21/201026. svibnja 2010.

Zajednièko zasjedanje HBK i BK BiH

"Ovdje je rijeè ne samo o dvjema susjednim biskupskim

konferencijama nego o konferencijama koje vode brigu

o jednom narodu koji živi i djeluje u dvije države kao i

u dijaspori u onim zemljama u kojima živi naš narod

jer je bio prisiljen napustiti Domovinu kako bi

preživio", istaknuo je predsjednik HBK nadbiskup

Marin Srakiæ na otvaranju dvanaestoga redovnog

godišnjeg zajednièkog zasjedanja Hrvatske biskupske

konferencije i Biskupske konferencije Bosne i

Hercegovine koje je održano u Bijelom Polju (Potoci)

kod Mostara pod predsjedanjem predsjednika BK BiH

banjoluèkog biskupa Franje Komarice i predsjednika

HBK ðakovaèko-osjeèkog nadbiskupa Marina Srakiæa

Održana Vjeronauèna olimpijada

Završnica državnog natjecanja iz vjeronauka –

Vjeronauèna olimpijada za uèenike osnovnih i srednjih

škola održana u Krapinskim Toplicama bila je u znaku

Sveæenièke godine te 50. obljetnice smrti blaženoga

Alojzija Stepinca. Od osnovnih škola treæi put za redom

pobjednik je Osnovna škola Suæidar iz Splita a od

srednjih škola ove godine prvo mjesto je zauzela

Srednja škola Hvar

Održano 18. vojno-redarstveno hodoèašæe

"Znak križa, znak života" bilo je geslo 52.

meðunarodnoga vojnog hodoèašæa u Lurdu na kojemu

su 18. put sudjelovali i katolici iz hrvatskih vojnih i

redarstvenih snaga

Domovinske vijesti

Sjednica Vijeæa Odgojno-obrazovnog centra Požeške biskupije

"Arhitektonika pape Siksta V."

Blažena Djevica Marija u hrvatskim obièajima

Vjera DA – Crkva Ne

Proslavljen dan Katolièkoga bogoslovnog fakulteta u Splitu

Dr. fra Bonaventura Duda izabran za dopisnog èlana HAZU

"Kako komunicirati s djecom s posebnim potrebama"

Seminar za Caritasove voditelje kuæa, službi i projekata

Blagoslov Doma za stare i nemoæne u Preku

Šibenik: Dan službenice Božje majke Klare Žižiæ

Susret katolièkih gimnazija Požeške biskupije

Zlatna harfa u Sesvetama

Korušce: Proslava 100. obljetnice crkve Svetog Duha

Godišnje proštenje u grkokatolièkoj katedrali u Križevcima

Zajednièki molitveni susret na Duhovski ponedjeljak

Crkva u Hrvata

Vlè. Marijo Volareviæ postigao doktorat iz moralne teologije

Crkva u hrvatskim zajednicama mlada i živa

Srebrni pastoralni jubilej ðakona Valjana

36. kanadsko-hrvatski folklorni festival u Hamiltonu

Svetkovina Marije Majke Crkve u Subotici

Augsburg: Proslavljena 40. obljetnica misije

Inozemne vijesti

Potrebni su politièari koji su pravi vjernici

Prilog dokumenti

Hodoèašæe Benedikta XVI. Gospi Fatimskoj

Crkve nema bez Duhova

Priopæenje s XII. redovnog godišnjeg zajednièkog zasjedanja BK BiH

i HBK

Domovinske vijesti

Sjednica Vijeæa Odgojno-obrazovnog centra PožeškebiskupijePožega, 18.5.2010. (IKA) – U Biskupskom domu u Požegiodržana je 18. svibnja sjednica Vijeæa Odgojno-obrazovnogcentra Požeške biskupije. Nakon molitve biskup AntunŠkvorèeviæ pozdravio je èlanove Vijeæa. Biskup je podsjetiona osnutak katolièkih klasiènih gimnazija u Požegi iVirovitici 2007. godine prigodom spomena desete obljetniceutemeljenja i uspostave Biskupije te Katolièke osnovneškole u Požegi 2009. godine. Spomenuo je, nadalje, kako jebiskupija 2006. godine utemeljila odgojni zavod zasrednjoškolce i aspirante za sveæenike, Kolegij u Požegi. Dabi navedene odgojno-obrazovne ustanove djelovale umeðusobnoj povezanosti i usklaðenosti, istaknuo je biskupŠkvorèeviæ, osnovan je 2009. godine Odgojno obrazovnicentar Požeške biskupije èije Vijeæe pomaže upravitelju unjegovom djelovanju.Na sjednici Vijeæa utvrðene su i definirane dužnostipojedinih èlanove te su iznijeta dosadašnja iskustva udjelovanju spomenutih odgojno-obrazovnih ustanova.Posebno je bilo govora o pitanjima cjelovite provedbeUgovora izmeðu Svete Stolice i Republike Hrvatske naodgojno-obrazovnom podruèju te potrebi da se od resornogministarstva Vlade Republike Hrvatske zatraži uklanjanjeonoga što u praksi nije u skladu sa ugovorenim statusomkatolièkih škola.

"Arhitektonika pape Siksta V."Zagreb, 18.5.2010. (IKA) - Hrvatska akademija znanosti iumjetnosti i Art studio Azinoviæ priredili su u utorak, 18.svibnja u dvorani Knjižnice HAZU u Zagrebu predstavljanjeknjige Andrije Mutnjakoviæa "Arhitektonika pape SikstaV./Architectonics of Pope Sixtus V". Akademik Ivan Golub predstavio je životni put i djelo SikstaV. koji pripada plejadi istaknutih papa. Felice Peretti roðenje 13. prosinca 1521. godine od oca Hrvata, izbjeglice izBoke Kotorske, koji se naselio u Grottamaru, tamo se oženioTalijankom. Odgoj i obrazovanje dobio je u Redu franjevacakonventualaca, kojem je pripadao brat njegove majke. Feliceje 1566. godine izabran za generala Reda, a papa sv. Pio V.ga je 1566. godine imenovao biskupom, a 1570. kardinalom.Tada je za naslovnu crkvu dobio Ilirsku hrvatsku crkvu sv.Jeronima. Za papu je izabran 24. travnja 1585., rekao jeGolub, te istaknuo da je to koincidencija da se knjigapredstavlja o 425. obljetnici Sikstovog izbora. Siksto V. dao je sebi zadatak gradnju Crkve i grada Rima.Gradnju sveopæe Crkve - orbis i gradnju grada Rima - urbis.Posvetio je svoj pontifikat Urbi et orbi, rekao je Golub, teupozorio na znakovitost u prvim Sikstovm potezima. Naime,ubrzo nakon izbora sazvao je konzistorij, te kardinalimaosim Talijana, imenovao i tadašnjeg zagrebaèkog biskupaIvana Draškoviæa. Samu gradnju Crkve zapoèeo jepreustrojem Rimskoga dvora, kurije. Odredio je dakardinalski broj bude zatvoren, kardinala može biti 70, a tase odredba održala do pape Ivana XXIII. Siksto je takoðeroblikovao važnu instituciju da biskupi svakih pet godinatrebaju doæi u Rim i podastrijeti Papi stanje svoje biskupije ito podrobno, Ad limina apostorulum. Do danas je to nasnazi, a izvješæa ad limina u vatikanskom arhivu supredragocjen izvor za crkvenu i nacionalnu povijest. Time jeujedno bio preteèa kolegijaliteta biskupa s rimskim papom,što je potvrdio II. Vatikanski sabor. Kada se govori o Sikstu

V. kao graditelju Rima, dao si je zadatak izgraditi Rim kaometropolu svijeta, rekao je Golub, te istaknuo najvažnijegraðevine poput presvoðenja kupole bazilike sv. Petra,dovršenja apostolske palaèe u Vatikanu i palaèe naQuirinalu. No jednu jedinu crkvu je izgradio iz temelja, a toje crkva Sv. Jeronima. Uz nju je ustanovio Kaptol, kao jedininacionalni kaptol u Rimu. U pet godina pontifikata naèinioje èuda, rekao je mons. Golub. Akademik Velimir Neidhardt istaknuo je da je autor knjige,akademik Andrija Mutnjakoviæ arhitekt, istraživaè,nezaobilazni protagonist razvoja promišljanja i teorije oprostoru, urbanizmu, arhitekturi uvijek s anticipativnim ikreativnim predodžbama svijeta na najboljim tradicijamaXX. stoljeæa. U pogledu djela, istaknuo je kako Siksto V.kao zaèetnik koncepcije europskog grada zaslužuje dostojnupovijesnu urbanistièko-arhitektonsku disertaciju, a to jeupravo bit Mutnjakoviæeve knjige. Akademik Neidhartkratko je podsjetio na rimske graðevine gdje se nalazetragovi pape Siksta V.

Biskup Mrzljak predvodio misu na Svetom DuhuZagreb, 18.5.2010. (IKA) – Na deseti u nizu trinaest utorakapred blagdan sv. Antuna Padovanskoga u sveèevom svetištuna Svetom Duhu u Zagrebu, u utorak 18. svibnja misnoslavlje predvodio je varaždinski biskup Josip Mrzljak. U homiliji se biskup osvrnuo na misna èitanja, posebiceEvanðelje u kojem Isus moli za svoje uèenike, tadadvanaestoricu, a danas je to veliko mnoštvo. Molitva je uponiznosti kad èovjek osjeæa da ne može sam. To jerazgovor s Bogom. Kao što su nekoæ uèenici molili i èekalisilu odozgo, tako i mi trebamo moliti da se sila DuhaSvetoga trajno nastani u nama pojedinaèno i u zajednici.Zato naša vjera nije samo u trenucima kada nam je dobro,nego i u trenucima kada prolazimo razne životne kušnje,istaknuo je biskup te dodao kako je to pouka svima nama,kako trebamo živjeti svoju vjeru da se Duh Božji nastani unama i kako mi sve trenutke našega života trebamopromatrati kroz prizmu vjere i kroz Isusove rijeèi, te toprimjenjivati u našem svagdanjem životu. Na kraju mise,predvoditelju misnog slavlja biskup Mrzljaku zahvalio jeministar provincijal o. Ljudevit Maraèiæ. U ovoj prigodi o.Maraèiæ je zahvalio o. Ðuri Hontiæu koji je protekle èetirigodine obnašao službu ministra provincijala. Vjernike jekratko upoznao s tijekom održavanja Redovitogprovincijskog kapitula èiji je prvi dio održan potkraj travnjau Cresu, a nastavak je sada u tijeku u Zagrebu, te je na krajucijelu provinciju preporuèio u molitve. Prije blagoslovabiskup Mrzljak zahvalio je franjevcima konventualcima kojidjeluju u tri župe Varaždinske biskupije u Molvama, NovomMarofu i Maðarevu, te se preporuèio za buduæe razdoblje. U koncelebraciji su bili generalni asistent Reda franjevacakonventualaca za Srednju Europu o. Miljenko Hontiæ iprovincijal Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevacakonventualaca o. Ljudevit Maraèiæ, te sudionici II. dijelaredovitog provincijskog kapitula koji se održava usvetoduškom samostanu. Rijeè pozdrava na poèetku misebiskupu Mrzljaku uputio je župnik o. Martin Jakoviæ.

.

Domovinske vijesti ika

2 26. svibnja 2010. broj 21/2010

Korisnici velièkog doma za starije hodoèastili u StaruGradiškuVelika, 18.5.2010. (IKA) - Korisnici i djelatnici Doma zastarije i nemoæne osobe iz Velike, predvoðeni ravnateljicomMirjanom Novak te velièkim župnikom Mariom Saniæembili su 18. ožujka na hodoèašæu i izletu u Staroj Gradiški,Okuèanima, Jasenovcu i Cerniku. Posjetili su novu crkvuSvetog Vida u Okuèanima, zatim nedavno izgraðenu iposveæenu novu crkvu Sv. Mihaela u Staroj Gradiški gdje subili i na misnom slavlju koje je predvodio Mario Saniæ.Nakon Stare Gradiške posjetili su Jasenovac, prošli spomen-podruèje, vidjeli stalni postav Spomen podruèja Jasenovac teobišli crkvu Sv. Nikole koja je u Domovinskom ratu bilapotpuno uništena. Tu su se pomolili Gospi jasenovaèkoj teposlušali povijest njezina štovanja. Nakon Jasenovca, napovratku u Veliku posjetili su franjevaèki samostan uCerniku, pomolili se u crkvi i pogledali Biblijsku zbirku.

Otvorena izložba "Biskupijska središta kroz povijest napodruèju Gospiæko-senjske biskupije"Senj, 18.5.2010. (IKA) - Na Meðunarodni dan muzeja a upovodu 10. obljetnice od uspostave Gospiæko-senjskebiskupije u Gradskom muzeju Senj otvorena je izložba"Biskupijska središta kroz povijest na podruèju Gospiæko-senjske biskupije". Izložbu je pripremila i o njoj govorilaravnateljica Blaženka Ljuboviæ, a o izložbi su govorili igradonaèelnik Senja Darko Nekiæ i kancelar mr. fraDraženko Tomiæ, dok ju je otvorio župnik i dekan senjskipreè. Mile Èanèar. Na poèetku je proèitana i poruka ministrakulture Bože Biškupiæa, a uz èlanove Senjskog muzejskogdruštva otvaranju su nazoèili lièko-senjski dožupan MilanKrmpotiæ i predsjednik upravnog odbora Senjskogmuzejskog društva Denis Rukavina.

Siromaštvo i solidarnostOsijek, 19.5.2010. (IKA) - Na predavanju "Siromaštvo isolidarnost" održanom 19. svibnja na Filozofskom fakultetuSveuèilišta u Osijeku studenti psihologije upoznati su saktivnostima Caritasove mreže u Hrvatskoj posveæenimaobilježavanju 2010. - Europske godine borbe protivsiromaštva i socijalne iskljuèenosti. Predavanje jeorganizirao Studij psihologije Filozofskog fakulteta uOsijeku u suradnji s Caritasom Ðakovaèko-osjeèkenadbiskupije i Hrvatskim Caritasom. Nazoènima su se uuvodnom dijelu obratile prof. dr. sc. Višnja Pavièiæ Takaè, v.d. dekanice Filozofskog fakulteta u Osijeku, i dr. sc.Anðelka Metzing, voditeljica Studija psihologije. Dr. OljaDružiæ Ljubotina i Romana Galiæ, voditeljice izbornogakolegija "Siromaštvo i solidarnost" na Studiju psihologije,istaknule su važnost susretanja studenata, buduæih psihologasa struènjacima koji se svakodnevno susreæu i "bore" srazlièitim dimenzijama siromaštva i socijalne iskljuèenosti, au cilju kvalitetnije edukacije i senzibiliziranja buduæihstruènjaka. Izlaganje s temom zagovaranja u HrvatskomCaritasu te pružanja razvojne pomoæi kako na domaæem,tako i meðunarodnom planu održali su Nedjeljko Markoviæ,voditelj socijalnih projekata i Odjela socijalne skrbi, i BorisPeterlin, voditelj Odjela socijalne pravde i mira u HrvatskomCaritasu. Vlè. Ivica Rebiæ, ravnatelj Caritasa Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije, govorio je o iskustvima borbe protivsiromaštva i socijalne iskljuèenosti na podruèju Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije, a Ines Vrban, upraviteljica Zaklade"Zajednièki put", o siromaštvu starijih osoba i programimaskrbi za starije osobe u Hrvatskoj.

Sisak: Potpisan ugovor o korištenju gradskih prostorijaza potrebe CaritasaGradonaèelnik Pintariæ i biskup Košiæ dogovorili i suradnjuizmeðu Galerije Striegl i Sisaèke biskupijeSisak, 19.5.2010. (IKA) - Biskupijski Caritas Sisaèkebiskupije otvorit æe se na trgu Vere Grozaj bb u Sisku, utrenutaèno praznoj samoposluzi, a ugovor o korištenjugradskih prostorija za potrebe Caritasa potpisali su 19.svibnja gradonaèelnik Dinko Pintariæ i sisaèki biskup VladoKošiæ, priopæeno je na službenim Internet stranicama gradawww.sisak.hr. "Grad Biskupiji daje na korištenje prostor natrgu Vere Grozaj bb, poslovne prostorije velièine 283,20èetvornih metara. Ugovor se zakljuèuje na neodreðenovrijeme, a za korištenje prostora ne plaæa se nikakvanaknada, sve troškove režija plaæa Sisaèka biskupija",izjavio je gradonaèelnik Pintariæ. Dodao je kako je Biskupijaupoznata sa stanjem u tom prostoru, te se u Biskupijiobvezuju prije adaptacije zatražiti suglasnost grada Siska.Osim toga, gradonaèelnik Pintariæ i biskup Košiæ dogovorilisu još jednu suradnju i to izmeðu Galerije Striegl i Sisaèkebiskupije. "Povijest Crkve na podruèju grada Siska je bogatai trajno vezana za rast i razvoj grada kroz gotovo tisuæu iosamsto godina. Naime, na podruèju Grada Siska imaukupno 11 župnih crkvi, 22 kapele, neutvrðen brojpoklonaca i pilova. Svjesni da je potrebno hitnoinventarizirati i katalogizirati crkvena umjetnièka djela –kulturna dobara, ustanovili smo suradnju Galerije Striegl iBiskupije i to na istraživanju sakralne umjetnosti napodruèju Grada Siska koje æe se provoditi radi upoznavanja,vrednovanja, zaštite i promoviranja kršæanske baštine odsvibnja ove godine", najavio je gradonaèelnik. Biskup Košiæ novinare je izvijestio kako je u pripremi izradapotrebne dokumentacije za smještaj Fakulteta medicinskihsestara i medicinskog osoblja Družbe Sinova Bezgrješne izRima u prostoru bivše tiskare u Laðarskoj ulici. Na taj naèinSisaèka biskupija je na sebe preuzela oživljavanje godinamanapuštenih objekata kojima pripada i zgrada VelikogKaptola kao buduæe sjedište Biskupije. Obzirom da se ove godine 4. lipnja prvi put slavi svetiKvirin kao zaštitnik obnovljene Sisaèke biskupije uz misnoslavlje koje æe predvoditi zagrebaèki nadbiskup i metropolitkardinal Josip Bozaniæ, uz još 10-ak biskupa, biskup Košiæizvijestio je da æe se organizirati i sveèana procesija odkatedrale do crkve Svetog Kvirina te pozvao sve svojedijecezanske sveæenike da sudjeluju u slavlju. Biskup Košiæ novinare je izvijestio i da æe Sisak i Sisaèkabiskupija 2012. godine biti domaæini Susreta hrvatskekatolièke mladeži.

Nadbiskup Srakiæ blagoslovio novi prostor Doma zapsihièki bolesne osobeÐakovaèka Breznica, 19.5.2010. (IKA/TU) – Ðakovaèko-osjeèki nadbiskup Marin Srakiæ blagoslovio je 19. svibnjanovoizgraðenu depadansu Doma za psihièki bolesne odrasleosobe u Ðakovaèkoj Breznici. U govoru nadbiskup jeporuèio lijeènicima i ostalim djelatnicima Doma da slijedeKristov primjer te da budu oèinski u suosjeæanju, iskreni usavjetovanju, brižni u lijeèenju, blagi u naviještanju tajneboli i smrti, a napose odluèni u obrani svetog zakonapoštivanja života, protiv napadaja egoizma i iskrivljenihnagona. „Bolesnici i kad je sunèano èesto ne vide sunce.Vašom skrbi osjetit æe da ih sunce grije i onda kad im jezbog bolesti hladno i kad su aparati hladni", rekao jeðakovaèko-osjeèki nadbiskup. Vlasnici Doma, Miji Karl te ravnatelju Mirku Paèareku

Domovinske vijestiika

326. svibnja 2010. broj 21/2010

mons. Srakiæ tom prigodom je uruèio i priznanje zazalaganje i rad, zlatnu medalju Ðakovaèko–osjeèkenadbiskupije, a srebrnu medalju primila je Hypo Alpe-Adriabanka i naèelnik opæine Levanjska Varoš Slavko Tidlaèka.Blagoslovu je nazoèio i državni tajnik Stjepan Adaniæ, a oizgradnji novih prostora govorio je ravnatelj Mirko Paèarek.Dom zapošljava 30 radnika koji se brinu za 95 korisnika, anovootvoreni prostor omoguæit æe udoban boravak za još 72korisnika, što æe zahtijevati najmanje 6 novih radnika.

Završen Redoviti kapitul franjevaca konventualacaZagreb, 19.5.2010. (IKA) – U samostanu Svetoga Duha uZagrebu, od 17. do 19. svibnja održan je drugi dio Redovitogprovincijskog kapitula Hrvatske provincije sv. Jeronimafranjevaca konventualaca.Tijekom zasjedanja odobren je èetverogodišnji provincijskiplan. Po izglasavanju i odobrenju kapitula potvrðeni sudosadašnji ili izabrani novi gvardijani. Za gvardijana samostana sv. Frane u Cresu izabran je o.Zdravko Tuba, samostana Uznesenja BDM u Molvama o.Tomislav Glavnik, samostana sv. Antuna Padovanskoga uNovom Marofu o. Martin Dretviæ, samostana sv. Franje uPuli o. Ðuro Vuradin, samostana sv. Antuna Padovanskogao. Nikola Jureta, samostana sv. Frane u Splitu o. Pero Džida,samostana sv. Frane u Šibeniku o. Stanko Mijiæ, samostanasv. Jere u Visu o. Damjan Glavaš, samostana Bezgrešno SrceMarijino u Vinkovcima o. Marko Vrdoljak, samostana sv.Antuna Padovanskoga u Vinkovcima o. Ilija Miškiæ isamostana Svetoga Duha o. Ivan Poleto.Imenovanje gvardijana samostana Svetog Josipa Radnika uGary (SAD) i u sv. Ivana Krstitelja u Puli prepušteno jeprovincijskom definitoriju.Za Provincijskog egzaktora izabran je o. Ivan Bradariæ, kojiæe ujedno vršiti i dužnost magistra sjemeništaraca. Magistarnovaka bit æe o. Zdravko Tuba, a magistar bogoslova o.Josip Blaževiæ.Za predsjednika Komisije za ekonomiju i gradnju izabran jeo. Ivan Radeljak, za nacionalnog upravitelja VojskeBezgrešne o. Ante Gašpariæ, a za predsjednika Urednièkogvijeæa Veritasa o. Ivan Bradariæ.Kapitul je završio molitvom za pokojnu braæu, koja supreminula u proteklom èetverogodištu, to su dr. sc. o.Celestin Tomiæ (2006.), o. Josip Vlahoviæ (2007.), o. PetarOdak (2007.), o. Dominik Kovaè (2008), o. BenediktBenakoviæ (2008.), o. Rajmund Dugandžiæ (2008) i mr. sc.o. Marko Planiniæ (2009.)

Blažena Djevica Marija u hrvatskim obièajimaPredavanje dr. Mande Svirac na tribini Hrvatskogakatolièkog društva prosvjetnih djelatnikaZagreb, 19.5.2010. (IKA) – Hrvatsko katolièko društvoprosvjetnih djelatnika u okviru redovite tribine u srijedu 19.svibnja u velikoj dvorani Rezidencije Družbe Isusove uZagrebu organiziralo je predavanje dr. Mande Svirac podnazivom "Blažena Djevica Marija u hrvatskim obièajima".Dr. Svirac, etnologinja na Filozofskom fakultetu Sveuèilištau Zagrebu, štovanje Blažene Djevice Marije stavila je uvremenski kontekst poèetka XX. stoljeæa, ali dotaknula ineke suvremene pojave. Prebiranje po zapisima odreðenihautora predložila je kao nužno jer nam pružaju gradivo kojeje sastavni dio hrvatske tradicije te ide u prilog mnogimpokušajima uèinjenima oko definiranja pojmova obièaj,blagoslovi, obredi i puèka pobožnost. Oni su individualni iskupni oblik ponašanja u potpuno odreðenim životnim,godišnjim ili drugim situacijama, a bitno su odreðeni

tradicijom. Štovanje Marije u hrvatskim obièajima proizlaziuglavnom iz molitava, pjesama, stihova koji za podloguimaju oslonac u Bibliji. Možemo reæi da je saèuvanavjerodostojnost iskaza u molitvi koju svaki kršæanin trebaznati: Zdravo Marijo veæinom u slijedu nakon Oèenaša inešto manje Anðeo Gospodnji, još rjeðe Litanije. Obredipoèinju ili završavaju gotovo uvijek pozdravima i pohvalomIsusu i Mariji: Hvaljen Isus i Marija, istaknula je prof.Svirac. Posebno se osvrnula na primjere štovanja Gospe odÈudesa iz Oštarija u Gospiæko-Senjskoj biskupiji, naèineštovanja Gospe Lurdske u Hrvata, te kao edukacijsku porukunježnosti obraæanja Gospi uputila prijedlog za oživljavanjempobožnosti prema Gospi u vlastitim domovima kroz molitvu,ali i kroz odreðene simbole kipova ili slika, jer Marija uvijekvodi k Isusu.

Vjera DA – Crkva NeSplit, 19.5.2010. (IKA) – Ured za pastoral mladih Splitsko-makarske nadbiskupije, na èelu s povjerenikom mr. donJenkom Buliæem, organizirao je još jedan, treæi u nizu, susretmladeži grada Splita i okolice u srijedu 19. svibnja u dvoraniNadbiskupskog sjemeništa u Splitu. Tema susreta "Vjera DA– Crkva NE" privukla je znatiželjne uèenike i studente,buduæi da se posljednjih mjeseci uvelike napada na Crkvukao instituciju o kojoj se nedovoljno argumentirano iponekad zlonamjerno izrièu osude, predrasude, pa èak iuvrede. U gotovo posve ispunjenoj dvorani, pred nekolikostotina mladih, tribina je zapoèela prikazivanjem prigodnogafilma koji su snimili i režirali sami mladi, pod vodstvomdipl. teologa Marina Periša. U kratkom su filmu nahumoristièan naèin prikazane razlièite negativne scene izsveæenièkog života, a potom i one pozitivne što jepredstavljalo lijep uvod u temu, a o kojoj je govoriokatedralni župnik i dekan don Tomislav Æubeliæ. Na poèetkuizlaganja predavaè je izazvao mlade pitanjima o vjeri kaotradicijskoj i osobnoj stvarnosti. Pitao je što je ustvari vjera,koliko prožima, koliko orijentira njihov osobni život.Istinskom vjerom, istaknuo je predavaè, ulazimo uzajedništvo života s Bogom po Isusu Kristu; po vjeri sestvara i odnos s Kristovom Crkvom, sa sakramentima i sonim dijelom Crkve koja je veæ proslavljena. Vjera, nastavioje predavaè, trebala bi postati svjetlo našega života i to nejednog dijela života, nego svih dimenzija i svih podruèja. Tavjera nam je darovana, nju nam Bog dariva po Isusu Kristu,no ona je i zadana: na nju valja osobno odgovoriti. Unastavku predavaè se pita: a gdje je tu Crkva? Je li se Crkvaotuðila od suvremenoga èovjeka, osobito od mladih? Uodgovoru na ta pitanja don Tomislav je pozvao slušatelje dazajedno otkriju istinski identitet Crkve, ne one Crkve kojumladi èesto puta poistovjeæuju s klericima i njihovimpogreškama, nego Crkve koja je vidljivo sredstvo spasenja iBožje prisutnosti u ovome svijetu. Mladi imaju poteškoæa uprihvaæanju otajstvene dimenzije Crkve i stoga je promatrajufragmentarno, a to znaèi krivo. U nastavku je predavaèizložio neke od bitnih znaèajki Crkve èiji su pripadnici imladi slušatelji. Istaknuo je kako kritika Crkve ne moraznaèiti i mržnju prema Crkvi nego kritika može biti i znakproroèke snage Crkvi, poziv Crkvi da ispita samu sebe.Istinski identitet Crkve mora se otkriti na osobnoj razini i tektada, kad se Crkvu ljubi, onda se na isprava naèin tražeputovi za obnovu Crkve. U konaènici mijenjati Crkvu, znaèipromijeniti samoga sebe, raditi na sebi. Predavaè je pozvaomlade da ne podlegnu napasti da napuste Crkvu jer bi timedošli u opasnost da napuste i Krista. Pozvao ih je da u svommladenaèkom entuzijazmu budu spremni biti i strogikritièari Crkve, ali i njihova kritika treba biti vjerodostojna, a

Domovinske vijesti ika

4 26. svibnja 2010. broj 21/2010

to znaèi kritika koja želi dobro Crkvi, koja želi graditi a nerušiti. Nakon predavanja razvila se živa i zanimljiva raspravau kojoj su mladi postavili predavaèu izazovna pitanja. Takosu primjerice prigovorili bogatstvu odreðenih župnika uusporedbi sa siromaštvom župa. Kritizirali su Crkvu kaoinstituciju smatrajuæi da institucija koèi zajednicu. Takoðersu ukazali na manjak socijalne osjetljivosti Crkve u smisluda se grade skupe crkve, samostani i pastoralni centri, atoliko je siromašnih i gladnih. Na sva ta i neka druga pitanjapredavaè je nastojao odgovoriti iskreno, istièuæi s jednestrane poteškoæe i opravdane kritike mladih, koje su èestoputa izazvane medijskom kampanjom protiv Crkve, a sdruge je strane ukazao na konkretne životne poteškoæe kojeponekad ne odgovaraju oèekivanim idealima. U nastavku sumladi prikazali film o životu bogoslova te izveli prigodnoskazanje o suvremenom obliku poziva na sveæenièko zvanje.Tribina je obogaæena pjevanjem mladih iz vokalno-instrumentalnog sastava "Gloria" sa splitskog Kmana.

Biskup Milovan susreo se s predstavnicima turistièkihzajednica i udruga Istarske županijePoreè, 20.5.2010. (IKA) – U Biskupskom ordinarijatu uPoreèu 20. svibnja održan je sastanak predsjednika/direktoraturistièkih zajednica i udruga Istarske županije s poreèkim ipulskim biskupom Ivanom Milovanom, kancelarombiskupije mr. Ilijom Jakovljeviæem te sveæenicimazaduženim za pastoral turista. Takav susret se tradicionalnoodržava jednom godišnje i na njemu se razmatra materijavjerskog turizma, kao bitna sastavnica kompleksne turistièkeponude. Na poèetku je sve okupljene pozdravio domaæinmons. Ivan Milovan, istaknuvši da Crkva prepoznajeznakove vremena, reagira na novine te preko turizma stvaraprigode na najprikladniji naèin ponuditi ono što je njezinamisija. Direktor TZ Istarske županije Tomislav Popoviæistaknuo je potrebu da takvi susreti budu i èešæi s obzirom nalistu zajednièkih interesa i važnost toga segmenta ugospodarstvu i cjelokupnom društvenom dogaðanju.Neophodno je i svrsishodno intenzivirati suradnju ikoordinaciju jedne i druge strane a na obostranu korist. Krozizlaganja i diskusiju predstavnika TZ i sveæenika posebno suistaknuti neki segmenti djelovanja u cilju poboljšanjaponude vjerskog turizma: poraditi na katalogizaciji crkvenebaštine, kod organiziranja teèajeva za turistièke vodièeukljuèiti i predstavnike Crkve, pojaèati suradnju na relacijižupa – turistièke zajednice – hotelijeri u svim znaèajnijimakcijama, sakralni vid turizma ponuditi kroz promocijukulturne i sakralne baštine, izraditi itinerarije kulturno-povijesne baštine za pojedine župe, uskladiti i obznanitivremena otvorenosti vjerskih objekata, ambijente i ozraèjesamostana ponuditi kao poseban vid vjerskog turizmapotreban modernom èovjeku i drugo. Marino Breèeviæ iznioje prijedlog organizacije zadužene za razvoj vjerskogturizma u Hrvatskoj te prijedlog organizacijskog ustroja zarazvoj vjerskog turizma u Istarskoj županiji. Prema tomprojektu, Savjet za vjerski turizam Istarske županije saèinjenod predstavnika Poreèke i Pulske biskupije (ukupno 4-5sveæenika) i predstavnika turistièkog sektora (mjesnih TZ iTZ Županije, hotelskog sektora i turistièkih agencija)definirao bi ciljeve i programe rada, a sufinancirali bi ihsukladno dogovoru TZ Istarske županije i Poreèka i Pulskabiskupija. Na kraju je još jednom potencirana važnostsuradnje društvene zajednice i Crkve u promociji turizma (ivjerskog) kao znaèajnog duhovnog, kulturnog igospodarskog potencijala.

Proslavljen dan Katolièkoga bogoslovnog fakulteta uSplituZajedno sa studentima apsolventima Fakultet sada imaukupno 280 studenata i studentica, uz tri studenta gostaSplit, 20.5.2010. (IKA) – Katolièki bogoslovni fakultetSveuèilišta u Splitu sveèano je u èetvrtak 20. svibnjaproslavio svoj dan i jedanaestu godinu pripadanja splitskojsveuèilišnoj zajednici. Tom prigodom Fakultet je dodijelionagrade najboljim studentima, diplome diplomiranimteolozima i katehetama te svjedodžbe prvostupnicimaTeološko-katehetskog studija. Sveèanost je zapoèelaeuharistijskim slavljem koje je u bogoslovnoj kapeli u Splitupredvodio splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišiæ, ukoncelebraciji s nadbiskupom u miru Antom Juriæem,profesorima i odgojiteljima. Nadbiskup je u propovijediustvrdio kako je i splitski KBF pozvan obaviti isto poslanjekoje je obavio sv. Pavao, odnosno svi èlanovi Fakultetapozvani su biti svjedoci Isusa Krista raspetoga i uskrsloga. Usuvremenom svijetu kojemu se nudi to svjedoèanstvosusreæu se isti modeli razmišljanja kakvi su bili uonodobnom Jeruzalemu i Rimu; susreæu se suvremenisaduceji koji nijeèu uskrsnuæe, susreæu se suvremeni farizejikoji imaju iskrivljeno poimanje uskrsnuæa, susreæu se isuvremeni pogani koji uopæe nemaju nade. Nažalost,nastavio je nadbiskup Barišiæ, danas èesto puta nada prvaumire. U suvremenom svijetu vlada relativizam, nihilizam,egoizam, hedonizam itd. Pavao piše kršæanima da ne živekao oni koji nemaju nade, kao pogani. Da se to ne bidogodilo potrebno je da suvremeni kršæani otkriju i upoznajuistinu. Tu istinu nije dovoljno spoznati samo razumom,potrebno ju je osobno susresti, èuti, živjeti. Istina je ne samopitanje razuma nego i srca. Kao primjer te istine kojazahvaæa ljudsku osobu i mijenja život nadbiskup jespomenuo sv. Bernardina Sijenskoga, glasovitogapropovjednika s kraja 14. stoljeæa, èija je zasluga širenjeKristova monograma IHS (Isus Krist Spasitelj). Na krajupropovijedi zaželio je svim èlanovima Fakulteta da susretnuIstinu te da budu njezini svjedoci pred današnjim svijetom. Po završetku euharistijskoga slavlja uslijedio je akademskièin u velikoj dvorani Nadbiskupskog sjemeništa u Splitu.Dekan Fakulteta prof. dr. Nedjeljko Ante Anèiæ uputio jedobrodošlicu svima nazoènima. Sve nazoène pozdravio jemetropolit Barišiæ, izrazivši èestitke za Dan fakultetastudentima i profesorima, osobito diplomantima inagraðenim studentima, kazavši kako je studij teologije posebi traganje i otkrivanje istine, koja se pred namapredstavlja kao dijamant s brojnim plohama. Diplomateologije obvezuje na daljnje traganje za istinom koja se nemože posjedovati nego samo svjedoèiti. ProrektorSveuèilišta za kvalitetu nastave prof. Anðelinoviæ uputivšièestitku i prigodnu rijeè posvjedoèio je da je KBF u Splituostvario veliki napredak u kvaliteti studija. Izrazio je nadukako æe u buduænosti sve sastavnice splitskoga Sveuèilištajoš više pozornosti posveæivati kvaliteti studija, a to znaèi nesamo znanstvenom struènom profilu studenata nego injihovoj ljudskoj izgradnji. Upravo u tome on vidi velikuvažnost KBF u Splitu koji cijelom Sveuèilištu pružaduhovnu osnovicu. Nakon pozdrava, dekan Anèiæ iznio je izvješæe o raduFakulteta tijekom jedanaest godina njegova djelovanja.Prikazao je broj studenata po pojedinom studiju nakon èegaje kratko prikazao aktivnosti profesora kroz proteklu i dioaktualne akademske godine. Na integriranom diplomskofilozofsko-teološkom studiju upisano je 85 studenata i 35studentica od ukupno 120 upisani, 63 su sveæenièkikandidati. Na preddiplomskom teološko-katehetskom studijuupisano je 74 studenata, a na diplomsko teološko-

Domovinske vijestiika

526. svibnja 2010. broj 21/2010

katehetskom studiju upisano je 25 studenata. Zajedno sastudentima apsolventima Fakultet sada ima ukupno 280studenata i studentica, uz tri studenta gosta. Meðustudentskim aktivnostima istièu se fakultetski mješoviti zborna èelu s mo. Šimom Maroviæem, sudjelovanje u raznimhumanitarnim akcijama te izdavanje studentskog èasopisa"Odraz". Prof. Anèiæ èestitao je studentima na zauzetosti izaželio im daljnji uspjeh. Fakultet je nositelj jednog istraživaèkog projekta, a profesoris KBF-a u Splitu sudjeluju na sedam nacionalnih projekata ijednom meðunarodnom. Istaknuo je kako su odobreniposlijediplomski studiji "Kršæanstvo i suvremena kultura" i"Povijest teologije i kršæanskih institucija" te se nada kakoæe na jesen biti raspisan natjeèaj za upis studenata naposlijediplomskim studijima. Govoreæi o znanstvenom istruènom radu i sudjelovanju u znanstvenim skupovima,tribinama, okruglim stolovima, znanstveno-istraživaèkimprojektima, dekan je istaknuo da su kroz proteklu godinunastavnici objavili 19 publikacija, od èega 12 samostalnihknjiga, 60 znanstvenih radova, 50 popularno pisanih struènihèlanaka, recenzija, prikaza i osvrta, a poseban spomenzavrjeðuju skladbe maestra don Šime Maroviæa. Veæinanastavnika svoje radove objavljuju u èasopisima Fakulteta:"Crkva u svijetu" (A1) i "Služba Božja" (A2). Dekan jeizlaganje zakljuèio nadom da æe èim prije biti zapoèetiradovi na izgradnji nove zgrade Fakulteta što æe znaèiti noviiskorak u teološkom radu i istraživanju. Potom je uslijediladodjela diploma i svjedodžbi. Zvanje diplomiranoga teologapostiglo je 20 teologa i teologinja, a zvanje diplomiranogakatehete, profesora vjeronauka steklo je 16 profesora iprofesorica. Svjedodžbe prvostupnika katehetike primilo je14 prvostupnika i prvostupnica. Prigodom Dana Fakulteta, prema Pravilniku KBF-a u Splitu,Fakultet dodjeljuje tri nagrade najboljim studentima. Ovegodine prva nagrada, za položene sve predmetedodiplomskoga filozofsko-teološkog studija s najboljimprosjekom ocjena 4,41 dodijeljena je s. Jeleni Kriliæ, koja jeprošle godine završila studij. Drugu nagradu, za ostvarenesve ECTS bodove i ima najveæu srednju ocjenu 4,90 uprotekloj akademskoj godini dobio je student FranjoFrankopan Veliæ, student treæe godine integriranogfilozofsko-teološkog studija. Treæa nagrada dodijeljena jeVjeranu Martiæu, studentu èetvrte godine integriranogfilozofsko-teološkog studija, za najbolji seminarski rad uprotekloj godini pod naslovom "Razluèivanje duhova kodsv. Ignacija Loyolskoga" koji je izradio pod vodstvom dr.Ante Èove. Prigodna povelja zahvalnosti dodijeljena je prof.dr. Vicku Kapitanoviæu, koji je prošle akademske godineotišao u mirovinu. Akademski èin uzvelièao je pjevanjem mješovita zborfakulteta uz glasovirsku pratnju s. Lidije BernardiceMatijeviæ i pod ravnanjem mo. Šime Maroviæa.

Dr. fra Bonaventura Duda izabran za dopisnog èlanaHAZUZagreb, 20.5.2010. (IKA) - Hrvatska akademija znanosti iumjetnosti (HAZU) od 20. svibnja ima devet novih redovitihèlanova, novih osam dopisnih èlanova i osam novih èlanovasuradnika koji su na izbornoj skupštini dobili potrebnupotporu akademika, izvijestila je Hina. U kategoriji dopisnihèlanova potporu akademika dobio je i ugledni teolog,biblièar dr. fra Bonaventura Duda. Sveèanost proglašenjanovih èlanova HAZU-a održat æe se 17. lipnja.

"Kako komunicirati s djecom s posebnim potrebama"Predavanje u župi svetog Pavla Apostola u SplituSplit, 20.5.2010. (IKA) – U župi svetog Pavla Apostola nasplitskim Pujankama u èetvrtak 20. svibnja održano jepredavanje na temu "Kako komunicirati s djecom sposebnim potrebama". Predavanje, koje se odvija u sklopuObiteljskih tribina, održao je prof. Dragan Lisica,diplomirani logoped, savjetnik djeèjeg vrtiæa "CvitMediterana". Predavaè je izlaganje podijelio na tri dijela: uprvom dijelu je bilo rijeèi o djeci s privremenimpoteškoæama; u drugom dijelu je prof. Lisica izlagao o djecis trajnim poteškoæama; dok se u treæem dijelu prof. posvetiogovoru o djeci s govorno-jeziènim poteškoæama. Prof. Lisicaje izložio kako je poželjno da se prema djeci s privremenimpoteškoæama roditelji odnose tako da uvažavaju njihovurazlièitost; da svoju djecu ne vežu ni preblizu sebi, ali nipredaleko; da ne optužuju svoje dijete; da imaju vremena zanjega, itd. U djecu s trajnim poteškoæama spadaju: nagluhadjeca, slijepa, autistièna djeca. Roditelji koji imaju djecu strajnim teškoæama trebaju - kada to saznaju, sebi ostavitidovoljno vremena za žalovanje. Jedni roditelji, kaže profesorvremenom nadvladaju svoju žalost, dok drugi trajnooptužuju sebe i sve oko sebe; jedni naðu smisao, drugioèajavaju. Prof. Lisica je naveo i knjigu: "I tvoja patnja imasmisao" Elizabete Lukas. Prof. je proèitao i razmišljanjadjece s trajnim poteškoæama koja su meðu ostalom rekla: "nežalostite se zbog nas", te kako žele da im se nasmijana licadoðe u bolnicu, te da svi strahovi odraslih nestanu. Treæi diosvog izlaganja je prof. Lisica posvetio djeci s govorno-jeziènim poteškoæama. Kazao je da 10% djece vrtiæke dobiimaju govorno-jeziène poteškoæe. Neki roditelji imaju dvapogrešna stava kada je rijeè o toj djeci. Jedni misle kakonjihovo dijete zbog lijenosti ne želi govoriti, dok drugi misleda im je dijete premaleno, tako da ostaju u statusu quo, što jevišestruko štetno. Ta su djeca pri upitu izrazila želju da seosjeæaju sigurnima, da ih roditelji ne usporeðuju s bratom ilisestrom... Nakon predavanja je prof. Lisica dao vremena zapostavljanje pitanja, u èemu su slušatelji aktivno sudjelovalii dobili struène savjete.

Seminar za Caritasove voditelje kuæa, službi i projekataOd 203 župe, koliko ih sada ima Zagrebaèka nadbiskupija, unjih stotinu postoje registrirani i aktivni župni caritasi ukojima djeluje oko 700 volonteraZagreb, 20.5.2010. (IKA) - Caritas Zagrebaèke nadbiskupije(CZN) u suradnji s Caritasom biskupije Rottenburg-Stuttgart(CBRS) organizirao je od 17. do 20. svibnja u prostorimauprave Caritasa i Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta uZagrebu još jedan u nizu seminara za voditelje svojih kuæa,službi i projekata. Na èetverodnevnom seminaru, koji je dioprocesa trajne izobrazbe i usavršavanja sudjelovala su 22voditelja. Prvi dio seminara, namijenjen èlanovima struènogkolegija, bio je posveæen strateškom planiranju ipromjenama koje oèekuju CZN ulaskom Republike Hrvatskeu Europsku uniju. Sigrid Zinnecker, voditeljica odjela zastrateški razvoj CBRS, sudionike je upoznala s teorijomstrategije a u radionicama i vježbama s metodama,tehnikama i alatima strateškog planiranja. Prof. HelmutSchwalb, voditelj seminara i struèni suradnik, sudionike jesuoèio s temom ulaska Republike Hrvatske u zajednicueuropskih naroda te promjenama, izazovima, moguænostimai opasnostima pred kojima æe se CZN naæi. U drugom dijeluseminara, koji je bio posveæen župnim caritasima, RobertFutaè, voditelj Službe za župne caritase CZN, kolegamavoditeljima predstavio je analizu trenutaènog stanja župnihcaritasa u Zagrebaèkoj nadbiskupiji. Podaci, koje je iznio,

Domovinske vijesti ika

6 26. svibnja 2010. broj 21/2010

jasno ukazuju da se volonterstvo i karitativni rad u župamaposljednjih godina sistematski razvijaju na bolje. Od 203župe, koliko ih sada ima Zagrebaèka nadbiskupija, u njih100 postoje registrirani i aktivni župni caritasi u kojimadjeluje oko 700 volontera. Tijekom radionice sudionici surazmijenili iskustva o tome kakva je suradnja kuæa, službi iprojekata CZN sa župnim zajednicama na èijim podruèjimadjeluju. Na konkretnim primjerima voditelji su iznijelirazlièita iskustva: od potpunog prihvaæanja, podrške isuradnje župnika i župnih zajednica pa sve do odbacivanja inezainteresiranosti za bilo kakvu suradnju. Posljednjeg danaseminara Franz Josef Scholz, referent za teologiju CBRS,ukazao je na biblijske temelje karitativnog rada i poslanjaCrkve, istaknuvši u izlaganju kako temeljne zadaæe Crkve(dijakonija, liturgija i evangelizacija) tvore jedinstvenucjelinu i koje se meðusobno moraju nadopunjavati,inspirirati i prožimati. Meðu ostalim je naglasio da djelatnicii volonteri Caritasa ne smiju samo èekati da potrebni doðu knjima u ured, nego poput Krista, koji silazi s neba i saginjese prema èovjeku, moraju iziæi vani, na ulicu i sami potražitione koji su u nevolji i kojima je potrebna pomoæ. Snjemaèkim iskustvima karitativnog rada na regionalnojrazini (župnoj i dekanatskoj) sudionike je upoznala IrmgardMuthsam-Polimeni, suradnica Caritasa regije Ludwigsburg-Waiblingen-Enz. Sudionici su tijekom radionice došli dozakljuèka da Služba za župne caritase CZN ima veliki, a zasada nedovoljno iskorišteni potencijal u smislu struènepodrške suradnika u sklopu kuæa, službi i projekata koja jemože iskoristiti pri edukaciji volontera župnih caritasa kao iu promicanju volonterstva i karitativnog rada u župama.Smisao ovakvih seminara je, s jedne strane osobnousavršavanje voditelja i suradnika CZN i, s druge strane,dublje upoznavanje s onim aktivnostima i djelatnostimaCZN koje voditeljima nisu primarne zadaæe u pravcurazvijanja jaèe umreženosti i bolje suradnje a sve s ciljemboljeg, kvalitetnijeg i odgovornijeg služenja èovjeku upotrebi. Jer u konaènici, cilj CZN nije održavanje njegovihkuæa, službi i projekata radi njih samih. Cilj je uvijek i sadasamo jedan – èovjek stvoren na sliku Božju.

Blagoslovljen novi župni stan u župi sv. Marka uNašicamaNašice, 20.5.2010. (IKA) - Požeški biskup AntunŠkvorèeviæ blagoslovio je 20. svibnja novi župni stan u župisv. Marka evanðeliste u Našicama. Na slavlju su sudjelovalibrojni župljani te sveæenici Našièkog dekanata, koji su seokupili ispred nove župne kuæe. Na poèetku blagoslovabiskupa i sve nazoène pozdravio je domaæi župnik BrankoŠipura. Zahvalio je biskupu na njegovom dolasku i izrazioradost što je u kratkom vremenu izgraðena nova župna kuæa.Potom je zahvalio svima koji su na bilo koji naèin pomogli uizgradnji svojom plemenitošæu i darovima. Gradnja župnekuæe, nastavio je župnik, zapoèela je o spomendanu sv. Ilijeproroka 2009. godine, projektirao ju je Božo Papac izNašica, a radove je izvela tvrtka Scating. Biskup Škvorèeviæse u uvodnoj rijeèi pridružio župnikovim zahvalama svimaonima koji su pomogli u izgradnji župne kuæe. Posebnuzahvalnost izrazio je župniku koji je od osnutka župetijekom šest godina stanovao i djelovao u neprimjerenimuvjetima male župne dvorane. Potom je biskup predvodioobred blagoslova nove župne kuæe. Poslije blagoslovavjernici, sveæenici i biskup u procesiji su se uputili u župnucrkvu na slavlje mise. U homiliji biskup Škvorèeviæ je upitaoje li lijepa nova kuæa koju su sagradili i podsjetio od èega sesve kuæa gradi i što je sve za gradnju potrebno. Napomenuoje kako je u kuæu uz materijalnu graðu ugraðeno i puno

ljubavi, plemenitosti i dobrote. Podsjetio je kako se èovjekpojavljuje na svijetu kao biæe koje je smislio Bog i da se kaoduhovno biæe u svojoj osobnoj jedinstvenosti,neponovljivosti i dubini najsnažnije izgraðuje i ostvaruje poonoj ljubavi koju je Bog oèitovao u Sinu svome Isusu Kristui èiji dionici postajemo u zajedništvu Crkve po sudjelovanjuu svetim sakramentima. U tom smislu biskup je istaknuovažnost i poslanje župe u služenju èovjekove izgradnje te jezahvalio svima što se trude da njihova župa bude upravotakva stvarnost. Nakon mise predstavnici župljana Ivica iLidija Gerendaj izrekli su biskupu zahvalu za dolazak iblagoslov župne kuæe te biskupu i župniku darovali prigodnidar.

Koncelebrirana misa u povodu Dana Lièko-senjskežupanijeVremena slabosti i nazatka su onda kada ljudi nisu spremniulagati u opæe dobro nego izvikuju svoja prava bez obzirakoliko su ona ostvariva. To su vremena recesije i krize,istaknuo je biskup Bogoviæ u homiliji, dodavši da se onamogu uspješno prevladati samo ako se poveæa spremnost,kod ustanova i pojedinaca, da se u zajednicu uloži više voljei truda, a nipošto ako se od nje traži ono što ona ne možeuèinitiGospiæ, 21.5.2010. (IKA) – Gospiæko-senjski biskup MileBogoviæ u petak 21. svibnja u gospiækoj katedrali predvodioje koncelebrirano misno slavlje u sklopu proslave DanaLièko-senjske županije. Sve nazoène na poèetku mise pozdravio je župnik Luketiæ težupanu, njegovim suradnicima i svima nazoènima èestitaoDan županije. Biskup Bogoviæ je, koristeæi evanðeoskiulomak o pastirima, u propovijedi progovorio o odnosuustanove prema narodu. Napomenuvši da Isus tom slikomnije mislio samo na sveæenike, što je oèito iz rijeèievanðelista Mateja: "Vidjevši mnoštvo, sažali mu se nadnjim jer bijahu izmuèeni i ophrvani kao ovce bez pastira"(Mt 9,36), biskup je istaknuo da "pastir ovdje znaèi osobu iliustanovu kojoj je povjerena briga u narodu i za narod. Tumožemo proèitati i odnose Županije prema svojimgraðanima, narodu, kao i pojedinog èlana uprave kako posvojem mjestu obavlja svoje služenje narodu." Svi oni,dodao je propovjednik, mogu biti najamnici koji jedinismisao zaposlenja vide u tome da se na tom mjestu dobivaplaæa, ali mogu biti i službenici kojima je drago da su dobilimjesto s kojega mogu uèiniti više za narod. Posvijestivšikako je život zapravo svojevrsno primanje i davanje, biskupBogoviæ je podsjetio i na evanðeoski "pouèak" da se višeoèekuje od onoga koji je više primio te kako ima vremenakada su ljudi mnogo spremniji uložiti svoje darove i snage zaopæe dobro - kao što je bilo u vrijeme nastanka te Županije.Zato se redovito u odreðenim zgodama polažu vijenci,prinose svijeæe i obavljaju molitve za one koji su svoježivote žrtvovali za naše dobro. To su, naglasio je biskup, kaoi u obrani Domovine, bila vremena snage i napretka ukojima su pred svima bili veliki ciljevi i veliki uzori. Avremena pak slabosti i nazatka su "onda kada ljudi nisuspremni ulagati u opæe dobro nego izvikuju svoja prava bezobzira koliko su ona ostvariva. To su vremena recesije ikrize", istaknuo je biskup Bogoviæ, dodavši da se ona moguuspješno prevladati samo ako se poveæa spremnost, kodustanova i pojedinaca, da se u zajednicu uloži više volje itruda, a nipošto ako se od nje traži ono što ona ne možeuèiniti.Istièuæi kako je u evanðeoskoj prispodobi izražen odnospojedinca i ustanove prema zajednici (narodu), biskup jeposvijestio kako oni koji su na odgovornom položaju mogu i

Domovinske vijestiika

726. svibnja 2010. broj 21/2010

to mjesto i narod koristiti za promociju vlastitih interesa, kaonajamnici, a mogu i poput dobrog pastira iskoristiti sveraspoložive snage da uèine dobro narodu. Podsjetivši nakraju i na 10. obljetnicu uspostave Gospiæko-senjskebiskupije, kojoj se radovala i ova županija kao i cijelihrvatski katolièki narod, biskup je, istièuæi potrebusagledavanja "jesmo li opravdali oèekivanja koja supostavljena na poèetku?", izrazio uvjerenje kako æe "nanacionalnom planu najjaèe ostati zabilježeno da smo uproteklih deset godina pokrenuli, vodili i priveli krajuprojekt Crkve hrvatskih muèenika". A buduæi da je Biskupijau taj pothvat ušla zajedno sa Županijom, biskup je zahvaliona dosadašnjoj pomoæi te izrazio nadu "da æe i dalje bitisluha za sve ono što tim projektom možemo uèiniti za narodove Županije i za cijelo naše hrvatsko društvo". Pozvavši svena slavlje 25. svibnja, kada je prije 10 godina papa IvanPavao II. objavio sveèano pismo o uspostavi nove biskupije iimenovanju njezina prvog biskupa, mons. Bogoviæ je jošjednom županijskom poglavarstvu èestitao Dan županije izahvalio za pruženu pomoæ Gospiæko-senjskoj biskupijikako bi mogla dostojno odgovoriti na zadaæe koje su prednju stavljene prije deset godina.Pjevanje na misi animirao je katedralni zbor pod ravnanjems. Velimire Marinoviæ.

Spliæani i Hvarani pobjednici ovogodišnje vjeronauèneolimpijadeOd osnovnih škola treæi put za redom pobjednik je Osnovnaškola Suæidar iz Splita a od srednjih škola ove godine prvomjesto je zauzela Srednja škola HvarKrapinske Toplice, 21.5.2010. (IKA) - "Nije bilo bitnopobijediti, veæ sudjelovati i družiti se s prijateljima", govorilisu vjerouèenici okupljeni na državnom natjecanju izvjeronauka koje je od 19. do 21. svibnja održano uKrapinskim Toplicama. No, pobjednik je ipak bio najbolji, ato je ove godine, po treæi put za redom, Osnovna školaSuæidar iz Splita u sastavu Luka Donadini, Meateja Gudelj,Andrea Vodanoviæ i Josip Galiæ pod vodstvom vjerouèiteljadon Ivana Èotiæa. Od srednjih škola ove godine prvo mjestoje zauzela Srednja škola Hvar koju su zastupali MateaIvandiæ, Nikica Karkoviæ, Anna Tomièiæ i Marija Vuèetiæzajedno s vjerouèiteljem Goranim Pavelinom. Drugo mjestoosvojili su OŠ "Ivan Mažuraniæ", Obrovac Sinjski i III.Gimnazija Split, dok su treæeplasirani bili OŠ "Kamešnica",Otok i III. Gimnazija Zagreb.Cjelokupno natjecanje sastojalo se od tri dijela: pismenogispita koji je svaki vjerouèenik rješavao individualno, dok jekroz zajednièki rad ekipa natjecanje nastavljeno krozprezentaciju projekta "Uzor sveæenika u našoj nad/biskupiji"i popularnu igru na vjeronauènim olimpijadama "Tko želibiti Isusov `milijunak`".Po završetku natjecanja uprilièena je i sveèanost dodjelenagrada, u kojoj su dodijeljene prigodne statue, medaljevjeronauène olimpijade, diploma, ali ove godine, kao darzagrebaèkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozaniæa, i slike slikom bl. Alojzija Stepinca. Nagrade su uruèilinovoimenovani pomoæni zagrebaèki biskup Mijo Gorski, uime Zagrebaèke nadbiskupije domaæina natjecanja, GordanaBarudžija, ispred Agencije za odgoj i obrazovanje, teNedjeljko Pintariæ u ime Glasa Koncila – Maloga koncila.Obrativši se vjerouèenicima, mons. Gorski èestitao je svimakoji su se natjecali istaknuvši kako nema gubitnika upravozato što su se vjerouèenici mogli natjecati u znanju, ali ne i uvjeri. "Znanje pomaže, ali vjera spašava", poruèio je mons.Gorski podsjetivši kako je bl. Alojzije i danas uzor mnogimsveæenicima. "S jedne strane pred sobom imate bl. Alojzija

Stepinca kao uzora, a s druge strane nas sveæenike danas ukojima vidite naše slabosti. Znam da to zbunjuje, znam da jeteško povezati jedno s drugim i opæenito je danas teže bitivjernik nego li prije zato što je danas mnoštvo utjecaja irazlièitih stvari koje ulaze u vaš život, stoga vam èestitam nahrabrosti što ste izabrali Krista, što se usuðujete živjetidrugaèije od javnoga mijenja, što mislite svojom glavom išto želite ostvarivati ideale evanðelja u svome životu",poruèio je vjeronauènim olimpijcima mons. Gorskiistaknuvši kako je upravo to prava pobjeda i pravi smisaonatjecanja. Pozvao je vjerouèenike da se mole za svojesveæenike kako bi upravo oni mogli nasljedovati divniprimjer života i rada bl. Alojzija Stepinca. Ovogodišnja vjeronauèna olimpijada održana je uorganizaciji Nacionalnog katehetskoga ureda Hrvatskebiskupske konferencije i Agencije za odgoj i obrazovanje, apod medijskim pokroviteljstvom Glasa Koncila – Malogakoncila, koja je okupila 19 osnovnoškolskih i 14srednjoškolskih èetveroèlanih ekipa, a bila je u znaku dvajuvažnih dogaðaja: obilježavanja Sveæenièke godine i 50.obljetnice smrti bl. Alojzija Stepinca koji je bio i temaolimpijade. Tijekom natjecanja vjeronauèni olimpijci hodoèastili suGospi Jeruzalemskoj na Trški Vrh, a po završetku natjecanjaMajci Božjoj Bistrièkoj u Mariju Bistricu.

Blagoslov Doma za stare i nemoæne u PrekuDom je blagoslovio zadarski nadbiskup Želimir PuljiæPreko, 21.5.2010. (IKA) - Zadarski nadbiskup ŽelimirPuljiæ blagoslovio je u petak 21. svibnja novoizgraðeni Domza stare i nemoæne u Preku na otoku Ugljanu. O znaèenju tesocijalne ustanove za otoèko stanovništvo govori isudjelovanje brojnih predstavnika vlasti. "Nisam dvoumiokad sam èuo za taj dogaðaj. Svakako sam želio doæi, dijelitiradost s prisutnima i prikljuèiti se lijepim željama", rekao jemons. Puljiæ blagoslovivši prostorije Doma i osoblje.Pastirsku brigu iskazao je i osobnim pozdravom svakogštiæenika Doma te je stiskom ruke i znakom križa na èelu nasve njih zazvao Božji blagoslov, ohrabrivši ih u bolesti. Odsvoje prve Poruke i pozdravnog Pisma vjernicima Zadarskenadbiskupije, te u svim homilijama na slavljima kojepredvodi kao novi zadarski nadbiskup, ukljuèivo i homilijupred hrvatskom mladeži na Višnjiku, mons. Puljiæ nepropušta priliku osobito se obratiti starima i nemoænima.Razumijevajuæi njihovu bol i nemoæ, nadbiskup ih je i uprigodi posjeta Preku ohrabrio da svoja trpljenja prinoseBogu kao zadovoljštinu za grijehe mnogih, jer Boguprinesena žrtva ujedinjena s njegovim spasonosnim križemraða milosnim plodovima u životu njih, obitelji i cijelogdruštva. Nadbiskup Puljiæ se pridružuje podršci svihstruktura koje ulažu u poboljšanje kvalitete života otoèana,te je i gradnja Doma u vrijednosti 9,2 milijuna kuna dioprograma Vlade RH za razvoj otoka. Kapacitet Doma uPreku je 20 korisnika a ravnatelj je Grga Šoša. Stanovništvotreæe dobi prevladava na svim otocima a smještaj u Domu imolakšava dane starosti i nemoæi. "Ali ne samo to, nego se izapošljava odreðeni broj ljudi, što je garancija da æe mladiljudi ostati na otoku", rekao je naèelnik Opæine Preko AnteJerolimov, podsjetivši da su Dom, kao i druge investicije uOpæini, ostvareni u zajedništvu Opæine Preko, ZadarskeŽupanije i Vlade RH.

.

Domovinske vijesti ika

8 26. svibnja 2010. broj 21/2010

Šibenik: Dan službenice Božje majke Klare ŽižiæŠibenik, 21.5.2010. (IKA) - U samostanskoj kapeli kuæematice Družbe sestara franjevki od Bezgrješne u Šibenikuobilježen je u petak, 21. svibnja, cjelodnevnimeuharistijskim klanjanjem redoviti mjeseèni dan službeniceBožje majke Klare Žižiæ. Cjelodnevni program vodio jepostulator kauze fra Ratko Radišiæ. Vjernici su tijekom danarado provodili vrijeme u sabranosti pred Presvetim. Nazajednièkom satu klanjanja u veèernjim satima i misi zaproglašenje blaženom službenice Božje majke Klare Žižiæokupio se veæi broj vjernika i redovnica. Prije mise vicepostulatorica s. Terezija Zemljiæ proèitala jemolitve i zahvale majci Klari koje vjernici ostavljaju nanjezinu grobu u crkvi Sv. Lovre i u samostanskoj kapeli uznjezinu sliku. Fra Ratko je u propovijedi osvijetlio lik majkeKlare u povijesnom kontekstu njezina doba, 17. stoljeæa.Istaknuo je njezinu brigu i skrb za narod na turskompodruèju a potom i u Šibeniku gdje je zajedno sa svojimsljedbenicama zapoèela život nove redovnièke zajednice.Poticaj za svoj život nalazila je u sv. Franji èije je praviloprihvatila i živjela izvornu franjevaèku duhovnost, pomažuæibolesnima, umiruæima, putnicima... U teškim vremenima,pod višestoljetnom turskom vlašæu, Bog ju je odabrao dabude "dobra duša našeg naroda, znak Božje dobrote, znak danas Bog nije i neæe napustiti", kazao je fra Ratko. "MajkaKlara znak je Božjeg milosrða i dobrote. I mi možemo –rekao je – biti u današnje vrijeme znak Božje dobrote imilosrða." Na kraju je pozvao vjernike da se i dalje molemajci Klari, kako bi proces beatifikacije bio brži i uspješniji.

Koncert povodom 60. obljetnice sveæeništva fra o.Zvonka Marije PšagaOsijek, 21.5.2010. (IKA) - Fra Zvonku Mariji Pšagu,kapucinu, odnosno njegovoj dijamantnoj obljetnicisveæeništva Udruga za promicanje kršæanske kulture "Mir idobro" i dvoje izvrsnih glazbenika, Laura Vadjon i KrešimirHas posvetili su koncert 21. svibnja. Održan je u osjeèkojkapucinskoj crkvi. Laura Vadjon na baroknoj violini iKrešimir Has na orguljama izveli su djela Bertalia,Buxtehudea, Vivaldija, Cecchinija, Kindermana, Bacha iTartinija. Veliki dio repertoara bio je premijerno izveden.

Duhovsko bdjenje u RijeciRijeka, 22.5.2010. (IKA) - Velik broj mladih Rijeke 22.svibnja okupio se na Duhovskom bdjenju na mjestu gdje je2003. godine na Duhove blagopokojni papa Ivan Pavao II.predvodio misno slavlje. S Delte je tom prilikom Papamladima uputio poruke kojih su se juèer prisjetilisrednjoškolci, studenti i radnièka mladež, mahom èlanoviMreže katolika grada Rijeke, suorganizatora ovog dogaðajauz Ured za mlade Rijeèke nadbiskupije. Potom su u sveèanojprocesiji rijeèkim Korzom krenuli prema katedrali Sv. Vida,gdje je nastavljen molitveno-meditativni program uzduhovni nagovor Ante Zovka, svjedoèanstvo bivšegovisnika, euharistijsko klanjanje te na kraju sveèanu misubdijenja koju je predvodio nadbiskup Ivan Devèiæ."Slaveæi roðendan Crkve, budimo oni koji su ponosni na njui na svoju kršæansku vjeru, jer po Crkvi smo nanovo roðeni,po njenoj molitvi voðeni, a tako živeæi, bit æemo po njoj ispašeni. Ovdje smo da se Bogu zahvalimo što smo dio Crkvei da ga molimo za oprost što èesto ne živimo njezinu svetost,što se dovoljno ne angažiramo oko svega onoga što jeprimila kao svoje poslanje", poruèio je nadbiskup Devèiæ.

Susret katolièkih gimnazija Požeške biskupijePožega, 22.5.2010. (IKA) - U prigodi svetkovinePedesetnice održan je 22. svibnja u Požegi treæu godinu zaredom susret profesora i uèenika Katolièke klasiènegimnazije iz Požege i Virovitice. Program je zapoèeo u crkviSv. Lovre gdje se biskup Antun Škvorèeviæ susreo suèenicima, profesorima i djelatnicima tih škola te ih svepozdravio na èelu s ravnateljima Pavlom Filipoviæem iIvicom Šohom. Biskup ih je upoznao s poviješæu crkve Sv.Lovre u kojoj su se uvijek okupljali mladi, poèevši od 1699.godine kada su isusovci osnovali gimnaziju u Požegi, zatimpožešku Akademiju pa Orfanotrofij, Konvikt sve do osnutkaPožeške biskupije, koja je takoðer svoje pastoralnodjelovanje stavila na odgoj i obrazovanje mladih. Osnivanjekatolièkih škola, dodao je biskup, ima za cilj pružiti mladimana ovim prostorima moguænost izobrazbe na klasiènim ikršæanskim nasadima koji su korijen naše civilizacije tenaglasio kako je ulaganje u ljude puno vrjednije i važnije odulaganja u graðevine. Potom je u crkvi Sv. Lovre slavljenamisa, a predvodio ju je Ivica Žuljeviæ, rektor te crkve. Uhomiliji predsjedatelj slavlja govorio je mladima o istinskimživotnim vrednotama te važnosti njegovanja zajedništva usvakodnevnom životu. Podsjetio je na svetkovinuPedesetnice i pozvao mlade da otvore svoje srce DuhuSvetom kako bi hrabro mogli širiti Isusovu poruku spasenja.Nakon euharistijskog slavlja susret je nastavljen u Dvoranisv. Terezije Avilske gdje se svaka škola predstavile kratkimprogramom. Virovitièani su kroz pjesmu dokazali svojaglazbena umijeæa, audiovizualnom prezentacijom prikazalisve što su u protekloj školskoj godini napravili te s ponosompredstavili prvi broj školskog lista "Lux", a domaæini su sepredstavili kroz igrokaz "Napasti" koji je izvela dramskasekcija predvoðena prof. Marijanom Æorlukom. Upopodnevnim satima održan je sportski dio susreta u dvoraniGimnazije. Natjecali su se u odbojci uèenici jedne i drugeškole te uèenici i profesori. Potom je slijedilo slobodnovrijeme u kojem su se mladi kroz meðusobno druženje boljeupoznavali. Susret je završio video projekcijom filma ogrèkoj mitologiji "Sudar titana" koji je prikazan u Dvoranisv. Terezije Avilske.

Dekanatski susret ministranata Vinkovaèkog dekanataNuštar, 22.5.2010. (IKA) - Župa Nuštar je u subotu, 22.svibnja bila domaæin godišnjeg susreta ministranata iministrantica Vinkovaèkog dekanata. Program je zapoèeoduhovnim nagovorom u župnoj crkvi Duha Svetoga prijekojega je 350 ministranata i ministrantica pozdravio dekanVinkovaèkoga dekanata mons. Tadija Pranjiæ. Tom im jeprigodom kao služiteljima oltara u ime svih sveæenikaDekanata izrazio zahvalnost. Rijeèi pozdrava i dobrodošliceuputio je i domaæi župnik Slavko Vranjkoviæ. Duhovninagovor je imao župni vikar župe sv. Euzebija i Poliona uVinkovcima Ivan Blaževac koji je govorio o vremenu svogaministriranja te odlaska u Bogosloviju. Mnogi se ministrantiu posljednje vrijeme odluèuju krenuti putem sveæeništva, aupravo služenje kod misnih slavlja poèetak je sveæenièkogzvanja. Nakon duhovnog dijela susreta program je nastavljenkvizom, sportskim igrama i natjecanjima na nuštarskomškolskom igralištu. Voditelji sportskog programa bili sužupnik župe sv. Vinka Pallottija u Vinkovcima o. Ilija Sudar,iz vinkovaèkog samostana Sv. Antuna Padovanskog fra MijoJozanoviæ i župnik župe sv. Nikole biskupa u VinkovcimaStjepan Podboj. Na kraju su pobjednicima uruèenisimbolièni darovi, a susret je nastavljen zajednièkimobjedom u dvorištu župnoga ureda nakon kojega su seministranti i ministrantice autobusima vratili svojim župama.

Domovinske vijestiika

926. svibnja 2010. broj 21/2010

Duhovsko bdjenje osjeèkih studenataMolilo se i za jakost, zdravlje, znanje, prihvaæanje istine,mijenjanje ovozemaljskog mentaliteta, pobožnost ipreobrazbu èelnih ljudi grada te strah Božji i zahvalnostOsijek, 22.5.2010. (IKA/TU) – Praæeni oblacima igrmljavinom, osjeèki studenti okupili su se u predveèerje 22.svibnja, u dvorištu franjevaèkog samostana u osjeèkoj Tvrðii zajedno sa sveuèilišnim kapelanom p. ArkadiuszomKrasickim, odluèili, unatoè kiši i vjetru, pjevati i moliti zasilazak Duha Svetoga. Èlanovi Franjevaèke mladeži priredilisu i zapalili oganj te je pjesmom "Rijeke žive vode, potecite"zapoèelo Duhovsko bdjenje za osjeèku mladež. U svomnagovoru p. Krasicki potaknuo je prisutne da ostave svesvoje probleme, pokaju se za sve svoje grijehe i otvore svojasrca kako bi proslavili roðendan Crkve i primili darove kojeim je Duh Sveti namijenio. Mladi su na bdjenje ponijeli svijeæu koju su zapalili o bakljeupaljene na ognju, a uslijedila je molitva za sedam darovaDuha Svetoga na sedam postaja u osjeèkoj Tvrði,najproblematiènijem mjestu u gradu, kako je rekao p.Krasicki, i pojasnio kako je Tvrða vikendima izvor zla inemorala gdje se okuplja najviše mladih te su sudionicibdjenja ukljuèili buduænost svih mladih u svoje molitve.Prva postaja i molitva za dar mudrosti obuhvaæala je inakanu za sve redovnice i redovnike, a napose franjevce,koji su ustupili prostor za održavanje bdjenja. S upaljenimsvijeæama povorka je izašla iz samostana uputivši se premaIsusovaèkoj klasiènoj gimnaziji ispred koje se molilo zarazum i sve srednjoškolce kako bi znali prihvatiti i razumjetiRijeè Božju.Molitva na treæoj postaji, kod osjeèkoj veslaèkog klubaIKTUS, bila je namijenjena daru savjeta, s posebnomnakanom za ekumenski pokret jedinstva kršæana, ali i za svesportaše grada koji bi kroz sport trebali zadobiti marljivost itrud, a izbaciti psovku i ljutnju. Molilo se i za jakost,zdravlje, znanje, prihvaæanje istine, mijenjanjeovozemaljskog mentaliteta, pobožnost i preobrazbu èelnihljudi grada te strah Božji i zahvalnost. Nakon ophoda uslijedilo je èitanje i razmatranje Svetogpisma u franjevaèkoj crkvi Svetog Križa. Proèitana su trisvetopisamska teksta, nakon svakoga kratko razmatranje teosobno svjedoèenje mladog braènog para Bulat i dvojicemladiæa, Ante i Karla, koji su iznijeli iskustvo predanja imladenaèkog života s Bogom. Pjesmom i litanijskimzazivima prisutni su se poklonili Isusu u Presvetomoltarskom sakramentu, a vrhunac bdjenja bilo je zajednièkomisno slavlje, koje p. Krasicki slavio u koncelebraciji s o.Tomislavom Špiranecom. Posebna nakana misnog slavljabila je molitva za molitelje, koji su kroz Sveæenièku godinuzagovarali za konkretne sveæenike Ðakovaèko-osjeèkenadbiskupije, èije su ime dobili prijavljujuæi se na web-stranici DUHOS-a. U kratkoj homiliji p. Krasicki rekao je kako nam su namdarovi Duha Svetoga zagarantirani ukoliko se otvorimoBogom i njegovoj ljubavi, te ponizno zavapimo poputžednih koje Isus zove da doðu piti na izvor vode života. Na završetku, nekoliko minuta prije ponoæi, sveuèilišnikapelan zahvalio je svima koji su se zauzeli da duhovskozajedništvo održi, a posebno mladima koji su sudjelovali uorganizaciji, pozivanju svojih prijatelja, izradi plakata, teVIS Diosu koji je pjesmom animirao prisutne mlade, ali istarije vjernike.

.

Zabok: Proslavljen blagdan sv. Jelene KrižariceZabok, 22.5.2010. (IKA) - U Zaboku je 22. svibnja sveèanoproslavljen blagdan nebeske zaštitnice sv. Jelene Križarice.Na Trgu sv. Jelene Križarice koncert je održao Gradskipuhaèki orkestar nakon kojeg je uslijedila sveèana misa kojuje predvodio domaæi sin don Stjepan Lonèar, župnik uSolinu, uz koncelebraciju sveæenika iz Krapinskog dekanata,domaæih sinova vlè. Blaža Bartola i mr. Roberta Šretera kojije i održao prigodnu homiliju. Bilo je to trostruko slavlje jersu proslavljeni dan župe i Grada, 25. obljetnica sveæeništvadon Stjepana i 30. obljetnica služenja Bogu i Crkvi župnikaMarijana Culjaka. Vlè. Šreter u propovijedi je podsjetio naživot velike žene s prijelaza 3. u 4. stoljeæe za vrijeme èijegživota je njezin sin, rimski car Konstantin Veliki kršæanstvouèinio slobodnim. To se može zahvaliti ponajviše Jeleni,koja je bila btižna majka i vjernica. Zato nam ona ima punotoga za reæi, jer majke su izvori najveæe mudrosti na zemlji.Sv. Jelena neka u vama probudi nadu i poslanje zasiromašne, prognane u èemu vi imate velika iskustva,poruèio je propovjednik. Osvrnuvši se na poziv sveæenika danas, vlè. Šreter rekao jeda pouèen dosadašnjim iskustvom smatra da ljudi žele i usveæeniku gledaju prvenstveno sveæenika. On, naravno,smije i mora biti obrazovan, kulturan, vièan i opremljensuvremenim komunikacijsko-tehnièkim vještinama, blizak iprilagodljiv èovjeku razlièitih mentaliteta i svjetonazora,psiholog, graditelj, organizator, inovator. Ali, ukoliko zbogtoga manje živi sveæeništvo, na krivom je tragu. Sveæenikponajprije treba biti sveæenik: liturgièar, molitelj,komunikolog i komunikator vjere, nade i ljubavi, a onda isve ostalo ukoliko mu to pomaže da kvalitetnije i zdušniježivi ono prvo, zakljuèio je mr. Šreter.

Duhovsko bdjenje mladih Varaždinske biskupijeVaraždin, 22.5.2010. (IKA) - U predveèerje svetkovineDuhova, u subotu 22. svibnja, u katedrali Uznesenja BDM uVaraždinu održano je višesatno duhovsko bdjenje mladihVaraždinske biskupije. Bdjenje je organizirao biskupijskiUred za pastoral mladih na èelu s Damjanom Korenom, aodazvalo se tristotinjak mladih iz svih krajeva biskupije.Bdjenje je i ove godine bilo podijeljeno u dva dijela. Ukatedrali je predstojnik Koren predvodio klanjanje predPresvetim uz prigodne meditacije nad biblijskim tekstovimakoji govore o vidljivim darovima i plodovima djelovanjaDuha Svetoga u konkretnom životu. Meditacije su bilepopraæene trenucima molitvene šutnje te prigodnimpjesmama. Druga skupina molila je krunicu u pjevaoniciBiskupskog ordinarijata, gdje je molitvu predvodilazajednica "Totus tuus" iz Èakovca. Treæa skupina mladihokupila se u velikoj dvorani Biskupskog ordinarijata gdje seèitala Rijeè Božja iz Svetog pisma, a èitanje su predvodilièlanovi Zajednice mladih varaždinske katedrale. Tijekombdjenja mladi su mogli slobodno sudjelovati i mijenjatiaktivnost u svim trima skupinama sve do ponovnogzajednièkog okupljanja u katedrali, gdje su, kao vrhunacbdjenja, zajedno slavili sveèanu euharistiju. Predvodio ju jevlè. Koren u zajedništvu s rektorom katedrale BlažomHorvatom, Ivicom Baèanijem, župnim vikarom u Ivancu, teuz sudjelovanje ðakona Davora Šumandla. Pjevanje jeanimirao Zbor mladih Varaždinske biskupije pod ravnanjemIvana Malbašiæa.

.

Domovinske vijesti ika

10 26. svibnja 2010. broj 21/2010

Studenti studija duhovnosti posjetili evangelièku ipravoslavnu crkvuPosjet je organiziran kao praktièna nadopuna kolegijima"Duhovnost protestantskih crkava" i "Duhovnost kršæanskogistoka" koji su u programu studijaZagreb, 22.5.2010. (IKA) - Studenti Sustavnog studijaduhovnosti, kojega u Remetama organizira Hrvatskakarmelska provincija sv. Oca Josipa, posjetili su u subotu,22. svibnja uoèi Duhovapod vodstvom prof. dr. sc. JureZeèeviæa evangelièku i pravoslavnu crkvu u Zagrebu. Posjetje organiziran kao praktièna nadopuna kolegijima"Duhovnost protestantskih crkava" i "Duhovnost kršæanskogistoka" koji su u programu studija.U evangelièkoj crkvi u Gunduliæevoj ulici, u kojoj se inaèeokupljaju vjernici Augsburške i Helvetske vjeroispovijesti napodruèju grada Zagreba, gotovo èetrdesetak studenata SSD-aprimio je i obratio im se èlan prezbiterija Evangelièkecrkvene opæine Zagreb, pastor Moran Rajkoviæ. U vrloiscrpnom predavanju izložio je povijest Evangelièke crkveneopæine Zagreb i specifiènosti luteranske crkvenosti. Nakonnjegovog izlaganja studenti su postavljali brojna pitanjavezano uz bogoslužje, vjeronauk i duhovnu skrb za vjernikete Crkve, na koja je ljubazni domaæin odgovarao iskreno istruèno. Potom je prof. Zeèeviæ sažeto opisao duhovno-teološku narav luteranske reformacije koja se odrazila i ustrukturi bogoslužja i u sakralnoj arhitekturi konkretnogcrkvenog prostora. Na kraju je u ime studenata zahvaliodomaæinu i uruèio mu simbolièki prigodni poklon.Druženje s "kršæanima na drugi naèin" nastavljeno je odmahzatim sudjelovanjem studenata na "Duhovskom bdjenju" upravoslavnom hramu Preobraženja Gospodnjega naCvjetnom trgu u Zagrebu, koje je predslavio njegovovisokopreosveštenstvo metropolit zagrebaèko-ljubljanski icijele Italije Jovan Pavloviæ. Nakon bogoslužja studente je u Muzeju metropolijezagrebaèko-ljubljanske primio metropolit Jovan Pavloviæ upratnji protojereja stavrofora o. Marinka Juretiæa,arhijerejskog namjesnika grubišno-poljskog i II parohazagrebaèkog. Metropolit ih je osobno proveo kroz Muzej idetaljno im protumaèio eksponate odgovarajuæi rado napitanja koja su mu postavljali.Na kraju je prof. dr. Jure Zeèeviæ u ime svih studenatazahvalio Metropolitu Pavloviæu za doživljeno iskustvo"duhovskoga bdjenja" i za osobno vodstvo kroz muzej te mukao spomen na ovaj posjet uruèio monografiju "50.obljetnica dolaska karmeliæana u Hrvatsku".

Ðakovo: Zapoèeo treæi ciklus studijskih dana osocijalnom nauku CrkveTema prvog susreta bila je "Društvo kao mjesto poslanjaCrkve – moguænosti i poteškoæe"Ðakovo, 22.5.2010. (IKA/TU) - U prostorima Katolièkogbogoslovnog fakulteta u Ðakovu 22. svibnja zapoèeo je treæiciklus Studijskih dana o socijalnom nauku Crkve, održan uorganizaciji Ureda za promicanje socijalnog nauka Crkve idruštvena pitanja Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije te Centraza promicanje socijalnog nauka HBK. Tema prvog susreta bila je "Društvo kao mjesto poslanjaCrkve – moguænosti i poteškoæe". U izlaganju "Laièkadržava i pitanje vjerskih simbola" doc. dr. Vladimir Dugaliæistaknuo je sluèajeve katolièke Italije, pravoslavne Grèke te iHrvatske gdje je bilo pokušaja uklanjanja vjerskih simbola tezakljuèio da laièka država postaje nova ideologija, a vjerskisimbol, konkretno križ, izložen na javnim mjestima jestspomen vjere, ali i etièki i kulturni poziv, u kojemu oni koji

ne vjeruju mogu vidjeti opæe humane vrijednosti, kojeraspeti Krist utemeljuje svakome na dobro, a nikome na zlo. "Crkva nikada neæe reæi da je Republika Hrvatska katolièkazemlja jer mi nismo teokratska država; mi smo vjerskadržava u kojoj su veæina katolici. Postavlja se pitanje da linaša katolièka veæina uistinu i razmišlja katolièki. Potrebnaje edukacija i posvješæivanje naših vjernika, gdje od maleèete hrabrih nastaju animatori, koji bi trebali u svojimžupama i udrugama druge informirati i odgajati na tragusocijalnog nauka Crkve. I to je jedni naèin da se vjernicinaðu u jednoj laièkoj državi, da izraze svoje mišljenje i dabudu prisutni", istaknuo je doc. dr. Dugaliæ.U drugom izlaganju dr. Gordan Èrpiæ prezentirao jepercepciju Crkve u hrvatskom društvu te grafièkim prikazomprezentirao kako opada povjerenje Hrvata u sve državneinstitucije pa i u same sebe, te je to jedan od kljuènih razloganemoguænosti razvoja hrvatskog društva jer je povjerenje usuodnosu s visokim socijalnim kapitalom, odnosnomoguænošæu djelovanja u društvu. Uz zdravstveni sustav,policiju, obrazovni sustav vojsku i Crkva s obzirom naostale, ima visoku razinu povjerenja. Dr. Èrpiæ potaknuo jeprisutne da potvrde to povjerenje i rade na buðenju socijalnedimenzije u svojim župama jer kršæanstvo u svom izvornomobliku prvo ima izraženu svoju socijalnu dimenziju, a put doBoga vodi samo preko bližnjega u potrebi. Mr. Igor Jakobfi prezentirao je rezultate ankete oukljuèenosti laika u djelovanje udruga na podruèjuÐakovaèko-osjeèke nadbiskupije koja je provedena u 45župa te iako još nepotpuna, pokazuje kako je od anketiranih395 osoba, 48% aktivno u vjerskim, a 52 posto u civilnimudrugama. Na anketu se odazvalo samo 30% muškaraca, aosim manjka osoba muškog spola, vjerske udruge bilježe inedostatak interesa mladih te mali postotak aktivnih svisokom struènom spremom. Analizirano je i 7 vjerskihudruga koje su odgovorile na anketna pitanja i takoprezentirale svoj rad, a oèekuju se rezultati ankete jošdvadesetak udruga.

Zlatna harfa u SesvetamaSesvete, 22.5.2010. (IKA) - U organizaciji Povjerenstva zaapostolat i evangelizaciju Vijeæa franjevaèkih zajednica usubotu, 22. svibnja, održana je 26. Zlatna harfa - smotradjeèjih župnih zborova. Zlatna harfa ove je godine održana upastoralnom centru župe Svih Svetih u Sesvetama na temu"Gospodin je pastir moj". Pastoralni centar ispunilo je oko450 malih pjevaèa iz 11 župa te njihovih roditelja i gostiju.Samoj smotri prethodila je Služba rijeèi koju je predvodiožupnik župe Svih Svetih vlè. Božidar Tenšek. Pozdravnurijeè uputio je fra Petar Kinderiæ koji se osvrnuo na proteklegodine i svrhu okupljanja djeèjih zborova. Svaki djeèji zborizveo je po jednu novu pjesmu, napisanu za ovu prigodu ijednu pjesmu koju redovito pjevaju na misama u svojimžupama. Po završetku Zlatne harfe dugogodišnja voditeljicaorganizacije s. Lucijana Bobaš svim sudionicima podijelilaje prigodna priznanja kao i domaæinima susreta djeèjemzboru "Mali Sesveæani". Nakon izvedbi pjesmi upastoralnom centru djeca su se nastavila družiti u parku okopastoralnog centra u Sesvetama.

Duhovsko bdjenje u požeškoj katedraliPožega, 22.5.2010. (IKA) - U predveèerje svetkovineDuhova, 22. svibnja u požeškoj katedrali održano jeduhovsko bdjenje. Sudjelovali su mladi iz župe sv. TerezijeAvilske, kandidati za sakrament potvrde iz te župe, zatimmladi iz župe Duha Svetoga te sv. Leopolda Mandiæa,

Domovinske vijestiika

1126. svibnja 2010. broj 21/2010

èlanovi molitvene zajednice "S Marijom za život" teaspiranti za sveæeništvo iz požeškog Kolegija. Krozmeditaciju, molitvu i pjesmu pod vodstvom župnog vikarakatedralne župe Ante Iviæa razmišljalo se o stvarnosti, snazi iulozi Duha Svetoga u životu kršæanina. Bdjenje je biloujedno posljednji zajednièki katehetsko-molitveni susret zakandidate za potvrdu iz župe sv. Terezije Avilske prijeprimanja samoga sakramenta potvrde na svetkovinu Duhova.

Duhovsko bdjenje u RovinjuRovinj, 22.5.2010. (IKA) - U rovinjskoj župnoj crkvi, uorganizaciji Katolièke udruge mladih Istre (KUMI) i župeSv. Eufemije, u subotu 22. svibnja održano je tradicionalnoduhovsko bdjenje. Mladi iz svih dijelova biskupije okupili suse u veèernjim satima ispred crkve te na poèetku u procesijiprošli crkvom i ophodili pritom oltar sv. Eufemije. Župnikdomaæin, preè. mr. Milan Zgrabliæ, koji je ujedno i dekanrovinjsko-kanfanarski, predvodio je molitvu predveèerjasvetkovine Duhova, nakon èega je pokornièko bogoslužjeprigodnim razmišljanjima popratio župnik župe FuntanaMaksimilijan Buždon. Prije nastavka, kako je to naduhovskom bdjenju uobièajeno, svi sudionici bdjenja ispisalisu svoja imena na male listiæe i stavili ih u košaru iz koje sunakon klanjanja uzimali listiæ sa imenom nekoga odsudionika - osobe za koju æe sa posebnom nakanom molitikroz godinu dana - do sljedeæeg bdjenja. KlanjanjePresvetom koje je uslijedilo predvodio je rovinjski kapelanvlè. Rikardo Lekaj, a tijekom klanjanja koje je bilo protkanopoticajnim mislima sv. Ivana Marije Vianeya, župnikaarškog, okupljenima je za sakrament pomirenja bilo naraspolaganju više sveæenika. Euharistijsko slavlje predvodioje župnik župe Bale Darko Zgrabliæ. Vlè. Zgrabliæ je pojasnio znaèenje blagdana Pedesetnice užidovstvu - pedeseti dan nakon Pashe bio je spomen nasklapanje Saveza na Sinaju i primitak Deset zapovijedi."Duhovi su daleko više od slavlja - nešto 'neljudsko','neèovjeèno' u pozitvinom znaèenju te rijeèi - trebamodopustiti da nas to zahvati i mijenja", istaknuo jepropovjednik. On je nadalje govorio i o razlièitim životnimstrahovima koje "valja otvoriti i staviti na oltar; valja pustitiBogu da uðe u naš strah". "Duh Sveti se želi izliti", istaknuoje vlè. Zgrabliæ, "napuniti naše živote. Nema mjesta strahu.Valja prepustiti Bogu poslove života - sve. Nema 'osim, ali,ako, ili' - nikakvih veznika – jednostavno sve", rekao je. Uz kraæi osvrt na tekst pjesama "Zašto taj nemir?" i "Rijekežive vode" koje su mladi združenim glasovima pjevalitijekom bdjenja propovjednik je potaknuo okupljene rijeèima"Neka ta Božja Ljubav dotakne sve ono što se mi bojimo iotvoriti; neka nam pomogne da naša vjera bude živa" te sena kraju osvrnuo na važnost ustrajne molitve, i molitve utišini vlastitog srca, sa željom da Duh Sveti ispuni srcaokupljenih.Po završetku misnog slavlja druženje okupljenih nastavljenoje uz prigodni domjenak u prostorijama župe.

Sveèana misa na svetkovinu Duhova u zagrebaèkojkatedraliZagreb, 23.5.2010. (IKA) - Zagrebaèki nadbiskup kardinalJosip Bozaniæ predvodio je na svetkovinu Pedesetnice -Duhova, u nedjelju 23. svibnja sveèano euharistijsko slavljeu zagrebaèkoj katedrali. U koncelebraciji su bili imenovanipomoæni zagrebaèki biskup Mijo Gorski, rektorNadbiskupskog bogoslovnog sjemeništa mons. StjepanBaloban i odgojitelji, te kanonici Prvostolnog kaptolazagrebaèkog.

Duhovi se izmeðu svih svetkovina izdvajaju po važnosti, jerse na Duhove ostvaruje ono što je sâm Isus objavio kao ciljsvojega poslanja na zemlji. Jednodušnost uèenika uvjet je zadolazak Duha Svetoga, a pretpostavka za jednodušnost jemolitva, rekao je kardinal, te podsjetio kako to vrijedi i zadanašnju Crkvu, vrijedi za nas koji smo ovdje okupljeni.Ako želimo da se Duhovi ne svedu na neki jednostavanobred ili spomen-èin, iako privlaèan, veæ da budu pravispasenjski dogaðaj, moramo se unaprijed pripremiti,pobožno išèekujuæi dar Božji, osluškujuæi ponizno, u tišininjegovu Rijeè. Kako bi se u ovo naše vrijeme obnoviliDuhovi, potrebno je da se Crkva manje zamara aktivnostima,a više posveti molitvi.Kardinal je podsjetio kako se u opisivanju Duha Svetoga, uizvješæu o Pedesetnici, Djela apostolska služe dvjemavelikim slikama: slikom vjetra i slikom ognja. Vjetar naspodsjeæa na zrak koji omoguæuje život na zemlji. Ono što jezrak za biološki život, Duh Sveti je za duhovni život. Kaošto postoji atmosfersko zagaðivanje koje truje okoliš i živabiæa, postoji i zagaðivanje srca i duha koje umrtvljuje i trujeduhovni život. Jednako kako se treba boriti protiv otrova uzraku, treba sprjeèavati i ono što zagaðuje dušu. Meðutim,èini se da se na brojne proizvode koji zagaðuju um i srce, akruže u našem društvu privikavamo bez poteškoæa, upozorioje.Podsjeæajuæi na drugu sliku Duha Svetoga na koju nailazimou Djelima apostolskim, vatru, kardinal je upozorio naopasnost, jer èovjek danas kao da više ne želi biti na slikuBožju, veæ na sliku samoga sebe. Proglašava sesamostalnim, slobodnim i odraslim. U rukama takvogaèovjeka "oganj" i njegove goleme moguænosti postajuopasnima. Mogu se okrenuti protiv života i èovjeèanstva što,nažalost, povijest potvrðuje.Na kraju propovijedi, kardinal je posvjedoèio da Duh Svetipobjeðuje strah. Podsjetio je, kako su nakon Isusovauhiæenja, apostoli u strahu zatvorili. No, kada je Duh Svetisišao na njih, oni su bez straha izišli pred druge i svimapoèeli navješæivati radosnu vijest o Kristu, raspetom iuskrslom. Da, draga braæo i sestre, tamo gdje uðe Duh Božji strahnestaje, èovjek shvaæa i osjeæa da je u rukama Svemoguæeljubavi. Bilo što se dogodi, njegova nas beskonaèna ljubavneæe napustiti. Potvrðuje to svjedoèanstvo muèenika,hrabrost navjestitelja vjere, neustrašivi žar misionara,smjelost propovjednika, primjeri svih svetaca. Potvrðuje to ipostojanje Crkve koja, usprkos ogranièenjima i ljudskimgrijesima, nastavlja ploviti oceanom povijesti, tjerana dahomBožjim i oživljavana njegovim ognjem, rekao je na krajupropovijedi kardinal Bozaniæ.Misno slavlje pjevanjem su uvelièali Koralisti zagrebaèkekatedrale pod ravnanjem mo. Miroslava Martinjaka.

Svetkovina Duhova u ZadruGospodinov pozdrav 'Mir vama' pravi je most kojimpovezuje nebo i zemlju. Tim mostom mira, kojim on silazi knama i mi možemo do njega uziæi. Na tom mostu, s njimmoramo stiæi i do naših bližnjih i onih kojima smo potrebni,rekao je zadarski nadbiskup u homilijiZadar, 23.5.2010. (IKA) – Na svetkovinu Duhova u nedjelju23. svibnja u katedrali Sv. Stošije u Zadru zadarskinadbiskup Želimir Puljiæ predvodio je sveèano misno slavljetijekom kojeg je podijelio sakrament potvrde krizmanicimakatedralne župe Sv. Stošije, Sv. Šime i Sv. Šimuna i JudeTadeja s Bokanjca. Uskrsli Gospodin kroz zatvorena vrataulazi do mjesta gdje su bili uèenici te ih pozdravlja Mirvama! "Mi uvijek zatvaramo naša vrata i želimo se osigurati

Domovinske vijesti ika

12 26. svibnja 2010. broj 21/2010

da nam drugi ne mogu smetati. Potrebno je moliti Gospodinaneka doðe k nama nadilazeæi našu zatvorenost i donese namsvoj pozdrav mira. Gospodinov pozdrav 'Mir vama' pravi jemost kojim povezuje nebo i zemlju. Tim mostom mira,kojim on silazi k nama i mi možemo do njega uziæi. Na tommostu, s njim moramo stiæi i do naših bližnjih i onih kojimasmo potrebni", rekao je nadbiskup. Nakon Isusova pozdravamira slijede dva znaka, gesta i odredba, koji obilježavajuDuhove. Rijeè "Primite Duha Svetoga. Kojima otpustitegrijehe, otpuštaju im se..." je gesta, a odredba i poslanje"Kao što mene posla Otac i ja šaljem vas". U tom èinuprepoznaje se izvješæe iz knjige Postanka o stvaranjuèovjeka u kojeg Bog utiskuje dah života, rekao je mons.Puljiæ i poruèio: "Uskrsnuli to isto èini nad uèenicima nanovi i uzvišeniji naèin. A Duh Sveti kadar je ujedinjavati,rušiti granice i voditi ljude jedne prema drugima. To je silaSvevišnjega koja otvara i èini sve novo". Nadbiskup jeistaknuo da Duh Sveti daruje sposobnost razumijevanja,otvara i širi granice. On nadilazi podjelu iz Babilona koja jepomutila srca ljudi i suprotstavila ih meðusobno. U Staromzavjetu je Pedesetnica bila blagdan žetve kad se spominjalosklapanje sinajskog saveza a Bog je narodu darovao desetzapovijedi. Na Pedesetnicu su u Jeruzalemu bili ljudi svihnaroda. Vjetar i oganj koji su obuhvatili Kristove uèenike uDvorani posljednje veèere predstavljaju daljnji razvojsinajskog dogaðaja i daju mu novu širinu. "Tu se pokazujekarakteristièan dar Duha Svetoga: svi su oni razumjeli rijeèiapostola na svom jeziku", rekao je nadbiskup Puljiæ. Nadbiskup je potaknuo mlade da poštuju roditelje, ljube ihstrpljivo, podnose njihove male nesavršenosti te se trudedoprinijeti da obiteljska kuæa postane oazom mira, ljubavi ipovjerenja. Ustvrdio je da je žalosno i pomisliti kako imaideologija koje tzv. "naprednim uèenjem" razaraju svetostobitelj i zagovaraju razvod. Obitelj je božanska ustanova iput Crkve. "Vašem uspjehu i napretku raduje se Crkva,hrvatski narod, roditelji i prijatelji. No, netko se tome neraduje - "zavodnik ljudskog roda" od poèetka, ðavao. On bivas najradije vidio meðu ovisnicima o drogi i alkoholu,meðu sektašima upropaštenih i zavedenih. On kao "rièuæi lavobilazi tražeæi koga da proždre. Oprite mu se èvrsti u vjeri".Nažalost, ima i ljudi koji se ne raduju vašoj vjernosti Crkvi iprijateljstvu s Isusom. Njih svojim ponašanjem nikadnemojte obradovati. Budite vjerni kuænim obièajima,hrvatskoj vjernièkoj praksi da obitelj dnevno moli inedjeljom slavi misu. I budite ponosni na svoje katolièke ihrvatske korijene", ohrabrio je nadbiskup mlade. "On imaodgovore za vaše probleme i pitanja. On nosi kljuèevepovijesti. Njegova su vremena i vjekovi", zakljuèio jenadbiskup Puljiæ poželjevši da im Isus donese mir kako bioni mogli biti mir i blagoslov svima koje susreæu.

Svetkovina Duhova i krizma u splitskoj prvostolniciUsprkos modernoj tehnologiji i povezanosti cijelog svijeta,susret razlièitih kultura, naèina života i jezika ipak odvajajedne ljude od drugih. No odvaja nas, dodao je, i nutarnjinesklad koji èini da se meðu nama dogaða "Babel" –govorimo istim jezikom a ne razumijemo se, primijetio jenadbiskup BarišiæSplit, 23.5.2010. (IKA) – Dragi krizmanici, roditelji,kumovi i prijatelji danas i ja s vama radosno slavim velikiblagdan Duhova i roðendan naše Crkve te sakrament svetepotvrde koji æe danas primiti naši krizmanici. Želim dazajedno okupljeni u molitvi osjetimo snagu Duha Svetoga dani nas uèinio novima te otvorimo svoja srca Božjoj ljubavi,kazao je splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišiæpredvodeæi, na svetkovinu Duhova u nedjelju 23. svibnja,

euharistijsko slavlje u splitskoj prvostolnici Sv. Dujma, ukoncelebraciji s katedralnim župnikom don TomislavomÆubeliæem. Tom je prigodom sakrament kršæanske zrelostiprimilo 15 mladih, a sveèanost je pjesmom uljepšaoMješoviti prvostolni zbor sv. Dujma pod ravnanjem mo.Šime Maroviæa. Nadbiskup je u propovijedi ukratko mladež podsjetio na onošto su uèili u tijeku priprema na sakrament krizme: nadjelovanje Duha Svetoga u povijesti spasenja i njegovuulogu danas u životu Crkve. Njihovim jezikom progovorio jeo skladu i harmoniji koja vlada u Svemiru – "svetištu DuhaSvetoga". "Duh Božji od kaotiène tame stvara kozmos,oblike, sklad, ljepotu koju možemo naslutiti i u fizici,astronomiji, genetici, gdje svaka èestica pjeva svojumelodiju. Netko danas može biti proglašen genijem, a nevidjeti ovu svrhovitost", rekao je nadbiskup. U tom jesurjeèju upozorio da kaotièni bezdan može postojati i uljudskom srcu u kojem vlada nesklad, nesreðenost,agresivnost, svaða, nemir. Usprkos modernoj tehnologiji ipovezanosti cijelog svijeta, susret razlièitih kultura, naèinaživota i jezika ipak odvaja jedne ljude od drugih. No odvajanas, dodao je, i nutarnji nesklad koji èini da se meðu namadogaða "Babel" – govorimo istim jezikom a ne razumijemose. Nadbiskup Barišiæ je posjetio krizmanike da Duh Božji,Duh Stvaratelj i Preporaðatelj obnavlja lice zemlje. DuhSveti – pomoæu kojega Bog èovjeku udahnjuje život –poèinje novo stvaranje i obnavlja lice zemlje, omoguæavaèovjeku živjeti dostojanstveno na svim razinama te sepotrebno otvoriti poticajima i djelovanju Duha Svetoga. Unama vjernicima gori isti onaj Duh koji je govorio uJeruzalemu, onaj koji je svima razumljiv, koji oduševljava idaje slobodu, mir, ljubav, zajedništvo. Neka Duh Sveti budevidljiv u vašem srcu i na vašem licu, poruèio je nadbiskupBarišiæ krizmanicima, koji su mu zahvalili. Nadbiskup je, nakraju misnoga slavlja, pozvao roditelje krizmanika da impruže pravi primjer kršæanskoga života.

Ekumensko duhovsko bdjenje u Slavonskom BroduSlavonski Brod, 23.5.2010. (IKA) - Brojni vjerniciSlavonskobrodskog dekanata sudjelovali su u subotu 22.svibnja u predveèerje svetkovine Duhova-Pedesetnice natradicionalnom ekumenskom bdjenju u župi Duha Svetoga uSlavonskom Brodu. Uz domaæe katolièke sveæenike ivjernike sudjelovali su i predstavnici Evangelièke iBaptistièke Crkve sa svojim vjernicima.Program je zapoèeo ispred crkve paljenjem ognja. Nakonuvodnih rijeèi župnog vikara Davorina Anðiæa pjevajuæihiman Duha Svetoga zazivali su milost Božju, a potom supredstavnici vjerskih zajednica èitali molitve i meditacije odarovima Duha Svetoga. Sedam baklji kao znak sedamdarova Duha Svetoga upaljene na ognju mladi su unijeli ucrkvu i postavili na postolje ispred oltara gdje je nastavljendrugi, molitveno-meditativni dio sa Službom rijeèi uzpjesmu koju su animirali zbor mladih "Dušice". U nagovorima predstavnici nazoènih zajednica govorili su odjelovanju Duha Svetoga u Crkvi i po Crkvi, a neki iposvjedoèili njegovo prepoznavanje u svom svakodnevnomživotu. Premda se, od svih pozvanih, bdjenju odazvao malibroj vjerskih zajednica koje djeluju u gradu, domaæi župnikStjepan Belobrajdiæ na kraju je zahvalio nazoènima koji su,kako je rekao, svojim sudjelovanjem pokazali želju zagradnjom zajedništva tako potrebnog Crkvi Kristovoj.Središnje misno slavlje na svetkovinu Duhova koja je patronte župe predvodio je u nedjelju, 23. svibnja Fabijan Svalina,zamjenik generalnog tajnika HBK.

Domovinske vijestiika

1326. svibnja 2010. broj 21/2010

Svetkovina Duhova u OgulinuOgulin, 23.5.2010. (IKA) – Sveèanu misu na svetkovinuDuhova tradicionalno je u župi sv. Križa u Ogulinupredslavio gospiæko-senjski biskup Mile Bogoviæ koji jepodijelio sakrament potvrde za 94 ovogodišnja krizmanika.Na veèernjoj misi su koncelebrirali župnik i dekan ogulinskiTomislav Rogiæ, tajnik biskupa Bogoviæa fra. DraženkoTomiæ i župni vikar Marinko Milièeviæ. Pjevanjem je misnoslavlje uvelièao zbor mladih "Glas ljubavi". Biskup Bogoviæje poruèio da Duh Sveti otvara vrata vjeènosti a našaulaznica za vjeèni život je naša vjera. Zato taj dar moramoposebno èuvati. Kada danas rezimiramo 10 godina biskupijeneki mogu iznijeti oèekivanja da se više moglo napraviti napolju materijalne izgradnje, no najvažniji su rezultati uuèvršæivanju vjere. Ako smo tu uèinili napredak za to sunajzaslužniji naši sveæenici i obitelji, rekao je biskup, tepotaknuo krizmanike na življenje vjere i trajnu vezu sKristom.

Korušce: Proslava 100. obljetnice crkve Svetog DuhaKorušce, 23.5.2010. (IKA) - Na svetkovinu Duhova, 23.svibnja u crkvi Svetog Duha u Korušcima proslavljena je100. obljetnica crkve. Sveèanu misu predvodio je šibenskibiskup Ante Ivas, uz suslavlje župnika fra Ivana Dotura ibrojnih župnika iz susjednih župa Unešiækog dekanata.Uvažavajuæi važnost sjeæanja starijih sumještana, kojih je,nažalost svakog dana sve manje, kao i pisane rijeèi, "DruštvoKorušèana" pokrenulo je inicijativu te prikupilo i objavilopodatke o svome malom mjestu i crkvi Svetog Duha, uposebnom "Koruškom libru" kako bi ih oteli zaboravu.Monografiju pod nazivom "Korušce i Korušèani" objavljenuu povodu obilježavanja 100. obljetnice crkve Svetog Duha,predstavili su u Domu "Zvonimir" u Solinu 22. svibnja prof.fra Joško Kodžoman, župnik fra Ivan Dotur, urednik ZoranLjubiæ i nakladnik Ante Maroviæ. Misno slavlje uvelièao jezbor bogoslova Franjevaèke provincije PresvetogOtkupitelja iz Splita pod ravnanjem fra Mile Æirke.

Svetkovina Duhova u GospiæuGospiæ, 23.5.2010. (IKA) - U gospiækoj katedrali nasvetkovinu Duhova 23. svibnja gospiæko-senjski biskup MileBogoviæ podijelio je sakrament potvrde 86 mladihosmoškolaca, èlanova gospiæke župne zajednice. Krizmanicii krizmanice, obuèeni u crvene plašteve, prije sveèanostiokupili su se u dvorištu župne kuæe, odakle su u sveèanojprocesiji, predvoðeni župnikom i dekanom popom AntomLuketiæem i vikarom don Anðelkom Kaæunkom, u katedraluušli zajedno s kumovima i roditeljima. Prije mise biskupa jeu ime župne zajednice pozdravio župnik Luketiæ, a potom uime krizmanika Ivana Galac. U propovijedi biskup je,izmeðu ostalog, posvijestio kako navještaj vjeènoga spasenjaCrkva nastavlja na svim jezicima i kontinentima pa je zatoprije deset godina osnovana Gospiæko-senjska biskupijakako bi se na njezinu podruèju moglo što uspješnijenaviještati i svjedoèiti Kristovo uskrsnuæe. Buduæi da je toglavna zadaæa sveæenika, biskup je zahvalio sveæenicima natrudu te, spomenuvši Sveæenièku godinu, posvijestiomladima važnost i vrijednost duhovnog poziva. Zatim jezahvalio roditeljima krizmanika što su vjeru prenijeli nasvoju djecu te istaknuo kako je važno da dijete upravo izživota svoga oca i majke vidi da oni osjeæaju Božjuprisutnost u svom životu. Na kraju je biskup Bogoviæsportskom disciplinom dizanja utega mladima posvijestiovažnost vježbanja za nošenje svekolikih teškoæa i životnihkriževa, istaknuvši da se danas djeca slabo vježbaju u tim

disciplinama. "Cvile èim doðe najmanja teškoæa, ljute sekada ne dobiju najnoviji tip mobitela, kada u školi ne dobijuoèekivanu ocjenu, kada treba nešto uèiniti za kuæu - padaju udepresiju", istaknuo je biskup i dodao da je i podizanjeCrkve hrvatskih muèenika na Udbini jasna poruka našemunarodu kako smo križevima svoje braæe dobili ono što danasimamo. Pozvavši mlade i sve vjernike da doðu na Udbinu11. rujna na zajednièku proslavu Dana hrvatskih muèenika,sveèanost blagoslova nove crkve, biskup je propovijedzakljuèio poticajem mladima: "Dragi krizmanici, pred vamaje život. Mnoge ljudske veze æete sklopiti i razvræi, ali naživotnom putu nemojte nikada razvræi vezu s Bogom. Zatodolazite na molitvu župne zajednice, molite se u svojimobiteljima, molite i sami - gajite osobnu molitvu… To jesnaga na svakom životnom putu. To je ulaznica u sretnuvjeènost", rekao je na kraju biskup Bogoviæ, izrazivšitakoðer želju da peèat kojim æe Duh Sveti po sakramentupotvrde opeèatiti krizmanike bude uvijek èitljiv iprepoznatljiv u njihovu životu.

Svetkovina Duhova u ÐakovuÐakovo, 23.5.2010. (IKA/TU) - Na svetkovinu Duhovaðakovaèko-osjeèki nadbiskup i metropolit Marin Srakiæpredvodio je sveèano koncelebrirano misno slavlje ukatedrali-bazilici Sv. Petra u Ðakovu. U homiliji istaknuo jestrah Kristovih uèenika nakon njegova odlaska i hrabrostkoju su zadobili po silasku Duha Svetoga, s kojom su krenuliu avanturu kršæanstva. No, vremena Pedesetnice nisuprestala, istaknuo je nadbiskup: "Danas se Pedesetnicaponavlja. Pedesetnica, odnosno prvi Duhovi, ne èine nekovremensko razdoblje, jedan dan, jedan prolaz i gotovo. To jestanje Crkve sve do drugog Isusova dolaska. Ali da bismomogli doista živjeti Pedesetnicu treba uæi u DvoranuPosljednje veèere. Odande se kreæe u zajedništvu i u molitvikao što su to uèinili apostoli, moleæi se sa ženama i Marijom,Isusovom majkom." Nakon Duhova apostoli su odvažnoširili Kristovo ime i radovali se što mogu trpjeti za Krista;osnivali su zajednice, imenovali biskupe, sveæenike iðakone, no gdje je danas ta prva Crkva upitao je nadbiskupSrakiæ i rekao: "Kad netko pita gdje je ta Kristova Crkva,onda svi ovdje prisutni možemo reæi ´Crkva to smo mi,ukljuèeni u stvarnost sveopæe, jedne, katolièke, apostolskezajednice´. To je Crkva pape Benedikta XVI., to je mojaCrkva." U ðakovaèkoj katedrali na svetkovinu Duhovatradicionalno se podjeljuje sakrament potvrde, a ove godinesakrament je primilo 190 krizmanika srednjoškolske dobi, teje to bila najveæa grupa krizmanika u Ðakovaèko-osjeèkojnadbiskupiji.

Metkoviæ: završena 26. smotra folkloraMetkoviæ, 23.5.2010. (IKA) – Tradicionalna 26. smotrafolklora "Na Neretvu miseèina pala" koja je poèela 20.svibnja u Gradskom kulturnom središtu u Metkoviæuizložbom slika "Zavièaj obojen sjetom i sjeæanjima"neretvanskih slikara Ante Dragobratoviæa i ŽeljkaRužièanina, završila je 23. svibnja u crkvi Sv. Ilijekoncertom marijanskih puèkih napjeva. Na koncertu jenastupilo 12 pjevaèkih skupina uglavnom iz doline Neretve:Rogotina, Komina, Momiæa, Krvavèanke, Borovèanke,KUD Neretvanke iz župe Stablina – Ploèe, a nastupili su igosti iz slavonske Tenje, Šolte, Buškog Blata iz BiH teskupina Armando Capolicchio iz Galižana u Istri. Nakonpojedinaènih nastupa, svi nazoèni su otpjevali pjesmuZdravo Djevo. Na kraju koncerta sve nazoène pozdravio ježupni vikar župe sv. Ilije fra Paviša Norac.

Domovinske vijesti ika

14 26. svibnja 2010. broj 21/2010

Dominikanski sjemeništarci u LiciMušaluk, 23.5.2010. (IKA) - Duhovi u župi Lièki Osikproslavljeni su u crkvi Duha Svetoga u Mušaluku 23. svibnjasveèanim misnim slavljem koje predvodio dominikanac o.Petar Galiæ iz Splita uz mjesnog župnika Luku Blaževiæa. O.Galiæ, koji je ujedno odgojitelj dominikanskihsjemeništaraca i postulanata, u propovijedi je istaknuoneprestanu važnost podsjeæanja na roðendan Crkve, a to suDuhovi, jer Duh Sveti ravna i vodi Crkvu okupljenu krozpuk Božji. Na samom poèetku propovjednik je,usporeðujuæi prirodnu ljepotu Like, prikazao ljepotuljudskoga života. Kroz godišnja doba bujanja prirode injezinog spavanja usporedio je vjernièki život. "Otvorenvjernik Duhu Svetomu i onaj koji živi po Božjim zakonima,otvoren je i njegov život koji buja, cvate poput prirode kojase budi u ovom godišnjem dobu", kazao je o. Galiæ. Posebnose osvrnuo na vjeèna pitanja na koja svaki èovjek mora sebiodgovoriti i to: odakle je došao na ovaj svijet, što radi i zašto je stvoren, te kamo ide? Konèanica je svima vjeènost, ato je Bog za što je nužno stvarati sebi zalog kroz èestitkršæanski život. Pozdravljajuæi nazoène župnik Blaževiæ jepodsjetio da je zahvaljujuæi Duhu Svetomu koji vodi Crkvu icrkva u Mušaluku obnovljena, a sagraðena je još za vrijemepopa Marka Mesiæa kao zahvalnica u zadužbinu nakonosloboðenja od Turaka iz Like. Poseban prinos sveèanostidali su dominikanski sjemeništarci i postulatni koji suokupljeni u VIS "Darovi Duha" predvodili pjevanje ianimirali liturgiju.

Svetkovina Duhova u PožegiPožega, 23.5.2010. (IKA) - Na svetkovinu Pedesetnice 23.svibnja požeški biskup Antun Škvorèeviæ predvodio je upožeškoj katedrali središnje euharistijsko slavlje, tijekomkojega je podijelio sakrament potvrde mladima iz župe sv.Terezije Avilske. Na poèetku mise biskupa je pozdraviožupnik Marko Pišoniæ a potom predstavnici krizmanika. Ovjeronauènoj pripravi i spremnosti kandidata za primanjesakramenta biskupu je posvjedoèio župni vikar Anto Iviækoji je zajedno s vjerouèiteljem Petrom Jurišiæem sudjelovaou pripravi ovogodišnjih krizmanika. U homiliji biskup jeistaknuo kako se èovjek sastoji od više dimenzija. Upozorioje mlade na važnost školovanja i intelektualne izgradnje, aliih i podsjetio na duhovnu dimenziju èovjeka koja ga ispunja.Èovjek je stvoren za dobro, za plemenitost, za ljubav, kazaoje biskup te dodao da se èovjek ispunja i ostvaruje tek kadapo Duhu Svetom zaživi te vrednote. Na temelju biblijskihèitanja protumaèio je krizmanicima ulogu Duha Svetoga unjihovim osobnim životima i u životu Crkve. Ohrabrio ih je ipotaknuo da se okrenu djelovanju Duha Božjega koji ihsvojom ljubavlju može preobraziti te ih pozvao da ostanuvjerni Crkvi i svojim životom svjedoèe za Isusa Krista. Nakraju mise biskup je èestitao krizmanicima, njihovimroditeljima i prijateljima, te cijeloj župskoj zajednici na èelusa župnikom i kapelanom. U koncelebraciji s biskupom bilisu generalni vikar Josip Klariæ, domaæi župnik MarkoPišoniæ, kancelar Ivica Žuljeviæ, župnik župe Duha Svetogafra Josip Poleto, župnik župe sv. Ivana Krstitelja NedjeljkoAndroš, župnik župe Jakšiæ Josip Bogoviæ, biskupov tajnikGoran Lukiæ, župni vikar župe sv. Terezije Anto Iviæ teðakoni Marijan Paveliæ i Zdravko Ticl. SvetkovinaPedesetnice sveèano je proslavljena u Požegi na nekolikorazina. U župnoj i samostanskoj crkvi Duha Svetoga uPožegi, u predveèerje svetkovine, 22. svibnja biskupŠkvorèeviæ predvodio je slavlje tijekom kojeg je podijeliosakrament potvrde tamošnjim krizmanicima. Te iste veèeri ukatedrali mladi su organizirali molitvenu bdjenje.

Akademija o sluzi Božjemu biskupu Josipu LanguZagreb, 23.5.2010. (IKA) - Sveèana akademija o sluziBožjemu biskupu Josipu Langu prigodom 40. obljetnice"Vjesnika biskupa Langa" i 110. obljetnice dolaska JosipaLanga kao duhovnika u Nadbiskupsko bogoslovskosjemenište održana je 23. svibnja u dvorani VijenacNadbiskupijskoga pastoralnog instituta u Zagrebu.Akademiji su uz brojne uzvanike nazoèili i zagrebaèkinadbiskup kardinal Josip Bozaniæ i zagrebaèki pomoænibiskup Valentin Pozaiæ. Rijeèima dobrodošlice nazoènima seobratio odgovorni urednik "Vjesnika biskupa Langa"vicerektor Damir Ocvirk koji je kazao da "Vjesnik biskupaLanga", koji slavi svoj 120. broj, od samih poèetaka prenosiglas svetosti sluge Božjega biskupa Langa, i to u poèecimakao glasnik o procesu proglašenja blaženim biskupa Langa akasnije kao list zagrebaèkih bogoslova. RektorNadbiskupskoga bogoslovskog sjemeništa mons. dr. StjepanBaloban kazao je kao se tom akademijom, izmeðu ostalog,želi svratiti pozornost na proces za proglašenjem blaženim isvetim biskupa Langa, a koji je zaslugom kardinalaBozaniæa nastavljen u Rimu. Kardinal Bozaniæ istaknuo jeda je bogoslovija mjesto gdje je biskup Lang proveo posebnegodine i zato je dobro da upravo u toj ustanovi izlazi"Vjesnik biskupa Langa", koji je instrument ljudskesuradnje, ljudske bogoslovske kreativnosti, oduševljenja ihrabrosti Duha koji nadahnjuje, oplemenjuje, koji èovjekuomoguæuje da èini lijepa dijela. Bogoslovima je rekao kakoim upravo sluga Božji biskup Lang omoguæuje da uzagrebaèkoj bogosloviji pohaðaju redovito školu dobrote, jeræe dobrota, ljubav, istina i ljepota spasiti ovaj svijet. Ujednoim je poruèio neka slijede svuda biskupa Langa. BogoslovNikola Markušiæ podsjetio je na proteklih èetrdeset godinaizlaženja "Vjesnika biskupa Langa", a èiji se poèetakizlaženja veže za godinu Hrvatskog proljeæa 1971. i župniured Svete Marije na Dolcu. Istaknuo je da je prvi urednikbio supsidijar Josip Šimecki, a èasopis je izlazio kao glasiložupe Svete Marije. Kada zbog starosti Šimecki nije bio višeu stanju ureðivati èasopis, uz blagoslov biskupa Salaèa"Vjesnik" je poèeo izlaziti kao list Nadbiskupskogabogoslovskog sjemeništa, èije su ureðivanje preuzeli mons.Josip Klariæ, Juraj Kolariæ i Stanislav Vitkoviæ. Sedamnaestoizdanje "Vjesnika" ostalo je zapamæeno po tome što je naprvoj stranici navedeno da ga ureðuju zagrebaèki bogoslovi.Nakon jedanaest godina, mons. Klariæa 1986. godine namjestu urednika zamjenjuje tada vicerektor u bogoslovijiMarko Culej te je s vremenom "Vjesnik" poèeo izlaziti dvaputa godišnje. S godinama se mijenjao format, boja i rubrikeèasopisa, mijenjali su se i urednici i ureðivaèka vijeæa, no uèetrdeset godina izlaženja "Vjesnik" još uvijek nije postigaosvoj cilj: proglašenje blaženim biskupa Langa. Glavnivicerektor bogoslovije Anðelko Košæak održao je predavanjeo štovanju svetaca i blaženika u hrvatskom narodu, u kojemje išèitao neke sitnice iz povijesti hrvatskoga naroda te seosvrnuo na mnoštvo svetaca i blaženika koji su bili skromniljudi, koji su u svoj svojoj ljudskosti bili otvoreninadahnuæima Duha Božjega i koji su hrvatsko ime pronosilidiljem svijeta. Nastupio je zbor bogoslova Nadbiskupskogabogoslovskog sjemeništa pod ravnanjem MiroslavaMartinjaka, uz pratnju katedralnog orguljaša NevenaKraljiæa. Prikazan je i dokumentarni film dvojice bogoslova,Petra Sakaèa i Hrvoja Vukova, o životu biskupa Langa podnazivom "Stopama Kristovim - sluga Božji biskup JosipLang". Na kraju je vicerektor Ocvirk dodijelio priznanja inagrade odgovornim i glavnim urednicima koji su svojeznanje i zalaganje utkali u povijest "Vjesnika biskupaLanga", ali je zahvalio i svima onima koji su svoja umijeæa,sposobnosti i znanje uložili u promicanje "Vjesnika".

Domovinske vijestiika

1526. svibnja 2010. broj 21/2010

Godišnje proštenje u grkokatolièkoj katedrali uKriževcimaKriževci, 24.5.2010. (IKA) - Križevaèka grkokatolièkakatedrala Presvete Trojice proslavila je u ponedjeljak, 24.svibnja svoje godišnje proštenje. Arhijerejsku liturgiju služioje križevaèki biskup Nikola Kekiæ u koncelebracijisveæenika Križevaèke biskupije. Liturgijsko pjevanjepredvodio je katedralni zbor. Biskup Kekiæ u propovijedi jeposeban naglasak stavio na ljubav koja vlada u TrojedinomBogu i da bi to kršæanima morao biti uzor u komunikacijiizmeðu Boga i èovjeka. Svaki put kada na sebi èinimo znaksvetog križa i izgovaramo rijeèi: U ime Oca i Sina i SvetogaDuha morali bi se ispitati kakav je naš odnos prema Bogu,sebi i bližnjima, istaknuo je. U sklopu Sveæenièke godinebiskup Kekiæ za sveæenika je zaredio ðakona RobertaRapljenoviæa. Križevaèka biskupija veæ dugi niz godinaduhovno se priprema na proslavu jubileja 400. godišnjiceuspostave i milosnog djelovanja Marèansko–križevaèkebiskupije. Na svetkovinu Duhova 23. svibnja održan je ukriževaèkoj katedrali koncert križevaèkog Katedralnogzbora, Æirilometodskog kora (konkatedralnog) iz Zagreba ižupnog zbora sv. Barbare iz Zagreba.

Zajednièki molitveni susret na Duhovski ponedjeljakSplit, 24.5.2010. (IKA) – Tradicionalno svake se godine naDuhovski ponedjeljak, na blagdan BDM Majke Crkve uSplitu uprilièuje susret svih crkvenih pokreta i zajednica uSplitsko-makarskoj nadbiskupiji. Tako je i ove godine susretsplitsko-makarskoga nadbiskupa i crkvenih udruga, pokreta iputova, prireðen na Duhovski ponedjeljak 24. svibnja ukonkatedrali Sv. Petra. Susret je zapoèeo euharistijskimslavljem koje je predvodio umirovljeni splitsko-makarskinadbiskup Ante Juriæ u koncelebraciji s pastoralnim vikarommons. Dragom Šimundžom, konkatedralnim župnikom donRadojkom Vidoviæem i ostalim sveæenicima. U slavlju jesudjelovalo nekoliko stotina èlanova iz dvadesetak pokreta,zajednica, putova, udruga (Fokolarini–Djelo Marijino,Neokatekumeni, Kursiljo, Karizmatske zajednice i mnogidrugi), a priredili su ga odgovorne osobe iz veæih pokreta izajednica u organizaciji nadbiskupijskoga vikarijata zapastoral. Pjevanje je predvodio vokalno-instrumentalnisastav "Mihovil" s Kamena. Nadbiskup Juriæ je u homilijigovorio o identitetu, pozivu i poslanju vjernika, o djelovanjuDuha Svetoga u izgradnji vjernika te o ulozi MarijePomoænice u životu vjernika. Sa žalošæu je ustvrdio kakodanašnji svijet ne vjeruje u Duha Svetoga, raèuna samo nasebe, svoju mudrost i snagu, uzdiže svoje tijelo a duh kao dane postoji. Plod takvog života je bezdušan èovjek, rekao jemons. Juriæ dodavši da se ljudi sastaju i razgovaraju aproblemi ostaju. Bogati su još bogatiji, a siromašni svesiromašniji. Vlada nasilje, moæ, sila. Ponavlja se sudbinababilonske kule: hoæe se graditi svijet bez Boga, donose sezakoni protiv Boga i protiv èovjeka, a time se uništavaèovjeèanstvo. Bez Duha Svetoga u èovjeku, istaknuo je,zavlada zloduh. Unatoè svemu tomu, nastavio je nadbiskupJuriæ, nismo bespomoæni. Duh Sveti je u poèetku Crkveuèinio revoluciju obraæenja i ljubavi. Naèinio je zajedniculjubavi, praštanja i jednodušnosti. Govoreæi o blagdanuBDM Majke Crkve istaknuo je da se njime želi osjetiti što jeto Crkva, radost pripadnosti Crkvi te svijest i poslanjeCrkve, a što najbolje svjedoèi Majka Marija, Pomoænicakršæana. Kao kršæani pozvani smo graditi novo zajedništvo,kojemu je u središtu Isus Krist, kazao je nadbiskup,istaknuvši da je temeljni poziv Crkve i uloga crkvenihzajednica, putova i pokreta u vidu posebne karizme ijedinstva kršæana, zajedništva s cijelom Crkvom.

Predavanje dr. Matuliæa "Metamorfoze kulture" uIslamskom centru u ZagrebuZagreb, 24.5.2010. (IKA) - Profesor moralne teologije naKatolièkome bogoslovnom fakultetu Sveuèilišta u Zagrebudr. Tonèi Matuliæ održao je predavanje "Metamorfozekulture" u èetvrtak 20. svibnja, u okviru tradicionalne tribine"Dr. Sulejman Mašoviæ" u kongresnoj dvorani Islamskogacentra u Zagrebu. Dr. Matuliæ je prvi put pred muslimanskimauditorijem predstavio glavne misli svoje istoimene knjigekoja je 2009. dobila nagradu "Hrvatska knjiga godine". To jepredavanje, inaèe, bilo zakazano za 23. travnja 2009., no, uposljednji je èas otkazano jer je upravo tu veèer profesorMatuliæ na HRT-u primao dotiènu nagradu. Svojepredavanje Matuliæ je koncipirao oko samog naslova svojeknjige: "Metamorfoze kulture: Teološko prepoznavanjeznakova vremena u ozraèju znanstveno-tehnièkecivilizacije". Istaknuo je kako kultura poèiva na èetiri stupa:religiji (filozofiji i teologiji), vrijednosti (ethosu i etici),znanosti i tehnici, koje valja promatrati u suodnosu sastožernim krepostima mudrosti, pravednosti, umjerenosti ijakosti, kojima se u antici ureðivao društveni život krozprizmu prakticiranja vrlina. Dok se prva dva stupa odnose naèovjekov duhovni prosperitet i razvoj ljudske osobnosti,druga dva stupa se odnose na materijalni prosperitet kojiodržava èovjekovu tjelesnost i udobnost. Premda bi svaèetiri stupa kulture trebalo promatrati komplementarno,suvremena zapadna civilizacija težište je postavila naznanstveni, tehnièki i ekonomski napredak, zanemarujuæiduhovnu i moralnu komponentu èovjeka. Znanstveno-tehnièka civilizacija usredotoèena je dakle na materijalnukorist, samu sebe je apsolutizirala i postavila za mjerilo svihvrijednosti, iskljuèila je Boga i vjeru iz svoga opticaja tekroz ideologiju sekularizma gurnula religiju iz javnog života,zatvarajuæi je u privatnu sferu. Ovakav razvoj suvremenukulturu i èovjeka postupno je dovelo do dubokihmetamorfoza odnosno preobrazbi na razini svijesti, savjesti,mentaliteta i duhovnosti. Iz toga polazišta dr. Matuliæ jeiznio nekoliko izazova koje znanstveno-tehnièka civilizacijanameæe vjerskom životu i promišljanju te na koji naèinproces politièko-ekonomske globalizacije postavlja svimkulturama i religijama pitanje njihova identiteta. U takvomsvijetu vjernik mora pronaæi nove naèine življenja svojevjere, promièuæi ponajprije temeljne ljudske vrijednosti,osobito u obrani dostojanstva ljudskoga života. Premda seova realistièna dijagnoza znanstveno-tehnièke civilizacijeodnosni prije svega na zapadni svijet, istaknuto je kako onana razlièite naèine zahvaæa sve kulture i religije, pa tako imuslimanski svijet. Predavanju su nazoèili muftijazagrebaèki Ševko Omerbašiæ, njegov zamjenik AzizHasanoviæ, nekoliko imama Zagrebaèke džamije tešezdesetak slušatelja, meðu kojima i nekoliko studenataFilozofsko-teološkog instituta Družbe Isusove i Katolièkogabogoslovnog fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu. Poslije kratkerasprave, predavaè i nekoliko kršæanskih posjetiteljapridružili su se muslimanskim vjernicima na veèernjumolitvu u džamiji, nakon koje je slijedilo druženje.Gostovanje dr. Matuliæa u Islamskom centru doživljeno jekao pohvalan prinos muslimansko-kršæanskom dijalogu uHrvatskoj.

Domovinske vijesti ika

16 26. svibnja 2010. broj 21/2010

Crkva u Hrvata

Vlè. Marijo Volareviæ postigao doktorat iz moralneteologijeDoktorsku tezu s naslovom "Nuovo femminismo" secondoGiovanni Paolo II: la donna nella costruzione di una nuovaetica per un nuovo mondo (Novi feminizam prema IvanuPavlu II: žena u izgradnji nove etike za novi svijet) vlè.Volareviæ izradio je pod vodstvom profesora EdmundaKowalskog i Silvija BoteraRim, 21.5.2010. (IKA) – Sveæenik Splitsko-makarskenadbiskupije Marijo Volareviæ obranio je 21. svibnjadoktorsku radnju iz moralne teologije, na Alfozijanskojakademiji (fakultet moralne teologije) pri PapinskomLateranskom sveuèilištu u Rimu. Doktorsku tezu s naslovom"Nuovo femminismo" secondo Giovanni Paolo II: la donnanella costruzione di una nuova etica per un nuovo mondo(Novi feminizam prema Ivanu Pavlu II: žena u izgradnjinove etike za novi svijet) izradio je pod vodstvom profesoraEdmunda Kowalskog i Silvija Botera Giralda. U svome radu Volareviæ se bavi pitanjem "novogfeminizma" i "nove etike" u nauku Ivana Pavla II. Autoristièe kako Ivan Pavao II., obraæajuæi se ženama da pokrenujedan "novi feminizam", ne èini ništa drugo nego ih pozivada otkriju svoju izvornu originalnost: biti žena stvorena nasliku i priliku Božju. Tako utemeljen antropološki "novifeminizam" za posljedicu ima i etièki zahtjev ostvarenja teslike. "Novi feminizam" predložen od Ivana Pavla II.proizlazi kao rezultat papinog išèitavanja "znakovavremena". "Ženstvenost" je, u svemu bogatstvu darova što ihposjeduje jedino žena, univerzalna vrednota. Ti darovi nisuniti manji niti veæi od onih što ih posjeduje muškarac."Ženstvenost" – vlastitosti žene, mora se stoga promatratikao dar svemu èovjeèanstvu. "Novi feminizam" predloženod Ivana Pavla II. nije nipošto divinizacija slike žene, niti jeneki samilosni èin prema povijesnoj sudbini žene. On jeèvrsta obveza davanja uloge ženi u društvu koja joj pripadakao ženi. S druge pak strane, darovi vlastiti iskljuèivo ženiimaju svoju vrijednost samo onda kada su u službiuniverzalne etike. "Novi feminizam" Ivana Pavla II. bivapravilno shvaæen tek kada su muškarac i žena, u razlièitostispolova utemeljenoj na ontološkoj jednakosti (biti stvoren nasliku Božju kao muškarac i žena), sposobni zajedno stvoriticommunio personarum. Marijo Volareviæ roðen je 10. listopada 1976. u Metkoviæu.Za sveæenika Splitsko-Makarske nadbiskupije zareðen je 29.lipnja 2003. u Makarskoj. Nakon sveæenièkog reðenja vršioje službu župnog vikara u Kaštel Lukšiæu (2003.-2004.).Službu prefekta u Nadbiskupskom sjemeništu u Splitu vršioje od 2004. do 2005., a u jesen 2005. dolazi u Papinskihrvatski zavod sv. Jeronima u Rim te na Papinskomsveuèilištu Lateranu, na fakultetu Moralne Teologije iInstitutu Alfonsiana, upisuje postdiplomski studij iz moralneteologije. Pod vodstvom prof. Andrzeja Wodka napisao jemagistarski rad na temu Le virtu nel libro della Sapienzacome promotrici della vita piena (Kreposti u Knjizi mudrostikao promicatelji punine života), koji uspješno brani 2007.godine.

.

Crkva u hrvatskim zajednicama mlada i živaKelkheim, 22.5.2010. (IKA) - Limburški biskup Franz-PeterTebartz-van Elst pohodio je u subotu 22. svibnja Hrvatskukatolièku župu Main-Taunus/Hochtaunus. U toj je prigodiprevodio misno slavlje u crkvi sv. Dionizija u Kelkheimu ipodijelio sakrament potvrde tamošnjim krizmanicima. Napoèetku misnog slavlja oca biskupa je u ime potvrðenikapozdravila Leonarda Lukiæ i predala mu cvijeæe. Pozdravnurijeè ocu biskupu i okupljenima uputio je župnik fra ŽeljkoÆurkoviæ, posebno zahvalivši mons. Tebartz-van Elstu naodazivu prevoðenja misnog slavlja i podjele sakramentapotvrde.U koncelebraciji je bio i župnik u Rumi Željko Jonjiæ.Sakrament potvrde primilo je trideset petero krizmanika.Mons. Tebartz-van Elst je uvodnoj rijeèi rekao kako uvijekkada susreæe Hrvate u njihovim zajednicama i naeuharistijskim slavljima doživljava da je Crkva mlada i živa.U nadahnutoj propovijedi za mlade je istaknuo kako æedanas sami potvrditi ono sto su njihovi roditelji za njihuèinili kod krštenja. Primit æe peèat dara Duha Svetoga.Postat æe punopravni èlanovi Crkve, a to znaèi biti iodgovorni i prepoznatljivi kršæani. Kršæanin treba sjatiunutarnjom ljepotom i razvijati svoje darove koji su mu daniod Boga sukladno sa svojom osobnošæu i talentima. Zaželioje mladima da uvijek budu prepoznatljivi u društvu po tojistinskoj ljepoti duše te da oko sebe šire jedinstveni miriskrizmanog ulja kojim æe biti pomazani. Istaknuo je kakoljudi današnjeg vremena mnogo toga polažu na vanjštinu, tekako je puno važnije ono što èovjek ima u sebi. "Bog ono štoje rekao Isusu: ti si moj ljubljeni sin, kaže i nama danas: ti simoj ljubljeni sin ili kæi, ja te trebam, ja te zaštiæujem, pratimte sa svojom ljubavi. Bog našu nutrinu daruje darovimaDuha Svetoga. Bog nas treba da ovaj svijet uèinimo boljim iplemenitijim. Miris vjere ne smijemo osjeæati samo krozosjetilo mirisa, veæ kroz cijelo svoje biæe. Bog nam jedarovao snagu vjere kako bi nas osnažila u životu i kakobismo bili drugima u Crkvi i društvu bili od pomoæi",istaknuo je Franz-Peter Tebartz-van Elst. Krizmanici suslikovito protumaèili što znaèi svaki dar Duha Svetoga. Nakraju je zahvalnu rijeè biskupu u njihovo ime izrekaoRomano Alduk. Misno slavlje uvelièao je mješoviti župnizbor pod vodstvom s. Magdalene Višiæ uz solo nastupKristine Kovaèeviæ. Na orguljama je pratio Hrvoje Barnjak,a na violini je nastupio krizmanik Josef Nikola Kruck.

Duhovsko bdjenje u Meðubiskupijskom sjemeništuZagreb, 22.5.2010. (IKA) - U Meðubiskupijskomsjemeništu na zagrebaèkoj Šalati, u subotu 22. svibnja,održano je duhovsko bdjenje u sjemenišnoj crkvi SrcaIsusova. Bdjenje su pripremili sjemeništarci s odgojiteljimau zajedništvu s gimnazijalcima Nadbiskupske klasiènegimnazije. Bdjenje je zapoèelo u mraènoj crkvi gdje susjemeništarci scenski predoèili strah apostola nakon Isusovesmrti i uskrsnuæa, te njegov dolazak i poslanje Duha Svetogakoji je unio radost i svijetlo u njihove živote. Nakon togauprilièena je služba rijeèi koju je predvodio odgojitelj uSjemeništu Matej Glavica. Nakon proèitanih biblijskihtekstova, predvoditelj je istaknuo da strah apostola koji susjemeništarci prikazali i izvanjski mrak najbolje predoèujeljudski osjeæaj straha koji se javlja upravo kad u svojojblizini ne osjeæamo prisutnost dragih osoba i prisutnostBožju. "Jedina sreæa i apostola i nas je Isus. On je došao

Crkva u Hrvataika

1726. svibnja 2010. broj 21/2010

èovjeka osloboditi svih poteškoæa, riješiti svih neugodnosti,pa i strahova. U sve mraène okolnosti donijeti svijetlo. 'Mirvama!' Dvije rijeèi koje su bile dovoljne da apostoli shvateda je Isus opet tu. Duh Sveti jamac je toga mira i danas",zakljuèio je, pozvavši sve da u sebi i oko sebe stvore takvoozraèje u kojem æe Duh Sveti i njegovi plodovi biti oèiti. Utreæem dijelu bdjenja molilo se za svih sedam darova DuhaSvetoga kao i za njegove plodove. Kao uspomenu naduhovski molitveni susret svi nazoèni ponijeli su maleneplamenove na kojima je ispisan pojedini dar Duha Svetoga.Susret je animirao za tu prigodu okupljen zborsjemeništaraca i uèenika NKG-a. Sjemeništarcima iodgojiteljima su se u duhovskoj molitvi pridružili bogosloviNadbiskupskoga bogoslovnog sjemeništa iz Zagreba, velikibroj redovnica iz nekoliko redovnièkih družbi, vjernici kojipohaðaju mise u sjemenišnim crkvama te mladi iz Doma"Sv. Josip" iz Hrvatskog Leskovca. Sa štiæenicima Doma zanezbrinutu djecu iz Hrvatskog Leskovca koji vodekarmeliæanke, uprilièen je i prije bdjenja susret sasjemeništarcima. Mladi iz Doma upoznali su izbliza životsjemeništaraca i odigrali meðusobno nekoliko sportskihutakmica.

Srebrni pastoralni jubilej ðakona ValjanaGiessen, 23.5.2010. (IKA) - Stalni ðakon Biskupije MainzMato Valjan proslavio je na svetkovinu Duhova, 23. svibnja,25. obljetnicu pastoralnog djelovanja u Hrvatskoj katolièkojmisiji (HKM) Giessen. Sveèano misno slavlje tim jepovodom u crkvi Sv. Bonifacija u Giessenu predvodio dekani župnik na njemaèkoj župi u Frankfurtu na Majni fra AntoBatiniæ zajedno s voditeljem HKM Giessen fra MarijanomPetrièeviæem, njemaèkim župnikom Hermannom-JosefomZornom te uz asistenciju ðakona Valjana. SlavljenikuValjanu je na poèetku mise èestitku uputio o. Petrièeviæ, kojije pozvao vjernike da zahvale Bogu za blagoslovljenih 25godina djelovanja ðakona Valjana u toj misiji. Fra AntoBatiniæ je u propovijedi istaknuo kako se Valjan nalazi meðuprvim hrvatskim pastoralnim referentima kao i meðu prvimhrvatskim ðakonima u Njemaèkoj. "To nije samo Valjanovjubilej, veæ i cijele ove hrvatske zajednice. Još je pogodnijeda ovaj jubilej slavimo na svetkovinu Duhova – roðendanaCrkve. Živjeti za druge – to je prva zadaæa pastoralnog,odnosno ðakonskog djelovanja, ali i djelovanja i ponašanjasvakoga kršæanina. Radujemo se zajedno živeæi jedni zadruge, dijeleæi i lomeæi kruh, odnosno slaveæi gozbuGospodnju; dijeleæi život: radost i tugu, zdravlje i bol",istaknuo je Batiniæ. Na kraju misnog slavlja, u kojem susudjelovale sve skupine vjernika, èestitku je uime biskupaMainza kardinala Karla Lehmanna uputio referentdušobrižništva za katolike drugih materinskih jezika ubiskupiji Mainz Bernd Krämer koji mu je predaokardinalovu zahvalnicu, a Valjanovoj supruzi Veroniki uznak potpore svome suprugu buket cvijeæa. Na misnomslavlju sudjelovali su i Valjanovi sinovi Luka i Miroslav.Èestitku uime delegata za hrvatsku pastvu u Njemaèkoj fraJosipa Bebiæa uputio je dr. Adolf Polegubiæ koji je ðakonuValjanu uruèio delegatovu zahvalnicu i prigodni dar.Èestitku je uputio i župnik Zorn posebno istaknuvšivišegodišnju kvalitetnu suradnju hrvatskih vjernika s tomnjemaèkom župnom zajednicom. Nakon misnog slavlja svisu pozvani na objed u misijske prostorije. Izmeðu ostalih,èestitku su uputili predsjednik misijskog vijeæa MatoBlaževiæ, dekan i župnik Jan Mäurer i prethodni dekan ižupnik u miru dr. Bernhard Falck. Misijski zbor "Hrvatskigiessenski slavuji" izveo je nekoliko prigodnih duhovnih ipuèkih skladbi.

36. kanadsko-hrvatski folklorni festival u HamiltonuHamilton, 23.5.2010. (IKA) - Za Dan pobjede, kanadskidržavni blagdan, u subotu i nedjelju 22. i 23. svibnja uHamiltonu u Ontariju održan je 36. kanadsko-hrvatskifolklorni festival hrvatske mladeži istoène Kanade zahrvatske folklorne skupine èlanice Kanadsko-hrvatskogfolklornog saveza. Festival je organizirao Hrvatski narodnidom iz Hamiltona, najstarija hrvatska kulturna udruga uKanadi utemeljena 1928. godine, koja na taj naèin slavi 80.obljetnicu postojanja. Pokrovitelj festivala je kao i prijašnjihgodina Kanadsko-hrvatski folklorni savez. Na festivalu su ses domaæinom Hrvatskim narodnim domom iz Hamiltonaokupile 22 folklorne skupine, 21 iz Istoène Kanade – èetiriskupine iz Hamiltona, tri iz Mississauge, po dvije izOakvilla, Bramptona i Toronta, te po jedna iz Ottawe,London-St. Thomasa, Montreala, Oshawe, Norvala,Sudburya, Windsora i Kitchenera; iz Amerike kao gostnastupila je folklorna skupina Hrvatski ponos iz Clevelandau Ohiu. Festival je održan u velikoj dvorani MohawkCollegea u Hamiltonu, a kroz dvodnevni programdvojezièno su na hrvatskom i engleskom jeziku vodiliMichelle Vuksan i Robert Kosiæ. U subotu nakonnacionalnih himni SAD-a, Kanade i Hrvatske te pozdravnihrijeèi domaæina, predsjednika Hrvatskog narodnog domaIvana Lukšiæa, i poèasnih gostiju pozdravnu je rijeè uputioMarijan Mihokoviæ, župnik Hrvatske župe sv. Križa uHamiltonu, kojoj pripada velika veæina èlanova Hrvatskognarodnog doma. Uz pozdrav svim sudionicima te èestitkeHrvatskom narodnom domu posebno je istaknuo radost štose novi naraštaj koji je preuzeo upravu te udruge potrudiosav organizacijski posao oko festivala uèiniti na hrvatskomjeziku. Svojim su roditeljima željeli pokazati da su shvatilinjihove nakane kod osnutka Doma prije 80 godina, te da su ivoljni i sposobni nastaviti njihovo djelo. Zatim je LukaBožiæ, predsjednik Hrvatskog folklornog saveza (Istok),pozdravio skup i otvorio Festival. U festivalskom prvomdijelu poslije Hrvatskog narodnog doma nastupilo je još petskupina, a nakon odmora još pet kanadskih i gosti izClevelanda. Sveèani banket održan je u velikoj novojdvorani u Ancasteru izvan Hamiltona. Drugi dan festivala,na Duhove, poèeo je sveèanom koncelebriranom misom uistoj dvorani. Misu je organizirao posebni odbor Hrvatskognarodnog doma i Hrvatske župe sv. Križa pod vodstvomZdenke Cigleneèki i Ane Juraj, a predvodio je vlè. MarijanMihokoviæ. Istaknuo je da je Hrvatski narodni dom i stvoreni kroz sve ove godine bio voðen nadahnuæem Duha Božjega.Jednako tako i ovakvo okupljanje hrvatske mladežiokupljene oko hrvatske rijeèi, pjesme i obièaja, nošnji izvuka. Podsjetio je da su i prelijepe i bogate narodne nošnje,te zvukovi tamburice i plesovi stvoreni ne odjednom veækroz naraštaje, povezani s vjerom i vjerskim obièajima,nadahnjivani istim Duhom Božjim. U njima je sabrana dušahrvatskog naroda, u slici i pjesmi, u pokretu i rijeèi o kojojprekrasno pjeva hrvatski pjesnik Drago Ivaniševiæ u svojojpjesmi Hrvatska. I mlade i njihove roditelje pozvao je nazahvalnost i vedrinu, na optimizam i radost koju u dušuèovjeka i u svaku nadahnutu zajednicu unosi DuhGospodnji. Koncelebrirali su don Ilija Petkoviæ iz Oakvillea,vlè. Adam Tabak iz Ottawe te fra Jozo Grubišiæ izMontreala. U nedjeljnom festivalskom programu nastupilo ješest folklornih skupina u prvom i šest u drugom dijelu.Posljednji nastup imali su èlanovi Hrvatskog narodnog domaslavljenika.

.

Crkva u Hrvata ika

18 26. svibnja 2010. broj 21/2010

Poèetak zajednièkog zasjedanja HBK i BK BiHBijelo Polje, 23.5.2010. (IKA/KTA) - U kuæi susreta"Emaus" u Bijelom Polju (Potoci) kod Mostara zapoèelo je24. svibnja dvanaesto godišnje zasjedanje Biskupskekonferencije Bosne i Hercegovine i Hrvatske biskupskekonferencije pod predsjedanjem predsjednika BK BiHbanjoluèkog biskupa Franje Komarice i predsjednika HBKðakovaèko-osjeèkog nadbiskupa Marina Srakiæa. Pozdravnazoènim kardinalima, nadbiskupima i biskupima uputio jebiskup domaæin mons. dr. Ratko Periæ zaželjevši da se usunèanom Bijelom Polju osjeæaju sasvim ugodno kao i uMostaru gdje je predviðeno zajednièko misno slavlje ukatedrali koja je prije trideset godina posveæena Mariji MajciCrkve. Zaželio je uspješan dvodnevni rad pod zaštitom sv.Josipa, zaštitnika Mostarsko-duvanjske biskupije i MarijeMajke Crkve èiji se spomendan slavi upravo toga dana.U ime Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine pozdravje uputio njezin predsjednik biskup Komarica zahvalivšisvima a osobito èlanovima Hrvatske biskupske konferencijena dolasku. Osvrnuvši se na tekuæu Sveæenièku godinu,posvijestio je svojoj braæi u biskupstvu "da su u sadašnjimkulturalnim i duhovnim prilikama našeg životnog okruženjapozvani biti znak osporavan i ujedno znak nade za našedruštvo koje, poput drugih krajeva europskog kontinenta sveviše zahvaæa duh horizontalizma, a koje ima potrebu i pravootvoriti se transcendentalnom". Nadodao je kako je u tomeposebno ugrožen "onaj dio Crkve u hrvatskom narodu, kojije, prisiljen ekonomskim razlozima ili politièkim hiromdomaæih i stranih moænika morao napustiti svoje stoljetnekako-tako sigurne korijene i obrnuti se nerijetko unelagodnoj pa i protukatolièkoj i protuvjerskoj sredini".Naveo je i druge aktualne izazove u Crkvi i u društvu skojima se treba razborito ali i odluèno upoznati ikonfrontirati. Biskup Komarica je dodatno pojasnio da"tragom zdrave suradnje izmeðu crkvene zajednice ipolitièkog društva" i naša domaæa Crkva može biti uvjerenada je "u stanju dati jedinstveni doprinos poželjnomujedinjavanju u razlièitosti i svoj obol oko oèovjeèenja našegdruštva na temelju evanðelja življenog u znaku istine,pravde, praštanja, pomirenja i nade". Preporuèio je ovaj kaoi svaki buduæi pojedinaèni i zajednièki posao biskupaPresvetoj Bogorodici Mariji, Majci Isusovoj i Majci Crkvekoja je Majka nade i utjehe da im pomogne naviještatiživoga Boga i u zgodno i nezgodno vrijeme svjedoèiti Isusakao jedinog Spasitelja èovjeèanstva.Pozdrav u ime Hrvatske biskupske konferencije i u svojeosobno ime uputio je njezin predsjednik nadbiskup Srakiæ,podsjeæajuæi kako Zakonik kanonskoga prava predviðasuradnju napose izmeðu susjednih biskupskih konferencija."Ovdje je rijeè ne samo o dvjema susjednim biskupskimkonferencijama nego o konferencijama koje vode brigu ojednom narodu koji živi i djeluje u dvije države kao i udijaspori u onim zemljama u kojima živi naš narod jer je bioprisiljen napustiti Domovinu kako bi preživio. Iako živimo idjelujemo u dvije biskupske konferencije i u dva društvenasustava odnosno dvije države, mnogo toga imamozajednièkog u svom pastoralnom djelovanju. Nekim od tihpitanja mi æemo posvetiti pozornost i o njima razgovarati",kazao je nadbiskup Srakiæ napomenuvši da æe tijekomzasjedanja biti rijeèi o Papinskom hrvatskom zavodu sv.Jeronima u kojem žive i spremaju se za svoje buduæedjelovanje sveæenici iz biskupija u Hrvatskoj i Bosni iHercegovini. Dodao je da æe razmotriti ostvarenje Tjednasolidarnosti s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini kao ipitanje inozemne pastve te pitanje sveæenika i vjernika kojisu podnijeli muèeništvo osobito tijekom vladavinekomunizma. "Htjeli bismo oèuvati spomen na njih, a prije

svega prikupiti podatke i svjedoèanstva kako bi se sastaviohrvatski martirologij. Postoji još jedan zajednièka djelatnostCrkve u nas a to je misijska djelatnost na podruèju koježelimo zajednièki suraðivati na dobro naših misionara i oniho kojima oni vode skrb", rekao je nadbiskup Srakiæa koji jepozdravio i sve predstavnike medija sa željom da objektivnoprenesu ono o èemu æe se govoriti.

Svetkovina Marije Majke Crkve u SuboticiEuharistijsko slavlje predvodio je upravitelj Hrvatskognacionalnog marijanskog svetišta Majke Božje BistrièkeZlatko KorenSubotica, 24.5.2010. (IKA) - Vjernici subotièke župe MarijeMajke Crkve 24. svibnja su sveèano proslavili svoju nebeskuzaštitnicu. Euharistijsko slavlje predvodio je upraviteljHrvatskoga nacionalnog marijanskog svetišta Majke BožjeBistrièke Zlatko Koren. Na poèetku slavlja sve okupljenepozdravio je domaæi župnik mons. dr. Andrija Kopiloviæ.Podsjetio je da ta crkva èuva vjernu kopiju kipa bistrièkeGospe koju je darovao mons. Lovro Cindori, nekadašnjiupravitelj Svetišta. "Taj lik nas je okupljao na molitvu zavrijeme Domovinskog rata, kada baèki Hrvati nisu moglihodoèastiti u Mariju Bistricu na uobièajen naèin", podsjetioje mons. Kopiloviæ. Molitva i zajedništvo pred tim likomjaèao je našu vjeru, uèvršæivao našu nadu i usavršavao našuljubav. Radosni smo što nakon Domovinskog rata ponovnoredovito hodoèastimo u to drago nam svetište svake godinezadnje nedjelje rujna", zakljuèio je mons. Kopiloviæ.Podsjeæajuæi na povijest kipa Gospe bistrièke preè. ZlatkoKoren posebno je podsjetio kako je majka biskupaBorkoviæa sa svojom djecom svaki dan dolazila na molitvu ucrkvu te da je ta èinjenica kasnije potaknula biskupaBorkoviæa da otpoène traženje sakrivenog kip Gospebistrièke i vrati ga u crkvu. Od tada se štovanje toga kipa sveviše širilo i nije prestalo do danas.. "Jedan od najljepšiprizora u Svetištu je kad roditelji dovode djecu pred Gospinkip i pred njim sklapaju djeèici ruke na molitvu ili ihprikazuju Gospinoj zaštiti", istaknuo je propovjednik ipozvao roditelje da mole sa svojom djecom, a djecu jepozvao da se, kad im roditelji ostare i ako se razbole, prisjetenjihovih dobroèinstava koje su im iskazivali dok su biladjeca. On je podsjetio okupljene da Gospin kip u MarijiBistrici ima puno haljina a da je jedna od najljepših upravoona koju su Svetištu poklonili baèki Hrvati. Na krajupropovijedi preè. Koren je pozvao okupljene vjernike da idalje hodoèaste u Mariju Bistricu i da æe ondje uvijek bitirado viðeni i doèekani hodoèasnici.Na misi su pjevali združeni zborovi župe Marije MajkeCrkve i zbor mladih Collegium musicum catholicum podravnanjem Miroslava Stantiæa.Za svoje proštenje vjernici župe Marije Majke Crkvepripremili su se devetnicom.

Augsburg: Proslavljena 40. obljetnica misijeAugsburg, 24.5.2010. (IKA) - Hrvatska katolièka misijaAugsburg proslavila je na blagdan Marije Majke Crkve, uponedjeljak 24. svibnja, 40. obljetnicu utemeljenja idjelovanja. Sveèano misno slavlje slavljeno je u crkvi Sv.Sebastijana, a predvodio ga je kanonik Harald Heinrich uime Biskupije Augsburg zajedno s nacionalnim ravnateljemNjemaèke biskupske konferencije za dušobrižništvo katolikadrugih materinskih jezika mons. Wolfgangom Miehlom,vikarom Hercegovaèke franjevaèke provincije UznesenjaMarijina sa sjedištem u Mostaru dr. fra Miljenkom Štekom,rektorom crkve Sv. Sebastijana župnikom Florianom

Crkva u Hrvataika

1926. svibnja 2010. broj 21/2010

Geisom, voditeljem misije fra Ivanom Èiliæem te s jošnekoliko hrvatskih i njemaèkih sveæenika. Misnom slavljunazoèili su i generalni konzul Republike Hrvatske izMünchena Vladimir Duvnjak kao i gradonaèelnikAugsburga Hermann Weber. Sve je na poèetku pozdravio Èiliæ koji je zahvalio Bogu za40 godina postojanja misije, kao i domaæoj njemaèkoj Crkvikoja je pomagala doseljenicima osnivanjem misija u kojimasu mogli slaviti Boga na svome jeziku. Na poseban je naèinzahvalio Biskupiji Augsburg. Prigodnu rijeè uputio je irektor i župnik Geis koji je istaknuo kvalitetnu suradnjuizmeðu misije i te njemaèke župe. Dekan Heinrich je u propovijedi istaknuo kako je veliki darDuha Svetoga èudo razumijevanja. "Pritom nije važno kojimse jezikom govori, veæ meðusobno razumijevanje, a to nijestvar jezika veæ srca. I ova je misijska proslava prigoda da seuèvrsti zajedništvo u vjeri i u Crkvi. U tom raste našezajedništvo pripadnost jednoj Crkvi", rekao je. Misno slavljeuvelièao je zbor bogoslova Hercegovaèke franjevaèkeprovincije iz zagrebaèke Dubrave, koji su došli u Augsburg smagistrom fra Ljubom Kurtoviæem, kao i mješoviti misijskizbor pod vodstvom s. Verene Rupèiæ. Misno slavlje završiloje zahvalnom pjesmom "Te Deum", nakon èega je kanonikHeinrich blagoslovio nove misijske prostorije. Slavlje jenastavljeno pod obližnjim šatorom uz objed i duhovno-kulturni program. Na poèetku su izvedene hrvatska ibavarska himna. Èestitku i prigodni rijeè uputili supredsjednik misijskog vijeæa Vlatko Knez, gradonaèelnikWeber, nacionalni ravnatelj mons. Miehle, generalni konzulDuvnjak i o. Šteko. Proslavi 40. obljetnice misije prethodilaje duhovna obnova koju je od petka 21. do nedjelje 23.svibnja predvodio o. Šteko pod geslom "Živjeti svoju vjerudanas". Hrvatska katolièka misija Augsburg službeno jeosnovana 30. travnja 1970. godine za Hrvate u cijelojbiskupiji Augsburg. Njezin prvi voditelj je bio salvatorijanaco. Lovro Ðuro Globan. Nakon njega pastoralna skrb u misijije povjerena hercegovaèkim franjevcima. Misiju su nakon o.Globana vodili o. Stipe Biško, o. Stanko Banožiæ, o. IvanPrusina i o. Ante Pranjiæ, a danas je vodi o. Ivan Èiliæ.Godine 1985. u misiju dolaze franjevke hercegovaèkeprovincije. Danas u misiji kao pastoralne suradnice djeluju s.Ines Mariæ, s. Maksimilijana Palac i s. Verena Rupèiæ.

Misa u sklopu zajednièkog zasjedanja HBK i BK BiHNaša je želja, koja danas postaje molitva, da se – sosjeæajem društvene i kršæanske odgovornosti - uzmognunaæi rješenja za najhitnije probleme i za pitanja koja seprouèavaju, kako bi takoðer u Bosni i Hercegovini hrvatskinarod mogao nastaviti davati svoj dragocjen doprinos, uzjednako dostojanstvo s drugim konstitutivnim narodima, zasadašnjost i buduænost zemlje, kazao je nuncij D'Errico umostarskoj katedraliMostar, 24.5.2010. (IKA/KTA) - Biskupi Biskupskekonferencije Bosne i Hercegovine i Hrvatske biskupskekonferencije, u zajedništvu s apostolskim nuncijem u Bosni iHercegovini nadbiskupom Alessandrom D'Erricom te uzsuslavlje èetrdesetak sveæenika slavili su, u veèernjim satima24. svibnja sveèanu euharistiju u prepunoj mostarskojkatedrali u sklopu dvanaestog redovnog godišnjegzajednièkog zasjedanja. Misu je predslavio vrhbosanskinadbiskup i metropolit kardinal Vinko Puljiæ. Pozdrav i dobrodošlicu svima uputio je mjesni biskup RatkoPeriæ koji je najprije izrazio dobrodošlicu nunciju D'Erricukao Papinu izaslaniku. "Molimo vas da Svetom Ocuprenesete naše sinovsko poštovanje i zahvalnost za svuapostolsku brigu za naše Crkve kao i našu potporu u ovom

trenutku nemalih napada i na njegovu uzvišenu osobu i naKatolièku Crkvu", kazao je biskup Periæ koji je potompoimence uputio pozdrav svim nazoènim biskupima iz BKBiH i HBK. Pozdravio je i rektora Papinskog hrvatskogzavoda sv. Jeronima mons. Juru Bogdana, generalne tajnike itajnike biskupa te sve biskupijske i franjevaèke sveæenike.U propovijedi nadbiskup Srakiæ je kazao da je slavljeblagdana Marije Majke Crkve prilika da se prisjetimo kojuzadaæu ima Marija u povijesti spasenja i da je kršæanskisvijet, naroèito, hrvatski narod prihvatio njezinu zadaæu usvojoj povijesti. "Božji narod znao je kroz povijest cijenititaj biser ljudskog roda... Božji je narod slavio Marijuustanovom najrazlièitijih blagdana preko godine. Mi ihznamo: Blagdan Roðenja, Oèišæenja, Blagovijesti,Uznesenja, Pohoðenja, Bezgrešnog zaèeæa, Snježne Gospe...Crkvena godina posuta je Marijinim blagdanima kao nebozvijezdama... Osjeæajuæi njezinu pomoæ i zaštitu, Božji jenarod Gospu nazivao najrazlièitijim imenima koja suoznaèavala njezinu ulogu u otkupljenju i životu svakogpojedinca: Pomoænica kršæana, Majka Božje milosti,Utoèište grješnika, Izvore života, Vrata nebeska... U svomoduševljenju prema Mariji kršæanski zanos pronalazio jeneprestano nove nazive. Imena su se nagomilavala u beskrajjedno za drugim, i kršæanski su je narodi èastili slijedeæisvoju maštu, ili bolje reæi, svoje srce: Naša Gospa odMilosti, Naša Gospa od svih Milosti, Naša GospaPomoænica, Naša Gospa od Dobre Pomoæi, Naša Gospa odMira, Naša Gospa od Spremne pomoæi...", rekao jenadbiskup Srakiæ istièuæi da su se od prvih kršæanskihvremena gradile crkve, hramovi, oltari posveæeni Gospi."Povijest hrvatskog naroda mogli bismo nazvati 'povijestpobožnosti i štovanja Blažene Djevice Marije'. Našenajstarije crkve bile su posveæene Mariji. Prva kršæanskacrkva koju su uopæe upoznali naši pradjedovi bila jedanašnja splitska katedrala, bivša grobnica caraDioklecijana, koju je prvi biskup Ivan Ravenjanin pretvoriou kršæansku crkvu i posvetio je Blaženoj Djevici Mariji uVII. stoljeæu", podsjetio je predsjednik HBK, te se spomenuomarijanskih svetišta u hrvatskome narodu. Na kraju mise nazoènima se obratio i nuncij D'Errico rekavšikako donosi blagoslov Svetog Oca kao znak njegoveduhovne blizine i njegove potpore u svjedoèenju vjernostiBogu i Crkvi koje hrvatski katolièki narod daje takoðerdanas - kao što je èinio u prošlosti u ne uvijek lakimuvjetima. Istièuæi da je zajednièko okupljanje biskupa iz BiHi Hrvatske dodatan znak jedinstva hrvatske Crkve, kazao jeda se to jedinstvo hrani istom sinovskom odanošæu SvetomOcu, zajednièkim crkvenim nastojanjem naspram izazovimas kojima se ovaj narod ima suèeliti u regiji, i takoðerprimjernim poduhvatima solidarnosti prema najsiromašnijimi najpotrebnijim društvenim slojevima. "Prošlih mjeseci smos radošæu zapazili da su - na tragu opetovanih intervenatabiskupa - vlasti Republike Hrvatske potvrdile Svetoj Stolicisvoju podršku u korist hrvatskoga naroda u Bosni iHercegovini. Sveti Otac vjeruje da æe se htjeti nastaviti napoduzetom putu. Naša je želja, koja danas postaje molitva,da se – s osjeæajem društvene i kršæanske odgovornosti -uzmognu naæi rješenja za najhitnije probleme i za pitanjakoja se prouèavaju, kako bi takoðer u Bosni i Hercegovinihrvatski narod mogao nastaviti davati svoj dragocjendoprinos, uz jednako dostojanstvo s drugim konstitutivnimnarodima, za sadašnjost i buduænost zemlje", kazao je nuncijD'Errico.Podsjetivši da se zasjedanje dviju biskupskih konferencijaodvija u Mostaru, rekao je da je taj grad po mnogimaspektima vrlo važna uporišna toèka za hrvatski narod uBosni i Hercegovini spomenuvši više važnih dogaðanja

Crkva u Hrvata ika

20 26. svibnja 2010. broj 21/2010

unatrag nekoliko mjeseci od nedavnog izbora dvojicenadbiskupa Petra Rajiæa i Želimira Puljiæa preko posjetakardinala državnog tajnika Svete Stolice Bertonea doosnivanja Meðunarodnoga povjerenstva o fenomenuMeðugorja. "Osobno se svakoga dana sve više uvjeravam oulozi koju Hercegovina može i mora imati u zemlji i uizgradnji buduænosti hrvatskoga naroda i Crkve u Bosni iHercegovini: po svojim moguænostima, po sredstvima iosoblju kojim raspolaže, po poduzetnosti i kreativnostinjezinih graðana i njezinih ustanova, po upornosti kojom seovdje promièu toliki projekti", rekao je nuncij D'Errico.Na kraju mise kardinal Puljiæ je izmolio posvetnu molitvuMariji Majci Crkve, zaštitnici mostarske katedrale isuzaštitnici Mostarsko-duvanjske biskupije.Na misi je pjevao katedralni mješoviti zbor pod ravnanjemdon Dragana Filipoviæa.Drugog dana zasjedanja biskupi æe nastaviti radni diozasjedanja tijekom kojeg æe razmotriti pitanja vezana uzhrvatsku inozemnu pastvu, suradnju Hrvatskog Caritasa iCaritasa BK BiH, a bit æe rijeèi i o prikupljanjusvjedoèanstava o sveæenicima i vjernicima koji su podnijelimuèeništvo, o misijskoj djelatnosti Crkve u Hrvata iuzajamnom radu te solidarnosti u pastoralu.

18. Vojno-redarstveno hodoèašæe u LurdZagreb, 25.5.2010. (IKA) – Misnim slavljem naZagrebaèkom velesajmu, u utorak, 18. svibnja zapoèelo je18. hodoèašæe hrvatske vojske, policije i vatrogasaca u Lurd,gdje su sudjelovati na 52. meðunarodnom vojnomhodoèašæu. U koncelebraciji s vojnim i policijskimkapelanima, te drugim sveæenicima koji su pratilihodoèasnike misu je predvodio vojni biskup Juraj Jezerinac.Na poèetku mise, pozdravljajuæi 1050 hodoèasnika, biskupJezerinac je sve pozvao da hodoèašæe zapoènu u molitviMajci Božjoj, kako bi hodoèašæe donijelo duhovne plodovena dobro hodoèasnika i Domovine. U homiliji biskup jeistaknuo ovogodišnje geslo hodoèašæa "Znak križa, znakživota". Nakon završetka mise hodoèasnicima se obratiozapovjednik hodoèašæa brigadni general Frane Tomièiæ,naèelnik Uprave za obavještajne poslove GS OS. Ponosno idostojanstveno pronesimo i na ovom 18. hodoèašæu èast islavu hrvatskog vojnika i policajca. Razvijmo naše zastave isvjedoèimo našu vjeru. Otvorimo srca i napunimo ih novomnadom, odluèni da po povratku još vjernije i predanijeslužimo našoj jedinoj i voljenoj Republici Hrvatskoj, rekaoje general Tomièiæ. Na putu do Lurda, hrvatski hodoèasnici su u srijedu 19.svibnja posjetili Avignon i Carcasone, gdje su im seprikljuèili hodoèasnici iz Bosne i Hercegovine.Kod Spilje ukazanja u lurdskom svetištu, u èetvrtak, 20.svibnja misu na hrvatskom jeziku predvodio je vojni biskupJuraj Jezerinac zajedno s ravnateljem Ureda katolièkogdušobrižništva Ministarstva brane BiH mr. TomomKneževiæem, vojnim i policijskim kapelanima, tesveæenicima koji su dopratili hodoèasnike. Na poèetku misebiskup je i Hrvate iz Kanade predvoðene njihovimdušobrižnikom Ivicom Reparincom. U duhu gesla hodoèašæa, u homiliji biskup Jezerinac jeistaknuo da ako je itko na ovom svijetu proživio patnju i bolonda je to bila Blažena Djevica Marija. No, ona je tu svojupatnju prihvatila jer je znala da je patnja njezinog Sina iSpasitelja našega Isusa Krista otkupiteljska, spasonosna i dadonosi novi božanski život. Zato je Crkva nazivaSuotkupiteljicom, jer je zajedno sa svojim Sinom sudjelovalau patnjama, prikazujuæi ih za naše spasenje, rekao je biskup."I naš hrvatski križ koji smo prihvatili u vrijeme

Domovinskog rata imao je smisao. Stoga smo zahvalni Bogui Majci Božjoj što smo imali takve oèeve i takve sinove kojisu preuzeli teret križa nacije što nam ga je nametnuo agresor.Prihvatili smo ga hrabro. Mnogi su nažalost poginuli ali jenjihova smrt rodila slobodu našemu narodu. Stoga možemoreæi da je smrt pobijeðena uskrsnuæem i 'da znak križapostaje znak života'. Isusova majka Marija, kojoj smo došli upohode, zajedno s našom braæom i sestrama sa svih stranasvijeta, neka nam pomogne da radosno prihvatimo svoj križkako bi se po nama oèitovalo Kristovo uskrsnuæe", istaknuoje biskup Jezerinac. Nakon mise, snimljena je tradicionalna zajednièkafotografija na trgu Esplanade ispred bazilike Sv. Krunice, apotom je uslijedio Križni put kojeg je predvodio vojniordinarij. Na kraju Križnog puta, zavjetnu svijeæu zapalio jezapovjednik hodoèašæa brigadni general Frane Tomièiæ. Nakon nagovora kojeg je predvodio policijski kapelan izPolicijske akademije o. Josip Staniæ u Caritasovusmještajnom domu "Grad sv. Petra" bilo je pokornièkobogoslužje. Samo, 52. meðunarodno vojno hodoèašæe sveèano je bilootvoreno u petak, 23. svibnja u poslijepodnevnim satima ubazilici Sv. Pija X. Na hodoèašæu je sudjelovalo oko 15.000hodoèasnika iz tridesetak zemalja i KFOR-a. Najvišesudionika bilo je iz Italije (3375), Francuske (3132),Njemaèke (1133), Hrvatske (1050), Portugala (535) iAustrije (500). Hrvatskim hodoèasnicima u Lurdu su se pridružili i èlanovihrvatskog izaslanstva ministar obrane Branko Vukeliæ iministar branitelja Tomislav Iviæ, kao i veleposlanik RH uFrancuskoj Mirko Galiæ, te vojni izaslanik pukovnik AndrijaŠakiæ.Na hodoèašæu je sudjelovalo i sedamdesetak vjernika-katolika djelatnika Ministarstva obrane BiH, pripadnikaOružanih snaga BiH, civilnih djelatnika Oružanih snagaBiH, pripadnika Graniène policije BiH, sudbenihredarstvenika, redarstvenika Federalnog ministarstvaunutarnjih poslova BiH i redarstvenika iz jednog dijelažupanijskih ministarstva unutarnjih poslova Federacije BiH.Predvoðeni ravnateljem Ureda katolièkog dušobrižništvaMinistarstva obrane BiH mr. vlè. Tomom Kneževiæ oni suna hodoèašæu u Lurdu sudjelovali 11. put. Meðu sudionicimaiz BiH bio je i dio Vojnog orkestra Oružanih snaga BiH.Hodoèasnicima se u Lurdu pridružila i zamjenica ministraobrane BiH Marina Pendeš i brigadni general Ivica Jerkiæ,zapovjednik 4. PBr. OS BiH.Sudionicima Meðunarodnog vojnog hodoèašæa poruku iblagoslov uputio je papa Benedikt XVI. U poruci Papavojnike podsjeæa da bez boli nema stvarne ljubavi. Tema"Znak križa, znak života" poziva vas na promišljanjevlastitog postojanja u svjetlu slave Kristova križa, znakamira i pomirenja. Nasuprot misteriju smrti s kojom sesusreæete, oèuvajte cjelovit plamen nade i otkrijte svjetloKristovo kako bi osvijetlilo svaki trenutak vašega života,kaže se u poruci koju je potpisao državni tajnik Svete Stolicekardinal Tarcisio Bertone.Nakon što je Papina poruka proèitana tijekom sveèanostiotvorenja u baziliku je unijet križ Ranjeni Isus iz Farkašiæakao svjedok i simbol ratnih strahota, ali i vjere. Na svetkovinu Duhova, 23. svibnja u bazilici Svetog Pija X.u Lurdu održana je meðunarodna misa èija je organizacijabila povjerena Hrvatskoj.Neposredno prije mise, iz vojnoga kampa gdje je biosmješten dio sudionika hodoèašæa, uz pratnju Njemaèkogvojnog orkestra krenula je procesija na èelu s KrižemRanjenim Isusom iz Farkašiæa kojeg su nosili pripadniciZrinske garde. U nošenju križa izmjenjivali su se

Crkva u Hrvataika

2126. svibnja 2010. broj 21/2010

predstavnici razlièitih zemalja. Po dolasku procesije ubaziliku zapoèeo je predprogram u kojem su sudjelovaliAkademski zbor "Ivan Goran Kovaèiæ" , Klapa "Sv. Juraj" iOrkestar Hrvatske vojske. Oni su animirali pjevanje itijekom mise.U procesiji je nošen i pretisak Hrvojeva misala iz kojeg jetijekom misnog slavlja vojni kapelan u Vojnoj kapelaniji Sv.Petra u Ogulinu fra Marijan Jelušiæ, TOR navijestioevanðelje na staroslavenskom.Misu je predvodio francuski vojni ordinarij mons. Luc Ravelu koncelebraciji s vojnim biskupima meðu kojima i vojnimordinarijem Jurjem Jezerincem.Hodoèasnici iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine su se uponedjeljak, 24. svibnja u jutarnjim satima oprostili odLurdskog svetišta. Istoga dana u veèernjim satima okupili suse na misnom slavlju u Nici, a potom u utorak, 25. svibnjaujutro na grobu sv. Leopolda Bogdana Mandiæa i sv. AntunaPadovanskoga u Padovi. Po dolasku na Zagrebaèki velesajmu, s kojeg su nakon miseu utorak, 18. svibnja krenuli put Lurda, tjedan dana kasnije25. svibnja biskup Juraj Jezerinac izrekao je Bogu hvalu nadaru hodoèašæa. Uvjeren sam, dragi hodoèasnici, da nositesa sobom divne uspomene, predivno iskustvo vjere, koje jeteško izreæi u nekoliko rijeèi. Osim toga, svi ste vi svojimvladanjem potvrdili da su Hrvati dali svoj veliki doprinoseuropeizaciji Europe, koja je u svojim temeljima i izvorukršæanska, istaknuo je biskup, te potom zahvalu za uspjehhodoèašæa uputio Bogu i Majci Božjoj na milostima, te uime Vojnog ordinarijata svima koji su dali svoj doprinosuspjehu hodoèašæa.Posebnu hvalu biskup je izrekao generalnom vikaru mons.Josipu Šantiæu koji je hodoèasnike pratio svojim molitvamaprikazujuæi svoju žrtvu za uspjeh hodoèašæa. Biskup mu jezahvalio i za sve dobro što je uèinio za dobrobit Vojnogordinarijata, te mu poželio brzi oporavak, te da i dalje radi nadobrobit pripadnika oružanih i redarstvenih snaga RepublikeHrvatske.Nakon biskupovih zahvala otpjevana je "Tebe Bogahvalimo" a svima se zahvalio i zapovjednik hodoèašæabrigadni general Frane Tomièiæ.

U Rimu slavljena misa za DomovinuRim, 25.5.2010. (IKA) - U organizaciji veleposlanstvaRepublike Hrvatske pri Svetoj Stolici i Zavoda sv. Jeronimau Rimu 25. svibnja je slavljena misa za Domovinu. Misu jepredvodio vicerektor Papinskoga hrvatskog zavoda sv.Jeronima don Željko Majiæ, sveæenik Mostarsko-duvanjskebiskupije, uz kojega su koncelebrirali sveæenici studenti ivršitelji raznih službi u Rimu. U svojoj homiliji don Majiæ progovorio je o"raspojasanosti", koja je sve više prisutna ne samo upojedincu, nego i u obitelji, društvu, državi. "Raspojasanozakonodavstvo donosi zakone ne samo protiv vjeènogBožjeg zakona, nego i protiv èovjeka u njegovoj naravi,pozivu i poslanju; zakone koji vode prema samoubojstvunaroda, civilizacija, kultura i na kraju krajeva izumiranjuljudske vrste." Kao naèin borbe i sam lijek protiv raspojasanosti, Majiæstavlja Krista (živjeti opasani Kristom) i nastavlja: "Mi smose danas ovdje okupili da molimo za našu Domovinu. Da nebude raspojasana nego da kroèi opasanih bokova, trijezna i spouzdanjem u milost koju joj donosi Objavljenje IsusaKrista. Pa i u Europu! Odbaci li Europa Kristovo evanðeljena kojem je sagradila svoju kulturu, civilizaciju i identitet,nikakve vremenite stvari i vrijednosti neæe je spasiti odsigurne propasti. A tako isto i svima nama dragu domovinu

Hrvatsku! Naša je snaga Krist Gospodin, ne poniženi iubijeni, nego Uskrsli, pobjednik grijeha i smrti. U njega našhrvatski narod polaže svoju sadašnjost i buduænost veæ skoroèetrnaest stoljeæa. Radi njega mnogi su ostavljali sve, pa i pocijenu žrtve. U toj vjeri i naši dragi branitelji, za koje u ovojsvetoj misi na poseban naèin molimo, ostaviše vlastiti dom,oca, majku, braæu, sestre, supruge i djecu, kako bi branilidom i Domovinu, križ i slobodu. Stoga mi danas molimomilosrðe dobroga Boga da poginuli, poradi svoje žrtve,baštine život vjeèni, a živi, unatoè svim životnimprogonstvima, žive životom dostojnim èovjeka."Uz studente laike, Hrvate koji žive i rade u Rimu teredovnice, na misi je bio nazoèan i veleposlanik RepublikeHrvatske pri Svetoj Stolici prof. dr. Emilio Marin, zajedno sasvojom suprugom. Liturgijsko pjevanje animirala je klapa"Grdelin", koja je nakon mise održala i kraæi koncert u crkvi.

Crkva u Hrvata ika

22 26. svibnja 2010. broj 21/2010

Inozemne vijesti

Papa primio veleposlanicu Ujedinjenih Arapskih EmirataHissa Abdulla Ahmed Al-Otaiba prva diplomatskapredstavnica Ujedinjenih Arapskih Emirata pri Svetoj StoliciVatikan, 20.5.2010. (IKA) - Ujedinjeni Arapski Emiratimuslimanska je država koja štiti slobodu bogoštovlja idostojanstvo brojnih stranih radnika koji su tu zemljuizabrali za svoju, a to je razlog za veliko zadovoljstvo SveteStolice, rekao je papa Benedikt XVI. primivši u èetvrtak 20.svibnja u audijenciju veleposlanicu Ujedinjenih ArapskihEmirata pri Svetoj Stolici, Hissu Abdulla Ahmed Al-Otaiba,koja je prva na toj dužnosti od uspostavljanja punihdiplomatskih odnosa izmeðu Svete Stolice i te muslimanskezemlje 31. svibnja 2007. godine. Veleposlanici, koja poznaje više jezika i koja je završilanekoliko fakulteta, usavršavajuæi se u Americi i Švicarskoj,te majci èetvero djece, Papa je izrazio zadovoljstvo zbognaèina na koji ta muslimanska država vodi unutarnjustabilnost zemlje velike kao Austrija, bogate naftom iprirodnim plinovima, i koja ima 4 milijuna stanovnika i 70%stranih radnika koji dolaze sa Srednjega i Dalekoga Istoka.To obogaæuje državu ne samo njihovim radom, nego injihovom prisutnošæu koja postaje prigoda za plodan ipozitivan susret izmeðu velikoga svijeta religija, kultura inaroda, istaknuo je Papa. Otvorenost Ujedinjenih Arapskih Emirata prema stranimradnicima zahtijeva stalno zalaganje u jaèanju potrebnihuvjeta za miran suživot i društveni napredak, te ga trebapohvaliti, rekao je Sveti Otac te sa zadovoljstvom primijetiokako u toj zemlji postoji više katolièkih crkvi izgraðenih nazemljištu koje su darovale javne vlasti. Sloboda bogoštovljaima veliki utjecaj na opæe dobro, te unosi društveni sklad usva društva u kojima se prakticira kao i Božja ljubav ipoštovanje dostojanstva drugoga koji, prema Papinimrijeèima, usmjeruju diplomaciju Svete Stolice i oblikujuposlanje Katolièke Crkve u služenju meðunarodnojzajednici, s ciljem promicanja mira i cjelovitoga razvoja,pravâ, i istinskoga razvoja svih ljudi, bez obzira na rasu,boju kože ili vjerovanje. Svaka politika, kultura, tehnologijai razvoj usmjereni su, naime, na muškarce i žene shvaæenekao jedinstvene u svojoj naravi koju im je Bog dao.Svoðenje ciljeva tih ljudskih napora samo na svrhu koristi ilisuživota, moglo bi dovesti do gubitka središnjega položajaljudske osobe u njezinoj cjelovitosti, kao glavnoga dobrakoje treba èuvati i cijeniti, rekao je Papa.

Potrebni su politièari koji su pravi vjerniciU svom govoru sudionicima 24. opæe skupštine Papinskogavijeæa za laike Papa posebno upozorio na opasnost odširenja nejasnoga kulturnog relativizma, te utilitaristièkoga ihedonistièkoga individualizma koji slabi demokraciju ipotièe prevlast jakih snagaVatikan, 21.5.2010. (IKA) - Potrebni su politièari koji supravi vjernici, istaknuo je papa Benedikt XVI. u govoru 21.svibnja sudionicima 24. opæe skupštine Papinskoga vijeæa zalaike, koja se, na temu "Kristovi svjedoci u politièkojzajednici", održava u Rimu od 20. do 22. svibnja. Naskupštini, kao èlan Vijeæa, sudjelovao je i zagrebaèkinadbiskup kardinal Josip Bozaniæ. Sveti Otac je istaknuo da je potrebno promicati vrednotesocijalnoga nauka Crkve, kao što su život, obitelj,solidarnost sa siromašnima, sloboda, težnja za opæimdobrom, a koje jamèe istinski razvoj društva. Papi je pozdrav

uputio kardinal Stanislaw Rylko, predsjednik tog Papinskogvijeæa. Kršæani ne traže politièku ili kulturnu hegemoniju, veæ ulažusvoj trud u izgradnju društvene zajednice, jer su sigurni da jeKrist temelj svake ljudske graðevine, napomenuo je SvetiOtac, te istaknuo da laici trebaju biti svjedoci evanðelja usvim svojim djelatnostima i sredinama. Na vjernicimalaicima je da u osobnome i obiteljskome, kao i udruštvenome, kulturnome i politièkome životu konkretnopokažu da vjera, na nov i dubok naèin, pomaže tumaèiti ipreobražavati stvarnost; da kršæanska nada širi ogranièeniljudski obzor i odašilje ga prema pravoj visini svojegapostojanja, prema Bogu; da je ljubav u istini najdjelotvornijasnaga u stanju promijeniti svijet; te da je evanðelje jamstvoslobode i poruka osloboðenja, istaknuo je Sveti Otac.Napomenuvši nadalje da su glavna naèela socijalnoga naukaCrkve vrlo aktualna i dragocjena za promicanje novih putovarazvoja u službi svakoga èovjeka, Papa je potaknuo vjernikelaike na aktivno sudjelovanje u politièkome životu, i to svedosljednije nauèavanju Crkve, dijeleæi utemeljene razloge ivelike ideale u demokratskoj dijalektici i u traženjusuglasnosti sa svima onima kojima je na srcu zaštita života islobode, èuvanje istine i dobra obitelji, solidarnost spotrebitima, i nužno traženje opæega dobra. Spomenuvšipotom svoje prethodnike, Papa je istaknuo da je politika vrlovažno podruèje za primjenjivanje ljubavi; ona - premaPapinim rijeèima - kršæane poziva na veliko zalaganje zagraðane, za izgradnju dobroga života u narodima, kao i nadjelotvornu prisutnost u sjedištima i programimameðunarodne zajednice. Potrebni su politièari koji su istinski kršæani, ali još je prijepotrebno da vjernici laici budu svjedoci Krista i evanðelja ugraðanskoj i politièkoj zajednici, upozorio je Sveti Otacdodavši kako o toj potrebi treba voditi raèuna u odgojucrkvenih zajednica, a on zahtijeva nove oblike praæenja ipotpore od strane pastirâ. Pripadnost kršæanâ udrugama ipokretima može biti dobra škola za te uèenike i svjedoke, uzpotporu karizmatskoga, odgojnoga i misionarskogabogatstva zajednice koje je vlastito tim stvarnostima,primijetio je Sveti Otac. Nadalje je napomenuo kako nasvrijeme u kojemu živimo stavlja pred velike i slojeviteprobleme, te posebno upozorio na opasnost od širenjanejasnoga kulturnog relativizma, te utilitaristièkoga ihedonistièkoga individualizma koji slabi demokraciju ipotièe prevlast jakih snaga. Treba ponovno postiæi i oživjetiistinsku politièku mudrost; biti zahtjevni u svemu što seodnosi na vlastitu nadležnost; kritièki se služiti rezultatimaistraživanja znanosti o èovjeku; suoèavati se sa stvarnošæu usvim njezinim vidicima, nadilazeæi svaki ideološkiredukcionizam ili težnje prema utopiji, naglasio je SvetiOtac.Potrebno se pokazati otvorenima za svaki pravi dijalog isuradnju, vodeæi raèuna da je politika takoðer slojevitaumjetnost ravnoteže izmeðu ideala i interesa, rekao jenadalje Sveti Otac te upozorio kako ipak ne treba zaboravitida je prinos kršæana odluèujuæi samo ako vjerskorasuðivanje postane rasuðivanje stvarnosti, kljuèrazmišljanja i preobrazbe. Potrebna je istinska revolucijaljubavi, istaknuo je Papa. Revolucija koja je prije svega nanovim naraštajima, pozvanima na društveno i politièkozalaganje koje se ne temelji na ideologijama ili jednostraniminteresima, nego na odluci o služenju èovjeku i opæemdobru, i to u svjetlu evanðelja, kazao je na kraju Sveti Otac.

Inozemne vijestiika

2326. svibnja 2010. broj 21/2010

Prilog dokumenti

Hodoèašæe Benedikta XVI. Gospi FatimskojPapina kateheza na opæoj audijenciji u srijedu 19. svibnja2010.Draga braæo i sestre, želim se danas zajedno s vama prisjetitiraznih etapa apostolskog putovanja koje sam ostvarioproteklih dana u Portugalu, nošen prije svega osjeæajemzahvalnosti prema Djevici Mariji, koja je prenijela svojimvidjeocima i hodoèasnicima snažnu ljubav prema Petrovunasljedniku. Zahvaljujem Bogu koji mi je dao moguænostodati poèast tome narodu, njegovu jeziku i slavnoj povijestivjere i kršæanskog svjedoèenja. Zato, kao što sam vaszamolio da pratite taj moj posjet molitvom, sada vas molimda mi se pridružite u zahvaljivanju Gospodinu za njegovsretan tijek i ishod. Njemu povjeravam plodove koje je donioi koje æe dati crkvenoj zajednici u Portugalu i èitavomnarodu. Ponavljam izraze svoje iskrene zahvalnostiPredsjedniku Republike, gospodinu Anibalu Cavaco Silvi idrugim predstavnicima državne vlasti, koji su me primili stolikom gostoljubivošæu i sve priredili da sve može proteæina najbolji moguæi naèin. Sa snažnim osjeæajem, ponovnorazmišljam o subraæi biskupima portugalskih biskupija, kojesam imao radost zagrliti u njihovoj zemlji i bratski imzahvaljujem za sve ono što su uèinili za duhovnu iorganizacijsku pripremu moga posjeta kao i za veliki truduložen u njegovo ostvarenje. Poseban pozdrav upuæujemlisabonskom patrijarhu kardinalu Joseu da Cruz Policarpu,biskupima Leiria-Fatime mons. Antoniju Augustu dosSantos Martu i Porta mons. Manuelu Macariju doNascimento Clementeu i njihovim suradnicima, kao i raznimtijelima biskupske konferencije na èelu s biskupom mons.Jorgeom Ortigom.Tijekom èitavog putovanja, održanog prigodom deseteobljetnice proglašenja blaženim malih pastira Jacinte iFrancisca, osjetio sam duhovnu potporu svoga ljubljenogprethodnika, sluge Božjega Ivana Pavla II., koji je Fatimuposjetio tri puta, zahvaljujuæi onoj "nevidljivoj ruci" koja gaje spasila od smrti u atentatu od 13. svibnja, ovdje na Trgusv. Petra. Po svom dolasku u veèernjim satima slavio sammisu u Lisabonu u divnom ozraèju Terreiro do Paço, koji senalazi tik uz rijeku Tago. Bio je to liturgijski skup slavlja inade, oživljen radosnim sudjelovanjem mnogobrojnihvjernika. U glavnome gradu, iz kojeg su tijekom stoljeæapolazili mnogi misionari da donesu evanðelje na mnogekontinente, potaknuo sam razne sastavnice mjesne Crkve nasnažno evangelizacijsko djelovanje u raznim podruèjimadruštva, kako bi bili sijaèi nade u svijetu koji je èestooznaèen beznaðem. Osobito sam pozvao vjernike da budunavjestitelji Kristove smrti i uskrsnuæa, to srce kršæanstva,stožer i oslonac naše vjere i razlog naše nade. Mogao samoèitovati te osjeæaje takoðer tijekom susreta spredstavnicima svijeta kulture, koji je održan u Kulturnomcentru u Belemu. Tom sam prigodom iznio na vidjelobaštinu vrijednosti kojom je kršæanstvo obogatilo kulturu,umjetnost i tradiciju portugalskog naroda. U toj plemenitojzemlji, kao i u svakoj drugoj zemlji duboko oznaèenojkršæanstvom, moguæe je izgraditi buduænost bratskogdogovora i suradnje s drugim kulturnim stvarnostima,otvarajuæi se uzajamno iskrenom i smjernom dijalogu.Otišao sam potom u Fatimu, gradiæ kojeg karakteriziraozraèje stvarnog misticizma i u kojem se zamjeæuje gotovona opipljiv naèin Gospina prisutnost. Hodoèastio samzajedno s drugim hodoèasnicima u to èudotvorno svetište,duhovno središte Portugala i odredište mnoštva ljudi iz

najrazlièitijih mjesta na svijetu. Nakon što sam se zaustaviou molitvenoj i ganutljivoj sabranosti u Kapeli ukazanja uCova da Iria, prikazavši Svetoj Djevici radosti i nade kao iprobleme i trpljenja èitavoga svijeta, u crkvi PresvetogTrojstva sam imao radost predsjedati Veèernjom BlaženeDjevice Marije. U tome velikom i suvremenom hramu,izrazio sam svoje iskreno poštovanje sveæenicima,redovnicima, redovnicama, ðakonima i sjemeništarcima kojisu došli iz svih krajeva Portugala, zahvaljujuæi im zanjihovo, èesto tiho i ne uvijek lako, svjedoèenje kao i zanjihovu vjernost evanðelju i Crkvi. U ovoj Sveæenièkojgodini, koja se približava kraju, potaknuo sam vjernike daim na prvome mjestu budu pobožno slušanje Božje rijeèi,duboko upoznavanje Krista, intenzivno slavljenje euharistije,promatrajuæi svijetli primjer svetog Arškog župnika. Nisampropustio povjeriti i posvetiti Presvetom Srcu Marijinu,pravom uzoru uèenice Gospodnje, sveæenike iz èitavogasvijeta.U veèernjim satima, s tisuæama osoba koje su se okupile navelikom otvorenom prostoru pred svetištem, sudjelovao samu sugestivnoj bakljadi. Bilo je to divno oèitovanje vjere uBoga i pobožnosti njegovoj i našoj Majci, izraženomoljenjem svete krunice. Ta molitva, tako draga kršæanskompuku, pronašla je u Fatimi središte iz kojeg se nezaustavljivoširila po èitavoj Crkvi i svijetu. "Bijela gospoða", u ukazanjuod 13. svibnja, rekla je u svojem obraæanju troje malihpastira: "Želim da molite krunicu svakoga dana". Možemoreæi da su Fatima i krunica gotovo istoznaènice.Moj posjet tome tako posebnom mjestu imao je svoj vrhunacu euharistijskom slavlju od 13. svibnja, na godišnjicu prvogukazanja Gospe Franciscu, Jacinti i Luciji. Ponavljajuæirijeèi proroka Izaije, pozvao sam to veliko mnoštvookupljeno, s velikom ljubavlju i pobožnošæu, kod Gospinihnogu da se u punini raduju Gospodinu (usp. Iz 61, 10), jer jenjegova milosrdna ljubav, koja prati naše putovanje na ovojzemlji, izvor naše velike nade. Upravo je nadom ispunjenazahtjevna i istodobno utješna poruka koju je Gospa ostavilau Fatimi. To je poruka usredotoèena na molitvi, na pokori ina obraæenju, koja gleda dalje od prijetnji, opasnosti i užasapovijesti, kako bi pozvala èovjeka da se uzda u Božjedjelovanje, da gaji veliku nadu, da stekne iskustvo milostiGospodnje kako bi se zaljubio u Njega, koji je izvor ljubavi imira.U tome pogledu, znaèajan je bio susret sa èlanovima udrugaza socijalni pastoral, kojima sam ukazao na primjer dobrogSamarijanca te ih pozvao da izaðu ususret najpotrebnijojbraæi i služe Kristu, promièuæi opæe dobro. Mnogi mladi uèe važnost besplatnosti upravo u Fatimi, kojaje škola vjere i nade, jer je takoðer škola ljubavi i služenjabraæi. U tome ozraèju vjere i molitve održan je važan ibratski susret s portugalskim biskupima, na završetku mogapohoda Fatimi: bio je to trenutak snažnog duhovnogzajedništva, u kojem smo zajedno zahvalili Gospodinu zavjernost Crkve koja je u Portugalu i povjerili Djevicizajednièka pastoralna oèekivanja i brige. Te sam nade ipastoralne perspektive spomenuo takoðer tijekom miseslavljena u povijesnom i simbolièkom gradu Portu, "graduDjevice", posljednja etapa moga hodoèašæa u luzitanskojzemlji. Veliko mnoštvo vjernika okupljeno u Avenida dosAliadosu podsjetio sam na zadatak svjedoèenja evanðelja usvim sredinama, dajuæi svijetu uskrslog Krista kako bi svakasituacija teškoæe, trpljenja, straha bila preobražena, po DuhuSvetom, u prigodu za rast i život.

Prilog dokumenti ika

24 26. svibnja 2010. broj 21/2010

Draga braæo i sestre, hodoèašæe u Portugal je bilo za menedirljivo i bogato iskustvo brojnih duhovnih darova. Dok miostaju trajno utisnute u umu i srcu slike s toga nezaboravnogputovanja, toplog i spontanog prijema, oduševljenja naroda,zahvaljujem Gospodinu jer je Marija, koja se ukazala trojepastira, otvorila u svijetu povlašteni prostor za susret sbožanskim milosrðem koje ozdravlja i spašava. U Fatimi,Sveta Djevica poziva sve da promatraju zemlje kao mjestonašeg hodoèašæa prema konaènoj domovini, koja je nebo. Ustvarnosti svi smo hodoèasnici, trebamo Majku koja æe nasvoditi. "S tobom hodimo u nadi. Mudrost i poslanje" glasiloje geslo moga putovanja u Portugal. U Fatimi BlaženaDjevica Marija nas poziva kroèiti s velikom nadom,puštajuæi da nas vodi "mudrost odozgor", koja se oèitovala uIsusu, mudrosti ljubavi, da donese u svijet Kristovo svjetlo iradost. Pozivam vas, zato, da se pridružite mojoj molitvi,moleæi Gospodina da blagoslovi napore svih onih koji se, utome ljubljenom narodu, posveæuju služenju evanðelja itraženju pravoga dobra svakog èovjeka. Molimo usto da, pozagovoru Presvete Marije, Duh Sveti uèini plodonosnim toapostolsko putovanje i oživi u èitavom svijetu poslanjeCrkve, koju je Krist ustanovio da naviješta svim narodimaevanðelje spasenja, mira i ljubavi.

Crkve nema bez DuhovaPapin nagovor uz molitvu Kraljice neba na Duhove 23.svibnja 2010.Draga braæo i sestre!Pedeset dana nakon Uskrsa slavimo svetkovinu Duhova, ukojoj se spominjemo oèitovanja moæi Duha Svetoga, koji je– u obliku vjetra i plamenih jezika – sišao na apostoleokupljene u Dvorani Posljednje veèere i osposobio ih hrabropropovijedati evanðelje svim narodima (usp. Dj 2,1-13).Otajstvo Duhova, koje s pravom poistovjeæujemo s timdogaðajem, to pravo "krštenje" Crkve, ne završava samo natome dogaðaju. Crkva naime živi neprestance od izlijevanjaDuha Svetoga, bez kojeg bi ostala bez snage, poput laðe najedra koja bi prestao nadimati vjetar. Pedesetnica se ponavljana osobit naèin u nekim snažnim vremenima, bilo namjesnoj bilo na opæoj razini, kako u malim zajednicama takoi na velikim skupovima. Na koncilima je, na primjer, bilozasjedanja urešenih posebnim izlijevanjem Duha Svetoga ameðu njih se sigurno ubraja Drugi vatikanski koncil.Možemo se takoðer prisjetiti poznatog susreta crkvenihpokreta sa slugom Božjim Ivanom Pavlom II., ovdje na Trgusvetog Petra, upravo na Duhove 1998. Ali Crkva poznajemnogobrojne "pedesetnice" koje oživljavaju lokalnezajednice: tu mislimo na bogoslužja, osobito ona koja seodržavaju u prigodama od posebnog znaèenja za životzajednice, u kojima se Božja snaga opaža na oèit naèinulijevajuæi u srca radost i oduševljenje. Tu mislimo i namnoge molitvene susrete, na kojima mladi jasno osjeæajuBožji poziv da svoj život usidre u njegovu ljubav, takoðerpotpunim posveæenjem Njemu.Crkve, dakle, nema bez Duhova. Htio bih tome dometnuti iovo: nema Duhova bez Djevice Marije. Tako je bilo napoèetku, u dvorani Posljednje veèere, gdje uèenici "bijahujednodušno postojani u molitvi sa ženama, i Marijom,majkom Isusovom, i braæom njegovom" – kao što seizvješæuje u Djelima apostolskim (1,14). I tako je uvijek, nasvakome mjestu i u svakom vremenu. Tomu sam bio svjedoktakoðer prije nekoliko dana u Fatimi. Što je, naime, bilo onobezbrojno mnoštvo, okupljeno na otvorenom prostoru predsvetištem, gdje smo svi bili jedno srce i jedna duša, ako nenova Pedesetnica? Meðu njima je bila Marija, IsusovaMajka. Ovo je tipièno iskustvo velikih marijanskih svetišta –

Lurda, Guadalupea, Pompeja, Loreta – ili onih manjih,gdjegod se kršæani okupljaju na molitvu s Marijom:Gospodin daje svoga Duha.Dragi prijatelji, na ovu svetkovinu Duhova, i mi želimo bitiduhom ujedinjeni s Majkom Krista i Crkve zazivajuæi svjerom novo izlijevanje božanskog Tješitelja. Zazovimo gaza èitavu Crkvu, osobito, u ovoj Sveæenièkoj godini, za sveposlužitelje evanðelja, kako bi se poruka spasenja naviještalasvim narodima.Nakon Kraljice nebaJuèer je, u Beneventu, blaženom proglašena TeresaManganiello, vjernica laikinja, koja je pripadalaFranjevaèkom svjetovnom redu. Roðena u Montefuscu, kaojedanaesta kæi u seljaèkoj obitelji, provela je život ujednostavnosti i poniznosti, izmeðu kuæanskih poslova iduhovnog zauzimanja u kapucinskoj crkvi. Poput svetogFranje Asiškog pokušala je nasljedovati Isusa Kristaprinoseæi trpljenja i pokore za zadovoljštinu za grijehe i bilaje puna ljubavi prema bližnjemu: žrtvovala se za sve, osobitoza siromašne i bolesne. Uvijek nasmiješena i umiljata, sasamo 27 godina je otputovala na nebo, gdje je njezino srceveæ prebivalo. Zahvaljujmo Bogu za tu svijetlu svjedokinjuevanðelja.Liturgijski spomen Blažene Djevice Marije Pomoænicekršæana, pruža nam – sutra 24. svibnja – moguænost slavitiDan molitve za Crkvu u Kini. Dok vjernici u Kini mole da sejedinstvo meðu njima i s opæom Crkvom sve višeprodubljuje, katolici u èitavom svijetu – osobito onikineskog podrijetla – ujedinjuju se s njima u molitvi iljubavi, koju Duh Sveti izlijeva u naša srca osobito nadanašnju svetkovinu.

Priopæenje s XII. redovnog godišnjeg zajednièkogzasjedanja BK BiH i HBKBijelo Polje kod Mostara, 24-25. svibnja 2010.Èlanovi Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine iHrvatske biskupske konferencije održali su svoje dvanaestoredovno godišnje zajednièko zasjedanje, 24. i 25. svibnja ukuæi susreta "Emaus" u Bijelom Polju (Potoci) kod Mostarapod predsjedanjem predsjednika BK BiH banjoluèkogbiskupa Franje Komarice i predsjednika HBK ðakovaèko-osjeèkog nadbiskupa Marina Srakiæa.Nakon što je rektor Papinskoga hrvatskog zavoda sv.Jeronima u Rimu mons. Jure Bogdan upoznao biskupe da suunesene sve potrebne dopune u skladu s crkvenimsmjernicama, odobren je popravljeni i dopunjeni Statut iPravilnik Zavoda na talijanskom jeziku te æe biti dostavljenKongregaciji za katolièki odgoj na odobrenje. Biskupi suzahvalili rektoru Bogdanu i svim djelatnicima Zavoda zanjihov rad i nastojanje da sveæenici Crkve u Hrvata imajusve potrebne uvjete za postdiplomski studij te da Zavod idalje bude susretište mladih Hrvata katolika koji studiraju uRimu kao i mjesto pohoda hrvatskih hodoèasnika. Biskupisu saslušali izvješæe hvarsko-braèko-viškog biskupaSlobodana Štambuka o njegovu pohodu Papinskomhrvatskom zavodu sv. Jeronima u Rimu prošle godine i orazgovoru sa svim osobama koje u tom Zavodu žive idjeluju. Dali su potrebne smjernice kako bi i ubuduæe ovajZavod u središtu katolièanstva ispunjao svoju osobitu uloguu životu Crkve u hrvatskom narodu.Biskupi su saslušali iscrpno izvješæe ravnateljadušobrižništva za Hrvate u inozemstvu don Ante Kutleše,razmotrili pojedina konkretna pitanja koja se tièu potreba zaduhovnom skrbi u nekim hrvatskim katolièkim misijama tedali smjernice za pastoralno djelovanje u misijama u skladus mjesnim Crkvama. Buduæi da je istekao mandat ravnatelju

Prilog dokumentiika

2526. svibnja 2010. broj 21/2010

Kutleši, biskupi su mu zahvalili na njegovu zauzimanju iradu na koordiniranju misijske djelatnosti u zemljama širomsvijeta gdje djeluju hrvatski sveæenici, redovnici, redovnice,laici katehisti i socijalni radnici skrbeæi za Hrvate katolikeod kojih su mnogi otišli "na privremeni rad" zbog teškihratnih stradanja ili komunistièkog režima. Za novogravnatelja izabrali su splitskog franjevca o. Josipa Bebiæa,aktualnog delegata za inozemnu pastvu u Njemaèkoj.Biskupi su, takoðer, zahvalili dosadašnjem predsjednikuVijeæa HBK i BK BiH za hrvatsku inozemnu pastvu mons.dr. Želimiru Puljiæu, nadbiskupu zadarskom, te za novogapredsjednika izabrali pomoænog biskupa vrhbosanskog PeruSudara.Biskupi su saslušali i izvješæe predsjednika HrvatskogCaritasa mons. Josipa Mrzljaka, varaždinskog biskupa, oovogodišnjoj korizmenoj akciji: Tjedan solidarnosti izajedništvo s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini.Biskupi Bosne i Hercegovine zahvalili su preko biskupaHBK cijeloj krajevnoj Crkvi i svim ljudima i institucijama uHrvatskoj koji su duhovno ili materijalno iskazalizajedništvo s Crkvom i ljudima u BiH tijekom ovog Tjednakoji æe biti održavan i ubuduæe, tako da æe se i dalje raditi našto boljoj meðusobnoj koordinaciji Hrvatskog Caritasa iCaritasa BK BiH.Nakon što su biskupi ukratko upoznati što je do sadauraðeno na prikupljanju podataka o žrtvama tijekomdvadesetog stoljeæa, dali su potrebne smjernice i zaduženjaza nastavak rada oko prikupljanja podataka na biskupijskimrazinama posebno kada je rijeè o osobama koje su ubijene izmržnje prema vjeri kako bi se na razini Crkve u hrvatskomnarodu napravio martirologij.Biskupi su saslušali izvješæe mons. Slobodana Štambuka oradu Papinskih misijskih djela za Hrvatsku te Bosnu iHercegovinu. Raduje ih dobra suradnja izmeðu Vijeæa zamisije pri jednoj i drugoj Biskupskoj konferenciji kao i radna povezivanju misionara i misionarki s podruèja obijudržava. Raduje ih, takoðer, podatak da oko stotinuredovnika, redovnica i biskupijskih sveæenika djeluju kaomisionari. Takoðer su izrazili radost što æe domaæinsljedeæeg godišnjeg susreta misionara poèetkom srpnja bitiKotorska biskupija.Hrvatska biskupska konferencija izišla je u susret zamolbibiskupa iz BiH te dala izdavaèka prava - uz poštovanjeautorskih prava - Biskupskoj konferenciji Bosne iHercegovine za tiskanje vjeronauènih udžbenika u BiH.Biskupi su dogovorili naèin predstavljanja i potrebnih uputau službenim crkvenim glasilima rimskog obrednika"Egzorcizmi i druge prošnje" koji je nedavno otisnut nahrvatskom jeziku.Biskupi su zadužili Komisije "Iustitia et pax" dvijubiskupskih konferencija da temeljito prouèe pitanjeregistracije za glasovanje poštom za izbore u BiH daKomisije, u skladu sa svojim moguænostima i poslanjem,porade na tome da što veæi broj prognanih glasuje napredstojeæim izborima kako bi izabrali one koji æe raditi nanjihovu povratku i obnovi domova iz kojih su prognani iliizbjegli.Svi nazoèni biskupi, u zajedništvu s apostolskim nuncijem uBosni i Hercegovini nadbiskupom Alessandrom D'Erricomsudjelovali su, 24. svibnja na zajednièkom Misnom slavlju umostarskoj katedrali Marije Majke Crkve na njezin patron itridesetu obljetnicu posvete. Sveèanu euharistiju predslavioje nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljiæ, apropovijedao je nadbiskup Srakiæ. Prigodnu rijeè na krajumise uputio je nuncij D'Errico.Tajništvo HBKTajništvo BK BiH

Prilog dokumenti ika

26 26. svibnja 2010. broj 21/2010

Prilog prikazi

Ljudska prava – Povijesno-teološki osvrtKnjiga Marijana Biškupa u izdanju Kršæanske sadašnjostiKršæanska sadašnjost objavila je knjigu Marijana Biškupa"Ljudska prava – Povijesno-teološki osvrt" u kojoj se govorio ljudskim pravima u kontekstu Božjega dara ljudskimbiæima zbog èega su nepromjenjiva i sveopæa i nisu darljudske dobrote ili uviðavnosti. Ostvarenje ljudskih pravapredstavlja pobjedu pravde i jednakosti meðu svim ljudima,a autor ih prikazuje u povijesnome pregledu kako na Zapadutako i u nas, posebice se osvræuæi na istanèan osjeæan nekihnaših, osobito primorskih, gradova za poštivanje ljudskihprava. U teološkome osvrtu rijeè je prije svega o ljudskimpravima kako ih prikazuje Biblija i uèiteljstvo Katolièkecrkve. U tom pogledu autor upoznaje èitatelje s brojnimdokumentima Crkve, osobito nakon Ivana XXIII., II.vatikanskog sabora, Pavla VI. i Ivana Pavla II. u kojima seslužbena Crkva zauzima za prouèavanje i promicanjeljudskih prava. (ika-mb/kj)

Objavljena nova knjiga prof. dr. sc. fra Bože LujiæaJedanaesta knjiga dr. Lujiæa nosi naslov "Božja vladavinakao svijet novoga èovjeka"Iz tiska je izašla nova knjiga prof. dr. sc. fra Bože Lujiæa"Božja vladavina kao svijet novoga èovjeka". Knjigu jeobjavila Kršæanska sadašnjost u nizu Udžbenici Sveuèilišta uZagrebu. Recenzenti knjige su prof. dr. sc. Ivan Dugandžiæ,prof. dr.sc. Nikola Hohnjec i prof. dr. sc. Karlo Višaticki."Ovim djelom naša èitalaèka javnost u jeziènom ikonceptualnom smislu dobiva pregledan i jasan, pomnogoèemu originalan hrvatski priruènik biblijske teologijeNovoga zavjeta. Meðu istaknutim vrijednostima ove knjigejest uspješno povezivanje teologije i antropologije. Toosobito do izražaja dolazi u pristupu poruci Isusa izNazareta, gdje se njegov naviještaj Božje vladavine ilikraljevstva Božjega tumaèi kao ostvarenje novoga svijeta unovom èovjeku koji se dade zahvatiti tom porukom. To istoautor nastoji postiæi i kod današnjeg èitatelja, kojega ne želisamo informirati o onome o èemu govori Novi zavjet negoga pozvati i uvuæi u tu novu stvarnost koja je zapoèela sIsusom iz Nazareta", stoji u opisu knjige.Knjiga je ponajprije zamišljena kao udžbenik za studentice istudente teologije, jer daje temeljne uvide u glavnu temu isredište Isusova života, djelovanja i propovijedanja.Meðutim, knjiga može poslužiti i drugima za otkrivanjetemeljne i izvorne evanðeoske poruke za naše vrijeme. Onamože dati važne poticaje u razmišljanju suvremenog èovjekao biti Isusove poruke, Isusovu odnosu prema svijetu,njegovu pogledu na èovjeka, etièkom dosegu njegoveporuke, o smislu njegove smrti i uskrsnuæa.Prvo predstavljanje ove knjige bit æe u sklopu 13. danasjeæanja na hrvatske žrtve odžaèkog kraja u Odžaku 24.svibnja ove godine, rodnom kraju prof. Lujiæa. Knjigu æepredstaviti profesori Ivan Dugandžiæ, Nikola Hohnjec, MatoZovkiæ, Mile Babiæ, a o autorovu znanstvenom djelovanjugovorit æe i prof. dr. sc. Željko Tanjiæ, direktor Kršæanskesadašnjosti i dr.sc. Ivo Balukèiæ, župnik u Odžaku i doborskidekan. "Božja vladavina kao svijet novoga èovjeka. Biblijskateologija Novoga zavjeta" je deveta knjiga prof. Lujiæa uizdanju Kršæanske sadašnjosti, a jedanaesta u dosadašnjemnjegovu znanstveno-profesorskom djelovanju. U izdanju KSdo sada su objavljena njegova djela: Iskustvo Boga i èovjeka

u Jereminoj knjizi (1985.); Biblijska promišljanja sadašnjegtrenutka (1998); Povratak u slobodu ljubavi (2000); Iskreljubavi iz Evanðelja (2001.); Drugi – moguænost ljubavi(2003.); Starozavjetni proroci (2004.); Isusova otvorenaantropologija (2005.) i Kratki uvod u novozavjetnu poruku(2006). U izdanju Svjetla rijeèi tiskane su knjige: Božjitragovi (1996.) i Bog meðu nama (2009.)Dr. sc. Božo Lujiæ, docent, roðen je 1946. god. u Osjeèku,župa Gornja Dubica (Odžak), BiH. Nakon franjevaèkeklasiène gimnazije, pohaða filozofsko-teološki studij naFranjevaèkoj teologiji u Sarajevu God. 1974. zareðen je zasveæenika. God. 1982. na Teološkom fakultetu Sveuèilišta uLjubljani obranio je doktorski rad. disertacijom "IskustvoBoga i èovjeka u Jeremijinoj knjizi". God. 1986. zapoèinjespecijalni biblijski studij na Papinskom biblijskom institutuu Rimu gdje 1989. postiže licencijat iz biblijskih znanosti. Uvremenu od 1989. do 1990. studira na Franjevaèkombiblijskom institutu u Jeruzalemu biblijsku arheologiju,egzegezu i moderni hebrejski jezik. Od jeseni 1993. dosvibnja 2005. honorarni je predavaè na Katehetskominstitutu, na Institutu za teološku kulturu laika, na Institutuza duhovnost Katolièkog bogoslovnog fakulteta Sveuèilištau Zagrebu. Tu predaje uvod i egzegezu SZ II, biblijskuteologiju NZ, a jedno vrijeme (na ITKL-u) uvod i egzegezuSZ I. Od 1994. do 2000. god. predaje takoðer i naTeološkom fakultetu "Matija Vlaèiæ Ilirik" u Zagrebu. Od1977. god. profesor je i na Franjevaèkoj teologiji u Sarajevu.Od 2. svibnja 2005. god. docent je, u stalnom radnomodnosu, pri Katedri Starog zavjeta na KBF-u Sveuèilišta uZagrebu. (ika-ib/sa)

Prilog prikaziika

2726. svibnja 2010. broj 21/2010