

Broj 74 • velja~a 2003. HRVATSKE [UME 39

na podru~ju novih {umskih stani{ta naPapuku, Psunju, Bilogori, Kalniku iGarjevici, kao i u nizinskim podru~ji-ma Bilogorsko-podravske regije.

I {umske su ‘eljeznice imale svojvozni park. Bile su to male parne loko-motive, snage oko 70 do 100 kW, satri ili ~etiri vezane osovine, visokimdimnjakom s iskrolovkom i spremnici-ma (tenderima) za vodu ispod ili sastrane kotla. Pogonska energija zalo‘enje bila je vrlo jeftina. Za pogon-sko gorivo koristilo se drvo lo{e kvali-tete, a voda se u ve}ini slu~ajeva uzi-mala iz potoka uz prugu. Vozni jepark imao i svoje lo‘ionice i radioniceza popravak lokomotiva. Poznata je ispominjana radionica u Pakracu, kojaje, navodno, tu funkciju obavljala svedo 1966. godine.

Lokomotive su bile najvi{e au-strijske i ma|arske proizvodnje. PoslijeII. svjetskog rata proizvodnju malihindustrijskih i {umskih lokomotiva pre-uzela je onda{nja Tvornica »\uro\akovi}« iz Slavonskog Broda.

Velike promjeneposlije rata

Poslije II. svjetskog rata, uz izgra-dnju poneke nove {umske ‘eljeznice i{umskih putova s kolni~kom kon-strukcijom, s obnovom zemlje razvijase jeftiniji i pokretljiviji promet s mo-tornim vozilima, {to je zahtijevalo hit-nu izgradnju {umske cestovne mre‘e.Bio je to znak da polako, ali sigurnodolazi do ukidanja postoje}ih {umskih‘eljeznica.

O problematici izgradnje i kon-strukcije {umskih cesta, sedamdesetihsu se godina pro{loga stolje}a vodileop{irne rasprave. Jedna od takvih ra-sprava o izgradnji {umskih putova icesta, bila je 1974. na podru~juonda{njeg Gospodarstva »Mojica Bir-ta« u Bjelovaru, danas Hrvatske {ume– Uprava {uma Bjelovar, kada se kre-nulo s ozbiljnijom gradnjom {umskihprometnica.

[umska je ‘eljeznica u razvoju{umarstva odigrala va‘nu ulogu. Njomsu na tr‘i{te dopremane ogromnekoli~ine prekrasnog drva na{ih dotada nedirnutih {uma lista~a. Dioutr{ka za to drvo vratio se u repro-dukcijski ciklus u {umarstvu, odkojega i danas imamo velike koristi!

U monografiji o “100-godi{njici {u-marstva Bilogorsko-podravske regije”iz 1974., dipl. ing. Mirko Fr~o pi{e oukidanju {umskih pruga na podru~juGarjevice, Papuka, Psunja i Bilogore(Garjevica – Novoselec, Garjevica –Brestovac, ^esma – Popadija, Pisanica– [iroki jarak).

Godine 1960. ukida se {umska pru-ga Toplica – [umarija Daruvar, a nanjezino mjesto dolazi {umska cesta uToplici. Godine 1966. ukida se {um-ska pruga u Pakracu, a posljednja pre-staje s radom 1968. godine {umskapruga u Sira~u.

Lokomotiva{umskogvlaka uGri‘anioko 1927.god.

i {tale uz prugu

na Papuku

DELNICE

Pro{legodinenajvi{epotkornjaka

Pogonska energija zalo‘enje bila je vrlo jeftina.Koristilo se drvo lo{ekvalitete, a voda se uve}ini slu~ajeva uzimala izpotoka uz prugu. Vozni jepark imao i svoje lo‘ionicei radionice za popravaklokomotiva.

Pi{e: Vesna Ple{e

Potkornjaci su {tetnici kojinapadaju najvi{e smrekui jelu i to fiziolo{kioslabjela stabla

TTTTT ijekom 2002. na podru~ju Uprave{uma podru‘nice Delnice eviden-tirano je ukupno 41.946 potkor-njaka, smrekova pisara (Ips typo-

graphus) i {esterozubog smrekovog pot-kornjaka (Pytyogenes chalcographus).Kontrola se vr{ila uz pomo} Bakkeovih iTheyshonovih klopki, i to je bila osmagodina kontrole.

Klopke su bile postavljene na pod-ru~jima svih {umarija, a kontrola jevr{ena u 41 odjelu. Najve}i je broj pot-kornjaka evidentiran na podru~ju {uma-rije Vrbovsko g.j. Miletka (blizu 8.000komada), te g.j. Gluhe drage (3.583).Ug.j. Sungerski lug {umarije Mrkopalj evi-dentirano je 3.299 potkornjaka, a naj-ve}i broj 8.339 u g.j. Lividraga {umarijeGerovo.

Kontrola populacije potkornjaka, naj-opasnijeg {tetnika smreke, provodi seod 1995. godine, kad su Bakkeoveklopke prvi put postavljene u odjelimaUprave {uma podru‘nice Delnice. Po-stavljene su u 41 odjelu, a kontrolneklopke postavljaju se da bi se trajnopratila populacija potkornjaka kroz du‘evrijeme. Pra}enjem promjena brojnostijedne vrste na istom mjestu kroz du‘arazdoblja uo~ava se brzina njihovogprenamno‘avanja odnosno gradacije.

Za primamljivanje potkornjaka koristese feromoni Pheroprax i u posljednjevrijeme Chalcoprax.

U osam godina kontrole, najmanjibroj potkornjaka evidentiran je 1997.(14.842) a najve}i pro{le godine(41.946).

Potkornjaci su {tetnici koji napadajunajvi{e smreku i jelu i to fiziolo{ki osla-bjela stabla. No uz pomo} feromonaprivla~e se u klopke potkornjaci samosa smreke, a za privla~enje potkornjakana jeli nije jo{ prona|en adekvatan fero-mon.

Uz promijenjene klimatske uvjete ifiziolo{ku kondiciju stabala uslijed op-}eg naru{enog zdravstvenog stanja,kontrole populacije potkornjaka sma-traju se u potpunosti opravdanima.

za{tita {uma

turisti~ki izlog

Broj 74 • velja~a 2003. HRVATSKE [UME40

Upoznajte HrvatskuPosjetite objekte Hrvatskih {uma d.o.o.

Hrvatske {ume pozivaju vas da posjetite neke od njihovih turisti~kih odredi{ta: lovi{ta i reprezentativnoure|ene lova~ke ku}e, skijali{ta, izleti{ta i objekte za odmor na moru.

Na ovoj stranici objavljivat }emo izbor iz turisti~ke ponude Hrvatskih {uma, objekte, adrese, kontaktosobe. U‘ivajte u ljepotama na{e zemlje, putujte, odmarajte se po povoljnim cijenama!

Lovi{te Brezovica– Povr{ina 4.629 ha.– Krupna divlja~ – jelen obi~ini,

srna obi~na, divlja svinja.– Sitna divlja~ – divlja patka,

tr~ka, prepelica, {ljuka, zec obi~ni,divlja ma~ka, jazavac, lisica, kuna,tvor.

– Za{ti}ene vrste – orao{tekavac, crna roda, labud, dabar.

Lova~ka ku}a Brezovica ima osamle‘ajeva, udaljena jeod Siska oko 10 km, uz glavnuprometnicu prema Popova~i.Puni komfor.

– Kontakt osoba za oba lovi{ta:Darko Amramovi},tel. 00385 044 529111.

Turisti~ka staza Drveni~ke stinePlaninarsko dru{tvo [umar pro{le je godine uredilo novu

pou~nu (planinarsku) stazu Drveni~ke stine. Za one koji volehodanje i otkrivanje ljepota Biokovskog podneblja, kojima jeljetovanje u hotelu Hrvatskih {uma Quercus u Drveniku “predu-go”, ili jednostavno vole nove sadr`aje, izuzetna je prilika dajedan ljetni dan provedu u planinarenju.

[umari planinari uredili su staru stazu, koja kre}e iz starogsela na visini od oko 250 m i vrlo strmo svladava oko 400 mvisine uz atraktivnu i naizgled nesavladivu stijenu. Sa prijevojadalje nastavlja se za Kokori}, odnosno za Vrgorac.

Raskr~eno je podru~je stru~no markirano, snimljeno GPS-omi kartirano. Velika karta izlo‘ena je na recepciji hotela Quercus.Gore se mo‘e asfaltnom cestom (oko 3 km uzbrdo, autom ilijedan sat pje{ice). Na visini od 400 do 450 m sti}i }ete dogornjeg ruba sipara i nekoliko istaknutih vidikovaca. Naprijevoju, na 650 m visine, kraj je turisti~ke staze.Masiv Biokova uz koji ide turisti~ka staza

Skija{kicentar Rudnik

Sportski centar Rudnik nalazi se na sjever-nim obroncima brda Rudnik na nadmorskojvisini od 1052 metra, u blizini Tr{}a u Gor-skom kotaru. Centar ima ure|ene dvijeskija{ke staze za alpsko skijanje u du‘ini od800 i 1000 metara, za nordijsko skijanje udu‘ini od 3 i 5 km, vu~nicu i ugostiteljskiobjekt »Brvnaru» sa restoranom od devede-set sjede}ih mjesta. (Op{irnije na stranicama14 –16)

Obnovljeni skija{kicentar Rudnik

u {umarskom miljeu

Nesvakida{nji fenomen zabilje‘io je svojim aparatomDragomir Fajfer, upravitelj {umarije Darda. Visoke vodeDunava poplavile su po~etkom sije~nja neke {umarije uBaranji. Rekordno niske temperature (-28) okovale su

drve}e. Povla~enjem vode led je ostao na prvobitnoj razi-ni, a ponovnim zamrzavanjem na donjoj razini stvoren jeprazni prostor izme|u dva sloja leda! Razlika izme|u njihje oko jedan metar.