aktualno info dani forestflow - casopis.hrsume.hrcasopis.hrsume.hr/pdf/257.pdf · bolesti,...

ČASOPIS ZA POPULARIZACIJU ŠUMARSTVA | Broj 257 | Godina XXII. | Zagreb, svibanj 2018. | ISSN 1330–6480

Info dani ForestFlow

Aktualno

Izdvajamo. . .

Analiza stanja šuma i gospodarenja UŠP DelniceObljetnica Šumarske škole u Karlovcu Hoće li Dalmacija ostati bez borova?

Akcija čišćenja divljih deponija Koprivnica Natjecanje šumarskih srednjih škola Klemmbank

2 HRVATSKE ŠUME BROJ 257 | SVIBANJ 2018.

sadržaj 3 Šumarstvo je ljubavi i religija4 Napravljena analiza stanja šuma i gospodarenja za

UŠP Delnice 6 Hoće li Dalmacija ostati bez borova?7 UŠP Zagreb nastavlja dobru praksu komunikacije s

javnosti9 Predstavljena hortikulturna ponuda i najvrjedniji

drvni sortimenti12 Koprivničani čistili viničku šumu14 Održane edukacije za učenike osnovnih i srednjih

škola16 Najbrojniji i ujedno jedan od najaktivnijih ogranaka18 Moto škole: Pozdravljam te, zelena šumo, velika

20 Promocija struke i defi citarnih zanimanja21 Mališani OŠ Pavleka Miškine obilježili Svjetski dan

šuma23 Neiskorišteni turistički potencijal šuma i planina26 Prvi Klemmbank u Hrvatskim šumama brzo će se

pokazati korisnim28 Hrvatska je s aspekta biološke raznolikosti jedna od

najbogatijih zemalja Europe31 Tulipanovac32 Jorgovan nosi jestive cvjetove33 Borov vrganj priprema se na razne načine34 Dječji kutak

Mjesečnik “Hrvatske šume” | Izdavač: “Hrvatske šume” d.o.o. Zagreb | Predsjednik Uprave: Krunoslav Jakupčić | Glavni urednik: Goran Vincenc | Novinari: mr. sc. Irena Devčić, Marija Glavaš i Goran Vincenc | Uređivački odbor: predsjednik Branko Meštrić, Ivan Hodić, Mladen Slunjski, Herbert Krauthaker, Čedomir Križmanić, Željka Bakran | Adresa redakcije: Ulica kneza Branimira 1, Zagreb, tel.: 01/4804 169, faks: 01/4804 101 | e-mail: [email protected], [email protected]štvo se ne mora uvijek slagati s mišljenjem autora teksta.

Naslovna stranica: Hrastov prstenar, Goran Dorić | Zadnja stranica: Čeka u lokvi vode, Goran DorićGrafi čko oblikovanje: Darko Gržin Lektura i tisak: Kerschoffset d.o.o. | Naklada: 6200 kom |CJENIK OGLASNOG PROSTORA Jedna stranica (1/1) 3600 kn; pola stranice (1/2) 1800 kn; trećina stranice (1/3) 1200 kn; četvrtina stranice (1/4) 900 kn; osmina stranice (1/8) 450 kn. | Unutarnje stranice omota (1/1) 5400 kn; 1/2 stranice 2700 kn; 1/3 stranice 1800 kn; zadnja stranica 7200 kn (tu stranicu nije moguće dijeliti).U ovu cijenu nije uračunat PDV koji plaća oglašivač.|

IzdvojenoZNANSTVENI SKUP POVODOM 80. ROĐENDANA AKADEMIKA MATIĆA

„Šumarstvo je ljubav i religija“

Sredinom travnja, u Velikoj dvorani palače HAZU-a u Zagrebu održan je znanstveni skup kojem je povod bio 80. rođendan akademika Slavka Matića.

Tekst/foto: Goran Vincenc

U organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetno-sti, Znanstvenog vijeća za poljoprivredu i šumarstvo te znanstvenog vijeća za zaštitu prirode održan je Znanstveni skup pod nazivom Gospodarenje šumama

u uvjetima klimatskih promjena i prirodnih nepogoda. Povod je bio 80. rođendan uglednog člana akademije i umirovljenog pro-fesora na Šumarskom fakultetu, akademika Slavka Matića koji je ovim skupom htio ukazati na evidentan problem koji će klimat-ske promjene donijeti u gospodarenju šumama.

Uz HAZU, suorganizatori skupa bili su Ministarstvo poljopri-vrede, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Sveučilište u Zagre-bu, Šumarski fakultet, Akademija šumarskih znanosti, Hrvatski šumarski institut, Hrvatska komora inženjera šumarstva i drv-ne industrije, Hrvatsko šumarsko društvo te naravno, Hrvatske šume d.o.o.

Cilj ovog znanstvenog skupa bio je naglasiti važnost šuma i šumarstva RH u prevenciji posljedica klimatskih promjena. Uz to, želja organizatora je bila prezentirati nove znanstvene spoznaje u istraživanjima funkcioniranja šumskih ekosustava u uvjetima klimatskih promjena i njima povezanih ekstremnih meteoroloških pojava i prirodnih nepogoda kao što su požari, poplave, suše, erozije tla, ledolomi, vjetrolomi, pojava i širenje novih biljnih bolesti te novih šumskih štetnika. Cilj je bio i raspra-viti smjernice za prilagodbu gospodarenja šumama klimatskim promjenama i njima povezanim ekstremnim meteorološkim pojavama, stanišnim promjenama i kalamitetima.

Akademik Slavko Matić doajen je hrvatske šumarske znano-sti i struke, predsjednik Znanstvenog vijeća za poljoprivredu i

šumarstvo HAZU-a i voditelj Centra za znanstveni rad HAZU-a u Vinkovcima, dekan Šumarskog fakulteta Sveučiišta u Zagrebu u dva mandata, dugogodišnji sveučilišni profesor uzgajanja šuma i predstojnik Zavoda, predsjednik Odbora za šume, profesor emeritus Sveučilišta u Zagrebu, doktor honoris causa Mendelo-va sveučilišta u Brnu, doktor honoris causa Tehničkog sveučili-šta u Zvolenu, prvi predsjednik Akademije šumarskih znanosti te predsjednik šumarskog društva u dva mandata.

Kako je u uvodnim riječima rekao predsjednik HAZU-a Zvonko Kusić, mnogi podzakonski i zakonski akti rezultat su znanstvenoga rada akademika Matića, a naučio je i druge člano-ve akademije da šumu gledaju posve drugim očima. Prof. dr. Sc. Milan Sanjiga uručio je akademiku Matiću medalju Tehničkog sveučilišta u Zvolenu dok je prof. dr. sc. Milan Oršanić predstavio prisutnima doprinos akademika Matića razvoju šumarske zna-nosti i struke uz riječi akademika Matića: „Šumarstvo je ljubav i religija“.

Uslijedila su tematska zasjedanja podijeljena na tri različite i tematski odvojene cjeline od kojih je prva pod predsjedanjem prof. dr. sc. Davorina Kajbe i prof. dr. sc. Jure Čavlovića bila ba-zirana na ključnoj temi utjecaja klimatskih promjena. Drugo tematsko zasjedanje kojim su predsjedavali prof. dr. sc. Nikola Pernar te dr. sc. Vlado Topić tematski se koncentriralo na biljne bolesti, štetnost kukaca te utjecaj kilmatskih promjena na OKFŠ dok je treće tematsko zasjedanje kojim su predsjedali prof. dr. sc. Marilena Idžojtić te prof. dr. sc. Ivica Tikvić bilo koncentrirano na ekološke posljedice klimatskih promjena. ■

Veliki interes za Znanstveni skup Uručena medalja Tehničkog sveučilišta u Zvolenu

HRVATSKE ŠUME BROJ 257 | SVIBANJ 2018. 3


AktualnoTekst/foto: Goran VincencPREBOR

Napravljena analiza stanja šuma i gospodarenja za UŠP Delnice

U veljači je završena analiza podataka o dosadašnjem gospodarenju i sadašnjem stanju šuma za područ-je delničke podružnice Hrvatskih šuma koju je izradila Služba za uređivanje šuma pod vodstvom mr.sc. Dubravka Janeša. Dobiveni rezultati ukazuju da je sadašnja struktura prebornih šuma na području UŠP Delnice, koje su protekle četiri godine pogodile brojne elementarne nepogode, znatno narušena zbog čega će se u narednom razdoblju morati provoditi intenzivniji zahvati na uspostavi stabilne vertikalne strukture ovih sastojina.

Gorski kotar je 2014. godine pogodio strahoviti ledo-lom koji je uništio veliku količinu drvne mase što je izazvalo veliki stres za postojeći ekosustav. Uslijedio je napad smrekova potkornjaka zbog kojeg je došlo

do intervencije Ministarstva poljoprivrede te je izdana naredba za uklanjanjem zaraženih stabala iz šume kako bi se napad štet-nika zaustavio. U prosincu prošle godine olujno jugo uništilo je više od 500.000 kubika drvne mase, mahom jele, glavne vrste u prebornom načinu gospodarenja. Ono što je najgore, očekuje se napad potencijalnih jelovih štetnika kojih ima puno više nego smrekovih, stoga je za očekivati kako će idućih godina stabilnost ovih šuma biti ugrožena.

Treba naglasiti kako preborne šume zauzimaju gotovo 65 % od ukupnih površina Gorskog kotara i predstavljaju najvažnije gospodarske šume u tom području. Stoga je Služba za uređiva-nje predvođena mr. sc. Dubravkom Janešom napravila analizu stanja šuma prebornog načina gospodarenja za cijelo područje delničke podružnice kako bi se mogle odrediti smjernice i budu-ći koraci za daljnje gospodarenje i uspostavu stabilnih prebornih šuma.

Analiza je ukazala na veliki udio slučajnoga prihoda u realizi-ranom etatu (slučajni prihod – sječa suhih stabala, stabala osla-bljenog vitaliteta, stabala oštećenih vjetrom, snijegom, ledom i sl.) od 2014. godine do danas. U ukupno realiziranom etatu prije ledoloma udio slučajnog prihoda kretao se od 12 do 25 % dok se u 2014. godini penje na čak 44 % da bi se u zadnje tri godine kretao prosječno oko 37 %.

Taj negativni rast vidljiv je kod svih vrsta drveća. Kod bukve primjerice, koju smatramo našom „najzdravijom“ vrstom, udio slučajnog prihoda u njenom ukupno realiziranom etatu prije le-doloma kretao se između 1 i 6 % no nakon 2014. taj udio raste iz-među 14 i 30 % na godišnjoj razini. U jeli udio slučajnog prihoda u njenom ukupno realiziranom etatu iznosio je između 20 i 39

Preborna sastojina



Aktualno

www.woodmizer.hr

Tražite novu pilanu?

PREGIMEX D.O.O. Slavka Batušića 31, 10090 ZAGREB Mob: 0989934639 E-mail: [email protected]

Ostvarite popust - KUPITE ODMAH!

LT10 / LT15 / LT20 / LT40 / LT70Wood-Mizer najavljuje proljetnu promociju pilana za popularne modele

NARUČITE LISTOVE TRAČNIH PILA WOOD-MIZER UZ 10% POPUSTA.

Promocija vrijedi do 30. lipnja 2018. godine.

% da bi nakon ledoloma narastao i sada se kreće od 36 do 53 % na godišnjoj razini. No ipak je najgore stanje slučajnog prihoda u njenom ukupno realiziranom etatu kod smreke gdje je prije le-doloma slučajni prihod sudjelovao između 16 i 25 % da bi nakon ledoloma taj postotak rastao od 47 pa čak do 75 %!

Iz ovih podataka vidljivo je kako je prebornu strukturu sa-stojina bilo itekako teško održavati uz tako veliki udio slučajnog prihoda stoga nije ni čudo da je preborna struktura ovih šuma itekako narušena.

Iz navedenog možemo zaključiti da je posljednjih godina priroda, odnosno prirodne nepogode, znatno utjecala na pro-vođenje sječe i uzgojnih radova te je šumarima onemogućila stručni odabir stabala za sječu, što je u konačnici znatno utjecalo na strukturu ovih sastojina.

Posljedica svega jest nagomilana drvna zaliha u trećem de-bljinskom razredu zbog čega dolazi do znatnog narušavanja preborne strukture. Nagomilana drvna zaliha za posljedicu ima smanjenu mogućnost obnove i razvoja mladog naraštaja što je presudni faktor za održavanje prebornih sastojina. Naime kada na površini imate veliki broj velikih stabala, krošnje će praviti sje-nu na tlu zbog čega mlada stabla ne dobivaju dovoljno svjetla za svoj razvoj te na kraju propadaju. Osim toga, stara stabla slabije prirašćuju čime se usporava prirast, što nikako ne može biti cilj gospodarenja.

Naposljetku, drvna zaliha u trećem debljinskom razredu, po-gotovo bukve, ima i smanjenu tehničku vrijednost tako da štete mogu biti i ekonomske.

Smisao prebora je upravo u sječi tih najkrupnijih stabala čime se omogućuje mladim stablima pristup svjetlu i daljnji ra-zvoj.

Stoga je jedan od prvih koraka koji se mora napraviti upravo pojačati intenzitet sječa u trećem debljinskom razredu i to pr-venstveno stabla iznad promjera sječive zrelosti kako bi promje-nom sadašnje strukture sastojina utjecali na povećanje postotka prirasta. Pri tome, mora se voditi računa o konstrukciji normale prema novom sustavu uređivanja prebornih šuma prof. Klep-ca za optimalan omjer smjese – jele, bukve i ostalih vrsta – uz određivanje promjera sječive zrelosti za svaku od glavnih vrsta drveća.

Vjerojatno će mnogi ovakve mjere shvatiti kao želju šuma-ra za jačom sječom i posljedično, većim profi tom, no upravo je to suprotno od onoga što šumari moraju napraviti. Naime kako je riječ o stablima koja su već trebala biti maknuta iz sastojina, njihova kvaliteta je u deklinaciji i samim time vrijednost im je u padu a iako je riječ o velikoj zalisi, njihova ekonomska ali i kvali-tativna vrijednost nije više u svome zenitu.

Ipak ti radovi se moraju odraditi što prije, jer ćemo tako sma-njiti vremenski period uspostave stabilne preborne strukture. ■


AktualnoBOROV POTKORNJAK

Hoće li Dalmacija ostati bez borova?

Tijekom mjeseca ožujka šumarski znanstvenici i stručnjaci bavili su se novom problematikom suše-nja borova u Dalmaciji. Održana je radionica na području UŠP Split, u šumariji Biograd na moru za djelatnike Hrvatskih šuma koju su vodili znanstvenici sa Šumarskog fakulteta i Šumarskog instituta Jastrebarsko, a nekoliko dana kasnije i okrugli stol u prostorijama Hrvatskog šumarskog društva pod nazivom „Sušenje borova u park-šumi Marjan“ u organizaciji Javne ustanove „Park-šuma Marjan“.

Tekst: Irena DevčićFoto: Irena Devčić, Darko Pleskalt

Kako smo već pisali u našem časopisu, pojava borovog potkornjaka niti je neobična niti nova, no ono što jest novo i zabrinjavajuće jest brojnost ovog štetnika u po-sljednjih nekoliko godina. Klimatske promjene omogu-

ćile su borovom potkornjaku da umjesto do sada uobičajene dvije generacije razvija čak njih sedam. A sedam generacija gladnih usta čini veliku štetu ne više samo na bolesnim i su-him stablima već i na zdravim. Intenzivno sušenje borova na području Marjana zamijećeno je 2017. godine. Spominjalo se tada da su stabla prestara, da je uzrok zagađenje zraka, građe-vinski radovi koji se odvijaju u blizini park-šume, ekstremna suša koja je pogodila Dalmaciju godinu ranije. Znanstvenici su ispi-tivali je li uzročnik možda parazit nematoda ili nešto drugo. No nakon svih znanstvenih istraživanja i monitoringa šume koje je proveo dr.sc. Milan Pernek s Hrvatskog šumarskog instituta Ja-strebarsko, došlo se do spoznaje kako je glavni uzročnik sušenja mediteranski potkornjak – Orthotomicus erosus, koji u promije-njenim klimatskim uvjetima blagih zima i visokih temperatura,

razvija nekoliko generacija te prelazi u primarnog štetnika što do sada nije zabilježeno nigdje u literaturi!

Ovo je inače naša autohtona vrsta koja je do sada ra-zvijala dvije generacije godišnje i nije predstavljala problem

za opstojnost vrsta na kojima obitava. Nakon tri uzastopne vrlo tople godine (2015., 2016. i 2017.) te izostankom niskih zimskih temperatura, ovaj pot-kornjak počeo je razvijati i do sedam generacija godišnje umjesto uobičajene dvije, te je svojom brojnošću postao prava opasnost za naše mediteranske šume čija je vrijednost, zbog njihovih općekorisnih funkcija, neprocjenjiva. Uz nova sazna-nja puno je još nepoznanica o načinu slamanja otpora stabla. Pretpostavlja se da i drugi orga-nizmi, kao što su gljive skupine Ophiostomatoidea igraju važnu ulogu u tom procesu. Potrebno je nastaviti s istraživanjima ali i krenuti s integriranom zaštitom šuma. Najvažnije je na vrijeme prepoznati zaraženo stablo te

Detalj s okruglog stola

Predavanje u Biogradu na moru



Tekst: Irena Devčić ■ Foto: Tatjana Đuričić Kuric

SANACIJA PARK-ŠUME JELENOVAC U CENTRU ZAGREBA

UŠP Zagreb nastavlja dobru praksu komunikacije s javnosti

Pri obilasku park-šume Jelenovac javnost je upozo-rena na opasnosti koje trenutno prijete prolaznici-ma, ali i obaviještena o radovima koji će se odvijati na ovom području čime je spriječena mogućnost špekulacije po medijima zašto šumari sijeku zelenu gradsku oazu.

ga izdvojiti iz sastojine prije nego potkornjaci izlete iz njega, re-čeno je na održanom okruglom stolu. Prepoznata je potreba za edukacijom šire javnosti o ovoj pojavi kako bi se postiglo razu-mijevanje za radove koji slijede. Nužno je senzibilizirati javnost za ovaj problem kako bi se spriječila katastrofa širih razmjera, a to je mogućnost da Dalmacija ostane bez borova.

Postoji ona stara izreka: „pazi što želiš da se ne bi ostvari-lo“. Dalmacija uglavnom živi od turizma. Ljepote mora, blago-dati klime, hladovine borova. I koliko god veliki broj stanovnika Dalmacije rogoborio protiv borova nazivajući ga običnim ko-rovom, nisam do sada još susrela turiste koji se za ljetnih žega pored mora skrivaju u hladu tamarisa ili čempresa, a ima ih, nije da ih nema. Poneki stisnuti pojedinac eventualno, kojemu je jedno rame u hladu, a drugo na suncu jer, eto, krošnja nije široka, a u slučaju tamarisa niti nešto gusta. Turisti su uz plažu u hladu borova. Na terasama se ispija hladno piće u ugodnom hladu borova. Ležaljke se iznajmljuju u hladu borova. Kolica sa sladoledom smještena su pod krošnjama borova. Život se ljeti uglavnom odvija u debeloj hladovini borova. I koliko god ga mr-zili, život Dalmacije uvelike je vezan i naslonjen na bor. Alepski, primorski, piniju. Novi štetnik, borov potkornjak, vrstu ne bira, napada sve borove redom. Šumarski znanstvenici i struka dat će sve od sebe da pronađu rješenje u borbi protiv štetnika koji je zaprijetio borovima Mediterana, u nadi da se ne obistini upravo malo prije spomenuta izreka „pazi što želiš da se ne bi ostvarilo“. Dalmacija bez zelenila borova, ne znam kako vama, ali meni je, nezamisliva. ■

Aktualno

Sredinom travnja održana je konferencija za novinare Uprave šuma podružnice Zagreb. Terenskim obilaskom šumske staze Jelenovac – Vrhovec duž Jelenovačkog potoka u gradu Zagrebu obišle su se lokacije klizišta i

izvaljenih stabala kako bi se javnost upozorila na trenutne opa-snosti ali i obavijestila o planiranim radovima sanacije. Naime, u prvih nekoliko mjeseci ove godine kiša i snijeg uzrokovali su odrone zemlje i klizišta diljem Hrvatske, a jedno od njih je uda-ljeno svega nekoliko stotina metara od centra Zagreba, točnije u park-šumi Jelenovac, stoga je ova zelena oaza usred grada po-stala potencijalno opasna za šetače i rekreativce.

- U neposrednoj blizini šetnice izvaljeno je oko dvadesetak stabala, a potrebno je ukloniti i sva ona potencijalno opasna sta-bla, - rekao je voditelj UŠP Zagreb, Damir Miškulin.

- Sječi stabala pristupamo vrlo oprezno, pogotovo na poten-cijalnim klizištima i strmim dijelovima terena, gdje stabla još mogu imati funkciju zadržavanja tla, no prioritet nam je ukloniti

Detalj s okruglog stola

Terenski obilazak

Obilazak Jelenovca


Aktualno

stabla koja ugrožavaju život građana. Nakon radova slijedi uspo-stava šumskog reda, a u jesen se kreće u sadnju novih sadnica te će se na mjestima na kojima neće biti podmlatka posaditi nove autohtone vrste, - istaknuo je Miškulin.

Naglašeno je kako uklanjanje i sječa stabala kreće tek nakon što se klizište aktiviralo, budući da su građani često pogrešnog uvjerenja da su klizišta nastala jer su stabla već bila posjećena. No sve ovo, naravno, nije dugoročno rješenje jer problem aktiv-nih klizišta na Jelenovcu, zbog kojih se stabla i ruše, ostaje neri-ješen i s obzirom na to da Hrvatske šume nemaju ingerenciju nad saniranjem kliznih ploha pa u takvim radovima mogu biti samo potpora.

Ovo je samo mali dio velikog broja klizišta u Zagrebu, jer praktički cijela podsljemenska zona vrvi njima, bilo aktivnima, bilo umirenima, što je vidljivo i na karti koju je predočio upravitelj radne jedinice Hortikultura Zagreb, Damir Dramalija.

Pri obilasku park-šume Jelenovac javnost je upozorena na opasnosti koje trenutno prijete prolaznicima, ali i obaviještena o radovima koji će se odvijati na ovom području čime je spriječena mogućnost špekulacije po medijima zašto

šumari sijeku zelenu gradsku oazu.Naglašeno je da se radovima ne pristupa s ciljem nekakve

eksploatacije. - U svim urbanim šumama ekonomska dobit je u potpunosti potisnuta i njima se gospodari na način da se sve općekorisne funkcije maksimalno dovedu do izražaja. To su uglavnom protuerozijsko djelovanje, protuklizišta, pročišćavanje zraka i vode te osiguravanje povoljnih uvjeta građanima za od-mor i rekreaciju. Stoga su općekorisne funkcije nešto što nema vrijednosti i teško je uopće izračunati nastale štete,- rekao je vo-ditelj UŠP Damir Miškulin.

Nakon što se završe radovi građanima će možda biti neobič-na nova šumska vizura jer će se zbog velike sječe stabala pod-ručje činiti prilično ogoljelo, no iz Hrvatskih šuma ističu kako je to nužno da bi se u jednoj od najljepših zagrebačkih šuma ponovno nesmetano mogli opuštati svi građani. Ovakvo druženje bila je prilika za neke medije da i dodatno porazgovaraju sa stručnjaci-ma o šumarstvu i djelovanju poduzeća Hrvatske šume čime se svakako stvara bolja i pozitivnija slika u javnosti koja nama šuma-rima vrlo često treba. ■

Izvaljena stabla

Klizište na Jelenovcu prekrilo je pješačku stazu



DogađajiTekst/foto: Marija Glavaš

HRVATSKE ŠUME NA 21. PROLJETNOM GUDOVAČKOM SAJMU

Predstavljena hortikulturna ponuda i najvrjedniji drvni sortimenti

Hrvatske šume d.o.o. predstavile su se na 21. Proljetnom međunarodnom sajmu poljoprivrednih strojeva u Gudovcu, sajmenom prostoru smještenom nadomak grada Bjelovara. Ujedno je održana prezentacija opreme za šumarstvo i drvnu tehnologiju -3. Drvni svijet. Naš izložbeni prostor je plijenio pozornost posje-titelja između 500 drugih izlagača iz Republike Hrvatske i inozemstva. Sajam je po prvi put otvorila pred-sjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović koja je ujedno bila i pokroviteljica, a koja je svojim prisustvom uveličala manifestaciju.

Na početku svečane manifestacije otvorenja 21. Proljet-nog sajma u Gudovcu intonirana je himna Republike Hrvatske te su pozdravljeni visoki uzvanici.

Domaćin i direktor sajma Davorin Posavac prvi se obratio uzvanicima. Kazao je kako zahvaljujući povećanom inte-resu za izlaganje bilježi najveći poslovni rezultat do sada te kako je sajamski prostor ove godnine veći za 1.200 m2. Iznio je mišlje-nje kako ovaj sajam uz takvu podršku i veliki interes za izlaganje osigurava jednu dobru platformu za daljnji održivi razvoj, ali i pomoć u razvoju cjelokupnog gospodarstva Republike Hrvatske.

U ime Grada Bjelovara govorio je gradonačelnik Dario Hre-bak. Obavijestio je prisutne kako Grad Bjelovar ove godine ima kroz proračun osiguran preko jedan milijun kn upravo za potica-nje bjelovarske poljoprivrede.

Župan Bjelovarsko-bilogorske županije Damir Bajs najavio je sufinanciranje europrojekata od strane Županije, odnosno na taj način financiranje OPG -ova.

Uzvanicima se zatim obratio ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić. On je napomenuo kako je po prvi put u prošloj godini sav plan i raspored drvne mase donijela hrvatska drvna industrija te kako su Ministarstvo poljoprivrede i Hrvatske šume d.o.o. po prvi put u povijesti usvojili sve što su drvoprerađivači predložili. Na-glasio je kako je svaki kubni metar drveta, odnosno trupaca koji prodaju Hrvatske šume u ovoj godini dospio hrvatskim drvopre-rađivačima, a njih moli da taj dio drvne mase ne završi u okolnim zemljama kao što je to znao biti slučaj prijašnjih godina.

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović pozvala je na sveo-buhvatnu agrarnu reformu. Ukazala je na činjenicu kako je po-ljoprivredna proizvodnja od osamostaljenja Hrvatske do danas prepolovljena iako je u nju uloženo 40 milijardi kn. Obavijestila je kako resorno Ministarstvo priprema krovne zakone kojima je cilj zaštititi poljoprivrednika, kao i olakšati hrvatskim poljopri-vrednicima pristup fondovima EU. Zaključila je kako se prema poljoprivredi treba strateški odrediti te kako je potrebna kvalitet-na analiza stanja, strategija razvoja koja je bitna zbog socijalnog, demografskog i gospodarskog razvoja. Hrvatsko gospodarstvo

pokazalo je da ima snage i sposobnosti prevladati krizna raz-doblja i krenuti putem rasta. Kazala je da ne sumnja u sposob-nost hrvatske poljoprivrede da svlada poteškoće s kojima je suo-čena, a na kraju izlaganja je naglasila kako je napredak hrvatskog sela dužnost i odgovornost sviju.

Visoki uzvanici su se potom uputili u obilazak sajma. S nekima od njih su se na izložbenom prostoru Hrvatskih šuma

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović



Događaji

družili predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Krunoslav Jakupčić, član Uprave Ante Sabljić i voditelj UŠP Bjelovar Ivan Cug.

Za izložbeni prostor Hrvatskih šuma može se svakako ustvr-diti da godinama, bez iznimke, privlači poglede posjetitelja. Jed-na od sretnih okolnosti, budimo iskreni, leži u činjenici da ga čini komadić prirodnog zelenila stiješnjen u okruženju grdosija kakvi su poljoprivredni strojevi. To svakako doprinosi trudu koji svake godine ulože naši kolege po pitanju izgleda prostora koji je bez obzira na okruženje, oku ugodan i koji svake godine ima neku poruku i priču o našoj tvrtki. Ove su godine posjetitelji mogli vi-djeti od kojih se vrsta grmova, koji se uzgajaju u našim rasadnici-ma, može uzgojiti živica i naučiti kako izgledaju drvni proizvodi ponajbolje kvalitete prije nego se otpreme na daljnju obradu u neku od pilana. Izgled izložbenog prostora osmislila je Marina Antulov, stručna suradnica za rasadničku proizvodnju i sjeme-narstvo u UŠP Bjelovar.

Ispred svakog od pet redova sadnica bile su postavljene foto-grafije s nazivima kako bi posjetitelji točno znali o kojim se vrsta-ma radi i kako one izgledaju kada su u punome sjaju. Tako, odlu-či li se netko posaditi živicu od tise može očekivati da će u kasnu jesen uživati u kontrastu tamnozelenih iglica i u jarko crvenoj boji plodova koji dozrijevaju tijekom rujna i listopada. Dodatna korist leži u činjenici da tisa spada u rijetke vrste u prirodi zbog čega je zaštićena zakonom te ju je poželjno uzgajati u što većem broju. Takav ugođaj, tamnozelenih i k tome sjajnih listića i jarko crvenih plodova dat će i živica sačinjena od grmova božikovine, ali nešto kasnije tijekom studenoga i u prosincu, tj. u pravo vrije-me za izradu božićnih dekoracija. U prirodi se smatra vrlo ugro-

ženom vrstom i stoga je strogo zaštićena vrsta pa i za božikovinu vrijedi da je treba uzgajati u što većem broju no za razliku od tise treba biti strpljiv obzirom da je božikovina spororastuća vrsta. Za one koji žele uživati u ljepoti boja cvijeća predstavljene su sad-nice forzicije, suručice i japanske dunje. Mlade sadnice forzicije već su bile u cvatu i pokazale svoju ljepotu koja zapravo tek treba doći do izražaja jer se one razviju u poveće grmove koji u rano proljeće bivaju u potpunosti prekriveni lijepim žutim cvjetovima. Nježnim dušama odgovara suručica sa svojim prekrasnim cvato-vima koji su bogati nježnim cvjetićima bijele ili ružičaste boje. Ta je živica ne samo oku ugodna nego i korisna zbog ljekovitih svoj-stava cvijeta, lišća i korijenja. Japanska dunja posebno je lijepa zbog svojih očaravajućih krupnih ružičastih cvjetova.

Na izložbenom prostoru tako je prikazan mali dio horti-kulturne ponude rasadnika Hrvatskih šuma, za ovu prigodu pri-stiglih iz rasadnika na području Uprave šuma podružnice Zagreb i Koprivnica. Ujedno je poslana poruka kako naši rasadnici imaju ponudu koja je u mogućnosti zadovoljiti sve potrebe u smislu odgovarajućih vrsta za odgovarajuća podneblja naše doista ra-znolike domovine, kao i svačiji ukus.

Drugi dio izložbenog prostora posvećen drvnim sortimen-tima pripremljenim za daljnju obradu na pilani, bio je informa-cijsko-edukativnog karaktera. Šest paralelno poredanih trupaca privlačilo je na sebe pozornost ponajprije svojim dimenzijama. Na svakome čelu svakog trupca bila je utisnuta ili crvena ili zelena pločica koja označava kojoj klasi pripada trupac i k tome ispisane slovne i brojčane oznake pripadnosti klasi. Još bolje informacije posjetiteljima davali su natpisi postavljeni ispred svakog trupca.

Hortikulturne sadnice


Događaji

Connecting Global Competence

18.–22. srpnja 2018. Messe München

13. med-unarodni vodeci strucni sajam šumarstva i šumarske tehnologije sa znanstvenim konferencijama i skupovima interforst.com

INOVACIJE ZA ŠUMARSTVO I TEHNOLOGIJU

Kupite Vaše

ulaznice online.

Uštedite do 30 %.

interforst.com/

tickets

Generalno zastupstvo sajma München u Hrvatskoj:Belimpex d.o.o. | tel: +385 1 3638 363, 3648 276 | [email protected]

Na temelju njih posjetitelji su zapra-vo mogli štošta naučiti, kako izgleda kora hrasta, a kako bukve i kako izgle-da drvo na poprečnom presjeku. Oni oštrijeg oka mogli su uočiti kako je kora hrasta lužnjaka dublje ispuca-na od kore hrasta kitnjaka. Nadalje, mogli su naučiti da najvrjedniji sor-timenti pripadaju vrstama hrastova, da se nazivaju furnirskim trupcima i da se ti furniri dalje razvrstavaju u prvu i drugu klasu. Isto tako, mogli su naučiti da se najvrjedniji sortimenti bukve svrstavaju u furnirske i trupce za ljuštenje.

Naravno, sve što je posjetitelje zanimalo o hortikulturnoj, ali i po-nudi šumskih sadnica za koje su se raspitivali neki od privatnih šumopo-sjednika ili o ponudi drvne građe i dr. saznavali su od iskusnih zaposlenika UŠP Bjelovar.

U svakom slučaju, obzirom na broj i zanimanje posjetitelja za sadr-žaje, Hrvatske šume ostvarile su još jednu odličnu prezentaciju na gudo-vačkom sajmu. ■

Izloženi drvni sortimenti


DogađajiEKOLOGIJA Tekst:/foto: Goran Vincenc

Već osmu godinu zaredom, šumari u suradnji s brojnim udrugama i lokalnim samoupravama pred Dan plane-ta Zemlje 22. travnja, čiste šume od divljih deponija koji su nastali nesavjesnim ponašanjem pojedinaca.

Prijašnjih godina akcije ovoga tipa održavale su se pod okriljem Zelene čistke – jedan dan za čisti planet, no ona je ove godine prebačena u rujan, a šumari su se zajedno s građanstvom već nekako navikli da se šuma posprema za Dan planeta Zemlje sto-ga su i ove godine ostali vjerni ovoj tradiciji. Uostalom, važan je cilj, a sad da li je proljeće ili jesen, nije toliko bitno.

Ove godine smo proveli dan s koprivničkim šumarima koji su se proteklih godina istaknuli dobro organiziranim akcijama, stoga bi bilo i pošteno da njihov doprinos čišćem planetu popra-timo i u našem časopisu.

Akciju čišćenja divljih deponija organizira Grad Koprivni-ca općina Koprivnički Ivanec u suradnji s Hrvatskim šumama, a akciji se redovno odazovu brojne udruge i institucije poput HGSS-a, Pčelarske udruge Lipa, Hrvatsko šumarsko društvo, lokalne planinarske udruge, Udruga Kopriva, Biciklistički klub Rotor, CISV Croatia, Piškornica d.o.o. i naravno, neizostavno gradsko komunalno poduzeće Komunalac bez čije pomoći ova akcija ne bi bila moguća.

Akciju od samih početaka prate koprivnički šumari koji surađuju s građanskim inicijativama i slušaju prijedloge koji sti-žu od njih.

- Koprivnica je biciklistički grad i ljudi se često voze kroz šum-ske predjele u okolici grada. Naravno da ih smeta kada primije-te da usred zelenila i prekrasne šume stoji otpad kojem tu nije mjesto, stoga nam je drago što organizacijom ovakvih akcija

zajedno s građanima radimo na boljem i ljepšem okolišu. Osim toga podižemo svijest građana o problemu otpada u šumama kojeg nažalost ima u svim dijelovima Lijepe Naše – rekla je Mari-na Juratović, upraviteljica šumarije Repaš koja je ujedno koordi-nator akcije za UŠP Koprivnicu.

U akciji čišćenja šumskih predjela u okolici koprivničke Vini-ce, toga dana okupilo se 108 volontera koji su iz šume izvukli 6 tona smeća, koje je zbrinuto na koprivničkom gradskom depo-niju.

Nažalost, ovogodišnja akcija prošla je bez učenika osnovnih i srednjih škola zbog nemilog događaja od prošle godine. Nai-me tijekom čišćenja divljeg deponija, pronađena je odbačena ručna bomba što dovoljno pokazuje razmjere neodgovornosti pojedinaca u našemu društvu. Srećom nitko nije stradao, no postavlja se pitanje tko bi bio odgovoran da je prilikom ovakve plemenite akcije koja itekako utječe na osviještenost građana, netko stradao.

Iako su akcije poput Zelene čistke imale veliki odjek u jav-nosti diljem države, osviještenost građana kada je u pitanju gos-podarenje otpadom i ako se uspoređujemo s drugim državama EU i dalje je izuzetno niska.

Pojavljuje se bojazan da će situacija u budućnosti biti još gora. Naime, novi Zakon o komunalnom otpadu i pravilnici o na-platama sadrže pomalo kontroverzne odredbe i nalažu plaćanje odlaganja otpada po vrijednosti mase, zbog čega šumari strepe kako će građani, u neimaštini, pojačati odlaganje komunalnog otpada tamo gdje mu nije mjesto, napose šumi.

Stoga je od velike važnosti što prije početi s podizanjem svijesti građana o vrijednostima recikliranja i gospodarenja ot-

Koprivničani čistili viničku šumu

Popularna akcija uklanjanja divljih deponija pomaknuta je ove godine na Svjetski dan volontera koji se održava u rujnu, no šumari su navikli čistiti šume na Dan planeta Zemlje. Stoga su djelatnici UŠP Koprivnica u suradnji s gradom, HGSS-om i brojnim udrugama građana zasukali rukave te nastavili s tradicijom pro-ljetnog pospremanja šume.


Događaji

padom kako bi ovakve akcije sveli na minimum. Iz dosadašnje europske prakse vidljivo je kako su regije koje dobro gospodare otpadom ujedno i bogate regije dok one regije koje nemaju do-bro uređenu problematiku gospodarenja otpadom sjede na dnu razvijenosti. A tu spadaju gotovo sve hrvatske regije!

Koprivnica je pravi primjer sredine u kojoj građani shvaća-ju kako će jedino suradnja dovesti do boljitka stoga nikome od članova spomenutih udruga nije bio problem iskoristiti subotu i umjesto odmaranja, otići u šumu i napraviti nešto korisno za zajednicu. Kako je to isticano već nebrojeno puta, problem div-ljih odlagališta nije samo problem lokalnih i državnih institucija već je to širi problem u čijem rješavanju moraju sudjelovati svi članovi društva, od onih najmlađih pa sve do najstarijih. Svjedoci smo kako Europska unija ulaže golema sredstva i napore baš u segmentu poboljšanja kvalitetnog gospodarenja otpadom, sto-ga je krajnje vrijeme da se svi zajedno osvijestimo i napravimo nešto za našu zemlju. Ukoliko nastavimo s dosadašnjom prak-som odlaganja otpada gdje god nam to padne na pamet, kazne će biti astronomske i nakraju ćemo ih plaćati svi mi. ■

Utovar smeća i odvoz gdje mu je i mjesto

Mehanizacija Hrvatskih šuma od velike je pomoći

Vađenje otpada vitlom na velikom nagibu

Akciji su se odazvale brojne udruge i organizacije

Zajedno protiv divljih deponija



EdukacijaINFODANI – FORESTFLOW

Održane edukacije za učenike osnovnih i srednjih škola

U sklopu projekta ForestFlow održavaju se infodani za osnovnoškolce i srednjoškolce u sklopu kojih je orga-nizirano nekoliko edukativnih radionica. Organizirani su i prekogranični posjeti učenika a sve u svrhu bolje informiranosti o važnosti zaštite od poplava i očuvanja divljači.

Tekst: Goran VincencFoto: Goran Vincenc, Forest Flow

Infodani u sklopu projekta ForestFlow kojem su rukovode-ći partner Hrvatske šume d.o.o., započeli su na Svjetski dan šuma te voda koji se slave 21. te 22. ožujka. U sklopu aktivno-sti Podizanje razine svijesti o poplavama edukativni infodani

održani su u Osnovnim školama Antun i Stjepan Radić u Gunji, Ivan Filipović u Račinovcima te u tri osnovne škole s područja općine Šid u Srbiji koja je 2014. godine bila najviše pogođena poplavama. Na edukaciji je sudjelovalo preko 120 učenika i uči-telja od 1. do 4. razreda. Edukacije su bile zamišljene kao kratke prezentacije te kao zajednički rad učiteljica i učitelja s djecom.

U uvodnome dijelu članovi projektnog tima u sastavu Karo-lina Horvatinčić ispred Instituta za razvoj i međunarodne odno-se, Danijel Cestarić ispred Hrvatskih šuma te Vedrana Alilović iz Hrvatskih voda predstavili su projekt i održali kratke prezentacije o vodama i zaštiti od poplava te važnosti šuma i šumskih ekosu-stava kao i održivom (potrajnom) gospodarenju šumskim resur-sima nakon čega su članovi projektnog tima upoznali učenike s projektom.

Uslijedio je rad učiteljica i učitelja s djecom po radionicama gdje su učenici kroz glazbene, likovne, literarne, keramičarske i recitatorske radionice učili o važnosti očuvanja voda i šuma te

očuvanju okoliša. Za kraj, učenici su prezentirali svoje radove, a podijeljen im je i promotivni materijal.

Infodani održani su i u tri osnovne škole u Srbiji, u selima Višnjićevo, Jamena i Morović gdje je sudjelovalo 140 učenika. Predstavljeni su dosadašnji rezultati projekta, podijeljen je pro-motivni materijal u vidu majica, kapa, ruksaka i jakni, a sa uče-nicima se vodila diskusija o značaju šuma, izazovima s kojima se susreće šumarstvo u 21. stoljeću kao i izazovima budućeg školovanja djece. Glavni predavač bio je doc. dr. Dejan Stojano-vić sa Sveučilišta u Novom Sadu, Instituta za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu dok su u programu sudjelovali MSc. Laza Kresić s istog instituta kao i nastavnici matičnih škola.

Glavni cilj ove aktivnosti bio je informirati stanovništvo u oba pogranična područja o važnosti zaštite od poplava i očuvanja divljači kao i poticanje prekogranične suradnje s posebnim na-glaskom na učenike u lokalnim školama.

Edukacija je nastavljena sredinom travnja i to za učenike poljoprivredno-šumarske škole Vinkovci koji su prisustvovali po-kaznoj vježbi u pograničnom srpskom mjestu Morović.

Edukacija uz igru i rad Prezentacija



EdukacijaU organizaciji JP Vojvodinašuma, za učenike je upriličena po-

kazna vježba gradnje zečjih nasipa što bi im moglo biti od koristi u kriznim situacijama.

Učenici su imali prilike obići teren, točnije srpski dio spa-čvanskog bazena koji u Srbiji spada u GJ Bosutske šume gdje su se upoznali s načinom gospodarenja u susjednoj državi. Iako je riječ o istom šumskom kompleksu, načini obnove šuma se razli-kuju od onih s hrvatske strane, stoga im je rukovoditelj pri Šum-skom gazdinstvu Sremska Mitrovica (rang UŠP-a u Hrvatskoj) Zvonko Abjanović pojasnio razlike u provođenju obnove koje se kombiniraju s agrotehničkim zahvatima. Također su obišli su-stave hladnjača za šumski reproduktivni materijal koji služi za skladištenje sjemena i reznica, u kojima se iste mogu čuvati go-dinu dana. Za kraj, učenicima je organiziran posjet crpnoj stanici Bosut koja regulira protok vode rijeke Save i Bosuta.

Infodani su završili krajem travnja u Vinkovcima kada je sli-čan posjet organiziran za učenike „Prehrambeno-šumarske i hemijske srednje škole“ iz Sremske Mitrovice. Učenici su u šu-mariji Vrbanja posjetili prihvatilište za divljač izgrađeno u sklopu projekta ForestFlow, a imali su prilike upoznati se i s kontrolnim točkama za brojanje mrazovca. Pored toga, imali su prilike po-sjetiti šumski rezervat „Lože“ u šumariji Otok te su se upoznali s načinom gospodarenja šumama kakvog ga provode Hrvatske šume. Za kraj, učenici su posjetili Šumarski muzej u Bošnjacima gdje im je upriličena prezentacija projekta ForestFlow uz rezime i diskusiju. ■

Predavanje u školi

Pokazna vježba gradnje zečjeg nasipa

Posjet šumama Uprave šuma Morović



DogađajiHRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO, OGRANAK KARLOVAC PROSLAVILO 65 GODINA POSTOJANJA

Najbrojniji i ujedno jedan od najaktivnijih ogranaka

-Želja mi je,- kazao je predsjednik Ivan Grginčić tijekom svečanosti - podijeliti s vama neskrive-nu radost i ponos ovoga velikog događaja, 65 godina rada za šume i šumarstvo karlovačkog Hr-vatskoga šumarskog društva, ogranka Karlovac. Događaj je svečano obilježen u Gradskom kazali-štu Zorin dom koje se nalazi nedaleko od poznate karlovačke Zvijezde, 11. travnja 2018. godine.

Tekst/foto: Marija Glavaš

Svečana je akademija obilježavanje započela intonira-njem hrvatske himne. Pozdravljeni su uvaženi uzvanici: predsjednica Gradskog vijeća Grada Karlovca Marijana Tomčić, načelnik općine Ribnik Željko Car, predstavnik

Uprave šuma podružnice Karlovac i ujedno izaslanik predsjed-nika Uprave Hrvatskih šuma d.o.o. Krunoslava Jakupčića Marin Svetić, uvaženi akademik šumarstva Slavko Matić, u ime svih članova Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne industri-je predsjednik prof. dr. sc. Tomislav Poršinsky i tajnica komore Silvija Zec, u ime središnjice Hrvatskog šumarskog društva: predsjednik Oliver Vlainić, dopredsjednik prof. dr. sc. Ivica Tikvić i tajnik Damir Delač i predsjednik karlovačkog ogranka HŠD-a Ivan Grginčić, predstavnici javnih ustanova, trgovačkih društava, udruga i obrta, sve šumarice, šumari te svi članovi HŠD, ogranka Karlovac. Posebno su pozdravljeni najstariji članovi karlovačkog ogranka kojima članstvo seže u 50-te godine prošloga stoljeća Anica Mrzljak, Ivan Mrzljak, Stjepana Mikuc, Ivan Puškar i Vlado Lemić.

Prisutne je prvi pozdravio Marin Svetić koji je istaknuo kako je suradnja između HŠD-a, ogranka Karlovac i UŠP Karlovac tra-dicionalno na visokom nivou te kako će tako sigurno ostati i u budućnosti. Najavio je kako će Hrvatske šume d.o.o. i ove godine zapošljavati radnike i šumarske tehničare na cijelom području djelovanja poduzeća.

Predsjednica gradskog vijeća Tomčić podsjetila je prisut-ne na nedavno imenovanje dviju šetnica u arboretumu Šumar-

ske i drvodjeljske škole Karlovac, u čast dvojice uglednih i pri-znatih šumara Franje Šporera i Jurja Lipošćaka. Kazala je kako su imena odabrana na prijedlog predsjednika karlovačkog ogranka HŠD-a Grginčića i voditelja UŠP Karlovac Svetića što je kao veliku i lijepu inicijativu podržala ravnateljica Šumarske i drvodjeljske škole Đurđica Janjanin. Pojasnila je kako je HŠD osnovano 1846. godine kao treće šumarsko društvo u Europi, a jedan od suo-snivača HŠD-a upravo je Franjo Šporer. O Šporeru je još kazala kako je bio veliki domoljub i Ilirac, bliski suradnik Ljudevita Gaja i utemeljitelj znanstvenog šumarstva. Bio je među prvima koji su predlagali osnivanje prve stručne i tehničke škole šumarstva koja i sada postoji u Karlovcu. Izrazito je naglasila kako je pisao prve priručnike o šumarstvu na hrvatskom jeziku. Poznat je i po činjenici da je konstruirao dendrometar. Borio se ne samo za na-predak šumarstva nego i svekoliki razvoj gospodarstva cijele Hr-vatske. Zapravo je i danas svima nama veliki primjer zbog svojih stavova, jer se pod cijenu vlastitog položaja i karijere odupirao vlasti i upozoravao na negativnosti u društvu i struci uz pomoć autoriteta, znanja i morala. Juraj Lipošćak bio je diplomirani in-ženjer šumarstva i član HŠD-a. On je veliki dio svog života proveo u školovanju i radu, najprije u šumarskoj školi u Karlovcu gdje je prenosio svoje znanje generacijama šumarskih tehničara. Bio je i član društva matematičara, inženjera, filatelist i član udruge ratnih veterana hrvatskih domobrana. Na neki način je nastavio rad i stav F. Šporera u borbi za promicanje šumarstva i struke na štetu vlastitog položaja i izborio se da karlovačka šumarska škola ne preseli iz Karlovca na čemu su mu Karlovčani zahvalni.

Ogranak vodi stalnu brigu o popularizaciji i promociji šu-marskog zvanja i šumarstva te je Tomčić zahvalila na organiza-ciji brojnih znanstvenih skupova, stručnih radionica, ekskurzija i edukacija mladih. Svim tim aktivnostima ogranak pokazuje koli-ko je velik njihov doprinos razvoju šumarstva u cijeloj Republici Hrvatskoj, ali i promoviranju Karlovca.

Ivan Grginčić o HŠD–u, ogranku Karlovac govorio je u svojstvu organizatora i domaćina. Prisutne je upoznao s činje-nicom kako je Hrvatsko šumarsko društvo osnovano prije 172 godine. Istaknuo je da HŠD prvenstveno ima ulogu promocije i popularizacije šumarske struke, a ujedno otvoreno i kritički ukazuje na nedostatke u struci i svemu vezanom sa strukom s ciljem poboljšanja. Karlovački ogranak Hrvatskoga šumarskog

Predsjednik HŠD, ogranka Karlovac Ivan Grginčić



Događajidruštva osnovan je u ožujku 1953. godine pod nazivom Šumar-ski klub Karlovac, osnivač i prvi tajnik Kluba bio je Dragutin Ma-jer. U svojim redovima okuplja prvenstveno inženjere i tehničare šumarstva i drvne tehnologije, ali i stručnjake drugih struka koji su zaposleni u tim djelatnostima. Među 19 ogranaka Hrvatskoga šumarskog društva, koji ukupno imaju 2.579 članova, karlovački je ogranak najbrojniji s trenutno 332 člana. Većina članova za-poslena je u Hrvatskim šumama d.o.o. UŠP Karlovac, a dio i u ostalim organizacijskim jedinicama Hrvatskih šuma. Ostali čla-novi zaposleni su u obrazovnim i znanstvenim institucijama. Ogranak je ostvario suradnju s raznim institucijama i udrugama prvenstveno iz područja ekologije i zaštite prirode. U publicistič-kom dijelu izdao je nekoliko knjiga, kataloga i brošura. Ima vla-stitu knjižnicu s velikim brojem knjiga i časopisa koji su na raspo-laganju članstvu. Organizirao je postavljanje šest spomen-ploča, najviše od svih ogranaka HŠD-a, a u planu je postavljanje još njih nekoliko. - Želja nam je - kazao je Grginčić - i imenovanje Trga karlovačkih šumara, budući se Karlovac smatra kolijevkom hrvatskoga šumarstva u kojemu je osnovana prva uprava šuma 1765. godine.

Oliver Vlainić predsjednik HŠD-a i tajnik karlovačkog ogranka prezentirao je povijest ogranka kroz upravo izdanu knji-gu Hrvatsko šumarsko društvo, ogranak Karlovac od 1953. do 2018. godine, 65 godina djelovanja za šume i šumarstvo. Autor i urednik knjige je on sam, a kako je pojasnio, javnosti je dostupna na internetskoj stranici HŠD - Ogranak Karlovac - Google Sites. Za sada je u tiskanom izdanju izdano 25 primjeraka. Knjiga je podijeljena na četiri osnovna poglavlja od kojih prvo prikazuje razdoblje od osnutka HŠD–a tj. od 1846. do 1952. godine. Do decentralizacije, tj. osnutka šumarskih klubova dolazi tek 1951. godine, a onaj karlovački zaživio je 1953. godine. Uz Franju Špo-rera, Vlainić je u knjigu uvrstio još deset najznačajnijih šumara koji su djelovali na karlovačkom području iz razdoblja od 1876. do 1926. godine te među njima posebno istaknuo Stjepana Frki-ća kao stručnjaka koji je pune 42 godine radio u Imovnoj općini Slunj i bio dugogodišnji nositelj dužnosti upravitelja. Treće sadr-ži podatke o članovima i tijelima ogranka, dodijeljenim prizna-njima i održanim predavanjima. U četvrtom je dan fotoprikaz do 2010. godine. Vlainić je kazao kako mu je želja i dalje nastaviti s istraživanjem povijesti karlovačkog šumarstva.

Tijekom ove svečane akademije dodijeljene su brojne za-hvalnice institucijama i osobama koje su godinama pomagale

rad ogranka, među kojima su bili HKIŠDT, HŠD ogranak Bjelovar, Gospić, Požega i Zagreb, JU Natura–Vita i Zaštita prirode SMŽ Popovača, općine Barilović, Ribnik, Vojnić i Ozalj, Zelenilo Kar-lovac, Udruga Zraka Draganić, uvaženi karlovački fotograf Igor Čepurkovski i dr. Srebrni prsten s poveljom za nesebičan rad, zalaganje i višegodišnje aktivno sudjelovanje u radu ogranka zaslužili su: Alen Benković, Krunoslav Bišćan, Dragana Bjelac, Marica Britvec Šetek, Vlatka Conjar, Vesna Frketić, Mario Jazbec, Nikola Magdić, Predrag Magdić, Josip Maradin, Vesna Matišković, Dorica Matešić, Sanja Perić, Zdravko Petretić, Željko Rendulić, Mirna Sertić i Marin Svetić.

Po prvi put u povijesti ogranka dodjeljivana su odličja – medalje Franjo Šporer, kao posebno priznanje za osobe koje su ostvarile osobite rezultate. Brončane medalje za deset godina djelovanja dodijeljene su: Ani Bašić, Mariju Jazbecu, Predragu Magdiću, Dorici Matešić, Marinku Matešiću, Luciji Vargović, Ines Paunović i Duji Paveliću. Srebrne medalje zaslužili su: Josip Be-zjak, Dubravko Halovanić, Tomislav Katić, Tomislav Kranjčević, Milan Orešković, Zvonko Pinušić, Dubravka Rade Jagaš i Mile Radočaj, a zlatne: Ivan Grginčić, Vesna Rukavina, Zoran Sablja-rić, Oliver Vlainić, UŠP Karlovac, Šumarija Slunj, Šumarska i dr-vodjeljska škola Karlovac.

Svečanost su uljepšali i uveličali učenik karlovačke šumarske škole Bojan Kljajić recitacijom pjesme šumara i književnika Mi-lana Krmpotića Oprezno koračaj šumom i mladi glazbenici koji su završili Glazbenu školu u Karlovcu, Filipa Špehar na glasoviru i Tomislav Špehar na violini. ■

Dobitnici priznanja

Predsjednik HŠD–a i tajnik karlovačkog ogranka Oliver Vlainić



ŠUMARSKA I DRVODJELJSKA ŠKOLA KARLOVAC NAVRŠILA 70 GODINA

Moto škole: Pozdravljam te, zelena šumo, velika

Mnogim radnicima u Hrvatskim šumama d.o.o. koji su za životni poziv odabrali šumarstvo odmah po spo-menu Šumarske i drvodjeljske škole Karlovac naviru slike njihovih školskih kolega i profesora, školskih klupa i prizora s terenske nastave. Mnogi od njih za sebe mogu s ponosom kazati da su temeljno stručno znanje stekli u najstarijoj strukovnoj šumarskoj školi u Hrvatskoj.

Tekst/foto: Marija Glavaš

Događaji

Slavljenička škola po mnogočemu je posebna, osim što je najstarija strukovna šumarska škola, okružena je lijepim arboretumom čija je prvenstvena namjena edukacija učenika škole, ali i građanstva i ujedno estetska i rekre-

ativna. U sklopu arboretuma nalazi se tematski Europski park u kojem je svako zasađeno stablo pristiglo iz druge države članice EU, a koji čini karlovačku šumarsku školu jedinstvenom u Repu-blici Hrvatskoj. K tome u arboretumu učenici na raspolaganju imaju libroteku, odnosno prvu uličnu knjižnicu postavljenu u Hr-vatskoj. Ovo je jedina škola u Republici Hrvatskoj koja obrazuje za zanimanje meteorološki tehničar.

Šumarska i drvodjeljska škola Karlovac svoj je 70. rođendan proslavila u prelijepom neorenesansnom zdanju iz 19. st., Gradskom kazalištu Zorin dom gdje se uzvanicima najprije obratila ravnateljica škole Đurđica Janjanin. Uputila je pozdra-ve u ime svih učenika i djelatnika Šumarske i drvodjeljske škole, najprije visokim uzvanicima, predstavnicima politike, znano-sti i školstva, gospodarstva i dr. institucija. Posebno je zahvalila dragim profesorima u mirovini koji su utkali svoje znanje, rad i ljubav u temelje škole. Upoznala je prisutne s činjenicom kako je škola nekoć djelovala u Glini, a u Karlovac je preseljena tije-kom školske godine 1947./1948. U Karlovcu, škola u više navrata mijenja ne samo lokacije nego i naziv. Kako je kazala ravnatelji-ca, svoj je mir pronašla u novoizgrađenoj zgradi u naselju Gaza 1980. godine. Iste je godine oko zgrade podignut arboretum po čemu je postala prepoznatljiva. Nevezano s izlaganjem, o arboretumu još valja kazati kako je prvu podlogu za uređenje izradio mr. sc. Josip Karavla sa Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu no od koje se kasnije djelomično odstupilo. Podizale su ga generacije učenika, danas se prostire na 16 ha, u njemu ra-ste, prema popisu iz 2014. godine 1.546 jedinki drveća i grmlja, a prvenstveno služi za lakše savladavanje nastavnih sadržaja iz strukovnih predmeta tj. dendrologije, uzgajanja šuma, ekologije i parkovne kulture. U sklopu arboretuma nalaze se

dva rasadnika i farmaceutski vrt. U daljnjem izlaganju, ravnateljica je istaknula značajan

doprinos škole obrazovnom, kulturnom, estetskom i ekološkom identitetu grada i županije. Zahvaljujući predanom i uspješ-nom radu škola je prepoznata u RH kao važna strukovna ško-la, a provođenjem projekata EU prepoznata je i van granica RH. Iz biltena posvećenog desetogodišnjem radu škole vidljivo je kako je velik broj tih projekata posvećen literarnoj umjetnosti, a iz čega je očito kako nastavnici imaju iskrenu želju pobuditi u svojim učenicima ljubav prema pisanoj riječi. Međunarodni projekti, tijekom kojih su se učenici družili s vršnjacima iz drugih zemalja, sklapali nova poznanstva i prijateljstva, razmjenjivali stručna znanja i utvrđivali znanja stranih jezika su Teach me wood i Ekologija i održivi razvoj u sklopu Erazmus + programa. Isto tako škola njeguje najveće civilizacijske vrijednosti kao što je ravnopravan suživot bez obzira na bilo kakve različitost. To je

Ravnateljica škole Đurđica Janjanin



Događajidokazala kroz ostvarene projekte: Šafran koji je posvećen sjeća-nju na milijun i pol židovske djece, ali i tisuće druge djece koja su izgubila život tijekom Holokausta, My involvment as a Europe-an with refugee posvećen olakšavanju integracije djece izbje-glica u europske škole te projekte Step Afrika i Tjedan Chicaga. Uspješnost i kvaliteta ogledaju se i u rezultatima ostvarenim na natjecanjima i smotrama gdje su u posljednjih deset godina na državnim natjecanjima učenici 25 puta stali na pobjednička po-stolja osvojivši jedno od tri prva mjesta, a za svoj su uspjeh na-građeni i Oskarima znanja i nagradom Faust Vrančić te brojnim državnim i međunarodnim priznanjima za inovativnost.

Ravnateljica je pojasnila kako škola obrazuje učenike u sek-toru šumarstva, obrade i prerade drva, za kvalifikaciju šumarski tehničar, drvodjeljski tehničar dizajner, meteorološki tehničar, stolar, šumar i u obrazovnom sektoru osobne usluge tapetar. Odraslim osobama omogućeno je obrazovanje u podsektoru šumarstvo.

Tijekom 70 godina rada škola je obrazovala 3.927 šumarskih tehničara, 628 drvodjeljskih tehničara, 265 drvodjeljskih tehni-čara - dizajnera, 188 meteoroloških tehničara, 284 stolara, 18 tapetara, 16 šumara i 67 hortikulturno pejsažnih djelatnika.

Upravitelj Uprave šuma podružnice Karlovac Marin Svetić prisutne je uzvanike pozdravio u ime predsjednika Upra-ve Hrvatskih šuma Krunoslava Jakupčića. Prisutnim je uvaženim uzvanicima pojasnio kako je misija poduzeća Hrvatske šume što bolje i što uspješnije gospodarenje državnim šumama na temelju potrajnosti, odnosno održivog gospodarenja, nastojeći pri tome zadovoljiti sve potrebe i očekivanja svih zainteresiranih strana, od države kao vlasnika šuma, preko kupaca do dobav-ljača, vlastitih zaposlenika pa do obrazovnih institucija te zatim potrebe samouprave i šire javnosti. Obrativši se samim profeso-rima kazao im je kako su za njih ostali uzor i ponos i njima naj-bolji i najdraži te im stoga od srca zahvaljuje na svemu te citirao prisutnu profesoricu Anicu Mrzljak koja je usadila u njih spozna-ju kako šume bez čovjeka mogu živjeti, ali čovjek bez šume ne može. Naglasio je i kvalitetnu i u Karlovcu prepoznatu suradnju između Šumarske škole, UŠP Karlovac i Hrvatskog šumarskog društva, ogranka Karlovac. Ravnateljici Janjanin je zahvalio na suradnji u svim proteklim godinama i kazao kako se raduje dalj-njoj zajedničkoj suradnji.

Predsjednica Gradskog vijeća Marijana Tomičić pozdra-vila je prisutne u ime gradonačelnika Grada Karlovca Damira Mandića. Pohvalila je rad svih dosadašnjih i sadašnjih Uprava škole kao i svih profesora za unaprjeđenje programa zahvaljuju-ći kojima škola ide u korak s vremenom i svim izazovima moder-nog doba. Podsjetila je na prošlogodišnje osnivanje Europskog parka zajedno s veleposlanstvima nekoliko zemalja i pri tome zahvalila Hrvatskim šumama na suradnji. Obavijestila je kako je Gradsko vijeće krajem ožujka imenovalo dvije gradske šetnice u čast poznatih karlovačkih šumara Franje Šporera i Jurja Lipo-šćaka. Imenovane su na prijedlog predsjednika HŠD–a, ogran-ka Karlovac Ivana Grginčića i voditelja Svetića, a uz suglasnost ravnateljice Janjanin, obzirom da obje prolaze arboretumom. Na taj im je način Vijeće odalo priznanje za njihovih 70 godina rada i doprinos razvoju grada Karlovca i domovine. O Šporeru i Lipovšćaku po kojima su nazvane šetnice podrobnije je govorila drugom svečanom prigodom, tj. na svečanoj Akademiji posve-ćenoj 65. obljetnici osnutka karlovačkog ogranka Hrvatskog šu-marskog društva. Otkrila je tada kako je Franjo Šporer bio među

prvima koji su predlagali osnivanje prve stručne i tehničke škole šumarstva.

Dožupanica Karlovačke županije Martina Furdek Hajdin pozdravila je u ime župana Damira Jelića i njegove zamjenice Vesne Hajsan Dolinar. Za kratkog izlaganja osvrnula se na pro-blematiku malog broja upisanih učenika i vezano s time manjka kadrova na tržištu rada.

Sanja Horvatić iz Ureda ministrice znanosti i obrazovanja Bla-ženke Divjak pozdravila je prisutne u ime ministrice i pomoćnika ministrice Vlade Prskala. Kazala je kako je Ministarstvo znanosti i obrazovanja učinilo sve potrebno te su početkom ove godine doneseni iznimni zakoni o strukovnom obrazovanju. Pojasnila je kako se pokreće velika reforma strukovnog obrazovanja te u mi-nistarstvu vjeruju kako će nakon provedbe predviđenih mjera, strukovno obrazovanje u školama poput ove biti popularizirano i priznato u cijeloj našoj zemlji na način na koji to zaslužuje.

Bogati program koji je uslijedio, pripreman je s puno ra-dosti i entuzijazma. To se očitovalo u činjenici da je specijalno za ovu prigodu pjesnik Vladimir Kolarić napisao prekrasnu pjesmu Naše šume koju je uglazbio glazbeni pedagog Ratko Pogačić. Pogačić je za svečanosti dirigirao zborom umirovljenika koji je uz ovu, izveo još jednu prekrasnu skladbu posvećenu gradu Karlovcu. Uslijedila je prezentacija o posljednjih deset godina djelovanja škole gdje je jedan od najupečatljivijih dijelova bila prezentacija Škola budućnosti koju su izradili učenici drvno teh-nološkog i dizajnerskog usmjerenja, a prikazivala je 3D model škole u kakvoj bi željeli boraviti.

Svečanost je bila ispunjena recitacijama pjesama koje su hrvatski pjesnici posvetili šumi, a stihove su recitirali učenici Šu-marske škole.

Maturant Šumarske i ujedno Glazbene škole Karlovac Tomi-slav i Daren učenik 4. razreda glazbene škole izveli su odličnu glazbenu točku na saksofonima, a uzvanike je potom oduševio vokal učenice Sare Grgurić iz Učeničkog doma Karlovac.

Plesnu točku bogatu pantomimom izveo je još jedan učenik Šumarske škole Dominik Josip Skoko zajedno sa svojim kolegica-ma, članicama plesnog kluba st.ART.

Umjetnički je dio programa završio zajedničkim nastupom folklorne i tamburaške sekcije Učeničkog doma Karlovac i fol-klornog ansambla Matija Gubec. Nastupu je prethodila svečana dodjela priznanja i nagrada djelatnicima škole s 30 i više godina radnog staža.

Učenici su tako pokazali da osim što se stručno educira-ju,ulažu napor i njeguju i druga znanja i talente na ponos škole koja im kao što je posvjedočio voditelj UŠP Karlovac Marin Svetić daje najbolje moguće stručne temelje i pruža najbolje moguće uvjete za razvoj. ■

Uzvanici za intoniranja hrvatske himne


DogađajiDRŽAVNO NATJECANJE UČENIKA ŠUMARSKIH TEHNIČARA

Promocija struke i defi citarnih zanimanja

Karlovačka Šumarska i drvodjeljska škola u 14 je godina treći put domaćin državnom natjecanju u sektoru šumarstva. Radi se o lijepom događaju, ali i vrlo zahtjevnom za organizaciju, u čemu su puno pomogle Hr-vatske šume d.o.o., od nabave trupaca pa sve do stručne pomoći i suđenja.

Šumarska i drvodjeljska škola Karlovac bila je domaćin 14. Državnog natjecanja učenika šumarskih tehničara u organizaciji Agencije za strukovno obrazovanje i obra-zovanje odraslih. Srednjoškolci su se natjecali u nekoliko

disciplina: dendrometriji, dendrologiji i radu motornom pilom. Sudjelovalo je 17 natjecatelja iz osam strukovnih škola s pod-ručja Hrvatske. Cilj je prezentacija šumarskih vještina i znanja, druženje i razvijanje pozitivnog odnosa prema radu.

Karlovačka Šumarska i drvodjeljska škola u 14 je godina treći put domaćin državnom natjecanju u sektoru šumarstva. Radi se o lijepom događaju, ali i vrlo zahtjevnom za organizaciju, u čemu su puno pomogle Hrvatske šume d.o.o., od nabave trupa-ca pa sve do stručne pomoći i suđenja.

U svom uvodnom obraćanju ravnateljica škole, Đurđica Janjanin naglasila je kako je ovo natjecanje promocija struke i znanja i poželjela da natjecanje prođe u pozitivnom ozračju uz druženje. Posebno se zahvalila Hrvatskim šumama d.o.o. kao sponzoru, ali i velikoj potpori u razvoju mladih kadrova. Ispred poduzeća Hrvatske šume, otvorenju je prisustvovao direktor Sektora za šumarstvo, mr.sp. Krešimir Žagar te Voditelj Uprave šuma podružnice Karlovac, Marin Svetić. Predstavnica Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih Irena Ištvanić istaknula je kako škola slavi veliku obljetnicu, 70 godina svog po-stojanja i 70 godina stručnog rada s učenicima koji su prema nekim povratnim informacijama njihovih poslodavaca, na neki način prepoznatljivi brand u obrazovanju.

-Kada pak govorim o poslodavcima prije svega mislim na Hrvatske šume, - rekla je Irena Ištvanić.

Ova škola doista obrazuje defi citarna zanimanja te iz tog razloga Karlovačka županija uvodi od jeseni upisnu kvotu, bo-dovni prag i dva zanimanja koja su sufi citarna.- Ukidamo dva ra-zreda, da bi potrebitim zanimanjima napravili prostor da djeca upišu ono što tržište rada u Karlovačkoj županiji treba,- rekla je zamjenica župana Vesna Hajsan Dolinar te proglasila natjecanje otvorenim.

Prvog dana provedeno je natjecanje u dendometriji i den-drologiji, a drugog rad motornom pilom koji se odvijao na po-ligonu u pet disciplina i izuzetno je zahtjevan. Najzanimljivijih dio, kao i na svakom šumarskom natjecanju svakako je obaranje trupca na balon.

Za petnaest mladića i dvije djevojke koje su se natjecale bilo je ovo nezaboravno i zanimljivo iskustvo. Proći sva testiranja i sve discipline nije bilo lako, bilo je tu i uzbuđenja i treme, ali i zadovoljstva. Redovna nastava prema programu za šumarske tehničare zapravo je priprema za ovakvo natjecanje, a samo na-tjecanje, priprema za budući rad.

Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih organizira i prati natjecanje, a sufi nancira se sredstvima Europ-ske unije. Svrha je promoviranje strukovnog obrazovanja.

Najbolji u ukupnom poretku bio je Mile Rogulja iz Hrvatske Kostajnice pod vodstvom mentora Dubravka Bunjevca, drugo mjesto zauzeo je Viktor Jakšić iz Karlovca s mentoricom Marijom Baričević, a treće mjesto pripalo je još jednom Jakšiću, ali Ivanu iz Vinkovaca pod mentorstvom Gordana Radića. U radu s motor-nom pilom najbolji je bio učenik Mihael Dobenko iz Srednje ško-le Matije Antuna Reljkovića, Slavonski Brod pod mentorstvom Darije Pinjuh Budisavljević. Čestitamo svim natjecateljima kao i njihovim mentorima! ■

Tekst: Irena DevčićFoto: Irena Devčić/M.Korkut

Otvorenje

Pobjednici s mentorima


Događaji

OSNOVANA JE DJEČJA ŠUMA U MAKSIMIRU

Mališani OŠ Pavleka Miškine obilježili Svjetski dan šuma

Na prvi dan proljeća i ujedno Svjetski dan šuma 21. ožujka, u park-šumi Maksimir zasađena je Dječja šuma zahvaljujući angažmanu umirovljenog dje-latnika Hrvatskog šumarskog instituta dr. sc. Jurja Medvedovića. Šuma je zasađena u blizini spomen–humka Mogile, a sadnice su posadila djeca, učenici drugog razreda OŠ Pavleka Miškine. Manji dio sad-nica djeca su uzgojila sama prošle godine, a veći dio darovao im je Hrvatski šumarski institut u Jastre-barskom. Saditi su im pomogli radnici radne jedi-nice Hortikultura Uprave šuma podružnice Zagreb.

Tekst: Marija Glavaš ■ Foto: Marija Glavaš, Danijela Ćurić

Što djeca nižih razreda osnovne škole znaju o važnosti podizanja šuma? Prema onome što je tijekom intervjua za HRT – ovu emisiju Eko zona otkrio njezin urednik i vo-ditelj Mladen Iličković, znaju točno ono što treba znati da

bi taj ekosustav očuvali za sebe i buduće naraštaje. Mališani dru-gog razreda osnovne škole Pavleka Miškine svjesni su da drveće služi kao dom raznim pticama i kukcima te da je šuma nužna za život mnogih sisavaca i da treba povećati njezinu površinu. Znaju da šumu ugrožavaju požari i jaki vjetrovi.

- Mi djecu od malena učimo da je lijepo boraviti u šumi, a oni su to danas dokazali time što su tako dobre volje. – nadovezao se umirovljeni znanstvenik Hrvatskog šumarskog instituta dr. sc. Juraj Medvedović na izjave mališana.

Sadnjom sadnica na Svjetski dan šuma djeca su dala svoj maleni doprinos u sanaciji park-šume Maksimir, potrebne nakon moćne oluje Teodor, koja je prema izjavi stručnog voditelja Saše Banića iz Javne ustanove Maksimir, 2012. godine srušila više od 2.000 stabala na tom području. Za lokaciju sadnje odabrana je šumska površina nedaleko od spomen–humka Mogile, jednog od simbola Maksimira. Mogila je prepoznatljiva po skulpturi so-kola koja krasi vrh humke izgrađene od 155 zemljanih grumena donesenih iz raznih hrvatskih krajeva, s mjesta u kojima se zbio neki događaj koji je ostavio trag u hrvatskoj povijesti ili kulturi. Za sadnju je odabrana vrsta hrast lužnjak budući da je to iskonska

Natjecatelji

Borilište

Detalj s natjecanja


Događaji

vrsta u Maksimiru, uz obični grab i hrast kitnjak koji se pojavljuje kao primješan.

Sadnji Dječje šume prethodile su pripreme. Dio pripre-ma započeo je prošle godine dok su mališani još pohađali prvi razred. Tada im je jedan sat prirode i društva umjesto učiteljice Danijele Ćurić održao dr. Medvedović. Za tu im je prigodu donio sjeme hrasta kitnjaka, javora, običnoga graba, obične bukve i bi-jeloga bora, nešto zemlje i plastične čaše jer im je želo pokazati razvoj stabla od samoga početka. U sjećanje se najbolje urezuje proces koji podrazumijeva rad vlastitih ruku i zato je djeci dano neka sama zasiju sjeme, ali i kako bi osjetila ponos jer su stvorila nešto korisno i lijepo i obzirom na životni vijek čovjeka i stabla, nešto trajno čemu će se uvijek moći vratiti.

Neposredno prije sadnje u park-šumi Maksimir teren su pripremili radnici zaposleni u radnoj jedinici Hortikultura koja djeluje u sastavu Uprave šuma podružnice Zagreb. Oni su isko-pali jame tako da su djeca kasnije imala jednostavan zadatak sta-viti sadnice u jame, učvrstiti ih i zatrpati. Osim nešto sadnica koje su sama uzgojila, djeca su posadila oko 60 sadnica hrasta lužnja-ka koje je za ovu prigodu darovao Hrvatski šumarski institut u

Jastrebarskom. Uzgojene su u rasadniku instituta, a dopremio ih je voditelj Odjela Zavoda za genetiku, oplemenjivanje šumskog drveća i sjemenarstvo dr. sc. Mladen Ivanković. Dr. Ivanković je

tijekom intervjua podsjetio javnost na važnost podizanja šuma zbog prevencije klizišta što je nažalost aktualno u našoj zemlji te podsjetio kako šuma treba čovjeku, a ne obratno budući da je šuma bez čovjeka mogla, može i moći će se razvijati.

Tijek sadnje su pratili referent RJ Hortikultu-ra Zagreb Ante Pejić i zaposlenici JU Maksimir čuvarica prirode Lana Jelić i stručni voditelj Saša Banić te učiteljice Danijela Ćurić i Ana Buljević.

Djeca koja su na Svjetski dan šuma, 21. ožujka uživala u sadnji, jednoga će dana s užit-kom u Dječju šumu za ruke voditi svoju djecu i govoriti im o važnosti sadnje šuma. ■

Ovako se stvara šuma

Ovako se stvara šuma

Djeca puno znaju o šumi


Šumska razglednica

ŠUMARIJA JASENAK, UŠP OGULIN

Neiskorišteni turistički potencijal šuma i planina


Šumarija Jasenak klasična je brdsko–planinska šumarija koja gospodari na nadmorskim visinama od 615 metara n.v. na kojima leži Jasenačko polje pa sve do 1535 meta-ra koliko ima Kula, najviših vrh Bjelolasice i Gorskog ko-

tara. Prostor je to izuzetno bogat šumama bukve, jele i smreke, gotovo stopostotne obraslosti i unatoč terenima s velikim nagi-bima i visokom kršu, prostor gdje sve šume imaju gospodarsku funkciju.

Šumarija Jasenak na istoku graniči sa šumarijom Ogulin dok je šumarija Drežnica smještena uz jugozapadnu granicu. Jugo-zapadno je šumarija Novi Vinodolski iz sastava UŠP Senj dok na sjeveru i zapadu graniči s trima šumarijama iz sastava UŠP Del-nice, a riječ je o šumarijama Gomirje, Ravna Gora i Mrkopalj. Na zapadu šumarija graniči i sa strogim rezervatom Bijele i Samar-ske stijene koji je izuzet iz šumskog gospodarenja i unazad dvije godine za njega se ne propisuju nikakvi radovi.

Ukupna površina šumarije je 8.164 ha, od čega je 116 ha ne-plodno,79 ha neobraslo, a 7.969 ha obraslo. Šumarija je podije-ljena u tri gospodarske jedinice: Šiljevača s površinom 3.642 ha, zatim Jasenačka kosa površine 2.654 ha te Dumanić - Jaževitar površine 1.868 ha. Gospodarenje na području gotovo cijele šu-marije je preborno.

Otvorenost šuma u prosjeku je 19,5 km/1000 ha i smatra se zadovoljavajućom za brdsko planinsko područje. Problem pred-

stavlja održavanje infrastrukture koja je u potpunosti rađena strojno i odradila je 3-4 ophodnjice te je došlo vrijeme za nje-zinu obnovu.

O šumariji brine 40 zaposlenika na čelu s upraviteljem Ne-nadom Vukadinovićem. Prosječni godišnji etat iznosi 42.000 m³ neto ili 50.157 m3 bruto mase, od čega 3-4 tisuće otpada na sanitarnu sječu, kojoj je uzrok uglavnom potkornjak.

Zanimljivost je svakako činjenica da zbog izvrsnog prirod-nog pomlađivanja na području cijele šumarije gotovo da i nema uzgojnih radova. U to smo se bili uvjerili prilikom obilaska terena gdje nam je upravitelj Vukadinović pokazao mladu pomlađenu površinu smreke iz sjemena iznimne kvalitete koja se nalazi na samome rubu šume. Svi radovi BOŠ-a svode se na opažačku i motriteljsku protupožarnu službu, čuvanje šuma te na sanitarne sječe.

Kako naglašavaju u šumariji, posla je puno a vremena malo i trenutno ih muči manjak radnika. Kako nam je rekao upravitelj, šumarija treba jednog revirnika te tri do četiri šumska radnika sjekača i dva šumska radnika (traktorista-kopčaša).

- Treba istaknuti kako zbog golemih količina snijega koje svake godine padnu na ovim područjima šumarija početkom i krajem godine nije u mogućnosti obavljati šumarske poslove. Gotovo sve šume nalaze se na nadmorskoj visini većoj od 700 metara gdje se visoki snijeg dugo zadržava zbog čega radna

Područje gotovo stopostotne obraslosti šumama koje u potpunosti služe gospodarskoj funkciji potencijal je kakav ima malo koja šumarija u Hrvatskoj. Kada tu dodamo golemi turistički potencijal baziran na zimskim sportovima Bjelolasice, ljetnom planinarenju i blizini mora, zaključak je kako bi se u ovaj kraj stanovništvo trebalo doseljavati, a ne ga napuštati trbuhom za kruhom.

Upravitelj Nenad Vukadinović


Šumska razglednica

sezona traje otprilike 8,5 do 9 mjeseci. Radnici u zimskom raz-doblju idu na ispomoć u druge šumarije ili podružnice, - rekao nam je upravitelj Vukadinović.

Kada govorimo o velikim količinama snijega, upravo je ova go-dina bila ekstremna. Tijekom veljače i ožujka snijeg je stvarao velike

poteškoće lokalnom stanovništvu, a o razmjerima ekstre-mnih padalina dovoljno govori podatak kako se pod snijegom urušilo 9 objekata u selu, što je ostalo nezapamćeno u ovom kraju. Šumari su tada ponudili svoju pomoć lokalnome stanov-ništvu koje je većinom treće životne dobi, pomažući im u opskr-bi hrane te lijekova i probijajući puteve do njihovih domova o čemu su izvijestili mediji.

Osim s lokalnim stanovništvom, upravitelj ističe odličnu su-radnju s dobrovoljnim vatrogasnim društvom s kojima se često dogovara rješavanje problematike lokalne zajednice.

Šumari još surađuju sa školom s kojom redovito rade na pro-gramu Škola u šumi, šuma u školi te na akciji Zelena čistka pri kojoj pokušavaju djeci približiti problematiku otpada u šumama.

Nekada je ovaj kraj bio puno življi. Radila je i lokalna pi-lana, a turizam je bio u procvatu u vrijeme kada su u Hrvatski olimpijski centar dolazili naši sportaši na pripreme, a skijalište radilo punom parom. Nažalost, nakon požara 2011. godine HOC i skijalište ne rade što je uzrokovalo propast turizma i gubitak radnih mjesta te naposljetku odljev stanovništva.

Šumarija je surađivala s HOC-om aktivno sudjelujući u sana-ciji i čišćenju 6 km skijaških staza oko centra. U iščekivanju inve-

stitora, djelatnici šumarije nadaju se kako će se vratiti vremena kada je ovaj kraj živio i od turizma.

S time u vezi, šumari se nadaju da bi ponovno pokretanje turizma aktiviralo obnovu Radničkog doma u Jasenku. Riječ je o objektu koji je trenutno izvan funkcije, ali ima veliki potencijal.

U ne tako davna vremena, Radnički dom imao je kapacitet 48 ležajeva i uglavnom se koristio za radnike koji bi u Jasenak do-lazili kao ispomoć. S obzirom na golemi turistički kapacitet kraja u vidu zimskog sportskog turizma te planinarskog i alpinističkog turizma te blizine mora, (Novi Vinodolski udaljen je svega 45 km) namjera šumarije je prenamijeniti objekt u turističke svrhe koji bi mogao raditi cijele godine, zimi zbog zimskih sportova, a ljeti zbog planinara i rekreativaca.

Šumarija se ponosi svojim prirodnim šumskim blagom, a tu prvenstveno mislimo na javore rebraše te smreku rezonanc, dvi-je vrste drveta karakterističnih tehničkih svojstava zbog kojih su iznimno cijenjeni kod proizvođača glazbala. Kako bi uopće po-stigli takva tehnička svojstva gorski javor i obična smreka obično moraju rasti u vrlo specifičnim stanišnim i klimatskim uvjetima, često na višim nadmorskim visinama, a upravo šume u okolici Jasenka imaju veći broj takvih ekoloških staništa.

Nekoć se u Jasenku izrađivala šindra koja je krasila krovove Gorskog kotara i Like za što je potrebna smreka posebne kvalite-te no taj zanat je nažalost izumro i veliko je pitanje hoće li se na području Jasenka ponovo obnoviti. Laka i otporna šindra u kraje-vima s posebno dugotrajnim i visokim snježnim nanosima kud i

Zgrada šumarije Jasenak

Radnički dom u Jasenku Smreka se od prirode odlično pomlađuje



Šumska razglednica

kamo je bolje i estetski vrjednije rješenje od teških glinenih crje-pova koji danas krase krovove naših brdsko planinskih krajeva.

Gospodarenje šumama ovoga područja ima vrlo dugu tradiciju koja seže do 1724. godine kada Bečka dvorska kancela-rija provodi skromnu ali prvu inventarizaciju i opis šuma Gorskog kotara i Primorja, a dvadesetak godina kasnije Karlovački genera-lat provodi inventarizaciju šuma na većem području, što se sma-tra prvom inventarizacijom u hrvatskom šumarstvu.

Za vrijeme Vojne krajine šume i šumska zemljišta bile su u državnom vlasništvu i o njima se brinula Ogulinska pukovnija sve do osnutka Imovne općine Ogulin osnovane 1878./1879. godine kojima pripada većina šuma, tj. one šume dobre kvalitete, dok manji dio panjača i šikara pripada zemljišnim zajednicama Ja-senka i Drežnica.

Šumama je upravljao Okružni šumski ured u Ogulinu pod stručnim nadzorom Kraljevskog šumarskog ravnateljstva u Za-grebu. Raspuštanjem Vojne krajine, šume prelaze u državni erar te se u Jasenku osniva Kraljevska državna šumarija, opet pod rav-nateljstvom iz Zagreba. Između I. i II. svjetskog rata šumarija Ja-

senak posluje u sastavu Direkcije šuma Sušak. Agrarnom refor-mom iz 1947. godine sve šume oko mjesta Jasenak pripojene su u sastav šumarije. Ovakav imovinskopravni status pod nazivom društvenog vlasništva zadržan je do 1990. godine kada su pre-ma Zakonu o šumama sve šume i šumska zemljišta na teritoriju Republike Hrvatske, osim onih u privatnom vlasništvu, postale državno vlasništvo RH.

Šumarija je svoje najslavnije dane doživjela u lipnju 1999. godine kada je bila domaćin manifestacije Dani hrvatskog šu-marstva koja je ugostila oko 5.000 natjecatelja i gostiju. Nažalost poligon koji je uređen za potrebe te manifestacije danas je za-pušten i uništen no kako nam je istaknuo upravitelj Vukadinović, jedan od primarnih zadataka šumarije u narednom razdoblju bit će ponovo obnoviti poligon za potrebe šumarskih natjecanja.

Ipak smatramo da će ovome kraju bolji dani doći stavljanjem olimpijskog centra u funkciju, a tada će i šumarija imati prilike pokazati sav svoj turistički potencijal. Bio bi to potez koji bi sigur-no vratio stanovništvo u ovaj kraj. ■

Smreke u GJ Jasenačka kosa

Zapuštene skijaške staze BjelolasiceSnijeg je ove godine napravio veliku štetu



MehanizacijaKLEMMBANK

Prvi Klemmbank u Hrvatskim šumama brzo će se pokazati korisnim

Zglobni traktor s dizalicom, stroj poznatiji kao Klemmbank, kupljen je krajem prošle godine od strane Hrvatskih šuma, UŠP Karlovac te je još uvijek u pokusnome razdoblju. Iako je u početku patio od „dječjih bolesti“ onoga trenutka kada proradi brzo će se isplatiti.


Iako je u Hrvatske šume došao krajem prošle godine tek po-sljednjih mjesec dana stroj pod nazivom Klemmbank radi svoje pokusne kilometre i pokazuje svu korisnost na terenu zbog koje je kupljen. Naime, početni problemi s tvorničkom

greškom su uklonjeni i strojari koji su se obučavali u Njemačkoj za rad na ovome sofisticiranome stroju upravo slažu svoje prve kubike. Mi smo ih posjetili početkom travnja u šumariji Duga Resa gdje smo se uvjerili kako ovaj stroj donosi višestruke koristi Hrvatskim šumama.

Tip vozila koje je kupljeno je specijalno šumarsko vozilo na 4 kotača marke Welte model W130 i služi za manipulaciju dugog drveća. Riječ je o visoko sofisticiranom specijaliziranom šumskom traktoru koji najbolje učinke daje u poludebalnoj i de-balnoj metodi pridobivanja drvnih sortimenata pri čemu su izra-žene njegove karakteristike privlačenja dugih stabala od 8 do 12 metara, koja prihvaća u klupu za pritezanje služeći se pri tome dizalicom Palfinger kojom debla vraća do zadnje klupe. Prednji okvir nosi motor s pogonom i kabinom dok se na stražnjoj kon-strukciji nalazi dizalica, vitlo te stražnja klupa sa stezaljkom. Ka-pacitet dizalice je optimalan na 4 do 5 metara privlačenja kada podiže teret od 2,5 tona pa sve do udaljenosti od 8 metara kada privlači teret od 1 tone. Pored dizalice i „stezaljke“ tu su i dva 8-tonska vitla kojima se debla također privlače do traktora.

Traktor je opremljen i radijskim upravljanjem pri kojem vo-zač-strojar može van kabine upravljati strojem na sigurnoj uda-ljenosti, kako u kontroli vitla i ostalih poslova samoga privlačenja tako i u samostalnom premještanju stroja s jedne pozicije na drugu.

Vozilo ima zglobno upravljanje, tj. prednji i stražnji okviri se okreću, a u sredini je spoj sa centralnim back-end sustavom koji omogućuje rotaciju između prednjeg i stražnjeg okvira čime se izjednačavaju neravnine u tlu prilikom kretanja. Centralni sustav se može blokirati.

Vozilo ima hidrostatski pogon koji se sastoji od pogon-ske crpke i pogonskog motora. Motor pokreće mjenjač s dva stupnja prijenosa koji se za vrijeme vožnje mogu prebacivati (SIB). Prijenosnik upravlja prednjom i stražnjom osovinom pu-tem koljenske osovine pri čemu je prednja osovina u stalnom pogonu, a pogon stražnje osovine uključuje se po potrebi.

Osovine imaju različite diferencijalne brave i dvije hidraulički upravljane multi-disk kočnice, servisnu i parkirnu, a kod uspora-vanja vozilo koristi hidrostatski pogon.

Pored opisanog SIB pogona, na dizelski motor ugrađena je radna crpka sa senzorom opterećenja koju stroj koristi kao rad-nu hidrauliku za radne funkcije poput dizalice, vitla, stezaljke, stražnje ploče i dr.

Privlačenje uz pomoć vitla

Dužina stroja: 9,5 metara

Širina: 2,65 metra

Visina: 3,3 metra

Udaljenost od tla: 650 mm

Maksimalna brzina: 35 km/h



Mehanizacija

Princip rada je takav da vozač s dizalicom poslaže debla u stezaljku na način da širi (donji dio debla) dolazi u stezaljku, koju nakon toga pomoću hidraulike odigne od tla te vuče gornje di-jelove debla po tlu do stovarišta.

Vozilo ima zglobno upravljanje te prilikom vožnje na cesti upravlja se s volanom dok se prilikom rada isključivo koristi jo-ystick. Vozilom se uglavnom upravlja iz vozačeve kabine, osim kada se upravlja daljinskim upravljačem. Kabina vozila ima dvoja vrata, a vozačevo sjedalo i pedale mogu se okretati kako bi vozač imao optimalnu vidljivost tijekom rada.

Dizelski motor snage 130 konjskih snaga u skladu je s naj-novijim propisima o emisiji plinova (stupanj 4 final) te mu je ugrađen i SCR sustav za naknadnu obradu ispušnih plinova. Ri-ječ je o 4- cilindričnom CommonRail motoru zapremnine 5,13 litara i okretnog momenta od 700 do 2100 o/min (kratkotrajno 2700 o/min). Za rad motora potreban je pored dizelskog goriva i otopina AdBlue.

Stroj je opremljen i snažnim dvocilindričnim vitlom HZM koje se može pokretati radioupravljačem ili s vozačkog sjedala.

Za upravljanje strojem, tvrtka Hrvatske šume platila je edukaciju u Njemačkoj za dva mlada radnika, Tomislava Matešu te Ivana Cindrića. Zbog visoke nabavne cijene, predviđeno je da stroj radi u dvije smjene kako bi se povećala učinkovitost.

Stroj smo na terenu imali prilike vidjeti u svim fazama rado-va, od prikupljanja debala u šumi pomoću vitla preko privlačenja pomoću stezaljke, istovara na pomoćnom stovarištu gdje se uz pomoć radnika sjekača te šumarskih tehničara deblo prekroji u sortimente koje na kraju stroj poslaže uz šumsku cestu kako bi olakšao pristup kamionu koji će trupce dalje odvesti na konačno odredište, u pilanu. Tehničari su nam na licu mjesta izračunali turu koju je odradio stroj i ona je iznosila 8,03 kubika.

Prema viđenome, stroj će imati visoku učinkovitost u četinja-čama ali i u listačama te smo u razgovoru s Tomislavom Kranjče-vićem, stručnim suradnikom za mehanizaciju pri UŠP Karlovac zaključili kako bi se stroj mogao isplatiti u vrlo kratkom vremenu.

Nakon što mladi vozači steknu iskustvo, stroj će se poslati u šumariju Vrbovsko, UŠP Delnice, gdje će raditi na sanaciji vjetro-loma koji je u prosincu pogodio Gorski Kotar. Upravo u takvim situacijama učinkovitost Klemmbanka će doći do izražaja jer je riječ o terenima s velikim nagibima na kojima leži golema količi-na drvne mase koja je pala jedna preko druge i predstavlja veliki rizik za sigurnost sjekača. Ovakvim strojem i sigurnosni rizik svo-di se na minimum, a o brzini izvlačenja drvne mase iz sastojina, koja je od krucijalne važnosti za smanjenje napada potkornjaka, ne treba posebno govoriti. Ako ćemo gledati sigurnosni razlog i potencijalni rizik za radnike sjekače, Klemmbank u šumi nema adekvatnu zamjenu. ■

Istovar debala iz stezaljke Preslagivanje izrađenih trupaca

Kabina stroja



Tekst: Irena DevčićFoto: Goran Vincenc

EkologijaSVJETSKI DAN BIOLOŠKE RAZNOLIKOST

Živimo u jednoj od najnapučenijih regija svijeta s dugom tradicijom korištenja zemlje. To je jako utjecalo na prirodu i tako su nastali raznoliki kulturni krajolici s bogatom faunom i florom. No razvoj, pogotovo tijekom

20. stoljeća, ujedno je uzrokovao i veliko uništavanje prirode. Između 1900. i sredine 80-ih godina 20. stoljeća Europa je, zbog kombinacije prenamjene zemljišta, razvoja infrastrukture, onečišćenja i širenja gradova, izgubila dvije trećine močvarnog tla i skoro tri četvrtine pješčanih dina i vriština.

Taj gubitak prirodnog kapitala razlog je da se ozbiljno zabri-nemo. Ovisni smo o prirodi za dobivanje hrane, energije, siro-vina, zraka i vode koji omogućuju život. Osim toga, priroda je glavni gospodarski pokretač koji našem gospodarstvu pridonosi na načine koje tek sada počinjemo u potpunosti shvaćati i koji pruža usluge koje su neophodne za održavanje i otvaranje novih radnih mjesta te pokretanje rasta. Ona je isto tako izvor inspira-cije, znanja i rekreacije te sastavni dio našeg kulturnog nasljeđa. U prirodi je bogatstvo bioraznolikost odnosno bogatstvo različi-tosti. I upravo ta biološka raznolikost pruža nam život na kakav

Hrvatska je s aspekta biološke raznolikosti jedna od najbogatijih zemalja Europe

Zahvaljujući svom geografskom položaju te karakterističnim ekološkim, klimatskim i geomorfološkim uvjetima možemo se pohvaliti velikom raznolikošću kopnenih, morskih i podzemnih staništa te velikim bogatstvom biljnih i životinjskih vrsta.

Koliko ima vrsta kukaca na Zemlji?

Možemo se pohvaliti velikim bogatstvom biljnih i životinjskih vrsta



Ekologijasmo navikli. Bioraznolikost obuhvaća milijune svih vrsta koje žive na našem planetu: biljke, životinje i mikroorganizme, kao i genetsku razliku unutar svake vrste, na primjer razliku između biljaka i životinja. Također uključuje mnoštvo različitih ekosusta-va na Zemlji, u kojima određene vrste sačinjavaju jedinstvene zajednice, u međusobnim odnosima jedne s drugima i sa zra-kom, vodom i tlom oko sebe.

Primarni cilj Strategije Europske Unije za biološku ra-znolikost je zaustaviti njezin gubitak i degradaciju usluga ekosu-stava unutar Europske unije do 2020.godine te ih, koliko je to moguće, vratiti u prethodno stanje.

Zanimljiv je primjer Poljske, gdje je 80 – 90 % ugroženih va-pnenačkih travnjaka stanišnog tipa 6210 obuhvaćeno mrežom Natura 2000. To je stanište u prošlosti često bilo napušteno ili se njime loše upravljalo. Njegovo se stanje nedavno popravilo zahvaljujući provedbi mjera očuvanja na lokacijama mreže Na-tura 2000 koje su uključivale uklanjanje grmlja, košnju i u ne-kim slučajevima ekstenzivnu ispašu. Ta su djelovanja, uglavnom financirana iz Europskog fonda za regionalni razvoj, dovela do postupnog povećanja područja tog travnjačkog staništa i njego-ve manje razlomljenosti. To je pak pomoglo oporavku endem-ske pjegave tekunice, Spermophilus suslicus, čija se populacija gotovo isključivo nalazi na lokacijama mreže Natura 2000. To je očit primjer kako ljudske djelatnosti, uključujući one s gospodar-skom namjenom, ako ih se provodi na održiv način mogu biti korisne za očuvanje staništa i vrsta.

Šume Europe pokrivaju veliki raspon ekoloških uvjeta u kojima se nalaze, od borealnih do mediteranskih šuma, od visokih alpskih predjela do močvarnih krajobraza. Ove šume dugi niz stoljeća nalaze se pod jakim antropološkim utjecajem, područja šuma krčila su se za naselja, šuma se koristila i još uvijek koristi kao izvor drvne građe, proširivala su se poljoprivredna zemljišta i u konačnici sadile umjetne plantaže monokultura koje i danas prekrivaju dobar dio Europe.

Veliko bogatstvo vrsta na kopnu u prvom je redu rezultat nevjerojatnog razvitka jedne skupine, a to su kukci. Odgovor na pitanje koliko ima vrsta na Zemlji u biti je odgovor na pitanje koliko ima vrsta kukaca na Zemlji.

Svake godine otkrije se novih 5 – 10 tisuća vrsta, uglav-nom kukaca. Čak 90 % otkrivenih člankonožaca još uvijek nije klasificirano. Postoji anegdota koja kaže kako je na jednoj večeri biskup od Canterburya upitao poznatog biologa evolucionistu J.B.S. Haldanea: „Pa što su vam, profesore, vaša istraživanja po-kazala o prirodi Stvoritelja?”, Haldane mu je odgovorio: „Čini se da je Stvoritelj gajio neobične simpatije prema kukcima”.

„Ekološki dug“ glavni je izazov 21. stoljeća jer gotovo tri četvrtine svjetskog stanovništva živi u zemljama koje se bore s ekološkim deficitom i niskim primanjima. Populacije riba, pti-ca, sisavaca, vodozemaca i gmazova smanjile su se za 52 % od 1970.godine. Slatkovodne vrste pretrpjele su pad od 76 % što je dvostruko veći gubitak nego kod kopnenih ili morskih vrsta. Većina nestalih vrsta dolazi iz tropskih područja, dok je Latinska Amerika doživjela najdramatičniji gubitak vrsta. Najveća prijet-nja biološkoj raznolikosti dolazi od kombiniranih učinaka uništa-vanja i gubitka staništa. Hrvatska je s aspekta biološke raznoli-

kosti jedna od najbogatijih zemalja Europe. Zahvaljujući svom geografskom položaju te karakterističnim ekološkim, klimat-skim i geomorfološkim uvjetima možemo se pohvaliti velikom raznolikošću kopnenih, morskih i podzemnih staništa te velikim bogatstvom biljnih i životinjskih vrsta. Broj poznatih vrsta u Hr-vatskoj iznosi oko 38.000 tisuća (prema podacima Državnog za-voda za zaštitu prirode), no pretpostavljeni broj vrsta je znatno veći, od 50 do 100 tisuća. Za površinski malenu zemlju kao što je naša, to je izuzetno veliki broj.

Raznolikost vrsta i njihovih staništa pokazatelj je zdra-vog ekosustava. Reljefna i klimatska različitost Hrvatske uvjetuje i njenu raskošnu vegetacijsku raznolikost. Od gotovo dva i pol milijuna hektara šuma i šumskog zemljišta u Hrvatskoj, koje po-krivaju 37 % ukupne površine države, 95 % su prirodne šume i to je ono čime se možemo ponositi. Prirodne šume, za razliku od monokultura, bogatstvo su biološke raznolikosti vrsta.

Svi smo mi sastavni dio prirode i naša sudbina usko je pove-zana s biološkom raznolikošću, ogromnom raznolikošću živo-tinja i biljaka, mjesta gdje one žive i okolišem koji ih okružuje. Oslanjamo se na raznolikost života kako bismo si osigurali hra-nu, gorivo, lijekove i druge potrepštine bez kojih jednostavno ne možemo živjeti. Ipak, ta bogata raznolikost nevjerojatnom se brzinom gubi zbog ljudskih aktivnosti. To nas sve oslabljuje i slabi sposobnost živih sustava o kojima ovisimo kako bismo se oduprli rastućim prijetnjama kao što su klimatske promjene. ■

Cilj EU je zaustaviti gubitak i degradaciju ekosustava

Botanički vrt na Zavižanu



Mala enciklopedija šumarstvaMOLEKULARNI FOSIL

Tulipanovac

Na stablu američkog tulipanovca provedena je studija koja je utvrdila izvanrednu razinu zaštite genetskih podataka koji su ostali uglavnom nepromijenjeni od razdoblja dinosaura do danas. Genomska promjena je oko 2000 puta sporija nego kod ljudi, što ga čini molekularnim fosilom, zaključio je tim američkih istra-živača.

Tekst: Irena Devčić ■ Foto: arhiva

Liriodendron L. ili tulipanovac, rod je listopadnog drveća iz porodice Magnoliaceae i obuhvaća dvije vrste, jednu iz Sjeverne Amerike i jednu iz Kine. Američki tulipano-vac (Liriodendron tulipifera) šumsko je drvo visoko do 60

metara. Raste u istočnim državama SAD-a od Ontarija do Flori-de, u mješovitim sastojinama mezofi lnog drveća. Deblo mu je uspravno, dobro se čisti od grana. Krošnja stabla je široka i dosta rijetka. Kora je isprva glatka, žutosmeđa, žuta ili zelenkasta, a ka-snije nepravilno ispucala i smeđa te sadrži stanice bogate uljem. Mladi izbojci su sjajni i svjetlosmeđi, na njima se ističu spiralno raspoređene i dosta velike brazgotine otpalih listova iznad kojih se nalaze prilično veliki, jajoliki, crvenkasto smeđi pupovi, pri vrhu zaokruženi, pokriveni s dvije jednako velike i tijesno spojene lju-ske.

Spiralno smješteni, svjetlozeleni listovi imaju plojku dugu do 15 cm i isto toliko široku. Plojka lista, da kratko objasnimo, je najvažniji dio lista, a služi za asimilaciju i transpiraciju. Većinom je plosnata, velika i tanka. List se sastoji od plojke, peteljke i dna ili baze lista. Dakle ono što više-manje svi nazivaju listom jest zapravo plojka lista. Plojka tulipanovca smještena je na vrlo du-gačkoj peteljci. Listovi su četverolapi s ušiljenim i gore okrenutim vrhovima lapova, s nešto klinasto zaobljenom ili zaravnjenom osnovom i s konkavno udubljenim prostorima između vrhova srednjih dviju lapova te su nalik na muzički instrument liru. Li-stove isprva prati duguljasti ili ovalno zaobljeni palistić s kratkim šiljkom koji brzo opada.

Cvjetovi se pojavljuju poslije listanja i veoma su veliki, nalik na tulipane no nisu mirisni. Sastavljeni su od devet

podjednakih ovojnih listova u punom razvoju ljubičasto-cr-venih ili žućkasto-zelenih, od kojih su tri vanjska savijena prema van, a šest unutarnjih zatvara brojne, spiralno raspoređene praš-nike i slobodne, gusto smještene listove koji imaju po dva sje-mena zametka. Pri razvijanju ploda sudjeluje i dio ocvijeća tako da se od brojnih sjemenih zametaka stvara zbijen, poput češera, svjetložuto-smeđi sastavljen plod, na vrhu ušiljen.

Tulipanovac raste poprilično brzo. U domovini je raširen u šumama planinskih dolina. Tamo

mu osobito odgovaraju srednje vlažna, nanosna tla sa srednje bogatim mineralnim i humoznim sastavom. U kulturi je prilično skroman u zahtjevima za tlo. Najbolje se razvija na svježim do vlažnim, humoznim ilovačama. Izrazito je fotofi lna vrsta. Sjeme ima nizak postotak klijavosti koju zadrži do jedne godine. Mlade biljke lako se presađuju, ali ih ne treba presađivati prerano. Tuli-panovac se već preko dvjesto godina iznimno cijeni u hortikultu-ri, zbog svog dekorativnog izgleda. Manje je poznat u šumskim

kulturama premda po brzini rasta i po kvaliteti drva nimalo ne zaostaje za mnogim drugim, često kultiviranim vrstama.

Na stablu američkog tulipanovca provedena je studija koja je utvrdila izvanrednu razinu zaštite genetskih podataka koji su ostali uglavnom nepromijenjeni od razdoblja dinosaura do da-nas. Genomska promjena je oko 2000 puta sporija nego kod ljudi, što ga čini molekularnim fosilom, zaključio je tim američ-kih istraživača. Nove informacije su utjecale na naše razumi-jevanje evolucije cvjetnica, a rezultati su objavljeni u časopisu BMC biologija. Tim sa sveučilišta iz Indiane i Arkansasa je sekvencirao mitohondrijski genom od vrste Liriodendron tulipifera, kako bi otkrili jednu od najsporijih tihih mutacija (pro-ces koji ne utječe na funkciju gena). Dodali su da je sekvenci-oniranje pokazalo da su mnogi geni koji su se izgubili tijekom 200 milijuna godina kod cvjetnica, kod ove biljke ostali očuvani. Kod tulipanovca bolesti lista su vrlo rijetke, a drvo debla razaraju gljive truležnice kao npr. Phelinus pomaceus ili Stereum hirsu-tum. Drvo tulipanovca upotrebljava se za izradu furnira, sanduka, namještaja, kućišta glasovira i radio aparata, muzičkih instrume-nata, prozora, vrata, drvne galanterije te kao celulozno drvo. ■

Stablo tulipanovca

Cvjetovi i listovi



Ljekovito biljeUKRASNI, JESTIVI I LJEKOVITI GRM

Jorgovan nosi jestive cvjetove

Obični jorgovan nosi lat. naziv Syringa vulgaris koji mu je nadjenuo švedski botaničar i liječnik Carl Linné i koji je bio prvi koji ga je službeno opisao kao vrstu 1753. godine. Znanstveni naziv roda potječe od starogrč-ke riječi syrinx koja znači cijev, a odnosi se na njegove ravne i šuplje grane od kojih se mogu izrađivati lule i frule. Znanstveni naziv vrste vulgaris znači običan.

Tekst: Marija Glavaš ■ Foto: arhiva

Mnogi vjeruju da jorgovan služi samo kao ukrasna bilj-ka lijepih cvjetova koji uz to opojno mirišu, ali i da je otrovan. Ni jedna znanstvena analiza nije potvrdila toksičnost za ljude, nego naprotiv, ljekovitost njego-

vih dijelova. Ukrajinci i Rusi redovito koriste koru, lišće i cvjetove kao savršeno sredstvo protiv upala općenito i upala zglobova, reumatizma i reumatoidnog artritisa. Jordanci sjemenke i dru-ge nadzemne dijelove koriste za rješavanje unutarnjih parazita, snižavanje povišene tjelesne temperature i liječenje malarije.

Rasprostiranje i stanište: prirodno pridolazi na jugoistoku Europe po kamenim padinama. Uspijeva na lakim, odnosno pje-skovitim tlima, srednje teškim ilovastim i teškim glinenim tlima. Uspijeva na neutralnim i lužnatim tlima s time da podnosi i vrlo lužnata. Ne podnosi sjenu, a preferira vlažna tla. Često se koristi kao pojedinačni ukrasni grm ili se od jorgovana formira živica.

Opis: Jorgovan je listopadni grm iz porodice Oleaceae koji prosječmo naraste do 6 m u visinu. Spada u hemafrodite, a oprašuju je pčele i leptiri reda Lepidoptera. Kora je sive ili sivo-smeđe boje, glatka na mladim deblima, a na starijim uzdužno ispucala. Listovi su jednostavni, dugi od 5 do 12 cm i široki od 3 do 8 cm, svjetlozeleni ili sivkastozeleni, ovalni ili srcoliki, cjelovi-tog ruba, paralelne narvature, vidljivo suženog i ušiljenog vrha. Nasuprotni su ili ih je po tri u jednoj spirali. Cvjetovi su sakupljeni u uspravnim, stožastim metlicama visine od 10 do 20 cm. Cvatu u travnju i svibnju nakon listanja. Dvospolni su, dužine od 6 do 10 mm i širine od 4 do 7 cm. Vrlo su ugodnog mirisa koji je uz to dosta intenzivan. Svaki cvijet ima po četiri latice kojih boja može biti boja lavande, ružičasta, ljubičasta ili bijela. Plodovi su suhi, glatki, smeđi tobolci dužine od 1 do 2 cm koji se raspucaju na dva dijela kako bi se oslobodile četiri smeđe, duguljaste, plosna-te i okriljene sjemenke. Dozrijevaju u kolovozu i rujnu.

Kemijski sastav: jorgovani sadrže iridoide koji predstavljaju najobilnije i najučinkovitije fi tonutrijente koje biljka proizvodi za svoju samoobranu, lignane i druge spojeve poput fl avonoida i seskviterpena. U običnom jorgovanu pronađeni su minerali i aminokiseline. Rezultati su potvrdili i da cvjetovi i listovi običnog jorgovana sadrže 15 makro i mikro elemenata od kojih je najza-stupljeniji silicij. Prisutno je do 15 aminokiselina od kojih su viso-ko zastupljeni alanin, leucin, asparaginska i glutaminska kiselina.

Ljekovita svojstva: Za konzumaciju se koriste sirovi cvje-tovi ili se motaju pa prže kao pomfrit. Konzumacija sirovih cvjetova može pomoći u slučaju vjetrova i začepljenja. Pomalo su gorki i djeluju tako da isušuju usnu šupljinu. Lišće i plodovi jorgovana koriste se kao sredstvo koje prevenira recidiv bolesti, sredstvo protiv groznice, tonik i sredstvo koje uništava i pomaže izbaciti crijevne parazite. Kao tonik se može koristiti zahvaljujući činjenici da ima astringentsko svojstvo pa steže i suši kožu. U tu svrhu može se pripremiti hladna ili topla infuzija za lice. Infuzija se može koristiti i u slučaju svrbeža kože, posjekotina i drugih pojava na koži. Koru ili lišće mogu žvakati dje-ca koja osjećaju bolove u usnoj šupljini.

Druga upotreba: od cvjetova se sprav-lja ulje koje se koristi u parfemima ili se od njih može pridobivati zelena boja. Od lišća se mogu dobiti zelena i smeđa boja, a od gran-čica žutonarančasta. ■

Ukrasni grm

Po četiri latice

U prekrasnim bojama



Gljive naših krajevaI VELIK I UKUSAN

Borov vrganj priprema se na razne načine

Borov vrganj nosi latinski naziv Boletus pinophilus (syn. Boletus pinicola) koji su mu nadjenuli češki mi-kolozi Albert Pilát i Aurel Dermek 1973. godine. Znanstveni naziv vrste upućuje na rast vezan uz borove. Godinama se smatrao podvrstom ljetnog vrganja (B. edulisBull. ex Fr., 1782.) koji je s njime u vrlo bliskom srodstvu. Kao zasebnu vrstu prepoznao ga je talijanski liječnik i mikolog iz 19. st. Carlo Vittadini, a izdvojio ga je prirodnjak Carlo Antonio Venturi 1863. godine.

Borov vrganj spada među najveće vrganje, a po nekima i među najukusnije. Karakterističan je po velikim, jestivim plodnim tijelima, crvenosmeđoj boji klobuka i crvenka-stoj mrežici na stručku.

Rasprostiranje i stanište: Rasprostranjen je po čitavoj Eu-ropi i središnjoj Americi. Često se nalazi po planinama na visi-nama i do 2.000 m n.v., pojedinačno ili u grupama. Stvara ek-tomikorizne veze s borom i rjeđe smrekom ili listačama poput bukve, kojoj je osobito sklon te hrasta, kestena i graba. Raste na pjeskovitim tlima.

Opis:klobuk je promjera od 8 do 25 cm no nađu se i primjer-ci koji su manjih (6 cm) i oni koji su većih dimenzija (30 cm). Klobuk je konveksan, tj. polukuglastog oblika. Kako gljiva zrije, klobuk se izravnava. Gornja strana je glatka ili naborana, za su-hog vremena je suha, a za vlažnog vremena s nešto sluzi. Kožica klobuka je čvrsto srasla, tamno smeđe je ili crvenosmeđe boje ponekad s ljubičastim odsjajem, dok je boja ruba svijetle ružiča-ste ili gotovo bijele boje, a zapravo se radi o preostalom prahu koji je u početku prekrivao cijeli klobuk. Spužvasti, donji dio klo-buka ima cjevčice dužine od 1,5 do 2 cm, najprije bijele, zatim žute, a kasnije maslinasto zelene boje. Meso je gusto, bijele boje koja se ne mijenja nakon zasijecanja ili rezanja izuzev sloja koji se nalazi iznad cjevčica i koji poprimi plavičastu boju na zraku. Meso pod samom kožicom je smeđecrveno ili ružičasto. Stručak je obično kratak, guste strukture, visine od 7 do 16 cm i od 3 do 10 cm debljine, pun, često zadebljan na bazi. Bijele je ili nježne smeđe boje prekriven tankom crvenom ili svjetlosmeđom mre-žicom koja je osobito vidljiva na gornjem dijelu. Spore su valjka-ste ili eliptične, a otisak spora je blijede maslinasto zelene boje.

Miris i okus: okus je sladak no slabo izražen, a miris ugodan, tipičan po gljivama ili podsjeća na pržene orahe.

Vrijeme pojavljivanja: u travnju, svibnju i potom ujesen. Kemijski sastav i ljekovitost: borov vrganj je bogat bjelan-

čevinama, mineralima i vitaminima te beta glukanom čak i na-kon sušenja. Dobar je izvor vitamina B1, B6, B9 i B12, dijetnih vlaka-na, kalija, bakra i cinka što znači da se njihovom konzumacijom stimulira probava, pospješuje rad jetre i podiže razina imuniteta.

Način korištenja: borov vrganj je gljiva odlične kvalite-te. Može se konzumirati u svježem obliku, popržiti, marinirati, kuhati ili sušiti. Sirova se može koristiti za salatu. Moguće je u šumi pronaći velike primjerke, mase do jednog kilograma, ali prednost je svakako u kvaliteti gljive, a idealno je kada se prona-

đu svježi primjerci budući da borov vrganj, vremenom postaje sluzav i sve neukusniji. U središnjem Meksiku se prodaju obič-no sušeni i po prilično visokim cijenama. Ova je gljiva odlična pržena, pripremljena u juhi ili umaku, a k tome odlično paše uz tjesteninu.

Upozorenje: borov vrganj uvelike apsorbira teške metale poput žive, kadmija i selena pa treba paziti i brati ih na mjestima koja su što je više moguće udaljena od zagađivača. Pore sadrže najveću koncentraciju polutanata. ■

Tekst: Marija Glavaš ■ Foto: arhiva

Naziv upućuje da dolazi uz borove

Po nekima najukusniji vrganj


34 HRVATSKE ŠUME BROJ 257 | SVIBANJ 2018.34 HRVATSKE ŠUME BROJ 257 | SVIBANJ 2018.

DJEČJI KUTAK

DV „POTOČIĆ” Rakov PotokOdgojiteljice: Nikolina Makarun i Petra PalčićNacrtala: Nadja Širanović, 6 god.Komentar: “Moj je zeleni potok u šumi.”

KAKVE JE BOJE POTOK

DV „ZLATNA RIBICA” KostrenaOdgojiteljice: Tina Jagičić i Andrea KovačNacrtala: Rita Sučević, 6.god.,8 mj.Komentar: „Iz plavog potoka životinje piju vodu.“

DV „MASLAČAK” Krapinske TopliceOdgojiteljice: Branka Anić, Zrinka KraljićNacrtala: Jana Novak 6,5 godina Komentar: “ Navečer se potok svjetluca ,kad zvijezde jako svijetle - okolo je mrak, a one jedine imaju svjetlo”

DV Sesvete, Program predškoleOdgojiteljica: Ana PuklNacrtala: Lana Pukšec, 6 godina i 8 mjeseciKomentar: „Potok je plav i u njemu se vide zvijezde“

HRVATSKE ŠUME BROJ 257 | SVIBANJ 2018. 35HRVATSKE ŠUME BROJ 257 | SVIBANJ 2018. 35

DV „GUSTAV KRKLEC” KrapinaOdgojiteljice: Zorka Klobučar i Božena ŠimunićNacrtao: Stjepan Ranogajec, 6,9 god. Komentar: „Životinje se vole gledati u potoku. Lastavica leti plavim nebom, a iz čistog plavog potoka voli popiti vodu da na svom putu ne bude žedna.“

DV DUGA RESAOdgojiteljice: Maja Alibegović, Martina LivojevićNacrtala Lorena Župčić 6,7 g.Komentar: „Šareni leptirići vole piti vodu s potoka.“

DV BAJKAOdgojiteljice: Tihana Zaman i Martina PodgorskiNacrtala: Ena Kovač 5,8 g.

DV BUKOVACOdgojiteljice: Jagoda Jukić, Lidija CrnogoracNacrtala: Petra Gombač 4,8 godina

DV PLOČEOdgojiteljice: Snježana Merdžan i Zagorka Radonić BurićNacrtala: Lucija Zmijarević, 6,9 godina

DV ZAPRUĐEOdgojiteljice: Višnja Ciraki, Maja ĐerekNacrtala: Iva Pavina, 5,9 godinaKomentar: „Najviše u pjesmici mi se svidjelo kada je Bambi rekao da je lijep potok i zelen kao šumsko lišće.“

DV “VEDRI DANI”, ZAGREBOdgojiteljice: Ivana C. Lisjak, Iva A. GolenjaNacrtala: Frida Kovačić Pukšec 5,8 god.Komentar: „Sviđa mi se kad je potok zlatni od zvijezda i kad je noć.“

DV JOSIPDOLOdgojiteljice: Marica Ševrović i Biserka PavkovićNacrtao: Gabrijel Bićanić 6,2 god.

aktualno info dani forestflow - casopis.hrsume.hrcasopis.hrsume.hr/pdf/257.pdf · bolesti,...

Documents