grupacija {umarstva i drvne industrije p/gkfbih …broj 96/97 * godina xi * septembar/rujan -...

Broj 96/97 * Godina XI * septembar/rujan - oktobar/listopad 2010.

Prva konstituiraju}a skup{tina P/GKFBiH

Izbori za organe i ~lanove organa KomoreGrupacija {umarstva i drvne industrije P/GKFBiH ukazala na probleme

Dobro poslovanje drvne industrije i {umarstva u sjeni lo{eg ure|enja

2 Glasnik Privredne / Gospodarke komore Federacije Bosne i Hercegovine

Prva konstituiraju}a skup{tina P/GKFBiH

Izbori za organe i ~lanove organa P/GKFBiH za mandatni period 2010. do 2014. godine obavlje-ni su na Prvoj konstituiraju}oj sjednici Skup{tine odrànoj u Mostaru, dana 29. 09. 2010. godine. Donesena je odluka o verifikaciji i imenovanju 50 zastupnika u Skup{tinu, 11 ~lanova Upravnog od-bora i pet ~lanova Nadzornog odbora.

Za predsjednika Skup{tine izabran je Hamdo Ka-tica iz Sarajevskog kantona, a za potpredsjednika Ivo Gari} iz Srednjobosanskog kantona. Za pred-sjednika, odnosno potpredsjednika Komore Fede-racije BiH imenovani su Jago Lasi} i Avdo Rapa.Odluke o izboru objavljuju se u Glasniku P/GKFBiH.

Na osnovu ~lanova 26. i 29. Statuta Privredne/Gospodarske komore Federacije BiH, Skup{tina P/GKFBiH, na sjednici odrànoj 29. 09. 2010. godine, donijela je

O D L U K U O VERIFIKACIJI MANDATA

^lan 1.Donesena je odluka o verifikaciji mandata poslovnim subjektima, ~lanovima P/GKFBiH, i odluka kojom se konstatuju data ovla{tenja za zastupanje u Skup{tini:

Naziv poslovnog subjekta Ovla{teni zastupnik

UNSKO-SANSKI KANTON BIHA] (5 zastupnika)

MEGGLE MLJEKARA d.o.o. Kemal Hrnji}DKS LOVERSAN d.o.o. Hasib Beganovi}JP VODOVOD d.o.o. Mirsad Demirovi}JKP KOMRAD d.o.o. Amel Alagi}KRUPA KABINE d.o.o. Sead Mujagi}

POSAVSKA @UPANIJA ORA[JE (4 zastupnika)

KOTURI] TONI d.o.o. Marko Koturi}POSAVINA KOKA d.o.o. Marko Damjanovi}NOTTURNO d.o.o. Drago @ivkovi}RATAR d.o.o. Suljo Tahirovi}

TUZLANSKI KANTON TUZLA (6 zastupnika)

NLB TUZLANSKA BANKA d.d. Almir [ahinpa{i}JAMBOSS d.o.o. Mirsad Jusufovi}DELING d.o.o. Emir Delali}PIVARA TUZLA d.d. Adnan Imerovi}UMEL DALEKOVODMONTA@A d.o.o. Nedàd A{~eri}BH TELECOM d.d. DIREKCIJA TUZLA Enver Husi~i}

ZENI^KO-DOBOJSKI KANTON ZENICA (5 zastupnika)

NATRON-HAYAT d.o.o. Azema Mulaosmanovi}DUKAT d.o.o. MLIN I PEKARA Muhamed Kopi}

Glasnik Privredne / Gospodarke komore Federacije Bosne i Hercegovine 3

JP VODOVOD I KANALIZACIJA d.o.o. Ekrem KahrimanTVORNICA CEMENTA KAKANJ d.d. Branimir MuidàJP ELEKTROPRIVREDA BiH d.d. - PODRU@NICA ELEKTRODISTRIBUCIJA Zenica Sakib Jusi}

BOSANSKO-PODRINJSKI KANTON GORA@DE (4 zastupnika)

BEKTO-PRECISA d.o.o. Mustafa MandòATTP CENTROPREVOZ d.o.o. Hamza Be}irevi}EKOPROM d.o.o. Hasan Fejzi}AGROS d.o.o. Elfad Ma{ala

SREDNJOBOSANSKI KANTON/@UPANIJA JAJCE (TRAVNIK) (5 zastupnika)

PAM-COLOR d.o.o. Ivo Gari}SB FARM d.o.o. Emir Hodì}TERMO ZIEGEL NIGMA d.d. Ivan GardavskiBNT-TMiH d.d. Abaz MandùkaBARBI] Klementin Barbi}

HERCEGOVA^KO-NERETVANSKI KANTON/@UPANIJA MOSTAR (6 zastupnika)

RFK-VALJÎ]I d.d. Orhan BadàkHTD ZENIT-BRO d.o.o. Ivan Laki}LAKS d.o.o. Tanja HandàrJP EP BiH HIDROELEKTRANE NA NERETVI JABLANICA Edina MezitPODRUMI ANDRIJA d.o.o. Miroslav ]ori}ALUMINIJ Josip \ogi}

ZAPADNO-HERCEGOVA^KA @UPANIJA [IROKI BRIJEG (POSU[JE) (4 zastupnika)

KRA[ TRGOVINA d.o.o. Slaven ZeljkoLOGOTIP d.o.o. @eljko Spai}MEPAS d.o.o. Mirko Grbe{i}PRESAL EXTRUSION d.o.o. Karlo Soldo

KANTON SARAJEVO (7 zastupnika)

UNION BANKA d.d. Altijana ]arBBM d.o.o. Sarajevo Sead OpertaLUTRIJA BOSNE I HERCEGOVINE d.o.o. Akif Serdarevi}BH TELECOM d.d. SARAJEVO Hamdo KaticaENERGOINVEST d.d. Ibrahim BostoJP ME\UNARODNI AERODROM „SARAJEVO” d.o.o. Mirzeta [ehovi}[IPAD - KOMERC d.d. Hamza Kazazi}

HERCEGOVA^KO-BOSANSKA @UPANIJA LIVNO (4 zastupnika)

BEM d.o.o. Bo{ko Mihaljevi}MLJEKARA LIVNO d.o.o. @eljko Marijan[GD HERCEGBOSANSKE [UME d.o.o. Milan Ra{tegoracFINVEST DRVAR d.d. Ivan Suban

Ova odluka stupa na snagu danom dono{enja. Odluka se objavljuje u Glasniku P/GKFBiH.

PREDSJEDNIK SKUP[TINEIvo Gari}, s.r.Mostar, 29. 09. 2010. godine

^lan 2.


Na osnovu ~lanova 29. i 31. Statuta Privredne/Gospodarske komore Federacije BiH, Skup{tina P/GKFBiH, na sjednici odrànoj 29. 09. 2010. godine, na osnovu izvje{taja nadle`nih izbornih tijela Komore, tajnim glasanjem, donijela je

O D L U K Uo izboru i verifikaciji mandata ~lanova Upravnog odbora P/GKFBiH

za mandatni period 2010. - 2014. godina

^lan 1.U Upravni odbor Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine izabrani su i veri-fikuje se mandat za period 2010. - 2014. godina sljede}im ~lanovima:

1. Unsko-sanski kanton - Biha}- PIVOVARA BIHA] – ADEM IBRAHIMPA[I], dipl. ekonomista, direktor Pivovare Biha}.2. @upanija Posavska, Ora{je- BOSANAC, ORA[JE – HASAN NURKI}, mr. fitofarmacije, direktor.3. Kanton Tuzla - SONILUX, TUZLA - NUSRET SOFTI], magistar ekonomskih nauka, vlasnik i direktor.4. Zeni~ko-dobojski kanton- RUDNIK MRKOG UGLJA, KAKANJ – MIRSAD JA[ARSPAHI], dipl. in`. ma{instva, direktor Rud-

nika.5. Bosansko-podrinjski kanton Gora`de- UNIS GINEX, GORA@DE - JUSUF HUBJER, diplomirani inènjer tehnologije, direktor. 6. Kanton/ùpanija Sredi{nja Bosna, Travnik- SARAJEVSKI KISELJAK, KISELJAK – JOSIP BILI], dipl. in`. elektrotehnike, izvr{ni direktor za pro-

daju i finansije.7. Hercegova~ko-neretvanska ùpanija/kanton, Mostar- JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB d.d. Mostar - MATE-MATAN @ARI], dipl. in`. elektrotehnike,

generalni direktor.8. Zapadno-hercegova~ki kanton/ùpanija [iroki Brijeg - Posu{je- SOLDO METALI, [IROKI BRIJEG – TOMO SOLDO, dipl. ekonomista, jedan od direktora firme.9. Kanton Sarajevo- ELEKTROPRIVREDA BiH, SARAJEVO – AMER JERLAGI], dipl in`. elektrotehnike, generalni di-

rektor.- SARAJEVOSIGURANJE, SARAJEVO – MIDHAT TERZI], dipl. pravnik, direktor.10. Herceg-bosanski kanton/ùpanija, Livno- KAPIS, TOMISLAVGRAD – ILIJA PERKOVI], dipl. ekonomista, direktor.

^lan 2.Ova odluka stupa na snagu danom dono{enja. Odluka se objavljuje u Glasniku P/GKFBiH.

PREDSJEDNIK SKUP[TINEHamdo Katica, s.r.Mostar, 29. 09. 2010. godine


Na osnovu ~lanova 29. i 36. Statuta Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine, Skup{tina P/GKFBiH, na sjednici 29. 09. 2010. godine, na osnovu izvje{taja nadle`nih izbornih tijela Komore, donijela je:

O D L U K UO IZBORU PREDSJEDNIKA I POTPREDSJEDNIKA SKUP[TINE P/GKFBiH

^lan 1.Za predsjednika i potpredsjednika Skup{tine Privredne/Gospodarske komore Federacije BiH za drugi man-datni period 2010. - 2014. godina, u skladu sa ~lanom 28. Statuta P/GKFBiH, biraju se:

- HAMDO KATICA i- IVO GARI].

^lan 2.Hamdo Katica obavlja funkciju predsjednika Skup{tine u prvoj i tre}oj godini mandatnog perioda, a funk-ciju potpredsjednika u drugoj i ~etvrtoj godini mandatnog perioda.Ivo Gari} obavlja funkciju potpredsjednika Skup{tine u prvoj i tre}oj godini mandatnog perioda, a funkciju predsjednika u drugoj i ~etvrtoj godini mandatnog perioda.

^lan 3.Izmjenljivost mandata predsjednika i potpredsjednika Skup{tine vr{i se 29. septembra/rujna svake godine.

^lan 4.Ova odluka stupa na snagu danom dono{enja i objavljuje se u Glasniku P/GKFBiH.Odluka se dostavlja izabranim kandidatima.

PREDSJEDNIK SKUP[TINEIvo Gari}, s.r.

Na osnovu ~lanova 29. i 36. Statuta Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine, Skup{tina P/GKFBiH, na sjednici odr`anoj 29. 09. 2010. godine, na osnovu izvje{taja nadle`nih izbornih tijela Komore, tajnim glasanjem, donijela je

O D L U K U

^lan 1.U Nadzorni odbor Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine izabrani su i verifikuje se mandat za period 2010. - 2014. godina sljede}im ~lanovima:

1. „BIVIS„ d.o.o. Livno (Josip Bili})2. CENTROTRANS-EUROLINES d.o.o. Sarajevo (Edin Lon~arevi})3. KONFEKCIJA BORAC d.d. Travnik (Ahmet ~uri})4. DC GORA@DE (D`evad Terovi})5. TIM - Tekstilna industrija, Mostar (Nikica Golemac)

^lan 2.Ova odluka stupa na snagu danom dono{enja. Odluka se objavljuje u Glasniku P/GKFBiH.

PREDSJEDNIK SKUP[TINEHamdo Katica, s.r.Mostar, 29. 09. 2010. godine


Na osnovu ~lanova 29. i 38. Statuta Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovi-ne, Skup{tina P/GKFBiH, na sjednici odr`anoj 29. 09. 2010. godine, na osnovu izvje{taja nadle`nih izbornih tijela Komore, tajnim glasanjem, donijela je

O D L U K U

^lan 1.Konstatuje se da su izabrani za mandatni period 2010. do 2014. godine:

JAGO LASI]

za predsjednika P/GKFBiH u prvoj i tre}oj godini mandatnog perioda, a za potpredsjednika u drugoj i ~etvrtoj godini mandatnog perioda.

AVDO RAPA

za potpredsjednika P/GKFBiH u prvoj i tre}oj godini mandatnog perioda i za predsjednika u drugoj i ~etvrtoj godini mandatnog perioda.

^lan 2.Izmjenljivost mandata predsjednika i potpredsjednika vr{i se primopredajom 29. septembra/rujna svake godine.

^lan 4.Ova odluka stupa na snagu danom dono{enja.

Odluka se objavljuje u Glasniku P/GKFBiH.

Mostar, 29. 09. 2010. godine PREDSJEDNIK SKUP[TINEHamdo Katica, s.r.

GLASNIK

Privredna / Gospodarska komoraFederacije Bosne i Hercegovine

List izlazi mjesečnoGodina XIBroj 96/97

septembar/rujan oktobar/listopad 2010.

GLASNIK uređujeRedakcijski kolegij:@eljana Bevanda,

glavni urednik,Amela Kečo,

odgovorni urednik,Članovi:

Mira Idrizović, Šemsa Alimanović,

Ljubo Dadić

i Meliha Velić, sekretar Redakcije.

Adresa:

Privredna / Gospodarska komora FBiH- za Glasnik -

71000 SarajevoBranislava Đurðeva 10/IV

Kontakt osoba: Meliha VelićTelefon: 033/566-300

E-mail: [email protected]:

033/566-222 (centrala)033/217-782

Faks: 033/217-783www.kfbih.com

Izdavač:"Privredna štampa" d.o.o.

Sarajevo

Općinski sud SarajevoUF/1-2219/05,

RB 1-3018Identifikacioni broj4200088140005

Identifikacioni broj PDV200088140005

DTP: "Privredna štampa"

Štampa: RIMI Graf, Sarajevo, Kotromanića 48

Besplatan primjerak


Grupacija {umarstva i drvne industrije P/GKFBiH ukazala na probleme

Dobro poslovanje drvne industrije i {umarstva u

sjeni lo{eg ure|enjaPrivredna/Gospodarska ko-mora Federacije Bosne i Her-cegovine i Grupacija {umar-stava i drvne industrije orga-nizirale su 24. septembra u Sarajevu konferenciju za me-dije na kojoj je predo~ena ak-tuelna problematika u oblasti {umarstva i drvne industrije uprkos porastu proizvodnje i izvoza u oba sektora. Prema podacima Federalnog zavo-da za statistiku, proizvodnja u sektorima {umarstva i drvne proizvodnje je u porastu. Izvoz namje{taja za pet mjeseci ove godine iznosio je 224.393.000 KM, a uvoz za taj isti period 37.587.000 KM. Uku-pna proizvodnja {umskih sortimenata za pet mje-seci u odnosu na isti period 2009. godine je ve}a za dva posto, dok je proizvodnja od lista~a ve}a za tri posto. Ukupna prodaja {umskih sortimenata u istom periodu je ve}a za 12 posto, dok je proi-zvodnja sortimenata od ~etinja~a ve}a za 22 po-sto, te od ~etinja~a za tri posto. Prosje~na neto pla}a u preradi drveta za pet mjeseci je iznosila 421,42 KM uz 5.939 zaposlenih, u proizvodnji namje{taja 451,95 KM uz 4.536 zaposlenih, te u {umarstvu 746,29 KM uz 5.008 zaposlenih. Dopredsjednik Grupacije Privredne komore FBiH Midhat Ahme-tovi} je naglasio da sav pozitivan rad {umarske i drvne industrije ostaje u sjeni problema koji godi-nama prate tu oblast. - Zakon o {umama je prestao da vaì 27. 11. 2009. zbog segmenta neustavnosti u odnosu na pravo lokalne samouprave, odnosno lokalne za-jednice, kr{e}i niz odredbi ove oblasti. Do danas nije donesen novi zakon o {umama, ve} se radi na osnovu Uredbe o {umama koja je s ustavnog i zakonskog aspekta upitna, te poraàvaju}a o pitanju rje{avanja problema organiziranja {umar-ske privrede, reprodukcije {uma itd. - objasnio je Ahmetovi}. Dodao je da je problem za dono{enje zakona o {umama uplitanje politike, dok se mi{ljenje nauke, struke i privrede gotovo i ne uvaàva. Veliki pro-blem za bh. {umarstvo, tako|er, predstavlja nedo-

statak ure|enih ISO stan-darda, certifikacije {uma, te informacijskih sistema, {to govori da je konkuren-tnost proizvoda {umarstva na niskom nivou. Savjet-nica Grupacije {umarstva i drvne industrije FBiH {emsa Alimanovi} kaè da mnoge doma}e kom-panije rade po evropskim standardima, ali ne mogu

izvoziti jer njihovi proizvodi nisu certificirani. - Na{e kompanije najvjerovatnije kupuju trupce u Hrvatskoj, jer su njihovi trupci certificirani po evropskim standardima. To je sada trend u cijeloj Evropi i mi se moramo prila-goditi - rekla je Alimanovi}. P r e d s j e d n i k Grupacije Zden-ko La{tro je na-veo da je {umar-stvo u BiH jo{ na posljednjem mjestu prioriteta ljudima koji su odgovorni za tu granu privrede. - Strategija ra-zvoja poljoprivrede je izra|ena 2006. godine. Ove godine je izra|ena dugoro~na strategija za vodoprivredu do 2022. godine, a {umarstvo jo{ radi po Nacrtu plana {umarstva. Dakle, o strate-giji jo{ nema govora - objasnio je. Predstavnik Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva Aziz Klisura kaè da za-kon o {umarstvu nikada nije do{ao na dnevni red sjednica Vlade FBiH. Objasnio je da je trenutno na snazi Uredba o {umama i tako }e biti do kona~nog dono{enja zakona, a tek tada {umarstvo BiH moè stvarno napredovati.

/Fena/

Zakon o {umama prestao da vaì 27. novembra 2009. godine zbog segmenta neustavnosti u odnosu na pravo lokalne samouprave kr{e}i niz odredbi ove oblasti. Do danas nije donesen novi zakon ve} se radi na osnovu Uredbe Vlade FBiH


Promet naftom i naftnim derivatima podlijeè primjeni razli~itih propisa kojima se ure|uje ova djelatnost. S obzirom na to da je nafta visokopro-metna roba, to se na ovu djelatnost, prije svega, primjenjuju propisi kojima je ure|ena unutra{nja trgovina, zatim brojni zakonodavni dokumenti koji ure|uju tehni~ke aspekte prometovanja deri-vata kako na maloprodajnim objektima - benzin-skim pumpnim stanicama tako i kod same distri-bucije - prevoza autocisternama.Poseban predmet normativnog regulisanja pred-stavlja kvalitativni aspekt djelatnosti, na~in pruànja usluga, kao i kvaliteta prometovanih de-rivata.Zna~ajan sistem kontrole u djelatnosti prometa nafte i naftnih derivata je na~in evidentiranja i kontrola prometa derivata, koja je regulisana Pra-vilnikom o na~inu evidentiranja i kontrole prome-ta naftnih derivata i ostalih proizvoda i usluga na benzinskim pumpnim stanicama preko ugra|ene opreme u FBiH.Pravilnikom su propisani na~in evidentiranja i kontrola prometa derivata na pumpama pomo}u elektronskih mjernih ure|aja, tehni~ki uslovi za opremu, ugra|ivanje, servisiranje opreme, kon-

trola rada, na~in uvezivanja ugra|ene opreme na jedinstven informacioni sistem, te forma i sadràj obavezuju}ih dokumenata.

Nakon zavr{ene procedure instaliranja odgova-raju}eg softvera, informacioni sistem koji bi uve-zao mjerne ure|aje na benzinskim pumpama je zvani~no pu{ten u rad po~etkom septembra u sjedi{tu Federalnog ministarstva trgovine. Na ovom prijemu su prisustvovali zvani~nici Vlade FBiH, brojni privrednici, predstavnici Udruènja promet-nika naftnih derivata FBiH, kao i brojnih institucija koji }e u~estvovati u daljnjim aktivnostima na im-plementaciji ovog va`nog projekta.Uvezivanju automatskih mjernih ure|aja u jedin-stven sistem pra}enja je prethodilo ispunjavanje brojnih uslova kako onih koji se odnose na ben-zinske pumpe tako i onih koje je trebalo ispuniti resorno ministarstvo.S obzirom na to da se radi o skupim ure|ajima, te vrlo zahtjevnom softveru, rokovi predvi|eni Pra-vilnikom za ugradnju novih sondi su od 2005. go-dine do danas vi{e puta produàvani, prije svega, u cilju da se instalirani sistem utemelji na kvalitetnim osnovama kako bi nesmetano mogao ispuniti svo-ju svrhu.Benzinske pumpne stanice su i prije dono{enja ovog pravilnika imale odgovaraju}e mjerne ure|aje, koji su, uglavnom, funkcionisali na

mehani~kom principu na bazi tzv. sondi. Ovi mjerni ure|aji su u trenutku ugrad-nje na pumpama imali tipski atest od nadle`nog instituta za mjeriteljstvo.Pravilnikom koji je donesen 2005. godine propisane su tehni~ke karakteristike novih mjernih ure|aja, nastale kao zahtjev savremenijeg sistema kontrole, tako da ugra|ene sonde na odre|enom bro-ju benzinskih pumpi nisu zadovoljavale propisane tehni~ke karakteristike.U me|uvremenu je na ne-kim od njih izvr{ena zamje-na postoje}ih sondi, dok su na novoizgra|enim pumpa-

ma ugra|ivani novi mjerni ure|aji.Kontrola preko automatskih mjernih ure|aja po-drazumijeva mjerenje visine stuba goriva u rezer-

Savremeno poslovanje

Pu{ten u rad sistem za nadzor prometa naftnih derivata na

benzinskim pumpama


1. Sekcija obnovljivih izvora energije Privred-ne/Gospodarske komore FBiH je pozdravila dono{enje Uredbe o kori{tenju obnovljivih izvora energije (OIE) od Vlade FBiH. Me|utim, nastali su problemi u implementaciji Uredbe, posebno zbog nedono{enja ostalih akata ve-zanih uz Uredbu od nadle`nog Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, koji su trebali pravno, normativno i tehni~ki da zaokruè ovu oblast i da uspostave mogu}nosti za njeno trì{no funkcionisanje. Kako je u procesu izrada zakona o obnovljivim izvorima energije, dolazi do pojave raznih {pekulacija o sudbini i namjeri ve} donesene Uredbe, a o ~emu ne moè da se dobije informacija resor-nog Ministarstva. U me|uvremenu, doga|aju se neki procesi suprotni zakonodavstu iz ove oblasti, razne blokade i otimanje projekata {to oteàva situaciju u ovom sektoru i dodatno naru{ava i onako slab investicioni rejting BiH kod stranih investitora.

2. Kod dono{enja Indikativnog plana razvoja pro-izvodnje 2011 - 2020. (NOS BiH, juli 2010.) pokazalo se kakvi sve problemi i neregularnosti mogu nastati usljed nedostatka ili nepridràvanja odgovaraju}ih pravila ili tehni~kih normi zbog ~ega je Sekcija prema obra|iva~u (NOS BiH) odgovaraju}e reagirala. U odnosu na konkretne primjedbe svojih ~lanica na povrede njihovih prava, Sekcija }e, u skladu sa statutarnom oba-

vezom, raditi na njihovoj za{titi i na institucio-nalnoj razini.

3. Zbog uo~enih problema Odbor Sekcije od Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije traì plan implementacije Uredbe sa aktivnostima, te punu informaciju o toku izrade nacrta zakona o obnovljivim izvorima energije radi uklju~ivanja Sekcije u njegovo dono{enje. Istovremeno, Sekcija je zauzela stav da se preko Dràvne regulatorne komi-sije (DERK) zatraì deblokada postupaka za rje{avanje zahtjeva za priklju~ak na mreù od Elektroprenosa BiH uzrokovanog neregularno-stima u procesu dono{enja Indikativnog plana proizvodnje 2011 - 2020. i hitnom pristupa-nju izradi studijskog dokumenta mogu}nosti uklju~enja vjetroelektrana u EES BiH.

4. Sekcija traì od svih nadle`nih da uredi sektor obnovljivih izvora energije pravno, normativno i tehni~ki radi spre~avanja pona{anja po prin-cipu „sam svoj majstor„, kako bi se ovaj sektor doveo bar u ravnopravan poloàj sa zemljama okruènja i postao prihvatljiv za poduzetni~ke aktivnosti stranih i doma}ih investitore, ~ime se, pored razvoja istraìva~ko-stru~nih kapaci-teta, omogu}ava i razvoj doma}e industrije i njeno prilago|avanje savremenim tehnolo{kim trendovima.

L.S.

Zaklju~ci

SEKCIJA OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE

Na sastanku Odbora Sekcije OIE Privredne/Gospodarske komore Federacije BiH, odrànom 24. 08. 2010. godine u Fojnici, raspravljalo se o aktuelnim problemima i novim administrativnim blokadama razvoja projekata obnovljivih izvora energije u FBiH, te konstatovano da se u cilju rje{avanja aktuelnih problema Sekcija obrati javnosti. U pismu od 06. 09. 2010. godine, koje je potpisao predsjednik Sekcije prof. dr. Mehmed Behmen, navodi se:

voarima, mjerenje temperature goriva, gusto}e goriva i visine vode kondenzata u tanku. Kontrola obuhvata i pra}enje koli~ina uto~enog i isto~enog goriva, stanje u tanku, te mogu}nost provjere tre-nutnih dnevnih i periodi~nih izvje{taja.Ovi mjerni ure|aji ne mogu vr{iti kontrolu kvalitete goriva.Iako je osnovna svrha ovog sistema kontrole da nadle`nom organu u~ini dostupnim podatke o prometovanim koli~inama goriva, ~injenica je da

mjerni ure|aj najvi{e koristi vlasniku benzinske pumpe, jer u svakom trenutku moè dati podatke o raspoloìvoj koli~ini derivata, ili npr. dnevnoj potro{nji, kao i neke druge pokazatelje vezane za stanje u rezervoarima.U narednom periodu planirana je implementacija i drugih projekata ~ime bi u cijelosti bio zaokruèn sistem ove vrste kontrole u naftnom sektoru.

Amela KEÔ, dipl. pravnik


@eljeznice FBiH: Uspostavljena direktna èljezni~ka linija Sarajevo - Biha}

Nova direktna, redovna èljezni~ka linija na relaciji Sarajevo – Biha} - Sarajevo startala je 16. 09. 2010. godine, na osnovu dogovora Uprava èljeznica FBiH i èljeznica RS.U saobra}aju je jedan par vozova koji je sa-stavljen od tri vagona. Na sve~anoj ceremoniji, koja je uprili~ena na sarajevskoj èljezni~koj stanici, prisustvovali su brojni politi~ki zvani~nici, predstavnici pri-vrede i gra|ani.Nova linija je uspostavljena kao rezultat potre-be gra|ana i privrede Unsko-sanskog kantona da se èljeznicom uveè Biha} sa Sarajevom, kao i sa ostalim dijelovima BiH.Realizacijom ovog projekta èljeznice BiH nastoje da u privrednom sistemu BiH zauzmu poziciju koja im i pripada, a to je prepoznat-ljivo trì{no orijentirano preduze}e, koje }e biti konkurentno, a da istovremeno ostvari svoju osnovnu funkciju kao kvalitetan servis gra|ana i privrede.

Centrotrans-Eurolines d.d. Sarajevo: Osam novih autobusa

Osam novih autobusa za gradski prevoz kom-panije Centrotrans-Eurolines pu{teno je u pogon nakon javne prezentacije u autobazi kompanije.Ukupna vrijednost investicije je 1.500.000 KM. Planom poslovanja Centrotrans je ukupno plani-rano za nabavku autobusa i obnovu postoje}eg voznog parka ~etiri mil. KM, a realizacija ovih investicija je predvi|ena za 2010. i 2011. godinu.Prema rije~ima generalnog direktora Centro-trans-Eurolinesa Safudina êngi}a, investicija se, uglavnom, odnosi na kupovinu 20 MAN au-tobusa nove generacije njema~ke proizvodnje. „Autobusi posjeduju motore ‚Euro 3´ genera-cije koji smanjuju ispu{tanje {tetnih gasova. Svaki autobus posjeduje platformu za prihvat invalidnih osoba u kolicima i osoba s dje~ijim kolicima, te niske podove koji olak{avaju kretanje starijih osoba„, kazao je êngi}.

Autobusi raspolaù sa 42 sjede}a i 83 staja}a mjesta, dugi su 15 metara i opremljeni s tri para dvokrilnih vrata koja omogu}uju bolji promet putnika u autobusima.

Nove investicije - novi imid` BiH


HIFA PETROL d.o.o. Sarajevo: Uskoro otvaranje dvije nove benzinske pumpe

HIFA GROUP iz Te{nja je kompanija koje se moè pohvaliti ~injenicom da se kriza nije re-flektirala na njen razvoj .Vizija i cilj menad`menta HIFA grupe kao naj-ve}eg distributera nafte i naftnih derivata u Bo-sni i Hercegovini sa najve}im doma}im lan-cem benzinskih pumpnih stanica, sa svojim razvojnim smjerom i poslovnom strategijom, je ekonomsku krizu iskoristila kao ambijent za {irenje svog poslovanja.Kao rezultat dobrog planiranja, organiza-cijskih sposobnosti i svakako iskustvenog i stru~nog znanja, naftno trì{te Bosne i Her-cegovine uskoro o~ekuje realizacija vrijednih investicija - otvaranje novih benzinskih pum-pnih stanica HIFA PETROL ~lanice HIFA gru-pe, u Zenici i Te{nju, ~ime }e se obezbijediti i 40 novih radnih mjesta.

Ukupna vrijednost ove investicije iznosi ~etiri mil. KM, a investicije za 2010. godinu su pla-nirane u iznosu od pet mil. KM.Prema rije~ima izvr{nog direktora HIFA PE-TROL Muharema Ahmetli}a, osnovni zadatak Hifa grupe je pratiti trì{na pravila, a to, prije svega, zna~i, ne gubiti kvalitet svojih proizvo-da, zadràti kvalitet usluge, {to dokazuje svoju vrijednost kroz zadovoljstvo sve ve}eg broja na{ih kupaca. Jasna poslovna politika, finan-sijska stabilnost, ljudski resursi i mnogi drugi pokazatelji govore nam da }emo nastaviti po-zitivan razvoj i {irenje na{e grupe, na na{e, ali i zadovoljstvo na{ih kupaca.

Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo: Ozvani~en po~etak istra`nih radova za budu}u HE Vranduk

Predsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH, federal-ni premijer, ministar za energiju, rudarstvo i industriju u Vladi FBiH, premijer Zeni~ko-do-bojskog kantona, na~elnik zeni~ke op}ine i generalni direktor Javnog preduze}a Elektro-privreda BiH, kao i brojni drugi zvani~nici iz politi~kog i privrednog ìvota prisustvovali su 15. septembra, u naselju Vranduk, po~etku istra`nih radova za budu}u istoimenu hidro-centralu.Izgradnja proto~ne hidrocentrale „Vranduk„, instalirane snage oko 20 megavata, trebala bi trajati oko ~etiri godine, a vrijednost investici-je je stotinu miliona KM.Izgradnjom HE „Vranduk„ najvi{e koristi treba imati lokalna zajednica, kojoj }e pripasti naj-ve}i dio od koncesione naknade, kao i vi{e in-frastrukturnih objekata, koji }e biti izgra|eni u okviru „Programa prijateljskog okruènja„ koji su Op}ina Zenica i Elektroprivreda BiH potpi-sali prije nekoliko mjeseci.Generalni direktor EPBiH Amer Jerlagi} je izja-vio da se radi o objektu koji nema ve}u snagu, ali simboli~no predstavlja veliki projekt, jer njime zapo~inje dugogodi{nji ciklus realiza-cije ve}eg broja elektroenergetskih objekata, me|u kojima devet hidrocentrala, pet termo-elektrana i dvije vjetroelektrane. Njihova vri-jednost je vi{e milijardi KM.

Amela KEÔ, dipl. pravnik [email protected]


Prikaz knjige

Stru~no i edukativno o ~elikuSektor metalske i elektro industrije P/GKFBiH predstavio je svojim ~lanovima „Priru~nik o ~eliku: Vrste i karakteristike ~elika za kovane i valjane proizvode prema svjetskim standardima„ autorice Zinaide Pa{i}

Ova knjiga koja je upravo iza{lo iz {tampe, a ~ija je prva verzija bila na engleskom jezi-ku (februara 2009.), djelo je u maniru vrhunski opremljenih i preglednih priru~nika. U uvod-nom dijelu priru~nika date su osnovne opservacije o ~eliku, strukturi, osobinama, tehnolo-giji proizvodnje i prerade, te uticajima pojedinih legiraju}ih elemenata.Priru~nik objedinjava ana-liti~an pristup sortimanskim performansama ~elika kao bit-nog konstrukcijskog materijala. Istovremeno precizira korisni-cima sintezu svega {to je va`no znati o sveukupnim aspektima

modernog odnosa spram standar-dizacijskih normi i op}e filozofije i politike kvaliteta.Zna~aj i uloga ovog djela ne ogleda se samo u tome {to dolazi u vrijeme kada se privredna i industrijsko-tehnolo{ka karta Bosne i Hercegovine uskla|uje sa savremenim konceptima trì{nog poslovanja nego i u primarnoj potrebi da se stru~noj javnosti ponudi sveu-kupan pregled relevantnih podataka o manje-vi{e pot-punoj skali doma}ih ~elika i proizvoda od ~elika koji stoji u zavidnom stepenu, uskla|en sa svim zahtjevima i premisama standardizacijskih trendova kako na regio-nalnom tako i na svjetskom planu.Priru~nik je nastao kao rezultat dugogodi{njeg stru~nog rada i iskustva autorice u oblasti razvoja proizvodnih tehnologija, proizvoda i kontrole kvaliteta proizvoda u èljezari Zenica, kao i potrebe da se na jednom mjestu daju pregledi standardiziranih ~elika za valjane i kova-ne proizvode, sa njihovim osnovnim karakteristikama.U Priru~niku, na oko 450 strana A5 formata, date su pregledne tabele osnovnih karakteristika ~elika za ko-vanje i valjanje standardiziranih prema vrstama/kva-litetima ~elika i njihovoj namjeni, odnosno preradi u odre|ene vrste proizvoda iz proizvodnog programa èljezare „Zenica„, danas ArcelorMittal Zenica.U praksi se ~elik, uglavnom, klasifikuje prema osobina-ma usluga. Tako su ~elici za kovane proizvode, uglav-nom, kvalitetni legirani, podijeljeni u 17 kvalitetnih grupa prema njihovoj primarnoj namjeni, dok su ~elici za valjane proizvode razvrstani u sedam grupa, prema hemijskom sastavu i na~inu dezoksidacije.Za svaku grupu ~elika u tabelarnom prikazu dati su osnovni parametri:

standardna numeracija (oznake i brojevi ~elika), hemij-ski sastav, mehani~ke osobine, parametri prerade i na-mjena. Date su, tako|er, uporedne oznake ~elika: inter-ne oznake proizvo|a~a, te oznake po EN i ISO standar-dima i nacionalnim standardima industrijskih zemalja.Priru~nik je oboga}en i dodatnim preglednim tabela-ma za op}u tehni~ku upotrebu, te pregledom aktuelnih doma}ih standarda za ovu oblast.Cjelovit karakter djela, potpuna uskla|enost sa svim evropskim i svjetskim pristupima u ovoj oblasti ne samo da Priru~niku daju kapitalne performanse bitne za op}i nivo bh. metalur{kog nau~no-stru~nog potencijala i njegovog svjetskog renomea, nego ukazuju na one segmente njegove primjene koji su podjednako i inte-resno nu`ni, ali i edukativno obavezni. Stoga Komora preporu~uje ovo vrijedno djelo:- Visoko{kolskim institucijama, gra|evinskim, ma{in-skim, metalur{kim i drugim tehni~kim fakultetima koji imaju predmete koji prou~avaju vrstu i osobine ~elika kao konstrukcijskog materijala;- Nau~noistraìva~kim institucijama koje rade na planu operacijskih istraìvanja u ve}ini industrijskih grana;- Kompanijama i privrednim subjektima koje imaju ka-pacitete za proizvodnju i preradu ~elika, kao i postro-jenja za metalopreradu i sve oblike finalizacije ~elika; - Trgova~kim preduze}ima koja se bave trgovinom ~eli~nim proizvodima za sve aspekte ugovora po vaè}im tehni~kim normama; - Projektantskim i konsalting ustanovama i sli~nim or-ganizacijama;- Institucijama na nivou dràve koje se bave standardi-zacijom i mjeriteljstvom. Te{ko je i nabrojati sve aspekte primjene, neprocjenjive koristi ovakvog stru~nog djela ~iju tehni~ku akreditaciju predstavlja uspjeh ideja objedinjenja svih relevantnih podataka na jednom mjestu uz istovremenu nominaciju i prezentaciju svih svjetskih kako nacionalnih standarda tako i harmoniziranih EN standarda Evropske unije, koji se odnose na vrste i karakteristike ~elika i proizvode od ~elika, uz ~injenicu da je prevedeno i na engleski jezik. Cijena Priru~nika je 50,00 KM, a vi{e informacija moète dobiti na adresi autorice: Dipl. in`. Zinaida Pa{i}, glavni inìnjer za standardi-zaciju i certifikaciju «ArcelorMittal Zenica» d.o.oKralja Tvrtka I broj 17, 72000 Zenica, Bosna i Her-cegovina Tel: ++387 (032) 467-042; mob: 061/691-845E-mail: [email protected]

Priredila: mr. Nafija [EHI] - MU[I]


Pozitivna stastika

Doma}i distributer lider u uvozu naftnih derivata

Prema evidenciji Federalnog ministarstva tr-govine, na osnovu podataka dostavljenih od distributera naftnih derivata u Federaciji Bo-sni i Hercegovini, od 01. 01. do 30. 06. 2010. godine, realiziran je uvoz nafte i derivata naf-te u iznosu od 278.515 tona, {to je manje za 22,5% u odnosu na isti period pro{le godine.U odnosu na pokazatelje iz prethodnih godina, u kojima nisu evidentirane nabavke derivata u rafineriji u Bosanskom Brodu, ove godine je

bilansom energetskih potreba za 2010. godi-nu uvedena obaveza evidentiranja podataka o nabavljenoj koli~ini naftnih derivata iz rafine-rije u Bosanskom Brodu isklju~ivo na osnovu podataka dobivenih od prometnika naftnih de-rivata u FBiH.Razlika od 22,7% u odnosu na uvoz u istom periodu 2009. godine ne zna~i da se radi o manjem uvozu, ili pak o manjim potrebama FBiH, ve} o koli~ini derivata nabavljenih u doma}oj rafineriji.Prema objavljenim podacima, od I do IV mje-seca 2010. godine iz rafinerije u Bosanskom Brodu je nabavljena 121.461 tona naftnih de-rivata.

Drugi razlog, zbog kojeg je evidentiran manji uvoz derivata u FBiH, jeste ~injenica da se ve}ina nabavki derivata za velike potro{a~e vr{i u drugom dijelu godine, posebno krajem godine. Podaci }e biti kompletniji tek po godi{njem izvje{taju, a oni }e sigurno pokazati da je is-punjen uvoz planiran energetskim potrebama za 2010. godinu.Za razliku od ranijih obra~unskih perioda, u ovom polugodi{njem izvje{taju prvi put

je zabiljeèno da je jed-na doma}a kompanija, ali, u pravom smislu doma}a, vode}a firma u uvozu naftnih derivata na na{em trì{tu. Rije~ je o kompani-ji „Hifa-oil„ d.o.o.Te{anj. Ovo je vaàn podatak za cijeli naftni sektor, jer je izvorno doma}a firma ovog puta vode}a u uvozu, pored evropskih kompanija, prisut-nih na na{em trì{tu, koje su dugo godina bile najve}i prometnici derivatima. Najve}i uvoz naftnih deriva-ta u posmatranom periodu zabiljeèn je iz sljede}ih ze-malja:

- Republika Hrvatska 197.605 t (70,95%),- Italija 37.238 t (13,37%),- Ma|arska 21.420 t (7,69%).Kada je rije~ o najve}im uvoznicima u FBiH, izdvojili su se:- „Hifa-oil„ d.o.o.Te{anj 19,42%,- „Holdina„ d.o.o. Sarajevo 18,96%,- „Energopetrol” d.d. Sarajevo 17,67%,- „Petrol BH Oil Company” 11,96%,- „Antunovi}” d.o.o. Ora{je 10%.Evidentno je da samo pet firmi participira u cjelokupnom uvozu sa 78,01%, i pored libera-lizacije uvoza u BiH i brojnih kompanija koje se bave prometom nafte i naftnih derivata.

A. K.


Tim povodom uprili~ili smo razgovor sa Mehmedalijom Mahmutovi}em, izvr{nim direktorom Grada~a~kog sajma.

Moète li re}i ne{to vi{e o Sajmu? Ko su posjetioci i kako se odlu~uju da do|u?- Posjetioci su, prije svega, poslovni ljudi: proizvo|a~i, kupci i neminovno posred-nici - trgovci. Dolaze obi~no planski - ci-ljano, znaju s kime se èle susresti i raz-govarati, informisati i ugovarati poslove.

Me|u njima prepoznatljiva je kategorija neposrednih poljoprivrednih proizvo|a~a, iz primarne proizvodnje. Oni se èle upo-znati sa novim sredstvima rada, novim teh-

nologijama. Zanimaju ih sjemenski i sadni materijal, za{titna sredstva, gnojiva, alati, krupna i sitna mehanizacija. Zadnjih godina primjetne su organizirane posjete iz svih dijelova BiH. Naime, op}inske organizacije penzionera u svojim godi{njim programima planiraju jednod-nevne izlete i posjete Grada~cu, upravo u vrijeme Sajma.

Bosna i Hercegovina je, upravo kao i njeno trì{te, suvi{e mala da bi organizirala usko specijalizirane sajamske manifestacije. Grada~a~ki sajam je postao prepoznatljiv u cijelom regionu. Kaìte nam koliko on moè biti uporediv sa velikim izlo`benim manifestacijama u evropskim zemljama?

- BiH nije mala za organizovanje specija-lizovanih manifestacija, ali je suvi{e mala za ovoliki broj specijalizovanih i op}ih sajmova. Podsje}am da je, u biv{oj nam

Predstavljamo...

Grada~a~ki sajam

Manifestacija koja prati trì{te Razgovarala:

Amela KEÔ

Grada~ac je 41. put doma}in me|unarodnog sajma po-ljoprivrede i prehrambene industrije koji je godinama izra-stao u jednu od najve}ih specijalizovanih manifestaciju u Bosni i Hercegovini. Ovogodi{nja smotra odràna je od 15. do 19. 9. 2010. godine.

Sa otvaranja Sajma


zajedni~koj dràvi, Zajednica sajamskih gra-dova brojala 11 ~lanica, od toga iz BiH samo dva: Sarajevo i Grada~ac. Danas na prostoru BiH, od Biha}a do Bratunca i Gora`da, od Br~kog do Neuma, malo je mjesta koja ne or-ganizuju manifestaciju posve}enu nekoj od vo}aka: tre{nji, malini, jagodi, {ljivi, jabuki i gro`|u, smokvi, maslini, plus sajmovi male i velike privrede, namje{taja, odje}e i obu}e, knjige i u~ila itd.Tako usitnjeni i ~esti sajmovi u BiH te{ko mogu biti uporedivi sa sli~nima u Evropi.

Zainteresirati brojne izlaga~e, organizirati u~e{}e brojnih zvanica, posjetitelja u svega nekoliko dana, na jednom malom prostoru, potruditi se da svi budu zadovoljni je posao koji zahtijeva velike napore. Koliko je ljudi angaìrano na nivou tog organizatorskog dijela?

- Brojnim u~esnicima i gostima Sajma u Grada~cu doprinosi i tradicija. Na{a je sre}a {to se tradicija ne moè kupiti ili naru~iti. Na-ravno, profesionalan pristup pripremi svakog posla je neophodan. Ista postava Grada~a~kog sajma je pripremala svih 15 poslijeratnih ma-nifestacija, ali niko ne smije pomisliti kako je sve nau~io o ovoj djelatnosti. Na{ je princip: izlaga~u se mora biti na raspolaganju da se {to kvalitetnije predstavi, da ima rezultate od nastupa, da ga i narednih godina imamo kao u~esnika.Na pripremi i realizaciji sajma i sajamskih sadràja angaòvano je ~etiri do pet osoba,

koje unutra{njom organizacijom preduze}a imaju i druga zaduènja.

Sigurno imate planova i za naredne godine. Predvi|ate li eventualno pro{irenje sajma ili }ete i dalje ostati „vjerni„ poljoprivredi i prehrambenoj industriji?- Ostajemo vjerni tradiciji, za Grada~ac je do-voljna jedna sajamska manifestacija godi{nje, jer bi vi{e njih devalviralo nivo postoje}e.

îni se da je provjereno, ipak, najbolje?- Upravo tako.

Ekonomska kriza je prisutna u svim sferama privrednog ìvota. Da li se uticaj krize osje}a i u radu ove manifestacije?- Ekonomska kriza je evidentna i u firmama i u ku}ama. Pogodila je i male i velike goto-vo ravnomjerno. Jedan dio u~esnika odustaje od nastupa na sajmovima, drugi se skromnije predstavljaju, na manjem prostoru ili skromni-je opremljenom.

Smatrate li da su dovoljno iskori{tene mogu}nosti i nadle`nosti Komore, posebno kada je u pitanju promovisanje i za{tita interesa doma}ih kompanija?- Komore sva tri nivoa mi tretiramo kao na{e suorganizatore. Ali, moè i treba biti vi{e koor-dinacije na relaciji: MI - KOMORA. Kolektivni nastupi regija, dràva, komora ili drugih asoci-jacija su jeftiniji, racionalniji i efikasniji. U tom dijelu moèmo vi{e zajedni~ki poraditi.Istine radi, ve}a kritika pripada nama nego ko-morama, nismo previ{e traìli da nam se po-mogne.

Sajam u Grada~cu je zajedni~ki interes, zato }emo zajedno poraditi da on postane BiH smotra dostignu}a iz oblasti poljoprivrede i prehrambene industrije.

Mehmedalija Mahmutovi} uru~uje priznanje


Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mineralnim |ubrivima

Vije}e ministara BiH utvrdilo je Prijedlog zakona o izmje-nama i dopunama Zakona o mineralnim |ubrivima, koji }e Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa dostaviti Parlamentarnoj skup{tini BiH na razmatranje po osnovnoj zakonodavnoj proceduri. Izmjenama i dopunama Zakona poja~ava se kontrola mine-ralnog |ubriva prilikom uvoza i prometa s ciljem osiguranja kvaliteta i unapre|enja uvjeta za njegovo kori{tenje u poljo-privrednoj proizvodnji.

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o za{titi li~nih podataka

Vije}e ministara BiH utvrdilo je Prijedlog zakona o izmje-nama i dopunama Zakona o za{titi li~nih podataka, koji je uskla|en s legislativom EU. Agencija za za{titu li~nih/osob-nih podataka u Bosni i Hercegovini dostavit }e Prijedlog za-kona Parlamentarnoj skup{tini BiH na razmatranje po osnov-noj zakonodavnoj proceduri. Izmjenama i dopunama ovog zakona, izme|u ostalog, nagla{ava se pojam privatnosti i za{tite podataka u odnosu na dosada{nju tajnost podataka, ~ime BiH terminolo{ki i su{tinski uskla|uje propise u ovoj oblasti s Direktivom 95/4 Evropskog parlamenta i Vije}a o za{titi pojedinaca u oblasti obrade li~nih podataka.

Odluka o otvaranju privremenog grani~nog prijelaza prema Crnoj Gori, Metaljka - Metaljka za

fitosanitarni inspekcijski nadzor Vije}e ministara BiH, na prijedlog Ministarstva vanjske trgo-vine i ekonomskih odnosa, donijelo je Odluku o otvaranju privremenog grani~nog prijelaza prema Crnoj Gori, Metaljka - Metaljka za fitosanitarni inspekcijski nadzor.Fitosanitarni inspekcijski nadzor bit }e uspostavljen od dana usvajanja ove odluke do 31. 12. 2010. godine utorkom i ~etvrtkom od 10:00 do 18:00 sati, s tim da se preko ovog grani~nog prijelaza ne}e mo}i uvoziti po{iljke robe za koje je potrebna saglasnost nadle`nog ministarstva poljoprivrede (sadni materijal, sjeme, micelij za gljive i sredstva za za{titu bilja).

Usvojena Strategija javnih nabavkiVije}e ministara BiH usvojilo je Strategiju razvoja sistema jav-nih nabavki u BiH od 2010. do 2015. godine. Strategija je za-snovana na obavezama iz Programa prioriteta uskla|ivanja u zakonodavnim aktivnostima za provo|enje Evropskog par-tnerstva i Privremenog sporazuma. Njen cilj je ja~anje siste-ma javnih nabavki kroz uvo|enje novih mehanizama i alata radi ostvarenja osnovnih principa javnih nabavki - transpa-rentnog i efikasnog kori{tenja javnih sredstava.Namjera je da provo|enje Strategije podstakne razvoj konku-rentnosti na trì{tu robe, usluga i radova koje nabavljaju svi ugovorni organi u BiH, zatim integriranje trì{ta BiH u trì{te zemalja potpisnica CEFTA sporazuma, te, kona~no, integrira-nje bh. trì{ta u trì{te Evropske unije.Predvi|eno je pobolj{anje postupka organizacije i upravlja-nja dodijeljenim javnim sredstvima s ciljem postizanja naj-boljih ekonomskih efekata u sistemu javnih nabavki, kao i stru~no osposobljavanje i usavr{avanje radi unapre|enja vje{tina i znanja zaposlenika koji provode postupke javnih nabavki.

Strategijom su planirani uvo|enje i primjena savremenih ko-munikacionihtehnologija u sistem javnih nabavki, te osiguranje pravne za{tite svim u~esnicima u tom procesu s ciljem za{tite njiho-vih prava i izvr{avanja preuzetih obaveza.

Donesen trogodi{nji akcijski plan za zapo{ljavanjeAkcijski plan zapo{ljavanja u Federaciji BiH od od 2010. do 2013. godine, razmatran i usvojen na sjednici Vlade FBiH, ima za cilj smanjenje stope dugoro~no neuposlenih i drugih te{ko zapo{ljivih kategorija.Ovo treba ostvariti provedbom institucionalnih mjera, us-postavom mehanizama koordinacije izme|u institucija i interesnih grupa, pobolj{anjem u obrazovnom sistemu i us-postavom sistema cijeloìvotnog u~enja, te mjerama usmje-renim na cijelu populaciju nezaposlenih i njene specifi~ne podgrupe.Kao jedna od ciljnih grupa su nezaposlene ̀ ene, a cilj je da se stopa njihove zaposlenosti pove}ava za 1,5 posto godi{nje.Druga ciljna grupa su mladi, a cilj je pove}anje stope njihove zaposlenosti za dva posto godi{nje.Tako|er, treba osigurati zapo{ljavanje hendikepiranih osoba, pripadnika romske populacije i dugoro~no nezaposlenih.

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o èljeznicama FBiH

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o èlje-znicama FBiH, koji je nakon parlamentarne rasprave o Na-crtu utvr|en na sjednici federalne Vlade, rezultat je potrebe uskla|ivanja postoje}eg sa zakonima o privrednim dru{tvima i o javnim preduze}ima. Istovremeno, predloèni zakon predstavlja osniva~ki akt na osnovu kojeg }e se dru{tvo upisati u sudski registar kod nadle`nog suda u Sarajevu.

Prijedlog zakona o dopunama Zakona o privrednim dru{tvima

Dom naroda Parlamenta FBiH usvojio je Prijedlog zakona o dopunama zakona o privrednim dru{tvima, kojeg je utvrdila Vlada FBiH.

Izdavanje {umskog zemlji{taVlada FBiH je donijela Odluku kojom se propisuju uslovi i na~in davanja {umskog zemlji{ta u dràvnom vlasni{tvu u zakup.Utvr|eno je da se {umsko zemlji{te moè dati u zakup radi izgradnje privremenih objekata ~ija je gradnja predvi|ena ugovorom o koncesiji, izgradnje GSM stanica, podizanja vi{egodi{njih nasada, ukoliko ne naru{avaju funkcije {ume i kod uzgoja divlja~i. Ugovor o zakupu s korisnikom zaklju~uje Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i {umar-stva nakon provedenog javnog poziva, osim u slu~aju kada se zemlji{te daje u zakup koncesionaru ili ovla{tenom pri-vrednom dru{tvu, na osnovu pravosna`ne odluke nadle`nog organa kojom se ostvaruje odre|eno pravo na predmetno zemlji{te.Kriterij za odabir najpovoljnijeg ponu|a~a je visina zakupni-ne koja ne moè biti nià od po~etne cijene nazna~ene u javnom pozivu. Ako su dva ili vi{e ponu|a~a ponudila iste zakupnine, prednost imaju osobe s prebivali{tem ili sjedi{tem u jedinici lokalne samouprave na ~ijoj je teritoriji predmetno zemlji{te.

ZAKONI I PROPISI


ZAKONI I PROPISI

Pravo slu`nosti na {umskom zemlji{tu se moè uspostaviti radi izgradnje vodovodne i kanalizacione mreè, plinovoda, elektrovodova, slu`nog puta, te za druge namjene, ako je za to progla{en javni interes.Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i {umar-stva }e {umsko zemlji{te za zakup i pravo slu`nosti davati na period koji ne moè biti duì od deset godina, a postupak davanja }e provesti stru~na komisija koju imenuje federalni ministar.

Boravi{ne takseVlada FBiH je, na prijedlog Federalnog ministarstva okoli{a i turizma, donijela dvije odluke: o utvr|ivanju visine boravi{ne takse za fizi~ke osobe koje su registrovane za pruànje uslu-ga smje{taja u doma}instvu i o utvr|ivanju visine boravi{ne takse za 2011. godinu.Ovisno o razredu turisti~kog mjesta i koeficijentu za fizi~ke osobe registrovane za pruànje usluga smje{taja u doma}in-stvu utvr|en je iznos od 60 KM za A razred turisti~kog mje-sta, za B razred 48 KM, za C razred 42 KM i za D razred 30 KM. Drugom odlukom boravi{na taksa za sljede}u godinu utvr|ena je u visini ovisnoj o turisti~kim razredima i razli~itim rasponima u glavnoj sezoni, predsezoni i vansezoni.

Obnovljiva energijaVlada FBiH utvrdila je i Nacrt zakona o kori{tenju obnovlji-vih izvora energije i kogeneracije (OIEiK). Cilj Zakona je pro-moviranje proizvodnje iz OIEiK radi potro{nje na doma}em trì{tu i pove}anje udjela ovako dobijene energije u ukupnoj potro{nji, te osiguranje razvitka poticajnih mehanizama, re-gulatornog okvira i tehni~ke infrastrukture OIEiK.Proizvodnja elektri~ne energije na ovaj na~in ima vi{estruke pozitivne u~inke, kao {to su: za{tita okoli{a, smanjenje kori{tenja fosilnih goriva, stvaranje povoljnog ozra~ja za doma}e i inozemne investicije, uvo|enje i poticanje upo-trebe novih tehnologija, doprinos odrìvom razvoju, kao i pove}anje sigurnosti u snabdijevanju elektri~nom energijom.Pod obnovljivim izvorima energije podrazumijevaju se: vo-dotoci, vjetar, valovi, plima i oseka, biomasa, biogas, gas iz postrojenja za preradu otpada, poljoprivredni gas, te geo-termalna i akumulirana solarna energija. Elektrane koje na ovaj na~in proizvode energiju svrstane su u ~etiri razreda: mikroelektrane (do 150 kW), minielektrane (od 151 kW do 1 MW), male elektrane (do 10 MW) i velike elektrane (vi{e od 10 MW).Zakonom se uspostavlja Operator za OIEiK, sa sjedi{tem u Sa-rajevu, ~iji peto~lani Upravni odbor, na prijedlog nadle`nog federalnog ministarstva, imenuje Vlada FBiH.

Novi zakon o strujiVlada FBiH je utvrdila i u parlamentarnu proceduru uputila Nacrt zakona o elektri~noj energiji u FBiH. Novi tekst ovog zakona ura|en je u saradnji s USAID-om. Njime se ure|uje: funkcionisanje elektroenergetskog sektora, elektroprivredne djelatnosti, razvoj trì{ta elektri~ne energije i institucija za reguliranje trì{ta, op}i uvjeti za isporuku elektri~ne energi-je, planiranje i razvoj, izgradnja, rekonstrukcija i odràvanje elektroenergetskih objekata, nadzor nad provo|enjem zako-na i druga pitanja od zna~aja za obavljanje elektroprivredne djelatnosti u FBiH.Propisano je, tako|er, da su prenos i aktivnosti vezane za prenos energije, me|unarodna trgovina, kao i upravljanje i vo|enje elektroenergetskog sistema, koji nisu regulirani ovim zakonom, u nadle`nosti BiH.

Zakon predstavlja pravni okvir za stvaranje uvjeta za razvoj trì{ta elektri~ne energije i s tog aspekta njegovi ciljevi su da podsti~e: razvoj, kao i doma}a i strana ulaganja u oblasti elek-troenergetike, sigurnost snabdijevanja kupaca, uklju~ivanje u me|unarodno trì{te putem jedinstvenog trì{ta elektri~ne energije u BiH, ekonomi~no i racionalno kori{tenje elektri~ne energije, energetsku efikasnost, uvo|enje konkurencije, tran-sparentnost i spre~avanje neèljenih efekata monopola, te za{titu okoli{a.

Kontrola Razvojne bankeVlada je izmijenila i dopunila Uredbu o kriterijima i na~inu vo|enja nadzora nad poslovanjem Razvojne banke FBiH.Shodno odredbama Zakona o Razvojnoj banci FBiH, iz-mjene i dopune Uredbe o kriterijima i na~inu vo|enja nad-zora nad poslovanjem Razvojne banke donosi Vlada FBiH, na prijedlog Agencije za bankarstvo FBiH, uvaàvaju}i specifi~nosti poslovanja Banke. Izmjene i dopune odno-se se na to {to se postoje}oj odredbi koja glasi „da vrijed-nost zaloga treba biti ve}a za najmanje 50 posto od iznosa potraìvanja Banke” dodaje nova alineja da „izuzetno vri-jednost zaloga moè biti jednaka iznosu potraìvanja Ban-ke ukoliko Vlada FBiH u funkciji Skup{tine o tome donese posebnu odluku”.Uredba je ure|ena radi ulaska Banke u poslovne odno-se sa zna~ajnim investitorima kojima predstavlja problem obezbje|enje u vrijednosti ve}oj za 50 posto od iznosa potraìvanja Banke.

Prijedlog zakona o deviznom poslovanju FBiHDom naroda Federalnog parlamenta usvojio je i Prijedlog zakona o deviznom poslovanju FBiH, koji predstavlja novi korak ka usagla{avanju doma}eg zakonodavstva sa zakono-davstvom Evropske unije.

Od 1. oktobra zabranjeno primanje euraU FBiH od 1. oktobra ove godine ugostiteljski objekti, trgovi-ne, tr`ni centri i turisti~ke agencije vi{e ne}e smjeti od gostiju, kupaca ili klijenata da primaju euro, kao sredstvo pla}anja za kupljenu robu ili pruènu uslugu.Odluku o „izgonu eura” kao platne valute Vlada FBiH reguli-sala je kroz nedavno usvojeni, dopunjeni Zakon o deviznom poslovanju.Ukoliko trì{na inspekcija, ili finansijska policija, u blagaj-ni nekog ugostiteljskog objekta, trgovine, {oping-centra, ili turisti~ke agencije zatekne valutu euro, prema novim zakon-skim pravilima, vlasnik }e morati platiti nov~ane kazne od 500 do 15.000 KM.

Mijenjaju se 34 aktaDom naroda Federalnog parlamenta prihvatio je izmjene vi{e federalnih zakona, u okviru tzv. Projekta giljotina pro-pisa kojim je predvi|eno uklanjanje pojedinih zakonskih odredbi koje su se pokazale nedjelotvornima u praksi.Rije~ je o implementaciji prve faze Projekta regulatorne re-forme na nivou FBiH, ~iji predlaga~ je Zakonodavno-pravna komisija Doma naroda.Ovim projektom predvi|ena je izmjena 34 zakonska akta, sa ciljem unapre|enja poslovnog ambijenta i ohrabrivanja investicija, te stimuliranja razvoja poduzetni{tva.

Pripremila: Mira IDRIZOVI]


AGENCIJA ZA STATISTIKU BOSNE I HERCEGOVINE

Inflacija Godi{nja inflacija u augustu 2010. godine u Bosni i Hercego-vini bila je 1,7%.Cijene proizvoda i usluga, koji se koriste za li~nu potro{nju u BiH mjerene indeksom potro{a~kih cijena, u avgustu 2010. u odnosu na avgust 2009. godine vi{e su za 1,7%. U avgustu 2010. godine u odnosu na avgust 2009. godine u odjeljku Hrana i bezalkoholna pi}a, u prosjeku, su porasle ci-jene za 0,1%, zbog prosje~nog pove}anja cijena unutar grupe bezalkoholnih pi}a od 1,0%, {to je uzrokovano vi{im cijena-ma unutar grupe kafa, ~aj i kakao za 2,3% radi poskupljenja mljevene kafe za 2,6%, ~aja za 1,2% i kakaa za 2,3%. U grupi hrane cijene su, u prosjeku, ostale nepromijenjene. Ipak kod pojedinih proizvoda je evidentiran godi{nji porast, odnosno smanjenje cijena.Stope promjene cijena prehrambenih proizvoda u avgustu 2010. u odnosu na isti period 2009. godine:

U odjeljku Stanovanje, voda, elektri~na energija, plin i drugi energenti evidentirano je pove}anje cijena za 2,9% u grupi vodosnabdijevanje i razli~ite komunalne usluge za 1,7% radi vi{ih cijena vodosnabdijevanja za 1,3%, komunalnih usluga za 1,6% i kanalizacije za 2,5%, te u grupi elektri~na energija, plin i drugi energenti za 3,6% zbog vi{ih cijena elektri~ne energije za 3,5%, plina za 22%, te~nih goriva za 14,5%, ~vr-stih goriva za 2% i centralnog grijanja za 3,2%. U zemljama regije su zabiljeène stope inflacije na godi{njem nivou: u Sloveniji 2,3%, Hrvatskoj 0,9% i Srbiji 6,6%.

Prosje~ne mjese~ne bruto pla}eProsje~na mjese~na bruto pla}a po zaposlenome u pravnim osobama u BiH za juli 2010. iznosila je 1.216 KM, {to poka-zuje nominalni pad za 0,5% u odnosu na decembar 2009. godine.Prosje~na mjese~na bruto pla}a za juli 2010. u odnosu na isti mjesec prosle godine nominalno je vi{a za 0,8%.Najve}i porast, u pore|enju sa istim mjesecom 2009. godine, ima sektor prera|iva~ka industrija (D) od 5,2 indeksna poena, a slijede ga sektori trgovina na veliko i malo, popravak mo-tornih vozila i motocikala, te predmeta za li~nu upotrebu i doma}instvo (G), te sektor hoteli i restorani (H) sa 4,9 indeksna poena.Ako se juli 2010. upore|uje sa prosjekom 2009. godine, naj-ve}i porast je imao sektor prera|iva~ka industrija (D) za 5,2 indeksna poena, slijede ga sektor trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala, te predmeta za li~nu upotrebu i doma}instvo (G) sa 4,8 indeksna poena i sektor ho-teli i restorani (H) sa pove}anjem od 4,1 indeksni poen.

Prosje~ne mjese~ne ispla}ene neto pla}eProsje~na mjese~na ispla}ena neto pla}a po zaposlenome u pravnim osobama u BiH za juli 2010. iznosila je 799 KM, {to pokazuje nominalni pad za 0,4%, u odnosu na decembar 2009. godine.Prosje~na mjese~na ispla}ena neto pla}a za juli 2010. u od-nosu na isti mjesec pro{le godine nominalno je vi{a za 0,8%.U pore|enju sa istim mjesecom 2009. godine, najve}e pove}anje imao je sektor trgovina na veliko i malo, popravak motor-nih vozila i motocikala, te predmeta za li~nu upotrebu i doma}instvo (G) za 5,1 indeksni poen, slijedi ga sektor prera|ivacka industrija (D) sa pove}anjem od 4,8 indeksnih poena i sektor hoteli i restorani (H) sa 4,4 indeksna poena.Ako se juli 2010. upore|uje sa prosjekom 2009. godine, naj-ve}i porast je imao sektor prera|ivacka industrija (D) za 5,2 indeksna poena, slijede ga sektor trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala, te predmeta za li~nu upotrebu i doma}instvo (G) sa 4,7 indeksnih poena i sektor hoteli i restorani (H) sa pove}anjem od 3,9 indeksnih poena.

Zaposlenost i nezaposlenost U julu 2010. broj zaposlenih u pravnim osobama BiH iznosio je 677.290, a od toga su 274.843 ène. U odno-su na juni 2010. broj zaposlenih u pravnim osobama je ostao isti, dok se broj zaposlenih èna pove}ao za 0,1% . U pore|enju sa julom 2009. godine, najve}i indeks za-poslenja imao je sektor finansijsko posredovanje (J) sa 9,1 indeksnim poenom, slijedi ga sektor prijevoz, skladi{tenje i veze (I) sa 8,0 indeksnih poena, te sektor ob-razovanja (M) sa pove}anjem od 3,3 indeksna poena. Kod ènske radne snage na prvom mjestu je sektor prijevoz, skladi{tenje i veze (I) sa pove}anjem od 14,1 indeksnih poena, slijede ga sektor ribarstva (B) sa 7,6 indeksnih poena i sektor finansijsko posredovanje (J) sa pove}anjem od 7,5 indeksnih poena. U julu 2010. broj nezaposlenih u BiH iznosio je 516.045. Broj nezaposlenih u julu 2010. pove}ao se za 0,8%, dok se broj nezaposlenih èna pove}ao za 0,9% u odnosu na juni 2010. godine.Ako poredimo nezaposlene po kvalifikacionoj strukturi, uo~ava se da je najve}i broj nezaposlenih osoba sa VKV i KV kvalifi-kacijom 187.457, slijede osobe sa NK – 160.333 i sa srednjom stru~nom spremom 123.963 osobe. Kao nezaposleni vodi se najmanji broj osoba vi{eg obrazovanja, tj. VSS - 7.336, slijede ih osobe sa visokom {kolskom spremom 20.873 (uklju~uju}i dok-tore nauka i magistre), {to je znak da oni lak{e dolaze do posla. Udio ènske populacije u nezaposlenima iznosi 50,4 proce-nata ili u apsolutnom iznosu 259.909 osoba ènskoga spola. U toj populaciji najve}i broj nezaposlenih je nekvalifikova-nih ènskih osoba NK 83.220, sa srednjom stru~nom spre-mom 76.383, a sa VKV i KV kvalifikacijom 75.185 osoba.

Indeks potro{a~kih cijenaMjese~na deflacija u avgustu 2010. godine u Bosni i Hercego-vini bila je 0,2%. Cijene proizvoda i usluga, koji se koriste za li~nu potro{nju u BiH, mjerene indeksom potro{a~kih cijena, u avgustu 2010. u odnosu na juli niè su, u prosjeku, za 0,2%. Posmatrano po odjeljcima prema namjeni potro{nje (po me|unarodnoj klasifikaciji - COICOP), u avgustu 2010. u od-nosu na juli najvi{e su sniène cijene u odjeljku Stanovanje,

puter 20,4% se}er 18,9% sir 13,4% med 4,6% mlijeko 2,1% margarin 1,2% banane 0,4% luk 0,4% polubijeli hljeb 0,3% grah -1,4%

piletina -3,3% bra{no -4,6% rià -5,3% jabuke -6,0% jaja -8,1% june}e meso bez kosti -8,4% krompir -13,8% ulje -19,1%


voda, elektri~na energija, plin i drugi energenti za 0,5% radi niìh cijena u grupi vodosnabdijevanja i ostalih ko-munalnih usluga za 4,2%, {to je uzro-kovano niìm cijenama vodosnabdije-vanja za 8,3%. U odjeljku Hrana i be-zalkoholna pi}a, u prosjeku, su sniène cijene za 0,4% radi niìh cijena u grupi hrane za 0,5%, {to je uzrokovano niìm cijenama mesa za 0,4%, sezonskog vo}a za 4,9% i povr}a za 3,1%. Iako je u odjeljku Hrane i bezalkoholnih pi}a u avgustu 2010. godine u odnosu na juli zabiljeèn prosje~an pad cijena, cijene pojedinih proizvoda su rasle. Stope promjene cijena prehrambenih proizvoda avgust - juli 2010. godine:

U odjeljku Odjeca i obu}a sniène su cijene za 0,4%, {to je uzrokovano se-zonskim sniènjima odje}e za 0,2% i obu}e 1,1%. U odjeljku Prijevoz evi-dentirano je prosje~no sniènje cijena za 0,1% radi niìh cijena u grupi upo-trebe prijevoznih sredstava za 0,2%, zbog niìh cijena goriva i maziva za 0,3%. U istom periodu prosje~an rast cijena je zabiljeèn u odjeljku Alkoholna pi}a i duhan, Rekreacija i kultura i Resto-rani i hoteli sve za 0,1%. U odjeljku Alkoholna pi}a i duhan zabiljeèn je rast cijena u grupi alkoholnih pi}a za 0,3% radi vi{ih cijena jakih alkoholnih pi}a za 0,2% i piva 0,4%. U odjeljku Rekreacija i kultura evidentiran je rast cijena u grupi usluga rekreacije i kultu-re za 0,6%, radi vi{ih cijena sportskih i usluga rekreacije za 5,9%, te u gru-pi novina, knjiga i pisa}eg pribora za 0,1% radi vi{ih cijena {kolskog pribora za 0,7%. U odjeljku Restorani i hoteli evidentiran je prosje~an rast cijena u grupi usluga ishrane za 0,2%, radi vi{ih cijena ishrane u restoranima i kafeima za 0,2%.

Indeksi industrijske proizvodnje

Industrijska proizvodnja u Fede-raciji Bosne i Hercegovine u av-gustu 2010. godine u odnosu na prosje~nu mjese~nu proizvodnju iz 2009. godine ve}a je za 4%, u odnosu na proizvodnju iz istog mjeseca pro{le godine ve}a je za 0,9%, dok je u odnosu na juli ove godine ve}a za 0,6%. Uku-pna industrijska proizvodnja od januara do avgusta 2010. godine u odnosu na isti period 2009. go-dine ve}a je za 1,5%.Prema glavnim industrijskim gru-pacijama industrijskih proizvo-da, za januar - avgust 2010.godi-ne u odnosu na isti period 2009. godine proizvodnja biljeì pove}anje intermedijarnih proizvoda, osim energije za 5,3%, trajnih proizvoda za {iroku potro{nju za 39,5% i netrajnih proizvoda za {iroku potro{nju za 0,6%, dok je zabiljeèno smanjenje energije za 3,5% i kapitalnih proizvoda za 13,5%.

ZaposlenostU julu 2010. godine ukupan broj zaposlenih u Federaciji BiH iznosio je 423.735, {to predstav-lja smanjenje broja zaposlenih za 0,03% u odnosu na juni 2010. godine.U odnosu na godi{nji prosjek broja zaposlenih u 2009. godini, do{lo je do smanjenja za 0,7%.

Prosje~na neto pla}a Prosje~na mjese~na ispla}ena neto pla}a po zaposlenom za juli 2010. godine, u FBiH, iznosila je 804,15 KM, {to je nominalno i realno vi{e za 0,2% u odnosu na juni 2010 godine. Istovreme-no, vi{a je nominalno za 1,4%, a realno manja za 0,1% u odnosu na isti mjesec prethodne godine.

Indeksi cijena proizvo|a~a industrijskih proizvoda

Ukupan indeks cijena proizvo-|a~a industrijskih proizvoda u augustu 2010. godine vi{i je za

0,3% u odnosu na prethodni mjesec.Posmatrano prema glavnim in-dustrijskim grupacijama, indeks cijena intermedijarnih proizvo-da osim energije vi{i je za 0,7%, netrajnih proizvoda za {iroku potro{nju za 0,2% a kapitalnih proizvoda za 0,1%.Pad indeksa cijena registrovan je kod energije za 0,1%.U grupaciji trajni proizvodi za {iroku potro{nju indeks cijena se nije mijenjao u ovom mjesecu.Ukupan indeks cijena proizvo-|a~a industrijskih proizvoda u augustu 2010. vi{i je za 1,5% u odnosu na isti mjesec prethodne godine, a u odnosu na decembar 2009. godine niì je za 2,0%.Za osam mjeseci ove u odnosu na isti period prethodne godine uku-pan indeks cijena proizvo|a~a industrijskih proizvoda je niì za 0,8%, a u posljednjih dvanaest u odnosu na prethodnih dvanaest mjeseci je niì za 1,8%.Ukupan indeks cijena proizvo-|a~a industrijskih proizvoda u augustu 2010. niì je za 1,4% u odnosu na prosje~an indeks iz 2009. godine.

Indeksi potro{a~kih cijenaUkupan indeks potro{a~kih cije-na u avgustu 2010. godine niì je za 0,2% u odnosu na prethodni mjesec.Ukupan indeks potro{a~kih ci-jena u avgustu 2010. je vi{i za 1,5% u odnosu na isti mjesec prethodne godine i za 0,7% u odnosu na decembar 2009. go-dine.Za osam mjeseci ove u odnosu na isti period prethodne godine ukupan indeks potro{a~kih cije-na je vi{i za 1,5%, a u posljednjih dvanaest u odnosu na prethodnih dvanaest mjeseci za 0,6%.Ukupan indeks potro{a~kih ci-jena u avgustu 2010. godine je vi{i za 1,1% u odnosu na prosjek 2009. godine.

FEDERALNI ZAVOD ZA STATISTIKU

krastavci 27,8% luk 8,2% salata 8,1% orasi 6,7% ulje 3,8% puter 3,6% med 2,9% kafa 1,8% mineralna voda - gazirana 1,2% sir 1,0% {e}er 0,9% p{eni~no bra{no - bijelo 0,8% grah 0,8% margarin 0,6%


Posjet

Glavni tajnik UNWTO-a u Mostaru

Turizam

Dobri rezultati u prvoj polovici 2010. godine

Bosnu i Hercegovinu sa svojim prirodnim naslije|em i bogatom ponudom u svijetu sve vi{e pre-poznaju kao atraktivnu destina-ciju koja ima mnogo toga za po-nuditi, koja moè zadovoljiti sve zahtjevnije dana{nje turiste i nove trendove na trì{tu.Pokazatelj rasta popularnosti BiH kao turisti~ke zemlje je i nedavni posjet glavnog tajnika Svjetske turisti~ke organizacije - UNWTO Taleb Rifai-a koji je na poziv mi-

nistra okoli{a i turizma u Vladi Federacije BiH Ne-venka Hercega do{ao u slu`beni posjet Mostaru.Prilikom te posjete odràn je zajedni~ki radni sasta-nak na kojem su se s glavnim tajnikom UNWTO-a susreli i predstavnici turisti~kih zajednica, udruga i privatnog sektora.Zaklju~ak je bio da je pitanje razvoja turizma i kon-kurentnog turisti~kog proizvoda od velike va`nosti za FBiH, te da se traì koordiniran pristup temeljen na kolektivnoj viziji i sna`nom partnerstvu. Svjetska turisti~ka organizacija posebnu pa`nju poklanja razvoju odrìvog turizma sa ve}im na-

glaskom na zemlje u razvoju, ba{ kao {to je to i BiH.Naglasio je da ~elnici turisti~kog sektora u BiH mo-raju biti svjesni iznimne prirodne ljepote zemlje i je-dinstvenosti kulturnog naslje|a, te to iskoristiti u cilju zauzimanja pravog mjesta u budu}nosti.Ministar Herceg se sloìo i dodao da je, osim harmo-nizacije zakonodavnog okvira sa standardima EU, bitan i marketing. èli se produljiti sezona, razviti posebni oblici turizma i ponude, kao i novi razvoj-ni pomaci koji }e biti rezultat i daljnje suradnje sa Svjetskom turisti~kom organizacijom. Odràn je sastanak i sa prof. dr. sci.Vladom Majsto-rovi}em, rektorom Sveu~ili{ta u Mostaru, i prof. dr. sci. Zoranom Primorcem, dekanom Fakulteta priro-doslovno-matemati~kih znanosti na kojem se razgo-varalo o novim tehnolo{ko-obrazovnim trendovima i planovima UNWTO-a na umreàvanju znanja u okviru kapaciteta zemalja ~lanica.Nakon tog sastanka u Rektoratu Sveu~ili{ta u Mo-staru, glavni tajnik UNWTO-a sa suradnicima, i u pratnji doma}ina ministra Hercega, veleposlanice èljane Zovko i gradona~elnika Ljube Be{li}a, po-sjetio je Stari most i staru gradsku jezgru Mostara koji su upisani na UNESCO-ovu listu za{ti}ene kulturne ba{tine.Turisti~ka struka diljem svijeta uvijek sa pozornosti i zanimanjem prati aktivnosti glavnog tajnika Svjet-ske turisti~ke organizacije, pa se nadamo da }e ovaj njegov posjet pomo}i da BiH postane jo{ poznatija i prepoznatljivija turisti~ka destinacija u svijetu.

Danijela LOVRI][email protected]

Statistika u prvih {est mjeseci ove godine pokazuje dobre rezultate u turizmu Bosne i Hercegovine.U prvoj polovici 2010. godine BiH je posjetilo 307.453 turista, {to je za 11,37% vi{e nego u istom periodu 2009. godine.Najvi{e turista i u dolascima i no}enjima je bilo iz Hrvatske, Slovenije, Turske, Srbije, Italije, Njema~ke, Austrije itd, a zabiljeèn pad onih iz Belgije, Norve{ke, Ma|arske, u odnosu na prija{nje podatke.Tako|er je ostvareno 633.196 no}enja, {to je pak za 6,24 % vi{e nego u istom periodu prethodne godine, a zadràvanje je bilo, u prosjeku, dva dana.BiH je raspolagala sa 25.395 leàja, {to je vi{e za 7,11% nego prethodne godine.

Pove}an je broj turista u destinacijama kulturnog, pla-ninskog, kongresnog, posebno religioznog turizma.Naime, za Me|ugorje }e ovo biti rekordna godina po broju hodo~asnika, budu}i da ih je samo u sedam mjesecu bilo oko 200.000, a kona~an broj }e se znati pri kraju godine, kada se zaklju~i turisti~ka sezona.Zbog uvijek prisutnog problema - brojnih neprijav-ljenih gostiju ne moèmo znati to~ne brojke prihoda ostvarenog od turizma, ali svi podaci upu}uju na to da je ovo jedna od profitabilnijih industrijskih grana u dràvi i da }e se ona u budu}nosti razvijati samo nabolje. Turizam u BiH ~eka svijetla budu}nost!

D. L.

Turizam je jedna od najve}ih industrija u svijetu. Tako i kod nas ima jaku podlogu za razvoj i veliki potencijal kojim bi mogao zauzeti jednu od vode}ih uloga u cjelokupnom bh. gospodarstvu


Evropska energetska zajednica

Jedinstveno trì{te bazirano na „tri stuba„

U junu 2010. godine radna grupa predstav-nika Evropskog parlamenta prezentirala je izvje{taje u vezi sa sigurnosti snabdijevanja energijom, jedinstvenim trì{tem energije i ob-novljivim izvorina energije. Zastupnik Evropskog parlamenta Jacek Saryusz-Wolski (PPE, Poljska) zaklju~io je da su aktivnosti u sektoru energije na kojima tre-ba raditi kako slijedi: implementacija se treba ubrzati uz pomo} sna`nije politi~ke volje svih zemalja ~lanica EU; jedinstveno trì{te energi-je ne moè biti efikasno uz odsustvo sigurnog snabdijevanja energijom; finansijska kompen-zacija na evropskom nivou neophodna je kako bi se podstakle investicije u sektor energije. {panski senator Felix Lavilla Martinez istaknuo je potrebu postizanja potpune me|usobne povezanosti, kao preduvjeta za kreiranje je-dinstvenog trì{ta. Samo na ovaj na~in cijene energije mogu biti sniène, imaju}i tako po-zitivan uticaj na potro{a~e. Bolja energijska efikasnost unaprijedila bi konkurentnost, dok bi snabdjeva~i energijom mogli preusmjeri-ti svoje investicije ka razvoju alternativnih izvora energije. Tokom svog zavr{nog govora, predsjednik Evropskog parlamenta Jerzy Bu-zek rekao je da bi uvo|enje obnovljivih izvo-ra energije trebalo biti glavni prioritet budu}e Energetske politike EU kojom bi se unapri-jedila konkuretnost me|u evropskim kompa-nijama. Potvrdio je pitanje pravnog osnova budu}e Evropske energetske zajednice, oblasti u kojoj bi saradnja bila najbolje rje{enje, ali su ti razgovori tek nedavno inicirani. Joaquin Almunia, potpredsjednik Evropske komisije, iskazao je svoju podr{ku ovom „sistemu od tri stuba„, podsje}aju}i da bi energija trebala biti dostupna za industriju i za potro{a~e na isti

na~in. Prema njegovim rije~ima, jedinstveno trì{te energije ne moè biti izgra|eno u jednom danu. Zbog toga je trenutni pri-oritet usredsrediti se na regional-nu saradnju unutar EU. Na kraju, Almunia je rekao da nacionalni i internacionalni parlamentarni dijalog treba postati „pravilo, a

ne izuzetak, jer je dijalog dio rje{enja„.

Evropska komisija je 24. juna 2010. godine do-nijela odluku da po{alje 35 odvojenih zahtje-va prema 20 zemalja ~lanica, traè}i potpuno transponiranje i implementaciju razli~itih as-pekata evropskog zakonodavstva vezanog za kreiranje jedinstvenog trì{ta energije i plina. Ovi propisi fokusirani su na objedinjavanje ka-paciteta i transparentnosti trì{tâ energije i pli-na. Te zemlje ~lanice moraju ispuniti zahtjeve koji }e, u slu~aju kr{enja prava EU, djelovati kao „razlo`na mi{ljenja„. Ukoliko odgovo-ri ne budu zadovoljavaju}i, Komisija moè te slu~ajeve prezentirati Evropskom sudu pravde. Doti~nih 20 zemalja ~lanica su: Austrija, Bel-gija, Bugarska, ê{ka Republika, Njema~ka, {panija, Francuska, Gr~ka, Ma|arska, Irska, Ita-lija, Luksemburg, Holandija, Poljska, Portugal, Rumunija, Slovenija, Slova~ka, [vedska i Ve-lika Britanija. Glavna kr{enja ti~u se nemogu- }nosti distribucijskih operatera energije i plina da obezbijede informacije, sprije~avaju}i tako pristup snabdjeva~a mreàma; kao i sistem ras-podjele mre`nih kapaciteta koji ne odgovara postavljenim standardima, te se zbog toga dis-tributivne mreè energije i plina u navedenim zemljama ~lanicama ne koriste u najboljim uvjetima. Komisija smatra kako nema koordi-nacije i prekograni~ne saradnje izme|u opera-tora i dràvnih vlasti. Ovaj aspekt je vaàn za unapre|enje raspodjele mre`nih kapaciteta na pograni~nim ta~kama na takav na~in da posto-je}a energetska mreà moè najbolje odgovori-ti i regionalnim potrebama i potrebama EU.

Pripremila: Lejla SADIKOVI][email protected]

EU mora ubrzati implementaciju zajedni~ke regulative u sektoru energije. Energetska politika

trebala bi biti bazirana na „tri stuba„: konkurentnost, sigurnost snabdijevanja energijom i odrìvost


Programi pomaù pri organizaciji saradnje izme|u univerziteta, istraìva~kih centara i industrije (uklju~uju}i mala i srednja poduze}a), te pruàju financijsku podr{ku za njihove zajedni~ke projekte. Prvi ciklus okvirnih pro-grama po~eo je 1984. godine. Za razliku od prethodnih, koji su trajali od tri do pet godina, sedmi okvirni program traje sedam godina, od 1. januara 2007. do kraja 2013. godine. FP7 je dizajniran tako da pobolj{a uspje{nost u odno-su na prethodne programe, koji su imali za cilj formiranje Europskog istraìva~kog podru~ja (European Research Area - ERA) i razvijanje ekonomije Europe zasnovane na znanju. Ukupni budèt iznosi 50,5 milijardi eura za sedmogodi{nji program FP7, te dodatnih 2,7 milijardi eura za petogodi{nji Euroatom pro-gram za nuklearna istraìvanja.

Koje su razlike izme|u FP7 i njegovih prethodnika?

Iako se gradi na dostignu}ima svojih prethod-nika, Sedmi okvirni program nije samo „jo{ je-dan Okvirni program”. U svom sadràju, orga-nizaciji, na~inima implementacije i sredstvima upravljanja, FP7 je oblikovan kao najva`niji doprinos ponovnom oìvljavanju Lisabonske strategije.Novi elementi u FP7 uklju~uju:Naglasak na istraìva~ke teme vi{e nego na „instrumente”. – Zna~ajno pojednostavljenje operacija. – Fokus na razvoj istraìvanja koja odgo-

varaju potrebama europske industrije, kroz rad Tehnolo{kih platformi i novih Zajedni~kih tehnolo{kih inicijativa.

– Uspostavljanje Europskog istraìva~kog vije}a, koje }e financirati najbolje od eu-ropske znanosti.

– Integracija me|unarodne saradnje u sva ~etiri programa.

– Razvoj regija znanja.Sudjelovanje u financijskom riziku kao sredstvo koje ima za cilj uklju~ivanje privatnih investicija u istraìvanje.Vije}e Europske unije naglasilo je klju~nu va`nost znanja i inova-cije i time centralnu ulogu istraìvanja, te je postavilo novi strate{ki cilj za slje-de}e desetlje}e:Postati najkonkurentni-ja, a i najdinami~nija ekonomija na svije-tu - zasnovana na znanju, sposobna odràti ekonomaki rast i posti}i potpu-no zapo{ljavanje uz ve}i broj za-poslenja i bolja radna mjesta, te ve}u dru{tvenu koheziju. Za postizanje tog cilja odre|ena je nova strategija: – P r i p r e m a

tranzicije u ekonomiji i dru{tvo za-snovano na znanju kroz bolje javne po-litike za informa-cijsko dru{tvo, te istraìvanje i razvoj, kao i ubr-zanjem strukturnih reformi za konku-rentnost i inovaciju, te dovr{enjem unutra{njeg trì{ta;

– Modernizacija europ-skog socijalnog mode-la, investiranjem u ljude i borbom protiv dru{tvenog isklju~ivanja;

– Odràvanje zdrave ekonomske per-spektive i povoljnog razvoja kroz odgova-raju}u makroekonomsku politiku.

Europska unija

Sedmi okvirni program FP7 (FP - Framework Programme) je glavni instrument Europske unije za financiranje znanstve-nih istraìvanja i razvoja


Trokut znanje - obrazovanje - istraìvanje i inovacija predstavlja glavni alat za dostizanje postavljenih ciljeva, a znanje i nematerijalna roba imaju centralnu ulogu u stvaranju eko-nomskog, dru{tvenog i kulturnog bogatstva.

Fondovi EU na raspolaganju BiHEuropska komisija objavila je nove pozive

nau~noistraìva~kim institucijama i djelatnicima da prijave projekte u

okviru nau~no-tehnolo{ke sa-radnje kroz FP7, EUREKA i

COST programe.Aplikacije mogu podni-

jeti pojedinci ili insti-tucije iz zemalja EU,

zemalja kandidata i potencijalnih kan-didata me|u koje spada i Bosna i Hercegovina.Sedmi okvirni program FP7 ( F r amework Programme) glavni je in-strument Eu-ropske unije za financira-nje projeka-ta nau~nog istraìvanja i razvoja. No-vac iz ovog fonda na ras-polaganju je istraìva~kim centrima, uni-verzitetima i

industriji.BiH je posta-

la pridruèna ~lanica FP7,

{to zna~i da }e istraìva~i, uni-

verziteti, udruènja ili kompanije iz BiH

mo}i u~estvovati u svim FP7 pozivima

za prijedloge projeka-ta i takmi~iti se sa ostalim

u~esnicima iz dràva ~lanica EU. Cilj je dobijanje sredstava za

financiranje nau~noistraìva~kih ra-dova, kao i da se inicira mobilnost bh.

istraìva~a u zemlje EU, koje dràva trenutno ne moè osigurati niti financirati.Ministarstvo civilnih poslova BiH, kao partner-ska institucija, podsje}a i na ve} otvorene po-zive u okviru FP7 u kojima mogu u~estvovati institucije i istraìva~i iz na{e zemlje.EUREKA je paneuropska mreà za podr{ku trì{no orijentiranim, industrijskim nau~noistraìva~kim projektima.Formirana je 1985. godine kao me|uvladina inicijativa, a za razliku od Sedmog okvirnog programa FP7, Eureka je vi{e namijenjen po-duze}ima. Predvi|a realizaciju projekata iz oblasti: elektronike, informacione i komuni-kacione tehnologije, industrijske proizvodnje, materijala i transporta, energetike, hemije, fi-zike i egzaktne nauke. Da biste se prijavili zaovaj program, po{to BiH nije EUREKA ~lanica, potrebno je imati najmanje dva partnera iz ze-malja ~lanica EUREKA programa, s tim da pro-jekt mora voditi partner iz industrije. EUREKA projekti su prili~no veliki, vrijednost im je od oko milion eura i vi{e, pa stoga moraju zavr{iti proizvodom na trì{tu.Program COST (Europska saradnja u oblasti nau~nih i tehni~kih istraìvanja) je me|uvladin instrument podr{ke saradnji nau~nika i istraìva~a iz oblasti nauke i tehnologije iz ~itave Europe. COST je najstariji okvir nau~ne saradnje europskih zemalja uspostavljen 1971. godine, a uz EUREKU i FP7 predstavlja jednu od najzna~ajnijih inicijativa EU u oblasti nau-ke i istraìvanja. Aktivnosti COST-a usmjerene su na devet oblasti: biomedicina i molekularna bionauka, prehrambeni proizvodi i poljopri-vreda, {umarstvo, proizvodi i usluge, sirovine, fizika i nanonauka, hemija i molekularna na-uka i tehnologije, ekosistem i okoli{, informa-cione i komunikacione tehnologije, transport i ruralni razvoj, pojedinci, dru{tva, kulture i zdravlje. Za BiH je, nakon {to je 26. maja 2009. godine postala ~lanica COST-a, otvore-na mogu}nost pristupa.Sredstva koja daje COST su povezana sa FP7, te iznose 210 miliona eura, uz mogu}nost do-bivanja dodatnih 40 miliona, ovisno o rezul-tatima izvje{taja 2010. godine. Detaljnije in-formacije o programima mogu se prona}i na portalu Europske komisije - CORDIS.

Pripremila: M. IDRIZOVI] [email protected]

grupacija {umarstva i drvne industrije p/gkfbih …broj 96/97 * godina xi * septembar/rujan -...

Documents